9 broj rujan by TIM4PIN

RJEŠENJA ZA EFIKASNU SAMOUPRAVU

Vas pozivaju na

SAVJETOVANJE PROČELNIKA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I ove godine u sklopu LC Konferencije će se, po peti puta, održati Pročelnička radionica, međutim zbog Vašeg velikog interesa odlučili smo napraviti malu izmjenu u koncepciji radionice, te ova radionica prerasta u jednodnevno Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – rješenja za efikasnu samoupravu. Osnovna ideja i koncept Savjetovanja pročelnika JLP(R)S je da se na jednom mjestu okupe čelnici, pročelnici te voditelji odsjeka u JLP(R)S s ciljem razmjene različitih iskustava vezanih uz svakodnevne izazove u radu kroz trenutno aktualne teme u JLP(R)S.

U programu rada Savjetovanja obrađivat će se sljedeće teme: t t t t t t t t t t t t t t t

Lokalna riznica - mr. sc. Ivana Jakir Bajo, Ministarstvo financija Naplata potraživanja u JLS - Danijel Jerman, dipl.iur.; Grad Opatija Podaci Državne geodetske uprave kao podrška upravljanju zemljištem - mr.sc. Blaženka Mičević, DGU Novine u provođenju postupaka javne nabave - Glorija Raguž, mag.oec., TIM4PIN Nedorečenosti u novim izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi - Helena Masarić, dipl.iur., Grad Opatija Komunalno gospodarstvo u promjenama - mr.sc. Dragica Kemeter, Grad Čakovec Nerazvrstane ceste - Ana-Marija Končić, Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Sesvetama Upravljanje imovinom u lokalnoj samoupravi - Rade Ignjatović, dipl.oec.; LIBUSOFT CICOM d.o.o. Menadžment u javnom sektoru - prof.dr.sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet u Rijeci Povezanost lokalne riznice s financijskim upravljanjem i unutarnjim kontrolama te izjavom o fiskalnoj odgovornosti mr.sc. Katica Burian i Gordana Vlahović, mag.oec.; LIBUSOFT CICOM d.o.o. Strateško i operativno planiranje u službi kvalitetnog upravljanja JLS-om - Gordana Vlahović, mag.oec.; LIBUSOFT CICOM d.o.o. Energetska učinkovitost u lokalnoj samoupravi - Natko Bilić, Planetaris d.o.o. Kako izabrati najbolju strategiju razvoja lokalne zajednice - prof.dr.sc. Vladimir Čavrak, Ekonomski faluktet u Zagrebu Investicijska i poslova privlačnost gradova i općina - doc. dr.sc. Saša Drezgić, Ekonomski fakultet u Rijeci ESCO modeli financiranja javne rasvjete u funkciji ekonomske i energetske učinkovitosti JLS - doc. dr.sc. Saša Drezgić, Ekonomski fakultet u Rijeci

Predviđeno trajanje Savjetovanja pročelnika:

Detaljne informacije o Savjetovanju, sadržajima i načinu prijave pronaći ćete na www.panorama2013.com.

TIM4PIN MAGAZIN • rujan • 2013.

koje se održava u četvrtak 19. rujna 2013. godine u hotelu Four Points by Sheraton Panorama u Zagrebu, Trg Krešimira Ćosića 9

Ǩ RUJAN 13.9.

« ā ǡ « « © ǡ ā za razdoblje 2014. - 2016. primjenom izmijenjenih i « « (detaljnije na str. 4)

19.-20.9.

e ȋdetaljnije na zadnjoj « Ȍ

27.9.

« ǡ « ȋ Ȍ sustavu PDV-a (detaljnije na str. 5)

U rujnu iz tiska izlaze izdanja: • PRIMJENA ZAKONA O PRORAČUNU i • SUSTAV JAVNE NABAVE 2013/2014

LISTOPAD 1.10.

Aktualnosti u sustavu javne nabave

2.10.

ǣ æ «

3.10.

Upravljanje nabavom do 70.000 kuna

4.10.

Nabava prehrambenih proizvoda

14.-19.10. « 21.10. 22.10.

¯ ȋ ǡ æ ǡ Ȍ Javna nabava za ponuditelje

Detaljnije o radionicama na str. 6.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

organizira

II. DAN

ŠKOLU FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE u Zagrebu, 19. i 20. rujna od 10.00h-16.00h (pauza za ručak od 12.00h-13.00h) II. dan škole – popunjavanje Upitnika pitanje po pitanje, detaljno o Izjavi o iskalnoj odgovornosti, planovima i izviješćima Uspostaviti dobar sustav inancijskog upravljanja cilj je svakog proračunskog korisnika. To je ne samo zakonska obveza već i potreba svih koji u budućnosti žele doći do više inancijskih sredstava za ulaganja u imovinu i opremu – put za to su europski fondovi, a preduvjet njihova korištenja je dobro uređen sustav inancijskog upravljanja. Za sustav inancijskog upravljanja važno je razumjeti proračun i proračunske procese, a osobito primjenu Zakona o proračunu i podzakonskih akata. Cilj Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora je kroz ovu školu dati konkretan i detaljan pregled svih komponenti dobrog sustava inancijskog upravljanja te Vam omogućiti da sigurno i točno odgovorite na sva pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti koja su predmet kontrola nadležnih ministarstava, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Ministarstva inancija.

PROGRAM ŠKOLE: I. DAN 1. Sustav proračuna, proračunski procesi, odnosi nadležnih proračuna/ ministarstava i proračunskih korisnika, pravila upravljanja proračunskim sredstvima (od 10.00h do 11.15h) 2. Primjena Zakona o proračunu i podzakonskih akata u praksi (od 11.15h do 12h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Speci ični poslovni događaji (klasi ikacija i evidencije): a. prihodi i rashodi (od 13.00h do 13.45h) b. imovina i obveze (od 13.45h do 14.30h)

1. Što je sustav inancijskog upravljanja i kako potvrditi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje (od 10.00h do 10.30h) 2. Sastavljanje Izjave o iskalnoj odgovornosti: kako pripremiti predmet, na koji način testirati pojedina pitanja i posložiti svu dokumentaciju uz Upitnik o iskalnoj odgovornosti (od 10.30h do 11.00h) 3. Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 11.00h do 12.00h) Pauza za ručak (od 12.00h do 13.00h) 3. Nastavak: Odgovaranje na pitanja po područjima iz upitnika: Planiranje, Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, Izvještavanje (od 13.00h do 15.00h) 4. Obveza pregleda i kontrole Izjava o iskalnoj odgovornosti proračunskih korisnika (od 15.00h do 15.30h) 5. Upravljanje nepravilnostima, tko nepravilnosti uočava, tko izvještava, kako se postupa s nepravilnostima (od 15.30h do 16.00h) 6. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: Ivana Maletić sa suradnicima iz nadležnog ministarstva. Cijena škole je 1.600,00 kuna s uključenim PDV-om i radnim materijalom (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna). Cijena uključuje ručak u pauzi i radni materijal za oba dana. Materijal za prvi dan uključuje: pisani materijal prezentacija predavača, te CD sa prezentacijama. Materijal za drugi dan je knjiga Fiskalna odgovornost: popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješća uz koju se dobije i CD sa svim materijalima - obrasci testiranja, Upitnik, Izjava, podloge za procedure i primjeri, Zakon o iskalnoj odgovornosti, Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila). Prijaviti se možete na jedan ili na oba dana. Molimo da popunite prijave u nastavku za pohađanje škole i faksirate ih. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se izvršavaju na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5, poziv na broj OIB – 34, model 00 Prijave se mogu izvršiti i na e-mail: centar@tim4pin.hr i telefone: 01/5531-755 (tel), 01/5531-335 (fax i tel), 099/303-7677, 099/303-7678 te Posjetite našu internetsku stranicu na www.tim4pin.hr te se prijavite on-line.

PRIJAVA ZA POHAĐANJE ŠKOLE FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA TIM4PIN Voditeljica: Ivana Maletić Naziv proračunskog, izvanproračunskog korisnika/jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave OIB Adresa Ime i prezime (predstavnika koji će prisustvovati radionici) e-mail Kontakt telefon Prijavljujem se na (zaokružiti)

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum: Potpis:

PISMO GLAVNOG UREDNIKA Poštovani čitatelji! Nakon iznimno vrućeg kolovoza i godišnjih odmora, poslovna vreva vratila se na naše ulice. Ovih su dana ponovo oživjele škole i vrtići, a studenti intenzivno razmišljaju i rade na pripremanju preostalih ispita. Vijesti iz gospodarske i društveno-političke scene od prethodnog mjeseca pokazuju, da ljeto nije bilo vrijeme odmora za sve. Kao potvrdu možemo navesti niz medijski eksponiranih tema. Neke od njih su: buduće upravljanje našim autocestama, praćenje i različite ocjene uspješnosti turističke sezone, prosvjedi seljaka, porezni nadzori iskalizacije, kolektivno pregovaranje u zdravstvu, lex Perković, uspostavljanje gradske vlasti u Vukovaru, promjene u Zagrebačkom Holdingu, itd. Ljubitelje sporta obradovali su Sandra Perković osvojenim svjetskim zlatom i NK Rijeka plasmanom u Europsku ligu. Pažnju ovih dana privlače procjene rezultata kretanja našega BDP-a u kojima čekamo naznake promjene loših ekonomskih trendova. Zakonodavna aktivnost mirovala je tijekom ljetne stanke Hrvatskog Sabora, no već prva sjednica donijet će niz novina u naš pravni okvir. Za to vrijeme naši europarlamentarci otvarali su svoje urede i pripremali se za aktivno djelovanje. Računovodstvene i inancijske službe tijekom smanjene ljetne aktivnosti imale su možda priliku provjeriti pažljivije svoj porezni status i ovladati novim PDV prijavama, koje su bili dužni predati za mjesec srpanj. Zbog velikih promjena u sustavu PDV-a, njegovoj speci ičnoj primjeni u sustavu proračuna i nepro itnim organizacijama, posvećujemo mu dužnu pažnju i u ovom broju časopisa. Također, iscrpno obrađujemo i novine koje se odnose na novi, racionalniji i e ikasniji sustav unutarnje inancijske kontrole i interne revizije. Uz navedeno, sadržajem časopisa nastojali smo, kao i do sada, obuhvatiti široku lepezu vrlo aktualnih ekonomskih, pravnih i inancijskih pitanja za koje ste pokazali interes. Vjerujemo da će vam stručni napisi sadržani u časopisu biti korisni za povratak u puni radni ritam, te olakšati ispunjenje obveza koje su pred vama. U tom uvjerenju, u ime uredništva časopisa, srdačno vas pozdravljam.

Glavni urednik:

prof. dr. sc. Davor Vašiček

TIM4PIN MAGAZIN Časopis Centra za razvoj javnog i nepro itnog sektora - TIM4PIN Nakladnik: TIM4PIN d.o.o za savjetovanje,

Urednice: Maja Petričko, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Zagreb, Šumetlička 41

Uredništvo: prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag. oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, dipl. oec. Glorija Raguž

Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678 www.tim4pin.hr E-mail: centar@tim4pin.hr OIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Tajnica uredništva: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Oblikovanje naslovnice: Dinko Bažulić

Za nakladnika: mr.sc. Ivana Maletić

Gra ička priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara, d.o.o.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ Glorija Raguž Upravljanje bagatelnom javnom nabavom ...........................................................................

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Krešimir Dragić Sustav državnih potpora – obilježja i novi zakonodavni okvir ......................................................

9 PLAĆE I NAKNADE

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Iva Brkić Razlike između Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima i Izvješća o nepravilnostima .........................................................

Maja Butorac Nove promjene u materijalnim pravima iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ...........................................................

16 POREZI I DOPRINOSI

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Damir Juričić Prednosti primjene modela javno-privatnog partnerstva .....................................................................

RAČUNOVODSTVO Mladenka Karačić Evidencije stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u sustavu državne riznice ............................................................. Ivana Jakir-Bajo Sabina Rebrović Devetomjesečni inancijski izvještaji u sustavu proračuna ..................................................

Ljubica Javor Prijenos porezne obveze za primljene usluge .................................................................................

Mirjana Mahović Komljenović Porez na cestovna motorna vozila i plovila u 2013. ...............................................................................

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

JAVNA NABAVA Zoran Blažević Novosti u radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave .....................

REVIZIJA Marela Knežević Danijela Stepić Davor Kozina Na snazi je novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna .................................

Renata Kalčić Primjena PDV-a kod pravnih osoba koje nisu porezni obveznici .............................................

Kristina Kosor Europska politika u području gospodarenja vodama ..............................................

Nada Zrinušić Primjeri korištenja pojednostavljenih metoda obračuna troškova u EU projektima ...........................................................

JAVNA UPRAVA Bernardica Rubčić Odgovornost državnih službenika za štetu ..............................................................................

Bernardica Rubčić Mentorstvo u državnoj službi...............................

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

PISMO GLAVNOG UREDNIKA SADRŽAJ POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

SPECIFIČNOSTI PO DJELATNOSTIMA

Ana Polić Računovodstvo osnivanja trgovačkog društava od strane nepro itne organizacije ..

SOCIJALNA SKRB Ana Zorić Ugovor o zakupu kao osnova ostvarivanja prihoda ustanova socijalne skrbi ......................

Mirela Zagorac Rezultati analize namjenskih i vlastitih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta...........................................

ŠKOLSTVO Ana Zorić Planiranje nabave u skladu s nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama..................................................

LOKALNA SAMOUPRAVA Vesna Šiklić Odak Sukob interesa lokalnih službenika ................. 100

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina ............................................................... 102 2. Naknade korisnika državnog proračuna.................................................................. 103 3. Plaće ............................................................................. 104 4. Ovrhe ........................................................................... 109

JAVNE VATROGASNE POSTROJBE Ana Polić Porezni tretman primitaka radnika javnih vatrogasnih postrojbi ...............................................

TIM4PIN INFO - KORISNI PODACI 88

PRAVOSUĐE Ivana Jakir-Bajo Rezultati nalaza državnog ureda za reviziju..

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan Novosti u vodno-komunalnom gospodarstvu .................................................................

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

5. Drugi dohodak ................................................. 110 6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama ......................... 111 92

7. Ostale obavijesti ................................................... 113

U rujnu iz tiska izlazi priručnik

„PRIMJENA ZAKONA O PRORAČUNU“ Zakon o proračunu temeljni je propis javnih inancija koji de inira proračunske procese (planiranje, izvršavanje, izvještavanje) na razini proračuna i proračunskih te izvanproračunskih korisnika. Razumijevanje i pravilna primjena Zakona o proračunu temelj su zakonitog i namjenskog korištenja javnih sredstava te dobrog inancijskog upravljanja. Upravo zato TIM4PIN okupio je stručnjake koji godinama rade na području javnih inancija, autori su samog Zakona te u ovom priručniku pojašnjavaju detaljno značenje i primjenu svakog od članaka Zakona. Ovo je priručnik s puno primjera iz prakse koji će vam pojednostavniti i približiti primjenu ovog važnog zakonskog propisa. Cijena priručnika iznosi 250,00kn. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje ORGA NIZIR A

SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA ZA RAZDOBLJE 2014. - 2016. Zagreb, hotel Palace, 13. rujna, 10.00h - 14.30h Izrada inancijskih planova i proračuna za ministarstva i ostala tijela državne uprave, proračunske i izvanproračunske korisnike te općine, gradove i županije za razdoblje 2014. - 2016. primjenom izmijenjenih i dopunjenih odredbi Zakona o proračunu i pregled novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna. Vrijeme je izrade inancijskih planova i proračuna. Prema najavama, objava Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna Republike Hrvatske i Uputa za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. - 2016. može se očekivati početkom rujna. Upute sadrže temeljne ekonomske pokazatelje iz Smjernica ekonomske i iskalne politike za razdoblje 2014. - 2016., metodologiju izrade proračuna i inancijskih planova korisnika u sustavu školstva, zdravstva, socijalne skrbi, kulture, visokog obrazovanja i znanosti, vatrogastva i ostalih korisnika. Zakon o proračunu mijenjao se krajem 2012. godine. Dio njegovih izmjena i dopuna značajno obilježavaju proces pripreme državnog proračuna, a posebice proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i inancijskih planova njihovih proračunskih korisnika za naredno trogodišnje razdoblje. Mijenja se i sadržaj plana razvojnih programa. Što donosi pravilnik koji je u pripremi i kojim će se propisati sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja provedbe razvojnih programa? Jačanje načela transparentnosti kao elementa djelotvornijeg upravljanja javnim resursima istaknuto je kao jedan od prioritetnih izazova Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. - 2013. Koje obveze proizlaze iz Akcijskog plana, a vezane su uz izradu i donošenje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? U srpnju je objavljen novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna. Koje promjene Pravilnik donosi u načinu ustrojavanja jedinica unutarnje revizije kod korisnika proračuna? Odgovore na ova i druga pitanja dobit ćete na ovom Seminaru. Stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom, autori zakonskih propisa i uputa bit će vaši predavači.

PROGRAM: 1. Smjernice ekonomske i iskalne politike za razdoblje 2014. - 2016. – kratki pregled sadržaja Smjernica značajan za izradu proračuna 2. Priprema inancijskih planova ministarstava i ostalih tijela državne uprave, ustanova visokog obrazovanja i znanosti, sudova i državnih odvjetništava, ustanova u socijalnoj skrbi, KBC-a i ostalih proračunskih korisnika državnog proračuna – speci ičnosti iz Upute Ministarstva inancija, najčešći nedostaci i kako ih izbjeći, pitanja iz prakse 3. Priprema proračuna općina, gradova i županija i odluke o izvršenju proračuna – speci ičnosti iz Upute Ministarstva inancija, primjena proračunskih klasiikacija, najčešći nedostaci odluka o izvršenju proračuna, pitanja iz prakse

4. Sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa – način de iniranja ciljeva i prioriteta razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, povezivanje s proračunskim klasi ikacijama 5. Primjena načela transparentnosti za općine, gradove i županije – obveze koje proizlaze iz Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012. - 2013. 6. Priprema inancijskih planova škola, ustanova u zdravstvu, JVP-a, ustanova u kulturi, dječjih vrtića i ostalih proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – speci ičnosti iz Upute Ministarstva inancija, najčešći nedostaci i kako ih izbjeći, pitanja iz prakse 7. Primjena novog Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna – pregled promjena u odnosu na Pravilnik iz 2008. godine, primjena u praksi 8. Pregled novih propisa u pripremi 9. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: Savjetnici TIM4PIN-a sa suradnicima iz nadležnih ministarstava Seminar će se održati 13. rujna 2013. u Zagrebu (Hotel Palace) u vremenu od 10.00h do 14.30h. Naknada za sudjelovanje na seminaru je 600,00 kuna. Naknada uključuje sve materijale spremljene na CD-u (prezentacije, propise, upute Ministarstva inancija), pisani tiskani materijal, osvježavajući napitak u pauzi. Naknada za drugog i sljedeće sudionike iz iste institucije bez materijala je 400,00 kuna. Pisani tiskani materijal i CD možete kupiti po cijeni od 300,00 kn. Molimo da popunite prijave u privitku koje su ujedno prihvat ponude za sudjelovanje na seminaru. Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju po završetku. Uplate se na TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-41, model 00. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (fax i tel) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje i Javorović, Idžojtić & partneri j.t.d za porezno savjetovanje ORGANIZIRAJU RADIONICU NA TEMU

PRORAČUNSKI KORISNICI, JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SUSTAVU PDV-A Zagreb, 27. rujna, hotel Palace, u 10.00h Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost donijeli su niz novina za postojeće porezne obveznike, ali i za proračunske korisnike te nepro itne organizacije. Promjenom zakonodavnog okvira vezanog uz porez na dodanu vrijednost u 2010., dio je proračunskih korisnika, kako državnog proračuna, tako i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (ustanove u zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi, obrazovanju), postao obveznikom poreza na dodanu vrijednost za dio djelatnosti odnosno isporuka koje nisu od javnog interesa. Te promjene obuhvatile su i dio nepro itnih organizacija. Međutim, od 1. srpnja 2013. i ministarstva, državni uredi Vlade Republike Hrvatske, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama, ali i gradovi, općine i županije mogu biti porezni obveznici ili osobe registrirane za potrebe poreza na dodanu vrijednost. Dio nepro itnih organizacija koje do sada nisu bile porezni obveznici, kao primjerice sindikati, političke stranke i komore, također više nisu isključeni iz poreznih obveznika. Koje su speci ičnosti primjene novog Zakona i Pravilnika za navedene obveznike? Kako biti obveznik u sustavu državne i lokalnih riznica? Kako provesti knjigovodstvene evidencije?

6. Porezna oslobođenja kod isporuka od javnog interesa 7. Obračun i iskazivanje pretporeza 8. Knjigovodstvene evidencije poreza na dodanu vrijednost − u računovodstvu proračunskih korisnika − u računovodstvu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave − u sustavu državne riznice − u sustavu riznica jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 9. Odgovori na pitanja i konzultacije Predavači: savjetnici TIM4PIN-a, ovlašteni porezni savjetnici ureda Javorović, Idžojtić & partneri j.t.d te stručnjaci iz nadležnog ministarstva Seminar će se održati 27. rujna 2013. u Zagrebu (Hotel Palace) u vremenu od 10.00h do 14.30h.

Odgovore na ova i druga pitanja dobit ćete na ovom seminaru. Stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom, autori zakonskih propisa i uputa bit će vaši predavači.

Naknada za sudjelovanje na seminaru je 800,00 kuna (PDV uključen). Naknada uključuje sve materijale spremljene na CD-u (prezentacije, propise, upute Ministarstva inancija), pisani tiskani materijal, osvježavajući napitak u pauzi. Naknada za drugog i sljedeće sudionike iz iste institucije bez materijala je 400,00 kuna (PDV uključen).

PROGRAM:

Pisani tiskani materijal i CD možete kupiti po cijeni od 400,00 kuna.

1. Registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost proračunskih korisnika i nepro itnih organizacija i podnošenje Obrasca PDV-a

Molimo da popunite prijave u privitku koje su ujedno prihvat ponude za sudjelovanje na seminaru.

2. Oporezivanje PDV-om isporuka dobara u EU

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-42, model 00.

3. Iskazivanje obveze PDV-a na stjecanje dobara iz EU

Prijaviti se možete:

4. Oporezivanje PDV-om usluga pruženih poreznom obvezniku u EU ili izvan EU

• putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr

5. Obveza obračuna PDV-a na usluge primljene od poreznog obveznika iz EU ili izvan EU

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

• on-line: www.tim4pin.hr

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

ORGA NIZIR A

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE

IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE

u Zagrebu, 01. – 22. listopada 2013. godine, jednodnevni (8 sati) programi

u Zagrebu, 14. – 19. listopada 2013. godine (6 dana), s početkom u 8:30 sati

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu usavršavanja koje je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Program usavršavanja provode treneri javne nabave.

Pozivamo zainteresirane osobe da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje certi ikata stručnosti za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

Cilj programa: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. Redovito usavršavanje kroz jednodnevne (8 sati) programe. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja. Naziv programa Trajanje Datum održavanja 1. Aktualnosti u sustavu javne 8 sati 01. listopada 2013. nabave 2. Praksa javne nabave: 8 sati 02. listopada 2013. Model nabave putem središnjeg tijela za javnu nabavu i zajednička nabava 3. Upravljanje nabavom do 8 sati 03. listopada 2013. 70.000 kuna 4. Nabava prehrambenih 8 sati 04. listopada 2013. proizvoda 5. Postupak nabave 8 sati 21. listopada 2013. građevinskih radova (jamstva, izvršenje ugovora, nabava dodatnih radova) 6. Javna nabava za ponuditelje 8 sati 22. listopada 2013.

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vještina i sposobnosti sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigurati da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći certi ikat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vještina u području javne nabave. Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sati koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012). Datum održavanja: 14. - 19. listopada 2013. (6 dana/s početkom u 8:00 sati) Mjesto održavanja: Zagreb, hotel Palace Broj polaznika: maksimalno 50 Nastavni materijal: • materijal s prezentacijama predavača,

Nastavni materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013/2014

• materijal s propisima koji se može koristiti i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku za jednodnevno usavršavanje iznosi 900,00 kuna (uključen PDV)

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00. Prijaviti se možete: • putem e-mail adrese: centar@tim4pin.hr • on-line: www.tim4pin.hr • faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Uskoro u prodaji knjiga

SUSTAV JAVNE NABAVE 2013/2014! redaktor: Glorija Raguž, dipl. oec. Knjiga je namijenjena osobama koje aktivno sudjeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave. • Što nam donose nove odredbe zakonodavnog okvira u sustavu javne nabave? • Kako planirati javnu nabavu i pripremiti Plan nabave? • Kako uskladiti iskalnu odgovornost i javnu nabavu. • Kako organizirati instituciju naručitelja i povećati razinu stručnosti djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima? • Kako komunicirati s gospodarskim subjektima? • Kako kvalitetno izraditi dokumentaciju za nadmetanje, e ikasno pripremiti i provesti postupak javne nabave, nabaviti i zadovoljiti stvarne potrebe naručitelja, pratiti realizaciju ugovora? • Koje su nove odrednice u pravnoj zaštiti? Odgovore na navedena pitanja pripremili su za vas stručnjaci koji su pisali propise iz područja javne nabave, kao i stručnjaci koji su sve postupke u praksi i provodili. Cijena izdanja s CD-om: 300 kuna (PDV uključen) Narudžbe možete slati mailom na: centar@tim4pin.hr, faksom na broj 01/5531-335 ili on-line: www.tim4pin.hr. Naziv: ______________________________________ Ime odgovorne osobe: __________________________ Adresa: _____________________________________ Kontakt telefon: _______________________________ Fax: ________________________________________ OIB: ________________________________________ IBAN: _______________________________________ E-mail: ______________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@ m4pin.hr www. m4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Datum:   R. br. Opis 1. Sustav javne nabave 2013/2014

Cijena/kom

Komada

Ukupna cijena

300,00 (uključen PDV)

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : Model: IBAN: Svrha uplate:

OIB pravne osobe - 54 00 HR33 2340 0091 1105 4681 5 Kupnja knjige Sustav javne nabave 2013/2014

_______________________________________ potpis i žig naručitelja 7

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

O KNJIZI EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020 U koje će sektore EU najviše ulagati? Koji su najvažniji fondovi i što inanciraju? Kakvi će se projekti inancirati? Upravo izlazi iz tiska jedinstvena publikacija koja daje odgovore na ova i mnoga druga pitanja. Knjiga ‘EU politike i fondovi 2014-2020’ na jednom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvažnije EU strategije i politike za iduće programsko razdoblje. Također, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU inancijskih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

POLITIKE FONDOVI 2014 - 2020 TIKA OJ RGE RAZV ENE RALNI TVO S O RU

AR STV STI PODRIBAR ELATNO

GOS

J ED

VEN

ŠT DRU

ZAM URI REDA

PRIV

POL

TITA

ZAŠ

ZAGREB 2013

LIŠA

OKO

U koje sektore će EU najviše ulagati

Koji su najvažniji fondovi i što financiraju Kakvi će se projekti financirati

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike tijela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržavati, kako treba biti osmišljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projekti najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće biti potrebnije proniknuti i razumjeti sustave inanciranja kroz EU fondove kako bi se mogle iskoristiti mogućnosti koje će se otvoriti članstvom u EU. To što će sredstva postati dostupna gotovo svim hrvatskim subjektima ne znači da će ona automatski biti i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlastitim), svima koji planiraju svoje projekte pripremiti za inanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele znati više. Naziv: ________________________________________ Ime odgovorne osobe: ________________________ Adresa: _______________________________________ OIB: __________________________________________ Žiro-račun: ___________________________________ E-mail: _______________________________________

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagreb tel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678 centar@tim4pin.hr www.tim4pin.hr

Narudžbenica broj ________ Datum: Red. br.

Opis

Cijena/kom

EU politike i fondovi 2014-2020

350,00 kuna (uključen PDV)

Komada

Ukupna cijena

NAPOMENA: Za naručenih 5 i više komada knjige ostvaruje se popust od 20%. PDV je uključen u cijenu. Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisati: Model: Žiro račun: IBAN: Svrha uplate: kontakt broj: tel: fax:

OIB pravne osobe - 53 00 2340009-1110546815 HR33 2340 0091 1105 4681 5 EU politike i fondovi 2014-2020

potpis i žig naručitelja

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Krešimir Dragić *

UDK 336.2

Sustav državnih potpora – obilježja i novi zakonodavni okvir Državna potpora poduzećima oblik je državne intervencije. Obuhvaća sve izdatke ili izgubljene prihode države (npr. pri dodjeljivanju potpora u obliku poreznih olakšica) koji se koriste za poticanje ekonomske aktivnosti. Dodjeljivanje državnih potpora podrazumijeva postupak kojim država, kako bi potaknula ekonomsku aktivnost, stavlja u povlašteni položaj određene ekonomske sektore, regije ili poduzeća. Ulaskom Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) u Europsku uniju (dalje u tekstu: EU) dolazi do promjena koje iziskuju drugačija zakonska rješenja, promjene nadležnosti, ali svakako i promjenu postupanja u okviru dodjele državnih potpora, odabira instrumenta državne potpore, intenziteta, te cjelokupnog okvira koji nužno stremi ka izbjegavanju većih negativnih utjecaja, tzv. distorzija tržišnog natjecanja od onog što je do sada bilo primjenjivano u RH. Ovaj tekst daje sadržajan prikaz novog zakonodavnog okvira i osnovnih elemenata/sastavnica novog sustava državnih potpora, koji vrijedi od dana ulaska RH u EU.

1. Razvoj zakonodavnog okvira Državne potpore, kao dio šireg područja tržišnog natjecanja, uređene su pravnom stečevinom Europske unije, i to kako sekundarnim tako i primarnim izvorima prava (čl. 107. i čl. 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije; dalje u tekstu: UFEU), kojima se zabranjuje davanje državnih potpora, smatrajući ih oblikom narušavanja tržišnog natjecanja, no navodeći istodobno iznimke u kojima je dodjela državnih potpora dopuštena, što se detaljno propisuje sekundarnim pravom EU). Osnove postupanja i temelji uređenja područja državnih potpora datiraju u 2001. godinu, kada je RH potpisala s EU Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (NN – Međunarodni ugovori, br. 14/2001, 14/2002, 1/2005 i 7/2005). Ovim sporazumom (dalje u tekstu: SSP) RH je preuzela i obveze u pogledu uspostavljanja sustava državnih potpora sukladnog sustavu državnih potpora u EU. Zbog ostvarenja strateškoga cilja pripreme za punopravno članstvo u EU, RH uskladila je, prvenstveno u provedbenome *

Mr. sc. Krešimir Dragić, Ministarstvo inancija RH.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

smislu, sustav državnih potpora sa sustavom državnih potpora EU. Slijedom obveza RH u području državnih potpora, prvi Zakon o državnim potporama donesen je 2003. godine. Njime je bio ustrojen i na temelju njega djelovao je taj sustav s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: Agencija), davateljima državnih potpora i korisnicima državnih potpora kao glavnim sudionicima. Agencija, neovisno tijelo osnovano odlukom Hrvatskoga sabora 1995. godine, dobilo je u svoju nadležnost poslove koje u Europskoj uniji provodi Europska komisija. Opravdanje takve raspodjele poslova nalazilo se u speci ičnoj situaciji u koju je RH ušla potpisivanjem i stupanjem na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u pretpristupnoj fazi. Od 2003. godine do danas Agencija je, kao najvažnije zadatke u sustavu državnih potpora, razmatrala i ocjenjivala prijedloge državnih potpora te programa državnih potpora, nadzirala provedbu i učinke dodijeljenih državnih potpora te nalagala povrate državnih potpora, koje su dane ili korištene protivno propisima; prikupljala, obrađivala i evidentirala podatke o državnim potporama, njihovu korištenju i učincima dodijeljenih državnih potpora. Ministarstvo inancija djelovalo je u sustavu kao poseban sudionik, imajući na umu njegovu ulogu u provedbi iskalne politike. Drugi, Zakon o državnim potporama (NN, br. 140/2005 i 49/2011), donesen je 2005. godine. Temeljem njega donesen je niz podzakonskih akata – odluka o objavljivanju pravila o državnim potporama, na temelju kojih je Agencija ocjenjivala njihovu zakonitost, a davatelji ih potom dodjeljivali. I Ministarstvo inancija je s vremenom učvrstilo svoj položaj u sustavu državnih potpora redovnim prikupljanjem podataka o dodijeljenim državnim potporama na temelju, kojih je često zadovoljavalo potrebe provedbe različitih mjera gospodarske politike. Međutim, uspostavljeni sustav zadovoljavao je potrebe pretpristupnog razdoblja, no u postojećem obliku ne uklapa se u sustav kakav postoji u EU; budući da nadležna tijela i poslovi vezani za državne potpore u jednoj državi članici, moraju u potpunosti odgovarati i zauzimati mjesta u već ustrojenom sustavu nadležnih tijela i određenih poslova u sa9

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI moj EU. Radi prilagodbe tim okolnostima donijet je Zakon o državnim potporama, koji je stupio na snagu 01. srpnja 2013. (NN, br. 72/13), a potom i Pravilnik o dostavi prijedloga državnih potpora i podataka o državnim potporama (NN, br. 99/13; dalje u tekstu: Pravilnik o državnim potporama). Ovako koncipiran zakonski okvir, odnosno Zakon o državnim potporama ima cilj omogućiti funkcioniranje sustava državnih potpora RH kao zemlje članice EU. Zakonom o državnim potporama se kao najvažniji element, uređuju nove nadležnosti tijela RH, budući da su mnoge postojeće morale biti ustupljene institucijama EU. Uređuje se i postupak, koji prethodi prijavi državnih potpora Europskoj komisiji radi odobrenja, odnosno postupak kojim se državne potpore izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji, dostavljaju na mišljenje Agenciji, ne bi li se nakon toga mogle dodijeliti. Ujedno, ovim zakonskim aktom Ministarstvo inancija, radi vođenja uspješne, opće iskalne politike, izričito dobiva u nadležnost vođenje politike državnih potpora koju oblikuje Vlada RH za trogodišnje razdoblje. Davateljima državnih potpora se propisuju obveze redovnog praćenja korištenja dodijeljenih državnih potpora kao i obavještavanja Agencije i Ministarstva inancija o tim potporama, radi ispunjenja obveza potonjih tijela prema Europskoj komisiji, odnosno Vladi RH.

2. Sudionici sustava državnih potpora Sudionici sustava državnih potpora u EU kao takvoj su Europska komisija, države članice i Europski sud, a njihov međusobni odnos uređen je Uredbom Vijeća Europskih zajednica br. 659/1999 od 22. ožujka 1999. godine, kojom se postavljaju pravila za primjenu članka 93. Ugovora o Europskim zajednicama (SL L 83, 27. 3. 1999., str. 1.). Europska komisija je institucija EU koju se bez zadrške može smatrati nositeljem sustava državnih potpora u EU. Ona je nadležna za ocjenu prijedloga državnih potpora država članica, nadzor programa državnih potpora, provjeravanje moguće nezakonite državne potpore, te, u slučaju utvrđenja njihove stvarne nezakonitosti, ili nepravilne upotrebe, nalaganje njihova povrata, pokretanje postupka pred Europskim sudom u slučaju nepoštivanja vlastitih odluka od strane države članice, a zbog mogućeg kršenja Ugovora. Pristupanjem RH ova Uredba počinje se izravno primjenjivati, te za glavne poslove sustava državnih potpora koje trenutno u RH obavlja Agencija postaje isključivo nadležna Europska komisija. Među najvažnijim poslovima, to su razmatranje i ocjena prijedloga državnih potpora, te programa 10

državnih potpora u okviru godišnjih i višegodišnjih planova odobravanja državnih potpora, nadzor provedbe i učinaka dodijeljenih državnih potpora te nalaganje povrata državnih potpora, koje su dane ili korištene protivno propisima.

3. Obilježja sustava državnih potpora do ulaska u EU Sustav državnih potpora do usvajanja novog Zakona o državnim potporama obilježila je poprilično nekoherentna politika državnih potpora, što se najbolje može vidjeti iz podataka o dodijeljenim državnim potporama, primjerice u obuhvatu za razdoblje od 2006. do 2011. godine, a što se zorno vidi iz Godišnjih izvješća Agencije. U tom je razdoblju ukupno dodijeljeno 36,1 milijardi kuna državnih potpora. Valja napomenuti kako navedeni iznos ne uključuje podatke o potporama dodijeljenim poljoprivredi i ribarstvu zbog speci ičnosti tih djelatnosti i posebnih pravila koja vrijede za njihovu dodjelu (ukupan iznos dodijeljenih državnih potpora s potporama poljoprivredi i ribarstvu bio bi 57.3 milijarde kuna u navedenom razdoblju). Tijekom ovog razdoblja primjetno je smanjenje udjela državnih potpora u bruto domaćem proizvodu (dalje u tekstu: BDP), tako da se udio od 2,38% BDP-a u 2006. godini smanjio na 1,46% BDP-a u 2011. godini, te se očekuje daljnje smanjenje tijekom 2012., odnosno 2013. godine1. Ovaj udio je još uvijek visok u usporedbi sa zemljama EU. Pritom je važno istaknuti da su i druge nove članice EU prije pristupanja imale znatno veće udjele državnih potpora od onih na razini EU. U strukturi dodijeljenih državnih potpora može se konstatirati da iste nisu određene u optimalnim omjerima u kojima do većeg izražaja moraju dolaziti horizontalne potpore, koje u većoj mjeri imaju pozitivne učinke na gospodarstvo, te manje narušavaju tržišno natjecanje. Horizontalne potpore kao udio u ukupnim državnim potporama čine 14,68% prema podacima za 2011. godinu. Ovaj omjer se tek manjim dijelom povećao od 13,41% udjela evidentiranog u 2006. godini. Horizontalne potpore dodjeljivane su u najvećoj mjeri u području malog i srednjeg poduzetništva, istraživanje i razvoj i inovacije, te jednim dijelom i one usmjerene ciljevima zapošljavanja. Sektorske potpore koje čine najveći dio dodijeljenih potpora od 2006. godine ostvarile su smanjenje, pa su tako od udjela 84,99% smanjene na 73,90% u 1 Godišnje izvješće AZTN-a o državnim potporama za 2012. godinu bit će objavljeno tijekom zadnjeg tromjesečja.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI 2011. godini. Ovakav omjer alociranja državnih potpora nije povoljan za gospodarsko okružje, a u konačnici ima negativne učinke na područje tržišnog natjecanja, što će svakako biti podložno promjenama samim činom pristupanja u EU u kojoj vrijede pravila i smjernice usmjerene modernizaciji okvira državnih potpora, koje će Hrvatska morati slijediti. Uzimajući u obzir povijesne podatke, može se istaći kako je u navedenom razdoblju najviše potpora dodijeljeno sektoru metalurgije, željeznica, brodogradnje i prometa. Obilježje alociranja državnih potpora u kojima dominiraju sektorske potpore u znatnoj mjeri narušavaju tržišno natjecanje, za razliku od horizontalnih državnih potpora. Velikim dijelom posljedica je to nepravovremenog i sveobuhvatnog provođenja struktrurnih reformi, te privatizacije koja nije uslijedila u očekivanom intenzitetu. Stoga su velika sredstva u obliku subvencija, ali i drugih vrsta državnih potpora dodjeljivana ponajviše poduzetnicima, koji su se nalazili u teškoćama, a samo neprovođenje sveobuhvatnog procesa restrukturiranja rezultiralo je tržišnim promašajima, koji u konačnici predstavljaju značajno iskalno opterećenje posebice izraženo u vrlo negativnim gospodarskim okolnostima. Isto je znatno intenzivirano nastupanjem globalne krize u 2008. godini, pri čemu nisu provedeni značajniji rezovi i odlučnije mjere ekonomske politike, koji bi doveli do bržeg oporavka. U ostalim potporama koje čine 11,42% ukupnih potpora, radi se o regionalnim potporama i potporama dodijeljenim na lokalnoj razini. U promatranom razdoblju primjetan je rast regionalnih potpora koje prema zadnjim podacima za 2011. godinu čine 8,28%.

neće generirati negativne poslovne rezultate, a time i smanjiti potrebu za državnom intervencijom u obliku izravnih novčanih transfera, državnih jamstava, otpisa dugova ili pretvaranja potraživanja u kapital. U samom uređenju sustava državnih potpora velikim dijelom obilježava nedovoljno kvalitetno strukturiranje planiranja i alociranja pojedinih državnih potpora, kako s gledišta instrumenata, tako i samog intenziteta dodjele državnih potpora. Ujedno primjetan je i nedostatak koji se ogleda u nedovoljnoj razini povezanosti davatelja državnih potpora, međusobno, ali i s tijelima nadležnima za područje državnih potpora na središnjoj razini, Ministarstvom inancija i Agencijom. To je za posljedicu imalo raspršenost unutar sustava državnih potpora, koja se ogleda u dodjeli državnih potpora od različitih davatelja državnih potpora za iste ciljeve i usmjerene na iste korisnike. Na ovakav način se neučinkovito troši novac poreznih obveznika, a bez jasnijeg i racionalnijeg postupanja, koje je bilo za očekivati i koje je moralo biti usklađeno s općim gospodarskim ciljevima i iskalnom održivosti. Isto je posebice bilo istaknuto nakon nastupanja globalne inancijske krize, koja je imala vrlo nepovoljne posljedice za hrvatsko gospodarstvo, koje je i prije bilo prilično nekonkurentno i zasnovano na temeljima koji nisu imali dugoročnu održivost. Pritom valja imati u vidu kako privatni sektor isto tako snosi dio odgovornosti u cjelokupnoj slici i gospodarskim kretanjima, a radi donošenja neracionalnih odluka, te s tim povezanim očekivanim pomoćima države, koja nisu e ikasna i ekonomski racionalna u pogledu dugoročne makroekonomske stabilnosti.

Tijekom razdoblja od 2006. godine do danas može se konstatirati da je došlo do poboljšanja discipline davatelja potpora, te kreiranja okvira potpora u obliku različitih programa državnih potpora, uz smanjenje dodjeljivanja ad hoc potpora, iako su iste u pogledu sektorskih potpora ostale izražene. Naime, iako sektorske potpore bilježe smanjenje u apsolutnom iznosu, ali i kao udio u BDP-u, Republika Hrvatska još uvijek preveliki iznos potpora usmjerava kroz sektorske potpore. U skladu s ciljem provedbe politike državnih potpora u RH, te sukladno zahtjevima Europske komisije i okvira državnih potpora u EU, za očekivati je promjene u sadašnjoj strukturi državnih potpora povećanjem udjela horizontalnih potpora, uz istodobno smanjenje sektorskih potpora. Razvidno, a iz proklamiranih ciljeva ekonomske politike, sektorske potpore će postojati, ali će biti podržane provedbom sveobuhvatnih programa restrukturiranja dosadašnjih gubitaša, koji u budućnosti više TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

U budućnosti, a poradi usklađenja politike državnih potpora u RH s važećim smjernicama određenima na razini EU, za očekivati je daljnje povećanje ove vrste potpora, s obzirom na to da je na razini članica EU, udio regionalnih potpora u ukupno dodije11

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI ljenim potporama na razini od preko 20%. Osobito se pritom očekuje korištenje sredstava strukturnih fondova EU. Udio od 3,14% u ukupnim potporama odnosi se na potpore jedinica područne i lokalne (regionalne) samouprave, koje raspolažu s daleko manjim sredstvima za podupiranje aktivnosti usmjerenih na razvitak gospodarstva u odnosu na tijela središnje vlasti.

4. Noviteti u unaprjeđenju politike državnih potpora Jedan od elemenata prethodno opisanog ustrojenog sustava ima za posljedicu i probleme u evidenciji državnih potpora, a poglavito potpora male vrijednosti (de minimis potpore), što ima za posljedicu i postojanje mogućnosti nepravilne dodjele potpora male vrijednosti jednom korisniku od više davatelja, čime se prelazi granica dozvoljenog iznosa dodijeljene potpore male vrijednosti i zanemaruje redovan postupak prijave i odobrenja državne potpore. Tijekom razdoblja primjene ranijeg zakonodavnog okvira i aktivnosti davatelja potpora primjetno je, da davatelji državnih potpora nisu u najboljoj mjeri pratili učinkovitost dodijeljenih državnih potpora bilo u programima bilo u pojedinačnim državnim potporama. Isto ima nepovoljan utjecaj na gospodarstvo, jer zbog nepostojanja jasne metodologije i redovitog praćenja učinaka državnih potpora izostaje povratna informacija o samoj prikladnosti pojedinog oblika državne potpore u smislu intenziteta, korisnika i ciljeva kojima je određena državna potpora bila namijenjena. Praćenjem učinkovitosti dodjele državnih potpora osiguralo bi se racionalno korištenje sredstava iz državnog proračuna RH, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te bi se omogućilo modi iciranje programa i/ili pojedinačnih potpora čime bi se postigla veća e ikasnost, odnosno bolji učinci na gospodarstvo. Novi zakon o državnim potporama ima cilj stvoriti okvir u kojem bi se navedeni nedostaci otklonili, i to prvenstveno, sustavnim oblikovanjem politike državnih potpora. U smislu zakonskih odredbi jasno je navedeno da će Vlada RH jednom godišnje donijeti Smjernice politike državnih potpora RH za naredno trogodišnje razdoblje, temeljem prijedloga Ministarstva inancija. Navedena politika državnih potpora RH slijedit će smjernice iskalne i ekonomske politike, te politiku državnih potpora Europske unije, a za podlogu će nužno morati uzeti u obzir i pravilno praćenje učinkovitosti dodjeljivanih potpora po različitim programima i/ili pojedinačnim državnim potporama. 12

Novim zakonskim okvirom detaljnije i jasnije se de inira obveza davatelja državnih potpora, koji su dužni pratiti učinkovitost dodijeljenih državnih potpora te godišnje dostavljati njihovu analizu Ministarstvu inancija, što predstavlja podlogu za kontrolu kako iskalnih učinaka, tako i učinaka koje proizvode pojedine mjere u samim programima i/ili pojedinačnim državnim potporama. Adekvatnim praćenjem učinaka dodjele državnih potpora na jasniji način će se uočavati usklađenost prijedloga državnih potpora s općim gospodarskim ciljevima, te će se omogućiti i modi iciranje pojedinih segmenata državnih potpora njihovom doradom, povećanjem, smanjenjem ili ukidanjem pojedinih programa ili praksom dodjele pojedinačnih/ jednokratnih državnih potpora. Davatelji državnih potpora dužni su, u skladu sa Zakonom o državnim potporama, prilikom izrade prijedloga državnih potpora voditi brigu o njihovim učincima na gospodarstvo, te ostvarenju ciljeva ekonomske i iskalne politike što je jasno uređeno odredbama ovoga zakonskog propisa. Zakonom se pritom uređuje obveza, svakom davatelju državnih potpora, voditi zasebne evidencije državnih potpora i potpora male vrijednosti. Navedene mjere i dužnosti davatelja državnih potpora uređene ovim Zakonom, kao i ovlasti tijela kao što su Agencija i Ministarstvo inancija, trebale bi osigurati uspostavu jedinstvenog sustava planiranja i dodjele državnih potpora, vođenih konciznom i gospodarskom rastu usmjerenom politikom državnih potpora, te učinkovitošću kao osnovnim načelom.

5. Nove obveze i mjere u dodjeli i evidenciji državnih potpora Samim odredbama Zakona o državnim potporama tijekom 2013. godine prilikom dodjele državnih potpora primjenjuju se pravila koja vrijede za EU2, pri čemu se javljaju nove obveze koje se odnose na davatelje državnih potpora, ali i akti koje će tijekom 2013. godine Vlada RH usvojiti kroz Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2014 – 2016 .

5.1. Smjernice politike državnih potpora Usvajanjem ovog strateškog dokumenta koji će u svojoj osnovi predstavljati određenje ciljeva i in2 Republika Hrvatska je sukladno SSP i prije imala obvezu pune primjene pravila o državnim potporama de iniranih pravnom stečevinom Zajednice, no nadležnost nad potporama i njihovo odobrenje bilo je de inirano zakonskim odredbama pri čemu je AZTN odobravao državne potpore vodeći se pravilima i pravnom stečevinom u području državnih potpora.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI strumenata dodjele državnih potpora, Vlada RH će odrediti osnovne prioritete u nadolazećem razdoblju pri čemu se u okviru samih smjernica utvrđeni ciljevi i zadani okviri prilikom dodjele državne potpore moraju poštivati. Sukladno Zakonu o državnim potporama (čl. 12., st. od 1. do 5. Zakona o državnim potporama - ZDP) prilikom izrade programa ili dodjele jednokratne (pojedinačne) državne potpore, svaki davatelj istu mora uskladiti sa smjernicama politike državnih potpora što odobrava Ministarstvo inancija, a ukoliko ne postoji suglasnost/odobrenje Ministarstva inancija, tada davatelj državne potpore istu ne može proslijediti u proceduru prema AZTN-u. Cjelokupni sustav koji je iznimno složen, što proistječe iz samih pravila o državnim potporama shodno tome, zahtjevat će detaljnu pripremu i suradnju, kako s AZTN-om tako i s Ministarstvom inancija prilikom izrade programa državnih potpora ili kod dodjele pojedinačne/jednokratne državne potpore. Svaka dodjela državne potpore mimo navedenih procedura određenih odredbama Zakona o državnim potporama bit će kao takva tretirana nezakonitom, te će u takvim slučajevima EK naložiti povrat potpora. Važno je istaći kako jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave ne podliježu proceduri pred samim Ministarstvom inancija (čl. 12., st. 4. ZDP-a), osim u slučaju kada je isto uređeno Zakonom o državnom proračunu, a što se prije svega odnosi na različite oblike jamstava.

5.2. Izvještavanje o dodjeljenim državnim potporama Zakonom o državnim potporama određena je obveza svakog davatelja izvještavanja oko dodjeljenih državnih potpora, i to prema AZTN-u radi izvješća koje se dostavlja EK, a isto mora biti od strane davatelja dostavljeno do kraja travnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu (čl. 14., st. 6 i st. 7; te čl. 15. ZDP-a) . Osim izvješća koje se ispunjava na posebnim obrascima koji se nalaze na internetskoj stranici AZTN-a, svaki davatelj državne potpore mora u slučajevima kada dodjeljuje državnu potporu redovito tromjesečno izvještavati Ministarstvo inancija sukladno obrascima i odredbama Pravilnika o državnim potporama (čl. 14., st.:2., 3., 4., 5., ZDP-a).

5.3. Praćenje učinkovitosti dodjeljenih državnih potpora Praćenje učinkovitosti državnih potpora jest jedan od noviteta uređenih novim zakonodavnim okvirom i predstavlja obvezu svakog davatelja, koji mora pratiti dodjeljenu potporu i pritom je dužan ocjenjivati učinkovitost dodjeljene potpore. Izvješće o TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

učinkovitosti dostavlja se Ministarstvu inancija do kraja lipnja tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu (čl. 5., st. 3.; čl. 14.; te čl. 16. ZDP-a), te će kao takvo postati sastavni dio posebnog izvješća, kojeg će slati Vladi RH, slijedom toga i na usvajanje Hrvatskom saboru. Učinkovitost dodjele državnih potpora jest iznimno važan element sustava državnih potpora, koji će služiti kreatorima ekonomske politike prilikom određenja gospodarskih ciljeva, te određenja prioriteta koji su vrlo usko povezani s iskalnom konsolidacijom i nizom strukturnih reformi koje se provode, a s jasnom orijentacijom jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Pojednostavljeno, u slučajevima koji pokažu da pojedini program ili princip odlučivanja o dodjeli jednokratne/pojedinačne državne potpore nije učinkovit, takvi oblici državnih potpora će se morati revidirati i/li u krajnosti ukinuti, te biti zamjenjeni novima. Budući da do sada nije bilo jasnijeg određenja prema učinkovitosti dodjele državnih potpora, u drugoj polovici 2014. godine mogu se očekivati i prvi nalazi, koji će potom biti implementirani u same Smjernice politike državnih potpora, ali i jasna određenja u okviru Smjernica ekonomske i iskalne politike, što samo po sebi ima vrlo značajnu povezanost, koja će se u svojem punom obimu pokazati tijekom usvajanja novih okvira državnih potpora, počevši od 2014. godine. Uspješnost implementiranja načela učinkovitosti izravno je ovisna o vrlo jasnim postavkama i ciljevima inancijske discipline i sveukupne odgovornosti svakog pojedinog davatelja, pri čemu će u najvećem dijelu kontrolu sustava i postavljanje jasnih proračunskih ograničenja/limita imati upravo Ministarstvo inancija. Budući da je zakonodavni sustav postignut u dosezanju ovih uporišta tijekom 2013., a posebice 2014. godine pred davateljima državnih potpora stoji niz izazova, na koje moraju spremno odgovoriti i pristupiti, što velikim dijelom nije bio slučaj do dana ulaska Republike Hrvatske u EU.

6. Izazovi prilagodbe i poboljšanja sustava državnih potpora Zakonom o državnim potporama, te pripadajućim Pravilnikom o državnim potporama u RH stvoren je okvir i preduvjet za provedbu uspješne politike državnih potpora, kojom će se eliminirati dosadašnji nedostaci i na bolji način omogućiti upravljanje sredstvima države, koja mogu biti upotrebljena za jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva uz jasnu primjenu svih načela i pravila o državnim potporama, koja vrijede na području EU. 13

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI Funkcioniranje i vrlo uska koordinacija jasno uređena zakonskim okvirom, a koja se odnosi na postupanja AZTN-a, posebice gledajući AZTN kao svojevrsni centar izvrsnosti koji će svojom savjetodavnom ulogom, te razmjenom informacija posebice s Ministarstvom inancija, ali i drugim davateljima državnih potpora omogućava jaču koordinativnu funkciju, te samim time doprinosi boljoj pripremljenosti svih sudionika ovog sustava. Ovisno o elementima i ciljevima državnih potpora, pred svim davateljima državnih potpora postoje mnogobrojni izazovi, koji će nužno morati biti savladani u vrlo kratkom razdoblju, a što će de initivno značiti nužnost jačanja administrativnih kapaciteta/znanja, ali i povećani angažman svih stručnih razina pojedinog davatelja državne potpore. Sustavni pristup promjenama u području državnih potpora zahtjeva i jasnu disciplinu u postupanjima prilikom određenja ciljeva, iznosa, intenziteta, ali i učinkovitosti državnih potpora pri čemu davatelji državnih potpora moraju razviti svijest o tome da dosadašnji način postupanja, koji je bio karakterističan do ulaska Republike Hrvatske u EU, više nije održiv. Obveznici prijave državnih potpora i praćenje učinkovitosti jesu novitet koji je nužan i predstavlja element sustava koji mora biti izgrađen na jasnim osnovama, i kao takav zahtjevat će vrlo značajnu prilagodbu svih sudionika, pa i onih koji većim dijelom nisu do sada shvaćali samu narav državnih potpora i de inicije istih. Uspješno provođenje aktivne i učinkovite politike državnih potpora bit će velikim dijelom određeno i u svojim sastavnicama determinirano provedbom jačih iskalnih prilagodbi, provedbom jasnih strukturnih reformi i općim mjerama, koje su usmjerene restrukturiranju hrvatskog gospodarstva i stvaranju uvjeta inancijske discipline. Ovako determinirani kriteriji koji će imati jasan utjecaj i utemeljenje u službenim dokumentima Vlade RH u pogledu vođenja iskalne politike, ali i jasnih strateških opredjeljenja u gospodarskom razvoju i oporavku koji slijedi, u svakom slučaju će biti jedan od temelja kojim će se odrediti učinkovitost ovako dizajniranog okvira državnih potpora, uređenog zakonodavnim aktima, ali i drugim strateškim dokumentima koji se odnose na državne potpore.

7. Dodatak: pojmovna određenja u obuhvatu državnih potpora Državne potpore dio su šireg područja tržišnog natjecanja, a uređene su pravnom stečevinom Eu14

ropske unije, točnije člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju EU, kojima se zabranjuje davanje državnih potpora, smatrajući ih oblikom narušavanja tržišnog natjecanja, no navodeći istodobno iznimke u kojima je dodjela državnih potpora dopuštena. Sukladno Zakonu o državnim potporama, pod de inicijom državne potpore smatraju se svi stvarni i potencijalni rashodi ili umanjeni prihodi države dodijeljeni od davatelja državne potpore u bilo kojem obliku koji narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući u povoljniji položaj određenog poduzetnika ili proizvodnju određene robe i/ili usluge utoliko što utječe na trgovinu između država članica Europske unije. Davatelj državne potpore je središnje tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore. Korisnik državne potpore je svaka pravna i izička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu. Prema vrsti, državne potpore dijele se na programe državnih potpora i pojedinačne/jednokratne potpore. Program državne potpore je akt na temelju kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama, unaprijed neodređenim korisnicima državne potpore dodjeljuju pojedinačne državne potpore, kao i akt na temelju kojeg se državna potpora koja unaprijed nije vezana uz poseban projekt dodjeljuje jednom ili više korisnika državne potpore na neodređeno vrijeme i/ili u neodređenom iznosu. Pojedinačna/ jednokratna državna potpora je državna potpora koja nije dodijeljena na temelju programa državne potpore, a primjer su potpore za restrukturiranje i spašavanje poduzetnika u teškoćama. U nastavku se daju jedinstveni kriteriji, koji su prvi korak u svakoj ocjeni i odgovoru na pitanje predstavljaju li određena sredstva državnu potporu ili ne: • Državnom potporom smatra se ona mjera koja uključuje sredstva dodijeljena iz državnog proračuna, proračuna županije, grada i općine, fondova i pravnih osoba u vlasništvu države. Pored izravnih proračunskih izdataka, državnom potporom se smatra i manji, odnosno neostvareni prihod države zbog neplaćenog poreza, doprinosa ili drugog nepodmirenog dugovanja odnosno neizvršene inancijske obveze prema državi, prodaja zemljišta odnosno nekretnina ispod tržišne cijene i bez provedenog natječaja i sl. • Prednost na tržištu se ostvaruje činjenicom da je korisnik potpore primio sredstva, koja ne bi mogao ostvariti u svom redovnom poslovanju. Pored TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI očitih državnih potpora kao što su subvencije, oslobađanje od plaćanja poreza, državna jamstva itd., postoje i ostale državne potpore koje su manje očite, a također osiguravaju ekonomsku prednost, a to su: kupnja/iznajmljivanje zemljišta u državnom vlasništvu poduzetniku po povoljnijoj cijeni od tržišne, prodaja zemljišta poduzetnika državi po cijeni većoj od tržišne, omogućavanje pristupa javnoj infrastrukturi bez plaćanja doprinosa za istu, te dokapitalizacija poduzetnika od strane države putem tzv. rizičnog kapitala pod povoljnijim uvjetima, nego što bi to učinio privatni investitor. • Potrebno je utvrditi je li određeni poduzetnik, sektor ili regija dobio određena sredstava iz proračuna države, jedinice lokalne ili područne samouprave ili druge pravne osobe davatelja potpore, pa je time doveden u povoljniji tržišni položaj u odnosu na konkurenciju (načelo selektivnosti). Dakle, potpora da bi kao takva bila okarakterizirana mora biti selektivna. O selektivnosti se može raditi i kada postoji određeno diskrecijsko pravo odlučivanja prilikom dodjele potpore od strane davatelja potpore. • Ugovor o funkcioniranju EU propisuje zabranu dodjele državnih potpora koje utječu (ili bi mogle utjecati) na trgovinu među državama članicama Europske unije. Sukladno tome, potrebno je provjeriti ima li djelatnost koju obavlja korisnik potpore, stvarno ili potencijalno, učinak na trgovinu između Republike Hrvatske i država članica Europske unije, odnosno dolazi li do narušavanja tržišnog natjecanja. Sljedeće su vrste potpora izuzete od opće zabrane dodjele državnih potpora: • Za ublažavanje ili otklanjanje šteta prouzročenih prirodnim nepogodama, izvanrednim ili ratnim okolnostima, za poticanje gospodarskog razvoja područja s neuobičajeno niskim životnim standardom ili velikom nezaposlenošću, za promicanje kulture i zaštitu baštine, za provedbu značajnih međunarodnih projekata ili otklanjanju ozbiljnih poteškoća u gospodarstvu, za poticanje određenih gospodarskih djelatnosti ili određenih gospodarskih područja, pravnim i izičkim osobama kojima je na temelju posebnih propisa povjereno obavljanje službe od općeg gospodarskog interesa ili utvrđeno isključivo pravo obavljanja određene djelatnosti, a bez kojih ne bi mogle obavljati i provoditi povjerene im zadaće, uz uvjet da državne potpore predstavljaju isključivo naknadu za obavljanje i provedbu tih zadaća. Ove vrste državnih potpora podliježu

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

prijavi i ocjeni sukladnosti koju ocjenjuje AZTN, te se na iste ne primjenjuje procedura koja uključuje EK u procesu odobrenja. U svakom slučaju, EK kontrolira i ovaj oblik potpora, a za čiju sukladnost s pravnom stečevinom odgovara AZTN. Državnom potporom ne smatraju se: • Transferi sredstava iz državnog proračuna jedinicama lokane i područne (regionalne) samouprave i javnim tijelima, koja ne obavljaju gospodarsku djelatnost, opće mjere gospodarske politike koje se odnose na sve poduzetnike i gospodarske sektore, primjerice smanjivanje opće stope poreza na dobit, doprinosa ili drugih sličnih davanja, državne mjere koje su neutralne u odnosu na državni proračun (tzv. regulatorne mjere), nabava robe i usluga po tržišnim cijenama odnosno tržišnoj vrijednosti (javni natječaji sukladno propisima o javnim nabavama), mjere uključivo i inancijske potpore koje udovoljavaju testu ulaganja po tržišnim uvjetima odnosno testu ulaganja privatnog poduzetnika (engl. Market Economy Investor Principle), sredstva namijenjena izgradnji infrastrukturnih projekata opće namjene kojima se ne daje ekonomska prednost određenom poduzetniku, sektoru ili regiji, državna jamstva, ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: ako korisnik zajma nije u inancijskim teškoćama; ako je korisnik zajma u mogućnosti na inancijskom tržištu dobiti zajam po tržišnim uvjetima bez posredovanja države; ako se za državno jamstvo zaračunava tržišna cijena; ako je državno jamstvo povezano s određenom inancijskom transakcijom, ograničeno po visini i vremenu trajanja i ne pokriva više od 80% preostalog duga ili druge inancijske obveze, potpore izičkim osobama ili zaposlenicima, gdje poduzetnici ne uživaju izravnu korist, potpore male vrijednosti (de minimis potpore), koje ne iznose više od 200.000 eura u kunskoj protuvrijednosti po korisniku, u razdoblju od tri iskalne godine; pomoć kućanstvima, invalidnim osobama, potpore javnim tijelima za djelatnosti koje nemaju gospodarski karakter (obrazovnim ustanovama, bolnicama, za izgradnju stambenih zgrada u državnom vlasništvu za socijalno ugrožene skupine, javnim centrima za profesionalno usavršavanje), smanjivanje poreza na dodanu vrijednost za određene skupine proizvoda, direktno inanciranje iz fondova Europske unije i potpore odobrene od nadnacionalnih i multinacionalnih organizacija, potpora namijenjena za obranu i za javne radove.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Iva Brkić *

UDK 657.2

Razlike između Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima i Izvješća o nepravilnostima U tekstu se daje kratki osvrt na Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, koje predstavlja dio dokumentacije koja se predaje uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti i na Izvješće o nepravilnostima, čija je obveza sastavljanja i predaje de inirana Naputkom o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Autorica naglašava razlike u navedenim izvješćima radi smanjenja pogrešaka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave pri dostavljanju navedene dokumentacije Ministarstvu inancija.

1. Uvod Sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnostima u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 70/2012; dalje u tekstu: Naputak), Sektor za proračunski nadzor i nadzor koncesija zatražio je okružnicom od 21. veljače 2013. godine od proračunskih korisnika državnog proračuna razine razdjela organizacijske klasi ikacije i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavu godišnjeg Izvješća o nepravilnostima. Budući da je na adresu Ministarstva inancija stiglo mnogo odgovora da je navedeno izvješće dostavljeno kao dio Izjave o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu, razvidno je kako obveznici ne rade razliku između Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima, koje je prilog uz Izjavu o iskalnoj odgovornosti, i Izvješća o nepravilnostima. Stoga će o razlikama između navedenih izvješća više govora biti u nastavku teksta.

2. Razlike u izvješćima Temeljem Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i Izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12; dalje u tekstu: Uredba), popunjavanjem Upitnika o iskalnoj odgovornosti, iz područja planiranja, izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja, uočavaju se slabosti i nepravilnosti iz navedenih područja. Na otklanjanje istih obvezuje se Planom otklanjanja sla*

Iva Brkić, mag. oec., Ministarstvo inancija RH.

bosti i nepravilnosti. Za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabosti i nepravilnosti i za koje je popunjen obrazac Plan otklanjanja slabosti i nepravilnosti, popunjava se i poseban obrazac Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnosti utvrđenima prethodne godine. Ono predstavlja izvještaj o tome jesu li aktivnosti iz Plana otklanjanja slabosti i nepravilnosti realizirane, odnosno jesu li nepravilnosti uočene popunjavanjem Upitnika o iskalnoj odgovornosti otklonjene. Također, daje se obrazloženje nerealiziranih ili djelomično realiziranih aktivnosti i utvrđuje se novi očekivani datum otklanjanja slabosti i nepravilnosti. Navedeno Izvješće dostavlja se kao prilog Izjavi o iskalnoj odgovornosti. Naputkom se uređuju uvjeti i načini otkrivanja, postupanja i izvješćivanja o nepravilnostima u upravljanju sredstvima državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te način i rokovi izvještavanja o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama sadržaja izjava o iskalnoj odgovornosti. Prema Naputku, čelnik proračunskog korisnika je odgovoran za sprječavanje nepravilnosti i poduzimanje radnji protiv nepravilnosti. On može, temeljem akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada prenijeti ovlasti, a samim time i odgovornost na druge osobe, što istovremeno ne isključuje odgovornost čelnika. Naputak propisuje da ministri i čelnici drugih državnih tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije te načelnici, gradonačelnici i župani imenuju osobu zaduženu za nepravilnosti. Unutarnji revizor ne može biti imenovan osobom zaduženom za nepravilnosti. Zbog speci ične uloge, to ne bi trebao biti niti voditelj za inancijsko upravljanje i kontrole. Isto tako, osobom za nepravilnosti ne bi trebao biti imenovan član općinskog ili gradskog vijeća ili županijske skupštine. Poželjno je, iako Naputkom to nije strogo de inirano, da osoba za nepravilnosti bude zaposlenik obveznika, odnosno ministarstva, državnog tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije ili pak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Osoba zadužena za nepravilnosti odgovorna je za zaprimanje obavijesti o nepravilnostima, praćenje tijeka postupanja po utvrđenim nepravilnostima, suradnju s nadležnom ustrojstvenom jedinicom u Ministarstvu inancija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, i drugim nadležnim tijelima te sastavljanje polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnostima, kojeg potpisuje čelnik. Izvješće o nepravilnostima dostavlja se na obrascu Izvješće o nepravilnostima, koji je sastavni dio Naputka. Osoba zadužena za nepravilnosti sastavlja ga na temelju obrasca Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnost i obrasca Praćenje postupanja po poduzetim mjerama, koji su također prilog Naputku. Izvješće o nepravilnostima popunjava se na temelju prijava – anonimnih, potpisanih, osobno dostavljenih, telefonom, faksom, e-mailom, pismeno ili na neki drugi način; zatim na temelju samostalno uočenih nepravilnosti, ali i nepravilnosti uočenih po provedenim provjerama izjava o iskalnoj odgovornosti. U navedenom izvješću navode se mjere koje su poduzete temeljem prijavljenih ili samostalno uočenih nepravilnosti, a koje se mogu odnositi na dostavu prijave s cjelokupnom dokumentacijom na postupanje nadležnom državnom odvjetništvu ili Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija u Ministarstvu inancija, od kojeg je moguće zatražiti obavljanje proračunskog nadzora primjerice radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračun. U izvješću je bitno istaknuti i informacije o praćenju postupanja po poduzetim mjerama i za prijavljene nepravilnosti iz prethodnih godina, što uključuje dopise upućene nadležnim tijelima, primjerice državnom odvjetništvu, ako je nepravilnost dostavljena njima na postupanje, dopise primljene od nadležnih tijela, rješenja o povratu sredstava u proračun, uplate i slično. Nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog korisnika iz svoje nadležnosti provjeravaju formalni sadržaj Izjave o iskalnoj odgovornosti i Upitnika o iskalnoj odgovornosti, a tijekom proračunske godine za svakog korisnika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika, provjeravaju Izjavu i Upitnik. Također, nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provjeravaju, na odabranom uzorku dostavljenih izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, provedbe aktivnosti iz Izvješća o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima prethodne godine, koje im korisnici dostavljaju. Pitanje koje ministarstva odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave često postavljaju jest tko osobi za nepravilnosti dostavlja podatke o nepravilnostima po provedenim provjerama izjava o iskalnoj odgovornosti. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Onaj tko vrši provjere izjava o iskalnoj odgovornosti korisnika, obvezan je o uočenim nepravilnostima po provedenim provjerama izvijestiti osobu zaduženu za nepravilnosti, kako bi ih ona unijela u izvješće o nepravilnostima. Ako primjerice upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vrši provjere izjava o iskalnoj odgovornosti škola koje su proračunski korisnici te jedinice, pročelnik navedenog odjela dužan je o uočenim nepravilnostima obavijestiti osobu zaduženu za nepravilnosti. Osoba za nepravilnosti sastavlja polugodišnje i godišnje izvješće o nepravilnostima između ostaloga i na temelju obavijesti dobivenih od upravnog odjela. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kod kojih tijekom godine nema prijavljenih nepravilnosti, niti ih je bilo u prethodnim godinama, a koje istovremeno nemaju proračunskih korisnika za koje provjeravaju izjave o iskalnoj odgovornosti, dužne su Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija dostaviti dopis. U dopisu izjavljuju da, vezano uz obvezu dostave polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnostima, Izviješće dostavljaju nepopunjeno (izuzev zaglavlja), budući da osoba zadužena za nepravilnosti nije zaprimila prijave nepravilnosti, niti je bilo nepravilnosti iz prethodnih godina te kako nemaju proračunskih korisnika pa samim time niti obveznika za koje moraju obavljati kontrole izjava o iskalnoj odgovornosti.

3. Rokovi dostave izvješća Izjava o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu morala je sadržavati Izvješće o otklonjenim slabostima i nepravilnostima utvrđenima 2011. godine. Cjelokupna dokumentacija je trebala biti dostavljena Ministarstvu inancija, Državnoj riznici, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna do 2. travnja 2013. godine. S druge strane, nadležna ministarstva i druga državna tijela na razini razdjela organizacijske klasi ikacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bila su također dužna dostaviti godišnje Izvješće o nepravilnostima (za 2012. godinu) Ministarstvu inancija, ali Upravi za inancijsko upravljanje, unutarnju reviziju i nadzor, Sektoru za proračunski nadzor i nadzor koncesija do 31. ožujka 2013. godine. Rok za predaju polugodišnjeg Izvješća o nepravilnostima bio je 31. srpnja 2013. godine. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje još nisu predale Izvješće o nepravilnostima ili dopis s prilogom (nepopunjenim Izvješćem - primjer dan u drugom dijelu ovoga članka) požuruju se da to naprave, jer zasigurno mogu očekivati požurnicu od Sektora za proračunski nadzor i nadzor koncesija Ministarstva inancija. 17

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE Damir Juričić *

UDK 336.2

Prednosti primjene modela javno-privatnog partnerstva Model javno-privatnog partnerstva, poglavito model privatne inancijske inicijative (PFI) u okviru kojega javni partner na privatnog prenosi glavne poslovne i inancijske rizike, predstavlja model u okviru kojega porezni obveznici, pored toga što u svakom trenutku znaju što i koliko plaćaju, ostvaruju uštede. Budući da javni partner u takvom modelu plaća mjesečnu naknadu, plaćena se vrijednost izjednačuje s vrijednošću isporučenog standarda, model javno-privatnog partnerstva ne predstavlja zaduživanje javnog subjekta. Ipak, zamjetno je da model JPP još uvijek nema značajniju primjenu u hrvatskoj praksi. U članku autor obrazlaže neke od razloga, zbog kojih bi porezni obveznici trebali biti izrazitije zainteresirani za transparentnost javnih investicija i dugoročne uštede koje osigurava JPP model. Pozornost se usmjerava na vezu između postupka nabave javnih građevina i ukupnih životnih troškova s ciljem stvaranja logičke podloge za određivanje optimalnog modela isporuke javnih građevina koji na dugi rok minimizira rashode proračuna, a time i opterećenje poreznih obveznika.

1. Uvod Hrvatska i svjetska praksa bogata je primjerima nee ikasnog upravljanja javnim građevinama. Na e ikasnost sustava upravljanja javnim građevinama utječe više elemenata od kojih se posebno mogu istaknuti: sustav dugoročnog planiranja isporuke građevina, postupak pripreme i izračuna projektnih parametara, kriteriji za odabir ponude u postupku javne nabave, izračun ukupnih životnih troškova te sustav održavanja isporučenih javnih građevina u ukupnom vijeku eksploatacije. Javne građevine poput bolnica, škola, zatvora, administrativnih objekata, vrtića, sportskih dvorana i sličnih, nisu pro itabilni projekti i njihova svrha nije stjecanje pro ita prodajom usluga na tržištu poput proizvodnje privatnih dobara ili pružanja privatnih usluga na tržištu već zadovoljavanje određenih potreba od šireg društvenog značaja. Međutim, u svom * Dr. sc. Damir Juričić, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo.

životnom vijeku, ove građevine generiraju određene troškove izgradnje i održavanja, a za pokriće tih troškova potrebno je osigurati i određene izvore inanciranja koji stvaraju i troškove inanciranja. Sve te troškove plaćaju ili krajnji korisnici ili porezni obveznici. U tom smislu društveno je opravdano i ekonomski racionalno artikulirati postupak za određivanje modela, koji će troškove poreznih obveznika ili krajnjih korisnika na dugi rok minimizirati.

2. Kriteriji za odabir ponude U procesu isporuke javnih građevina, svako javno tijelo primjenjuje postupke određene Zakonom o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, dalje u tekstu ZJN). U tom postupku naručitelj (javno tijelo) određuje kriterije temeljem kojih će, u postupku nadmetanja ponuditelja, odabrati onog najpovoljnijeg. Ovaj postupak je opravdan zbog toga što se mehanizmom konkurencije odabire onaj ponuditelj, koji će za najmanju naknadu isporučiti naručitelju javnu građevinu prema njegovoj speci ikaciji i zahtjevima. Prema članku 82.1. ZJN-a kriteriji za odabir ponude su (i) ekonomski najpovoljnija ponuda i (ii) najniža cijena. Kada naručitelj, u postupku nabave javne građevine primjenjuje kriterij najniže cijene, odabrat će onog ponuditelja koji, na temelju ulaznih speci ikacija građevine određenih projektom koji je izradio naručitelj, ponudi najnižu cijenu po kojoj će isporučiti (izgraditi) predmetnu javnu građevinu. U ovom smislu, pod ulaznim speci ikacijama podrazumijevaju se tehničke karakteristike građevine poput: vrste krovnog pokrova, vrste zidnih i podnih obloga, vrste prozora i vrata, elektro instalacija i slično. To znači da je naručitelj projektom utjecao na vrstu materijala koje će ponuditelj koristiti prilikom izgradnje javne građevine. Također, s obzirom na de inirane materijale i tehnologiju, suzio je i izbor dobavljača. Ponuditelju je, međutim, ostao određeni prostor odabira konačnih materijala, tehnike i tehnologije kojima će isporučiti građevinu. Ponuditelj će se uvijek, u strukturiranju ponude, ponašati racionalno nastojeći pobijediti na natječaju i zaključiti posao. Ovakvo racionalno ponašanje ponuditelja rezultirat će ugradnjom onih materijala koji će najznačajnije utjecati na smanjenje ukupne TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE cijene izgradnje. Jasno je da će u tom smislu ponuditelj postići najnižu cijenu, ako odabere materijale najniže kvalitete.

ukupnih životnih troškova izložena je i speci ičnim rizicima (Juričić, 2011) koji se također moraju identi icirati i kvanti icirati.

3. Ukupni životni troškovi javne građevine

4. Usporedba troškova i vrijednost za novac

Životni vijek javne građevine može se, najopćenitije, podijeliti na sljedeće faze:

Kada naručitelj primjenjuje kriterij najniže cijene u postupku odabira izvršitelja, racionalno ponašanje naručitelja uvjetovano željom da pobjedi na natječaju i zaključi ugovor, prouzročit će nerijetko ugradnju materijala smanjene kvalitete. Materijali smanjene kvalitete u fazi gradnje prouzročit će veće troškove održavanja i zamjene istrošenih materijala u fazi uporabe (eksploatacije) javne građevine. Također, za pokriće troškova građenja naručitelj sredstva pribavlja pretežito zaduživanjem. Opisano je često obilježje tradicionalnog (proračunskog) modela isporuke u okviru kojega naručitelj naručuje radove, a izvršitelj, nakon izgradnje, izlazi iz posla. Sve uvećane troškovi u fazi uporabe koji su nastali zbog materijala loše kvalitete ugrađenih u fazi građenja, snosi naručitelj odnosno posredno porezni obveznici.

• • • •

faza pripreme projekta, faza izgradnje građevine, faza uporabe i uklanjanje građevine.

Svaka faza povezana je s pripadajućim inancijskim kategorijama. Svaka faza podrazumijeva određene troškove, ali ovisno o vrsti javne građevine, mogući su i prihodi. Prihodi mogu biti povezani direktno s isporučenim uslugama poput prihoda koji se naplaćuju prodajom usluge krajnjim korisnicima (vrtić, auto-cesta, vodoopskrbni sustavi i sustavi zbrinjavanja otpadnih voda, sustavi zbrinjavanja komunalnog otpada) ili s dodatnim komercijalnim aktivnostima, koje se pružaju uz osnovnu javnu uslugu (prodaja robe široke potrošnje na manjem dijelu prostora javne građevine – prodavaonice i kiosci). U uskoj vezi s fazama životnog vijeka javne građevine pojavljuju se nužno slijedeći troškovi: troškovi pripreme projekta, troškovi građenja, rizici budžeta i roka izgradnje, operativni troškovi, troškovi održavanja i zamjene istrošenih materijala, rizici operativnih troškova i održavanja, troškovi inanciranja te ostali troškovi i rizici. Uz navedene troškove, eksploatacijom javne građevine mogu se generirati i prihodi od komercijalizacije i prihodi do prodaje javnih usluga krajnjim korisnicima. Prema de iniciji iz norme ISO 156865:2008(E) (HZN, 2009)1 ukupni životni troškovi2 uključuju, pored troškova životnog ciklusa3 (građenje, održavanje, upravljanje), i učinke eksternalija4, inanciranja i uklanjanja građevine po završetku životnog vijeka. Svaka inancijska kategorija u okviru Dijelovi norme HRN ISO 15686-5:2009 upotrijebljeni su uz dopuštenje HZN-a. Hrvatske norme izdaje Hrvatski zavod za norme, Ulica grada Vukovara 78, Zagreb. Sva autorska prava i prava uporabe normativnih dokumenata koje izdaje HZN pripadaju Hrvatskom zavodu za norme.

Engl. Whole Life Costs (WLC).

Engl. Life Cycle Cost (LCC).

Koristi i troškovi koji nastaju u okruženju (prostoru i osobama) zbog utjecaja isporučene javne građevine. Radi se o širim društvenim i gospodarskim koristima i troškovima izvan osnovnog projekta.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

U trenutku zaključivanja ugovora o građenju s izabranim najpovoljnijim izvođačem, porezni obveznici nemaju informaciju niti o troškovima, koji će se njihovim novcem inancirati u životnom vijeku građevine, niti o standardu javne usluge koju plaćaju. Točnije, porezni obveznici ili krajnji korisnici ne znaju postoji li uopće de iniran standard usluge koji plaćaju. No sigurno je da će za umanjeni standard javne usluge, plaćati povećanje troškove održavanja i zamjene istrošenih materijala. Smanjenje standarda javnih usluga koje se isporučuju posredstvom javne građevine uz istovremeno povećanje troškova uslijed neodržavanja ili pojačanog održavanja zbog ugrađenih materijala smanjenje kvalitete, u nepovoljan odnos stavljaju buduće generacije korisnika u odnosu na postojeće. Osnovno obilježje tradicionalnog modela je preuzimanje svih rizika projekta od strane naručitelja (javnog tijela, poreznih obveznika, krajnjih korisnika). S obzirom na to da je rizik jedno od osnovnih obilježja svake investicije, u postupku identi ikacije i kvanti ikacije rizika moguće i bitno je, pojedine prenijeti na privatnog ponuditelja. Upravo taj proces karakterističan za javno-privatno partnerstvo. Člankom 2.1. i 2.2. Zakona o javno-privatnom partnerstvu (NN, br. 78/12) de inirano je da je javno-privatno partnerstvo dugoročan ugovorni odnos između javnog i privatnog partnera predmet kojega je izgradnja i/ili rekonstrukcija i održavanje javne građevine u svrhu pružanja javnih usluga iz nadležnosti javnog partnera. Također, što je osobito važ19

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE no za usporedbu s prethodno opisanim obiljeĹžjima tradicionalnog modela, prilikom provedbe projekata javno-privatnog partnerstva, privatni partner od javnog preuzima rizike vezane uz inanciranje i izgradnju javne graÄ&#x2018;evine te najmanje jedan od dva slijedeÄ&#x2021;a rizika: rizik potraĹžnje i rizik raspoloĹživosti. Temeljni razlog ovakve de inicije je pretpostavka veÄ&#x2021;e e ikasnosti specijaliziranih subjekata iz privatnog sektora u upravljanju rizicima izgradnje i odrĹžavanja u odnosu na subjekte iz javnog sektora. Dakle, u javno-privatnom partnerstvu se pretpostavlja da privatni partner e ikasnije upravlja rizicima projekta te da Ä&#x2021;e optimalnim prijenosom rizika na privatnog partnera, javni partner ostvariti dugoroÄ?nu uĹĄtedu u obliku smanjenih ukupnih Ĺživotnih troĹĄkova u odnosu na ukupne Ĺživotne troĹĄkove, koje ima primjenom tradicionalnog (proraÄ?unskog) modela isporuke javne graÄ&#x2018;evine. Razlika izmeÄ&#x2018;u ukupnih Ĺživotnih troĹĄkova tradicionalnog i JPP modela naziva se vrijednoĹĄÄ&#x2021;u za novac5. Vrijednost za novac iskazuje se kao razlika sadaĹĄnjih vrijednosti ukupnih Ĺživotnih troĹĄkova tradicionalnog i alternativnog (JPP) modela (Agencija za javno-privatno partnerstvo, 2012a) i obiÄ?no se prikazuje gra iÄ?ki i iskazuje u obliku postotka uĹĄtede na sadaĹĄnjim vrijednostima ukupnih Ĺživotnih troĹĄkova: Gra ikon 1: Gra iÄ?ki prikaz vrijednosti za novac kod projekata javno-privatnog partnerstva

Izvor: obrada autora

Gra ikonom 1 istaknuta su tri osnovna dijela svakog postupka pripreme i odabira privatnog partnera. Radi se o: â&#x20AC;&#x201A; Engl. Value for Money (VfM).

(i) postupku izraÄ?una ukupnih Ĺživotnih troĹĄkova po tradicionalnom modelu (prvi, plavi stupac sadaĹĄnje vrijednosti 100 novÄ?anih jedinica); (ii) postupku izraÄ?una oÄ?ekivanih ukupnih Ĺživotnih troĹĄkova privatnog partnera (drugi, crveni stupac sadaĹĄnje vrijednosti 87 novÄ?anih jedinica) te (iii) stvarni ukupni Ĺživotni troĹĄkovi na temelju ponude odabranog privatnog partnera (treÄ&#x2021;i, zeleni stupac sadaĹĄnje vrijednosti 93 novÄ?anih jedinica). U postupku izraÄ?una oÄ?ekivane vrijednosti za novac6 utvrÄ&#x2018;uje se potencijalna uĹĄteda na ukupnim Ĺživotnim troĹĄkovima kada bi se javna graÄ&#x2018;evina isporuÄ?ila primjenom modela javno-privatnog partnerstva zbog uÄ?inka prijenosa rizika na privatnog partnera. U primjeru iz gra ikona 1 vidljivo je da bi se isporukom javne graÄ&#x2018;evine po modelu javno-privatnog partnerstvo mogla oÄ?ekivati uĹĄteda u ukupnim Ĺživotnim troĹĄkovima od 13% (vrijednost A na gra ikonu 1). U tom smislu oÄ?ekivana vrijednost za novac iznosi 13%. Nakon provedenog postupka javne nabave, tj. odabira privatnog partnera, najpovoljniji privatni partner ponudio je ukupne Ĺživotne troĹĄkove, Ä?ija je sadaĹĄnja vrijednost veÄ&#x2021;a od oÄ?ekivanih ukupnih Ĺživotnih troĹĄkova ponude, ali ipak je 7% (vrijednost B na gra ikonu 1) manja od vrijednosti po tradicionalnom modelu. Jednostavnim postupkom moguÄ&#x2021;e je ovu relativnu vrijednost uĹĄtede pretvoriti u oÄ?ekivanu apsolutnu vrijednost godiĹĄnje uĹĄtede (Agencija za javno-privatno partnerstvo, 2013).

5. Korist za porezne obveznike Ä&#x152;lancima 4.4. i 4.5. Zakona o javno-privatnom partnerstvu de inirana je struktura ugovora o javno-privatnom partnerstvu. U okviru dodataka ugovoru istaknuta je i obveza ugovaranja standarda usluga. To znaÄ?i da javni partner prije sklapanja ugovora mora de inirati standarde usluga, koje zahtijeva od privatnog partnera da ovaj isporuÄ?uje za sve vrijeme trajanja ugovora. TakoÄ&#x2018;er, ugovorom se odreÄ&#x2018;uje i naknada koju Ä&#x2021;e javni partner plaÄ&#x2021;ati privatnom, ako mu privatni bude isporuÄ?ivao uslugu po ugovorenom standardu. Nadalje, to znaÄ?i da porezni obveznici imaju jasnu informaciju o tome ĹĄto (standard) i koliko (naknada) plaÄ&#x2021;aju u ukupnom ugovornom razdoblju. Ugovorom se de inira i mehanizam plaÄ&#x2021;anja temeljem kojega javni partner stjeÄ?e pravo umanjenja plaÄ&#x2021;anja naknade ukoliko â&#x20AC;&#x201A; OÄ?ekivana vrijednost za novac izraÄ?unava se u okviru Komparatora troĹĄkova javnog sektora (Agencija za javno-privatno partnerstvo (2012b).

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE privatni partner isporuči uslugu umanjenog ugovorenog standarda. U svakom slučaju, ugovorom o javno-privatnom partnerstvu određuje se gornja granica ukupnih plaćanja poreznih obveznika za uslugu ugovorenog standarda. Plaćanja ne mogu biti veća od ugovorene naknade bez obzira na moguću materijalizaciju rizika, koje je preuzeo privatni partner. Materijalizacija tih rizika ide na teret privatnog partnera. Informaciju o naknadi porezni obveznici mogu u svakom slučaju dobiti na stranicama Agencije za javno-privatno partnerstvo u okviru Registra JPP ugovora http://www.ajpp.hr/naslovnica/registar. aspx. To nije slučaj s tradicionalnim modelom. Kod tradicionalnog modela ne postoji obveza sveobuhvatnog de iranja standarda javnih usluga u razdoblju od, na primjer, 20 ili 30 godina. Jedina informacija o plaćanjima u razdoblju uporabe je iznos anuiteta, koji se plaća po osnovi pribavljenih izvora inanciranja za namirenje troškova građenja. Brojne vrijednosti u strukturi operativnih troškova, troškova održavanja i zamjene istrošenih materijala, ušteda u energiji, plaća osoblja koje upravljaju javnom građevinom i slični nisu transparentni i jednostavno dostupni. Oni su iskazani na raznim analitičkim računima javnog tijela i poreznom obvezniku nisu dostupni. Također, netransparentni su i dodatni troškovi koji su nastali uslijed povećane potrebe održavanja i zamjene istrošenih materijala, zbog materijala smanjene kvalitete ugrađenih u javnu građevinu. Budući da u ovom slučaju nije unaprijed poznat i standard javne usluge, to će i trošak poreznih obveznika vezan uz isporuku standarda nejednako teretiti današnje i buduće generacije korisnika javne usluge.

Primjenom modela JPP porezni obveznici ostvaruju korist prije svega: • u obliku dugoročnih ušteda u odnosu na tradicionalni model isporuke; • zbog transparentnog prikaza maksimalnih troškova za ugovoreni standard; • zbog oslobođenog dužničkog kapaciteta koji se može iskoristiti za javne projekte koji se inače ne mogu isporučiti po JPP modelu; • zbog izjednačavanja koristi i troškova postojećih i budućih generacija; • zbog brže pripreme i provedbe projekta; • zbog veće buduće kvalitete i vrijednosti građevine nakon dospijeća ugovora; • zbog odgođenog plaćanja iz proračuna, plaćanje naknade započinje danom uporabe; • zbog pouzdanijeg planiranja proračunskih izdataka; • zbog zaštite od neprihvatljivih izmjena i dopuna sklopljenog ugovora.

6. Zaključak U uvjetima restriktivnih proračuna, kako središnje tako i lokalne države, postizanje dugoročnih ušteda postaje cilj osobito velikog značaja. Ukoliko su navedeni uvjeti obilježeni još i dužničkom restrikcijom, društveno je odgovorno i ekonomski racionalno promicati model, koji će zadovoljiti navedene kriterije; ostvarivat će dugoročne uštede, a pritom neće predstavljati novo zaduženje. Model JPP u okviru kojega javni partner na privatnog prenosi određene značajne rizike, predstavlja model u okviru kojega porezni obveznici, pored toga što u svakom trenutku znaju što i koliko plaćaju, ostvaruju uštede. Budući da javni partner u takvom modelu plaća mjesečnu naknadu, čija se plaćena vrijednost izjednačuje s vrijednošću isporučenog standarda, model javno-privatnog partnerstva ne predstavlja zaduživanje javnog tijela. Ostaje pitanje zbog čega model JPP nema značajniju primjenu u hrvatskoj praksi i zbog čega porezni obveznici nisu zainteresirani za transparentnost javnih investicija i dugoročne uštede.

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite mail na:

centar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

RAČUNOVODSTVO Mladenka Karačić *

UDK 657.2

Evidencije stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u sustavu državne riznice Autorica u tekstu daje uputu proračunskim korisnicima u sustavu državne riznice za provođenje speciičnih knjigovodstvenih evidencija prihoda i rashoda povezanih sa stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

1. Uvod Temeljem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu (primjena do 31. 12. 2013.), te Zakona o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12) jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici državnog proračuna i proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu primiti nezaposlene osobe na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa može se, korištenjem mjera aktivne politike u zapošljavanju, sklopiti s nezaposlenom osobom bez radnog iskustva u zvanju za koje se obrazovala, osobom koja se u evidenciji tijela nadležnog za vođenje evidencije o nezaposlenima duže od trideset dana vodi kao nezaposlena osoba i koja bez obzira na razdoblje ukupno evidentiranog staža u mirovinskome osiguranju, nema više od jedne godine staža u zvanju za koje se obrazovala, odnosno nema evidentiranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog mirovinskog osiguranja. Polaznik stručnog osposobljavanja za rad ne prima plaću, već joj Hrvatski zavod za zapošljavanje isplaćuje novčanu pomoć u visini neoporezivog dijela studentske stipendije koja trenutno iznosi 1.600,00 kn mjesečno, i to po potvrđenoj prisutnosti stručnom osposobljavanju za rad. Novčana pomoć je namijenjena pokrivanju osnovnih troškova prijevoza, toplog obroka i drugog. U nastavku teksta daje se uputa o načinu provođenja knjigovodstvenih evidencija prihoda ostvarenih od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, za osobe na *

Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

stručnom usavršavanju i njima povezanih rashoda kod proračunskih korisnika u sustavu državne riznice.

2. Obračun obveznih doprinosa Ako se radi o nezaposlenoj osobi koja nema evidentirani staž u mirovinskom osiguranju, niti je staž mirovinskog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja osiguranja, poslodavac će tijekom ukupnog trajanja stručnog osposobljavanja, za tu osobu biti oslobođen od obveze obračuna i uplate doprinosa na osnovicu za zdravstveno osiguranje, za zaštitu zdravlja na radu te posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, ako je poslodavac obveznik uplate toga posebnog doprinosa. Poslodavac je obvezan obračunati i uplatiti obvezne doprinose mirovinskog osiguranja prema člancima 43. i 44. Zakona o doprinosima (I. i II. stup), tako da osoba ostvaruje radni staž. Hrvatski zavod za zapošljavanje refundira poslodavcu uplaćene obvezne doprinose mirovinskog osiguranja obračunate temeljem 0,35% prosječne plaće u RH, prema objavi Državnog zavoda za statistiku. Trošak mirovinskog osiguranja obračunava se na bazi mjeseci trajanja programa stručnog osposobljavanja, a u najdužem trajanju od 12 mjeseci i poslodavcu se isplaćuje jednokratno u roku od 30 dana, od dana potpisa ugovora.

3. Evidencija sredstava za obvezne doprinose doznačene na račun državne riznice i plaćanja s računa državne riznice Hrvatski zavod za zapošljavanje je prema početnoj namjeri trebao sredstava za doprinose za osobe na stručnom usavršavanju uplaćivati kao refundaciju doprinosa, koje su poslodavci već isplatili iz izvora 11 Opći prihodi i primici. Zato je Ministarstvo inancija u Okružnici o predaji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (reTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

RAČUNOVODSTVO gionalne) samouprave, za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2011. godine dalo uputu da proračunski korisnici uplate sredstava za doprinose, za osobe na stručnom usavršavanju iskazuju na računu 65269 Ostali nespomenuti prihodi po posebnim propisima. Kasnije je odlučeno da se sredstva jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunskim korisnicima uplaćuju jednokratno nakon potpisanog ugovora. Zato je u Okružnicama za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2012. godine, te za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine dana nova uputa za evidenciju uplata ovih sredstava. Korisnicima državnog proračuna, koji posluju preko jedinstvenog računa državne riznice, Hrvatski zavod za zapošljavanje sredstva za obvezne doprinose mirovinskog osiguranja uplaćuje na račun HR12 1001 0051 8630 0016 0 s modelom 64 i pozivom na broj 5673-RKP primatelja sredstava-P3, gdje podatak P3 samostalno određuje primatelj sredstava, te može imati najviše 12 znamenaka, a ako ima 11 znamenaka to mora biti OIB.

ženjem računa 23241 Obveze za naknade troškova osobama izvan radnog odnosa, uz odobrenje računa 16721 Potraživanje za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun. RB

Opis

Iznos

1 2 1. Obračun doprinosa Plaćanje doprinosa 2. (temeljem izvoda riznice)

Račun

3 10

Duguje Potražuje 4 5 32412 23241

23241

16721

Korisnici državnog proračuna, koji nisu planirali sredstva za ove namjene na izvoru 43 i stavci 3241, nakon što od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ostvare uplatu na račun državnog proračuna, trebaju Ministarstvu inancija dostaviti zahtjev za suglasnost za otvaranje novog izvora/aktivnosti/stavke u Državnom proračunu za tekuću proračunsku godinu. Obrazac zahtjeva može se pronaći na internetskoj stranici Ministarstva inancija: http://www. m in.hr/hr/priprema-proracuna.

Doznaku sredstava od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, korisnik državnog proračuna (poslodavac) evidentira zaduženjem računa 16721 Potraživanje za prihode proračunskih korisnika uplaćene u proračun te odobrenjem računa 65268 Ostali prihodi za posebne namjene, izvor 43, za iznos koji pokriva doprinose iskazane na rashodima tekuće godine, dok se preostala sredstva iz kojih će se podmiriti doprinosi u sljedećoj godini iskazuju na vremenskim razgraničenjima i priznaju kao prihod u toj godini. RB

Opis

2 Ukupno doznačena sredstva u 2013. Priznati prihod u 2013. za sredstva doprinosa za 1. 2013. Odgođeni prihodi za sredstva doprinosa za 2014. Priznavanje prihoda u 2. 2014.

Iznos 3 300

Račun Duguje Potražuje 4 5 16721

e-mail:

200

65268

100

29221

centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr telefoni:

100

29221

65268

Ugovor o stručnom osposobljavanju ne predstavlja zasnivanje radnog odnosa. Zato se obračunati rashodi za doprinose evidentiraju zaduženjem računa 32412 Naknade ostalih troškova i odobrenjem računa 23241 Obveze za naknade troškova osobama izvan radnog odnosa. Plaćanje doprinosa s jedinstvenog računa državne riznice, evidentira se zaduTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

www.tim4pin.hr

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

RAČUNOVODSTVO Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.2

Sabina Rebrović **

Devetomjesečni inancijski izvještaji u sustavu proračuna Rokovi sastavljanja i predaje devetomjesečnih inancijskih izvještaja ostali su nepromijenjeni u odnosu na prethodne godine - 10. listopada za proračune i proračunske korisnike, a za izvanproračunske korisnike - 21. listopada 2013. godine. Podsjećamo obveznike da predaju inancijske izvještaje na vrijeme, jer jedno od pitanja iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti (na temelju kojeg će, između ostaloga, svi čelnici podnositi Izjavu o iskalnoj odgovornosti za 2013. početkom 2014.) traži, da se odgovori jesu li se kod predaje inancijskih izvještaja, poštivali rokovi i način predaje utvrđen Pravilnikom o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. U nastavku autorica daje kratak osvrt na obvezu i obveznike sastavljanja devetomjesečnih inancijskih izvještaja u sustavu proračuna.

1. Uvod Proračunski korisnici i nadalje sastavljaju i FINi dostavljaju Obrazac: S-PR-RAS, dok jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PRRAS, Izvještaj o novčanim tijekovima na Obrascu: NT i Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadležna ministarstva nemaju obvezu konsolidacije inancijskih izvještaja korisnika iz svoje nadležnosti. Okružnica o predaji inancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine bit će objavljena krajem rujna na internetskim stranicama Ministarstva inancija: www.m in.hr (D Državna riznica D Državno računovodstvo).

2. Obveznici i obveza predaje devetomjesečnih inancijskih izvještaja Obveznici predaje inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine jesu je Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH. Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru za razvoj javnog i nepro itnog sekora TIM4PIN.

dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici. Popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika za 2013. godinu objavljen je u Narodnim novinama (br. 060/2012). Svaki korisnik objavljen je uz navođenje broja iz Registra (RKP broja), što dokazuje njegovu institucionalnu pripadnost sektoru općeg proračuna, a na temelju inancijskih izvještaja tih korisnika sastavlja se konsolidirani inancijski izvještaj općeg proračuna. Upravo zbog toga proračunski korisnici ne mogu predati inancijske izvještaje bez RKP broja, koji dokazuje njihovu pripadnost proračunskom sustavu, odnosno FINA neće prihvatiti njihove izvještaje. Izuzev u dijelu predaje inancijskih izvještaja, podaci iz Registra su bitni u aktualnom procesu planiranja proračuna. Proračuni, proračunski i izvanproračunski korisnici predaju FINI inancijske izvještaje isključivo u elektroničkom obliku s Referentnom stranicom Izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom. U nastavku daje se kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje inancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna 2013. godine.

Financijski Rok Predaja izvještaji PRORAČUNSKI Izvještaj o prihodima KORISNICI i rashodima korisnika 10. FINI DRŽAVNOG proračuna (Obrazac: listopada PRORAČUNA S-PR-RAS) PRORAČUNSKI KORISNICI Izvještaj o prihodima JEDINICA i rashodima korisnika 10. LOKALNE I FINI proračuna (Obrazac: listopada PODRUČNE S-PR-RAS) (REGIONALNE) SAMOUPRAVE ŽUPANIJSKE Izvještaj o prihodima 21. UPRAVE ZA i rashodima korisnika FINI listopada CESTE (Obrazac: S-PR-RAS) Obveznik

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

RAČUNOVODSTVO Obveznik

Financijski izvještaji Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS),

Rok

JEDINICE Izvještaj o novčanim LOKALNE I 10. tijekovima PODRUČNE listopada (REGIONALNE) (Obrazac: NT), SAMOUPRAVE Izvještaji o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i

Predaja

3. Utvrđivanje rezultata ostvarenog u devetomjesečnom razdoblju 2013. FINI

Bilješke Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima (Obrazac: PR-RAS), IZVANPROIzvještaj o novčanim RAČUNSKI 21. KORISNICI DR- tijekovima listopada ŽAVNOG PRO- (Obrazac: NT), RAČUNA Izvještaji o obvezama (Obrazac: OBVEZE) i

FINI

Bilješke

Proračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za prvo i treće tromjesečje, predaju FINI Izvještaj o prihodima i rashodima korisnika proračuna na Obrascu: S-PR-RAS, koji je više statističke prirode. Županijske uprave za ceste, kao izvanproračunski korisnici regionalnih jedinica, također dostavljaju Obrazac: S-PR-RAS. Izvanproračunski korisnici nemaju obvezu dostave devetomjesečnih inancijskih izvještaja Ministarstvu inancija, tako da svoje inancijske izvještaje dostavljaju isključivo FINI. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju FINI Obrazac: PR-RAS, Obrazac: NT i Obrazac: OBVEZE, a Ministarstvu inancija za razdoblje od 1. siječnja do 30. rujna ne dostavljaju se ni inancijski izvještaji, ni bilješke. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i nadležna ministarstva ne konsolidiraju Obrasce: S-PR-RAS, korisnika iz svoje nadležnosti. Podsjećamo da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju nastalih promjena u vlasničkim udjelima, uz inancijske izvještaje, sastavljaju obveznu Bilješku Izvještaj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o vlasničkim udjelima/neto imovini. Izvještaj se sastavlja za razdoblja od 1. srpnja do 30. rujna na TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Obrascu: UDJ i predaje do 10. listopada u elektroničkom obliku Ministarstvu inancija na e-mail: stjepan.jusup@m in.hr.

Proračunski korisnici i županijske uprave za ceste, odnosno obveznici sastavljanja S-PR-RAS obrasca ne trebaju utvrđivati rezultat za devetomjesečno razdoblje. Za ostale na kraju izvještajnog razdoblja utvrđuje se rezultat ostvaren tijekom razdoblja od 1. siječnja do 30. rujna. Rezultat razdoblja utvrđuje se prenošenjem ukupnih rashoda i prihoda, primitaka i izdataka na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezultata poslovanja. Dugovni saldo na računu 921 znači da je ostvaren manjak, a potražni višak. Za izvještajna razdoblja u tijeku godine nije potrebno prenositi rezultate (salda s računa podskupine 921) na račune podskupine 922 Višak/ manjak prihoda, na kojima je iskazan rezultat ostvaren u svim prethodnim razdobljima poslovanja.

Utvrđivanje rezultata poslovanja Na račun 92111 Obračun prihoda i rashoda poslovanja prenose se (preko računa rasporeda rashoda – 39111 i rasporeda prihoda – 69111) ukupni ostvareni prihodi i rashodi poslovanja, te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u devetomjesečnom razdoblju. RB

Opis

Iznos

Račun

Duguje Potražuje 1 2 3 4 5 1. Obračun rashoda i prihoda poslovanja • obračun rashoda 400.000 92111 39111 poslovanja • obračun prihoda 340.000 69111 92111 poslovanja • manjak 60.000 92111

Proračun iz primjera, ostvario je manjak prihoda poslovanja od 60.000,00 kn.

Utvrđivanje rezultata od ne inancijske imovine Ukupno ostvareni prihodi od prodaje ne inancijske imovine (razred 7) i rashodi za nabavu ne inancijske imovine (razred 4) prenose se preko računa rasporeda prihoda (79111) i rashoda (49111) na račun 92121 Obračun prihoda i rashoda od ne inancijske imovine. Ako je potražna strana na računu 92121 veća od dugovne, znači da je tijekom devetomjesečnog razdoblja ostvaren višak, odnosno da su prihodi 25

RAČUNOVODSTVO od prodaje ne inancijske imovine veći od rashoda za nabavu ne inancijske imovine. Veća dugovna strana na računu 92121 znači veće rashode, odnosno ostvareni manjak. Račun Duguje Potražuje 1 2 3 4 5 1. Obračun rashoda i prihoda od ne inancijske imovine • obračun rashoda od ne inancijske 160.000 92121 49111 imovine • obračun prihoda od ne inancijske 120.000 79111 92121 imovine • manjak 40.000 92121

Opis

Iznos

odobravanjem računa 92131 utvrđuje se rezultat od inancijske imovine. Potražni saldo na računu 92131 znači, da je ostvaren višak, a dugovni manjak primitaka od inancijske imovine. Račun Duguje Potražuje 1 2 3 4 5 1. Utvrđivanje rezultata od inancijske imovine • ukupni izdaci za inancijsku imovinu i 60.000 59111 51-55 otplate zajmova • obračun primitaka od inancijske 140.000 89111 92131 imovine i zaduživanja • višak 80.000 92131

Opis

Iznos

Utvrđivanje rezultata od inancijske imovine

Proračun je ostvario višak primitaka od inancijske imovine i zaduživanja – potražni saldo na računu 92131.

Računi skupina 51 – 55 i 81 – 84 zatvaraju se na kraju godine. Odobravanjem računa rasporeda izdataka 59111 i zaduživanjem računa 92131 Obračun primitaka i izdataka od inancijske imovine te zaduživanjem računa rasporeda primitaka 89111 i

Privremeni rezultati utvrđeni prenošenjem ukupnih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na račune podskupine 921 trebaju odgovarati iznosima upisanim u Izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

Ne propustite! ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE Zagreb, hotel Palace, 19. i 20. rujna, od 10h do 16h Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju znati više o inancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i inancijskim i računovodstvenim djelatnicima. • Prvi dan škole bit će posvećen proračunu, proračunskim procesima, zanimljivostima u

primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo praktično po pitanjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti te ćete

nakon radionice znati kako dobro popuniti Upitnik i dati Izjavu te kako kontrolirati Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete znati što i kako napraviti da biste riješili slabosti i nepravilnosti u sustavu inancijskog upravljanja. Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnostima i primjenu Naputka u praksi. Detaljan program radionice možete pogledati na zadnjoj stranici časopisa.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

INTERNA REVIZIJA Marela Knežević * Danijela Stepić ** Davor Kozina ***

UDK 657.21

Na snazi je novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna Novi Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna objavljen je u Narodnim novinama broj 96/13, a stupio je na snagu 1. kolovoza 2013. Stupanjem na snagu novog Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna iz 2008. godine (NN, br. 35/08). Donošenje novog Pravilnika bilo je najavljeno u prethodnim brojevima našega časopisa. U ovom broju kratko se podsjeća na razloge donošenja novog Pravilnika i detaljnije predstavljaju njegove odredbe i što njihova primjena donosi u praksi.

1. Uvod Jedan od glavnih razloga za donošenje novog Pravilnika bilo je postavljanje novih kriterija uspostave unutarnje revizije u cilju racionalnije i učinkovitije uspostave unutarnje revizije u javnom sektoru. Kriteriji za ustrojavanje unutarnje revizije de inirani u Pravilniku iz 2008., pored ministarstava, županija i velikih gradova, na ustrojavanje unutarnje revizije obvezivali su sve korisnike proračuna koji imaju više od 50 zaposlenih i rashode i izdatke veće od 30.000.000,00 kn. U ovu kategoriju ulazile su različite agencije, ustanove u socijali, kulturi, zdravstvu i sl., koje nisu imale dostatne kapacitete za ustrojavanje vlastitih jedinica za unutarnju reviziju. Ako su i ustrojile jedinice za unutarnju reviziju, zapošljavaju najčešće svega jednog unutarnjeg revizora, što ima za posljedicu poteškoće u poštivanju revizijskih standarda i metodologije rada, jer se ne ispunjava jedno od temeljnih načela revizijske profesije, a to je timski rad, važan zbog osiguranja kompetentnosti revizijske profesije i kontrole kvalitete rada koju provode sami unutarnji revizori. Kriteriji za uspostavu unutarnje revizije iz 2008. nisu uzimali u obzir činjenicu povezanosti ministarstava i njihovih agencija, te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika. Posljedica toga bila je ta da su korisnici Marela Knežević, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH. Danijela Stepić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH. *** Davor Kozina, dipl. oec, Ministarstvo inancija RH. *

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

proračuna druge i treće razine bili ti koji su inicirali sklapanje sporazuma o obavljanju unutarnje revizije umjesto da je situacija obrnuta, odnosno da resorna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave funkcijom unutarnje revizije zahvate i proračunske korisnike u sastavu, koji su u funkciji realizacije postavljenih ciljeva na razini cijelih resora te troše značajna sredstva iz ukupno konsolidiranih proračuna na razini razdjela, odnosno proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U praksi je primijećeno da, ako su ustrojene jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika proračuna druge i treće razine, da tada iste nedovoljno ili čak uopće ne surađuju s jedinicama za unutarnju reviziju resornih ministarstava, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nedostatak suradnje još je više bio izražen između jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države i jedinica za unutarnju reviziju u ministarstvima, nadležnim za ta ista trgovačka društva. U izradi novog Pravilnika uvažene su sve prethodno navedene poteškoće kao i činjenica da od ukupno 296 korisnika proračuna, koji su sukladno kriterijima iz 2008. imali obvezu uspostavljanja unutarnje revizije, njih 122 nije ispunilo svoju obvezu zbog nedostatka kadrovskih, materijalnih i inancijskih resursa.

2. Promjene i novosti koje donosi novi Pravilnik Novim se Pravilnikom uređuje sljedeće: • kriteriji uspostavljanja unutarnje revizije kod korisnika proračuna, • ustrojavanje neovisne jedinice unutarnje revizije izravno odgovorne čelniku korisnika proračuna, • imenovanje unutarnjeg revizora izravno odgovornog čelniku korisnika proračuna, • osnivanje zajedničke jedinice za unutarnju reviziju, • uspostavljanje unutarnje revizije sporazumom o obavljanju poslova unutarnje revizije, • provođenje horizontalnih i vertikalnih revizija, • provjera kvalitete aktivnosti unutarnje revizije koju obavlja Središnja harmonizacijska jedinica. 27

INTERNA REVIZIJA Odredbe Pravilnika odnose se na proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i proračunske i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika (dalje u tekstu: korisnici proračuna).

2.1. Kriteriji za uspostavu unutarnje revizije Člankom 17. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) de inirano je da ministar inancija pravilnikom propisuje kriterije za uspostavljanje unutarnje revizije kod korisnika proračuna, ovisno o broju zaposlenih i inancijskim sredstvima kojima raspolažu. Temeljni pristup u de iniranju novih kriterija bio je osigurati racionalnu uspostavu unutarnje revizije, tako da se revizijskom aktivnošću zahvati što je moguće veći dio proračunskih sredstava, ali da se i izbjegne situacija da korisnici proračuna druge i treće razine budu obveznici ustrojavanja vlastitih jedinica za unutarnju reviziju. Stoga su prilikom de iniranja kriterija za uspostavu jedinica za unutarnju reviziju inancijska sredstva uzeta na razini konsolidiranih proračuna. Takav pristup otvorio je pitanja kod dijela korisnika proračuna u smislu: Je li način na koji su de inirani kriteriji u skladu sa Zakonom o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru? Narušava li se time neovisnost unutarnje revizije? Dovodi li se u pitanje nadležnost i djelokrug rada unutarnje revizije, koja s razine konsolidiranog proračuna treba obavljati unutarnju reviziju i kod korisnika proračuna iz nadležnosti ministarstva, odnosno jedinica lokalne i područne regionalne) samouprave? Kriteriji za uspostavljanje unutarnje revizije u novom Pravilniku određeni su kako je de inirano Zakonom o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru, odnosno za određivanje kriterija uzeti su broj zaposlenih i inancijska sredstva, ali kao što je navedeno, inancijska sredstva su primarno uzeta na razini konsolidiranih proračuna. Kod uzimanja u obzir inancijskih sredstava kojima raspolažu korisnici proračuna, uvaženi su i temeljni proračunski propisi kojima se reguliraju odnosi i odgovornosti između korisnika proračuna vezano za inancijska sredstva kojima raspolažu. Tu se posebno ističe Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) i njegova podzakonska regulativa kao što je Pravilnik o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10), Pravilnik o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11) te Zakon o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) i Ured28

ba o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11 i 106/12). Ta je povezanost istaknuta u Općim odredbama Pravilnika u kojima je navedeno da su: Financijska sredstva u smislu ovoga Pravilnika, proračunska sredstva iz svih izvora inanciranja sukladno proračunskim propisima. Korisnici proračuna druge i treće razine sastavni su dijelovi konsolidiranih proračuna ministarstava, županija i gradova, u funkciji su provedbe strateških ciljeva nadležnih proračuna kojima pripadaju i u obvezi istima podnijeti izjavu o iskalnoj odgovornosti, čime zapravo daju na uvid informacije o tome kako funkcioniraju sustavi inancijskog upravljanja i kontrola u njihovoj nadležnosti temeljeno na postupku samoprocjene koji sami provode. Uvažavajući činjenicu da su institucije u javnom sektoru povezane kroz vlasništvo, način inanciranja, provedbu funkcionalnih aktivnosti i strateških ciljeva, de iniranju novih kriterija za uspostavu unutarnje revizije pristupilo se uvažavajući upravo sve te poveznice.

2.2. Obveznici ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju Kao i do sada obveznici uspostave jedinice za unutarnju reviziju izravno odgovorne čelniku korisnika proračuna su ministarstva, županije, Grad Zagreb, gradovi s više od 35 000 stanovnika, gradovi sjedišta županija s više od 50 zaposlenih, izvanproračunski korisnici državnog proračuna koji imaju više od 50 zaposlenih i godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn te državna tijela razine razdjela koja zapošljavaju više od 50 zaposlenih i imaju godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn (osim Hrvatskog sabora, Ureda Predsjednika Republike Hrvatske, Državnog ureda za reviziju te Sigurnosno-obavještajne agencije). Novost je da se jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na razini ministarstva obvezuje unutarnju reviziju obavljati i u korisnicima proračuna u nadležnosti ministarstva, koji sukladno odredbama novog Pravilnika ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Na isti način, jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na razini županije ili grada obavljat će unutarnju reviziju i u korisnicima proračuna u nadležnosti županije odnosno grada, koji ne ispunjavaju kriterije za ustrojavanje vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

INTERNA REVIZIJA Ovakav pristup ne narušava neovisnost unutarnje revizije, zapravo je suprotno, dodatno se osigurava neovisnost unutarnje revizije, koja s najvišeg organizacijskog nivoa unutar konsolidiranog proračuna, s razine ministarstva/županije/grada ima mogućnost sagledavanja sustava inancijskog upravljanja i kontrola u cjelini. Unutarnja revizija u ovakvom pristupu i dalje zadržava svoju izravnu odgovornost za planiranje i izvješćivanje prema ministru/županu/gradonačelniku, samo se širi opseg i područje u okviru kojeg može djelovati na sve razine unutar sustava u nadležnosti ministra/župana/ gradonačelnika.

Takav pristup također ne narušava neovisnost korisnika proračuna unutar konsolidiranih proračuna. Naime, svaki pomoćnik ministra, pročelnik upravnog/gradskog odjela, ravnatelj agencije, odnosno čelnik korisnika proračuna druge razine odgovoran je za poduzimanje aktivnosti vezanih za osiguranje učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u okviru proračunom, odnosno inancijskim planom dodijeljenih mu sredstava, poštujući pri tome hijerarhiju odgovornosti.

2.3. Novosti za sveučilišta i ustanove u zdravstvu Novi Pravilnik obvezuje na uspostavu unutarnje revizije i sva sveučilišta te korisnike proračuna u sustavu zdravstva, koji imaju više od 50 zaposlenih i godišnje rashode i izdatke veće od 80.000.000,00 kn. Novost je da se navedeni korisnici proračuna obvezuju na uspostavu unutarnje revizije ustrojavanjem vlastite jedinice za unutarnju reviziju ili ustrojavanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju na prijedlog više sveučilišta odnosno korisnika proračuna u sustavu zdravstva. Prijedlog o načinu uspostavljanja unutarnje revizije navedeni korisniTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

ci proračuna podnose nadležnom ministru odnosno županu ili gradonačelniku, koji donosi odluku o načinu uspostavljanja, uz prethodnu suglasnost ministra inancija. Novost je da će jedinica za unutarnju reviziju ili zajednička jedinica za unutarnju reviziju ustrojena na sveučilištu obavljati unutarnju reviziju i za sastavnice sveučilišta. Važno je naglasiti da je i sastavnicama sveučilišta, premda nisu u obvezi uspostaviti jedinicu za unutarnju reviziju, dana mogućnost da prema vlastitoj procjeni opravdanosti ustroje vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju. Mogućnost ustrojavanja zajedničkih jedinica za unutarnju reviziju posebno će biti zanimljiva korisnicima proračuna u sustavu zdravstva. S obzirom na to da je većina bolnica na državnoj i lokalnoj/regionalnog razini trenutno u fazi sanacije, u prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika uređena su pitanja vezana uz dostavljanje planova i revizorskih izvješća unutarnje revizije kod korisnika proračuna na kojega se primjenjuju odluke o sanaciji, koje je donijela Vlada Republike Hrvatske. Tako je navedeno da jedinica za unutarnju reviziju, za vrijeme provedbe sanacije i dvije godine nakon završetka sanacije, planove unutarnje revizije i revizorska izvješća dostavlja sanacijskom upravitelju odnosno nadležnom ministarstvu, a ne osnivaču. Ako se na dio korisnika proračuna koje revidira zajednička jedinica za unutarnju reviziju primjenjuju odluke o sanaciji, koje je donijela Vlada Republike Hrvatske, za vrijeme provedbe sanacije i dvije godine nakon završetka sanacije, zajednička jedinica za unutarnju reviziju za te korisnike proračuna planove unutarnje revizije i revizorska izvješća dostavlja sanacijskom upravitelju i nadležnom ministarstvu, a ne osnivaču.

2.4. Minimalno tri unutarnja revizora u jedinici za unutarnju reviziju Novost koju donosi Pravilnik jest da jedinica za unutarnju reviziju mora imati najmanje tri unutarnja revizora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju reviziju. Ova je odredba ugrađena iz potrebe da se izbjegne situacija malih jedinica za unutarnju reviziju s jednim ili dva unutarnja revizora, jer to dovodi do poteškoća u poštivanju standarda i metodologije rada unutarnje revizije, posebno u dijelu nadzora i provjere kvalitete rada što moraju odraditi sami unutarnji revizori, a na što je naročito upozoravala i Europska komisija. Pravilnikom je također de inirano da potreban broj unutarnjih revizora iznad propisanog minimuma utvrđuje svaki korisnik proračuna aktom o unutarnjem redu, vodeći računa o djelokrugu rada, broju proračun29

INTERNA REVIZIJA skih i izvanproračunskih korisnika u nadležnosti, o poslovnim procesima i postavljenim ciljevima, broju zaposlenih i inancijskim sredstvima kojima raspolaže. Budući da se proširuje opseg rada jedinicama za unutarnju reviziju u ministarstvima, županijama i gradovima, bit će potrebno osigurati i adekvatan broj radnih mjesta unutarnjih revizora kod tih korisnika proračuna. Problem popunjavanja kapaciteta unutarnjih revizora posebno je istican na lokalnoj i regionalnoj razini navodeći kao razloge ograničenje plaća na 20% prihoda poslovanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno da će zapošljavanje unutarnjih revizora dodatno opteretiti lokalne proračune. Uvažavajući navedeno, potrebno je naglasiti da se unutarnja revizija u javnom sektoru razvija kao funkcija u cilju boljeg i učinkovitijeg upravljanja. Svojim aktivnostima ova profesija uz aktivnu potporu rukovodstva treba doprinijeti racionalizaciji poslovanja, pronalaženju mogućih ušteda, ekonomičnijoj i e ikasnijoj organizaciji poslovanja, povećanju naplate prihoda, većoj razini aktivnosti te druge koristi kojima opravdava troškove svojeg poslovanja.

2.5. Uspostavljanje unutarnje revizije imenovanjem unutarnjeg revizora U cilju izbjegavanja postojanja velikog broja korisnika proračuna samo s jednim revizorom, mogućnost ustrojavanja unutarnje revizije imenovanjem unutarnjeg revizora ostavljena je tek manjem dijelu korisnika proračuna. Riječ je o korisnicima proračuna koji su posebno izdvojeni u članku 31. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru (Hrvatski sabor, Ured predsjednika Republike Hrvatske, Državni ured za reviziju, Sigurnosno obavještajna agencija). Navedene institucije odgovorne su Hrvatskom saboru i nemaju korisnike proračuna razine glave organizacijske klasi ikacije unutar razdjela, izuzev Hrvatskog sabora.

proračuna imaju mogućnost i ustrojavanja unutarnje revizije sklapanjem sporazuma ili ustrojavanjem zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Mogućnosti koje su dane ovim skupinama korisnika proračuna uvažile su činjenicu raspoloživih ljudskih resursa za uspostavu unutarnje revizije.

2.6. Mogućnost ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju kod korisnika 2. razine Korisnicima proračuna razine glava organizacijske klasi ikacije te proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dana je mogućnost, da iako nisu u obvezi uspostaviti jedinicu za unutarnju reviziju (jer im je usluga unutarnje revizije osigurana s prve razine), prema vlastitoj procjeni opravdanosti istu mogu uspostaviti, ali uz prethodnu suglasnost nadležnog ministra, župana ili gradonačelnika te ministra inancija. Navedeni korisnici proračuna, uključujući i sastavnice sveučilišta, mogu predložiti ustrojavanje vlastite jedinice za unutarnju reviziju, a prijedlog ustrojavanja, prije podnošenja ministru inancija, dostavljaju na suglasnost nadležnom ministru odnosno županu ili gradonačelniku, koji razmatra opravdanost prijedloga. Pravilnikom su deinirani i kriteriji za procjenu opravdanosti prijedloga za ustrojavanje vlastite jedinice za unutarnju reviziju (primjerice, visina proračunskih sredstava, vrijednost i važnost poslovnih transakcija, broj zaposlenih, organizacijsko i teritorijalno ustrojstvo, uloga u sustavu upravljanja i provedbe programa Europske unije i druge speci ičnosti ovisno o području poslovanja).

Također, mogućnost uspostave unutarnje revizije imenovanjem unutarnjeg revizora dana je i gradovima sjedištima županija, koji imaju manje od 50 zaposlenih te gradovima koji imaju više od 50 zaposlenih i godišnje rashode i izdatke, uključujući rashode i izdatke njihovih proračunskih korisnika zbrojno veće od 50.000.000,00 kn, a koji nisu sjedišta županija ili nemaju status velikih gradova. Navedeni korisnici proračuna imaju mogućnost uspostave i vlastitih jedinica za unutarnju reviziju, ako se to smatra opravdanim i ako imaju potrebne resurse ( inancijske, materijalne, ljudske). Isto tako navedeni korisnici 30

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

INTERNA REVIZIJA Navedena mogućnost također se odnosi i na korisnike proračuna koji koriste sredstva Europske unije. Naime, u Pravilniku nisu posebno isticana sredstva Europske unije, jer ta sredstva predstavljaju jedan od izvora inanciranja, a kriteriji su određivani uzimajući proračunska sredstva iz svih izvora inanciranja, što podrazumijeva i EU sredstva. Sukladno tome jedinice za unutarnju reviziju ustrojene u ministarstvima, županijama, gradovima, odnosno u svim obveznicima uspostave jedinica za unutarnju reviziju, koje uz to imaju obvezu obavljanja unutarnje revizije i u korisnicima proračuna u nadležnosti obavit će i reviziju proračunskih sredstava iz svih izvora inanciranja, uključujući i EU sredstva. Ukoliko postoji potreba da agencija zbog uloge i važnosti koju ima u sustavu upravljanja i provedbe programa EU ima vlastitu jedinicu za unutarnju reviziju i ta je mogućnost predviđena i de inirana novim Pravilnikom. Na ovaj je način dana mogućnost primjerice agencijama u sustavu upravljanja EU fondovima, kao što su Središnja agencija za inanciranje i ugovaranje programa i projekata EU, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, Agencija za regionalni razvoj i sl., da ustroje, odnosno da zadrže ustrojene jedinice za unutarnju reviziju zbog uloge koju imaju u sustavu upravljanja EU fondovima te vrijednosti i značaja poslovnih transakcija, koje se provode unutar navedenih institucija.

2.7. Uspostava unutarnje revizije za korisnike proračuna koji nisu obveznici Korisnici državnog proračuna razine razdjela organizacijske klasi ikacije (primjerice, državni uredi) te gradovi i općine, koji nisu obvezni uspostaviti unutarnju reviziju prema kriterijima ovoga Pravilnika mogu prema vlastitoj procjeni opravdanosti uspostaviti unutarnju reviziju na jedan od načina propisanih odredbama članka 17. Zakona, uz suglasnost ministra inancija. Jedna od mogućnosti za uspostavu unutarnje revizije za navedene korisnike proračuna je zaključivanje sporazuma o obavljanju poslova unutarnje revizije. Pravilnikom je propisano da je uvjet, da korisnik proračuna s kojim se zaključuje sporazum ima ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju ili zajedničku jedinicu za unutarnju reviziju odnosno imenovanoga unutarnjeg revizora, s tim da barem jedan unutarnji revizor u jedinici odnosno imenovani unutarnji revizor ima stručno ovlaštenje ministra inancija za obavljanje poslova unutarnje revizije u javnom sektoru. Sporazum o obavljanju poslova unutarnje revizije donosi se na temelju predloška Središnje harmonizacijske jedinice, uz suglasnost ministra inancija. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Ministarstva, županije i veliki gradovi, koji su obvezni ustrojiti jedinicu za unutarnju reviziju ujedno su i potencijalni pružatelji usluga unutarnje revizije putem sporazuma, ako se pojavi potreba za obavljanjem unutarnje revizije na razini nekog korisnika proračuna, koji nije u obvezi uspostaviti unutarnju reviziju (primjerice, županije i veliki gradovi mogu biti pružatelji usluga unutarnje revizije za gradove i općine koji nisu obveznici uspostave unutarnje revizije).

2.8. Druga pitanja uređena Pravilnikom Pravilnikom se također uređuje suradnja jedinica za unutarnju reviziju unutar nadležnog, odnosno konsolidiranih proračuna, provođenje horizontalnih i vertikalnih revizija te provjera kvalitete aktivnosti unutarnje revizije koju obavlja Središnja harmonizacijska jedinica.

2.8.1. Suradnja jedinica za unutarnju reviziju unutar konsolidiranih proračuna Pravilnikom je propisano da je jedinica za unutarnju reviziju ustrojena u korisniku proračuna razine glave organizacijske klasi ikacije odnosno u proračunskom i izvanproračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezna surađivati s jedinicom za unutarnju reviziju nadležnog ministarstva odnosno s jedinicom za unutarnju reviziju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Isto se odnosi i na suradnju jedinice za unutarnju reviziju ustrojene u sastavnici sveučilišta s jedinicom za unutarnju reviziju na razini sveučilišta. Pravilnik je također obvezao i zajedničke jedinice za unutarnju reviziju, ako su ustrojene na razini više sveučilišta ili više zdravstvenih ustanova na suradnju s jedinicom za unutarnju reviziju nadležnog ministarstva, županije ili grada. Navedena suradnja uključuje sljedeće: • koordinaciju izrade strateških i godišnjih planova obavljanja unutarnje revizije, • obavljanje horizontalnih i vertikalnih revizija. Takva suradnja jedinica za unutarnju reviziju ustrojenih unutar razdjela odnosno nadležnih proračuna proizlazi iz potrebe koordinacije aktivnosti unutarnje revizije u slučajevima kada se primjerice, provode revizije zajedničkih funkcija odnosno procesa, koji se dijelom provode na razini ministarstva odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a dijelom na razini korisnika proračuna u njihovom sastavu kod kojeg je ustrojena jedinica za unutarnju reviziju. Suradnja između jedinica za unutarnju reviziju potrebna je kako bi se izbjegla 31

INTERNA REVIZIJA ponavljanja, a dobio sveobuhvatan pregled unutarnjih kontrola na razini procesa u cjelini. Time se osigurava raspoloživost informacija o sustavima kontrola na sveobuhvatan način na razini procesa u cjelini, te pruža raspoloživost informacija kako se upravlja određenim procesima i rizicima bez dupliciranja napora i potencijalnih propusta. Navedeno je u skladu s Međunarodnim standardom unutarnje revizije IIA 2050-Koordinacija temeljem kojeg glavni revizor (voditelj revizije) mora, između ostalog i koordinirati aktivnosti s ostalim unutarnjim (u ovom slučaju unutarnja revizija) i vanjskim pružateljima relevantnih usluga provjere i savjetovanja, kako bi osigurao primjerenu pokrivenost te na najmanju moguću razinu sveo ponavljanja. Isto nije u suprotnosti, niti narušava neovisnost unutarnje revizije.

2.8.2. Horizontalne i vertikalne revizije Praksa provođenja horizontalnih i vertikalnih revizija uvedena je još 2009. godine Strategijom razvoja sustava unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru Republike Hrvatske za razdoblje 2009. – 2011., i pokazala se kao dobar način učinkovitog korištenja revizorskih resursa. U provođenje horizontalnih i vertikalnih revizija uključuju se unutarnji revizori iz više institucija međusobno povezanih vlasništvom i/ili načinom inanciranja; odnosno iz institucija, koje su uključene u provođenje istovrsnih procesa, odnosno zajedničkih programa, projekata, aktivnosti. Time se omogućava sagledavanje poslovnih procesa i sustava te programa i projekata u cjelini. Navedeno je naročito važno u javnom sektoru iz razloga što često dolazi do isprepletanja nadležnosti koje proizlaze iz vlasničkih odnosa, odnosno nadležnosti koje proizlaze iz načina inanciranja. Ovakve revizije također omogućavaju i suradnju s unutarnjim revizorima iz trgovačkih društava, koja primarno nisu obveznici primjene Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola, međutim s kojima korisnici proračuna ostvaruju povezanost vlasničkim odnosima, te isplaćenim donacijama, pomoći, subvencijama i drugim transferima. U proteklom razdoblju, ovakve revizije provodile su se na prijedlog Vijeća za unutarnju inancijsku kontrolu u javnom sektoru, a temeljem Zaključaka Vlade Republike Hrvatske. U skladu s novim Pravilnikom ovakve revizije provodit će se na prijedlog ministra inancija ili resornog ministra nadležnog za određeni proces ili program/projekt/aktivnost. Pravilnikom je de inirano da se sporazumom između korisnika proračuna uključenih u provođenje takvih revizija detaljnije urede pitanja kao što su: ciljevi i 32

opseg revizija, način koordinacije aktivnosti na njihovom provođenju, dostava revizorskih izvješća i druga pitanja, koja se smatraju potrebnim urediti.

2.8.3. Provjera kvalitete aktivnosti unutarnje revizije U skladu s člankom 35., stavak 5. Zakona o sustavu unutarnjih inancijskih kontrola u javnom sektoru, Središnja harmonizacijska jedinica obavlja provjeru kvalitete unutarnje revizije s ciljem odgovarajućeg praćenja provedbe preporuka i njihova usklađenja kod korisnika proračuna, a u svrhu prikupljanja informacija za poboljšanje metodologije i standarda rada. Praćenje provedbe preporuka i njihova usklađenja kod korisnika proračuna u smislu gore navedenoga podrazumijeva praćenje primjene metodologije i standarda rada propisanih priručnicima, uputama i smjernicama Središnje harmonizacijske jedinice, kao i primjenu zakonodavnog i profesionalnog okvira, koji uređuje područje unutarnje revizije.

2.9. Prijelazno razdoblje za prilagodbu Prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika regulirani su rokovi za prilagodbu, odnosno potrebna usklađenja s novim kriterijima. Subjekti koji nisu obvezni ustrojiti jedinicu za unutarnju reviziju ili imenovati unutarnjeg revizora prema kriterijima novoga Pravilnika, a na dan njegova stupanja na snagu imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju ili imenovanoga unutarnjeg revizora, u obvezi su do 31. prosinca 2014. uskladiti način uspostavljanja unutarnje revizije s kriterijima propisanim novim Pravilnikom. Pravilnikom je također propisano da se status zatečenih službenika (unutarnjih revizora) na radnim mjestima koja se ukidaju, uređuje u svemu u skladu s važećim pozitivnim propisima. Minimalan broj unutarnjih revizora u jedinicama za unutarnju reviziju korisnici proračuna koji su obveznici ustrojavanja jedinice za unutarnju reviziju u obvezi su ispuniti do 31. prosinca 2015. Dakle, svi koji imaju ustrojenu jedinicu za unutarnju reviziju ili se odluče na njeno ustrojavanje u skladu s odredbama novog Pravilnika u obvezi su do kraja 2015. osigurati minimalno tri unutarnja revizora, uključujući voditelja jedinice za unutarnju reviziju. Isto se odnosi i na zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Gradovi koji na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju uspostavljenu unutarnju reviziju, a imaju manje od 50 zaposlenih, uz uvjet da su im godišnji rashodi i izdaci, uključujući rashode TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

INTERNA REVIZIJA i izdatke njihovih proračunskih korisnika, zbrojno veći od 50.000.000,00 kn, zadržavaju uspostavljenu unutarnju reviziju.

Ne propustite!

3. Zaključno Kriteriji za uspostavu unutarnje revizije de inirani novim Pravilnikom omogućuju da se funkcijom unutarnje revizije zahvati puno veći broj korisnika proračuna i više proračunskih sredstava u odnosu na Pravilnik iz 2008., a da se pri tome ne zahtijeva dodatno povećanje broja unutarnjih revizora u odnosu na Pravilnik iz 2008. Temeljem novog Pravilnika unutarnjom revizijom zahvatit će se 97,4% ukupnog broja korisnika na državnoj razini i 82,4% ukupnog broja korisnika na lokalnoj razini, što je znatno povećanje u odnosu na Pravilnik iz 2008. kojim je zahvaćeno 20,2% ukupnog broja korisnika na državnoj razini i 5,1% ukupnog broja korisnika na lokalnoj razini. Također će novim Pravilnikom unutarnja revizija biti u mogućnosti zahvatiti i veći dio proračuna u javnom sektoru, odnosno 99,8% ukupnih rashoda na državnoj razini i 84,8% na lokalnoj razini (u odnosu na Pravilnik iz 2008. godine kada je unutarnjom revizijom zahvaćeno 94,3% ukupnih rashoda na državnoj razini i 52,8% ukupnih rashoda na lokalnoj razini). Problem korisnika proračuna druge i treće razine, koji su prema Pravilniku iz 2008. bili u obvezi uspostaviti vlastitu unutarnju reviziju, a uslijed nedostatnih kapaciteta nisu ispunili obvezu, riješen je tako da isti više neće biti u obvezi uspostaviti vlastitu unutarnju reviziju, već će ih jedinice za unutarnju reviziju nadležnih ministarstava, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvatiti svojom aktivnošću. Izuzetak su jedino sveučilišta i određeni broj ustanova u sustavu zdravstva koje bi prema novom Pravilniku bile u obvezi ustrojiti vlastite jedinice za unutarnju reviziju odnosno zajedničke jedinice za unutarnju reviziju. Kako bi se osigurala provedba novog Pravilnika i okrupnjavanje resursa na prvoj razini korisnika proračuna bit će potrebno osigurati još oko 133 unutarnja revizora u javnom sektoru. Ako se uzme u obzir činjenica da 122 korisnika proračuna, koji su prema kriterijima iz 2008. bili u obvezi, a nisu ustrojili unutarnju reviziju, i da je svaki od njih zaposlio samo jednog unutarnjeg revizora, vidljivo je da provedba novog Pravilnika ne zahtijeva dodatno povećanje broja unutarnjih revizora u odnosu na Pravilnik iz 2008. Također, jačanjem kapaciteta unutarnje revizije na prvoj razini korisnika proračuna minimiziraju se slučajevi jednog revizora u instituciji.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA NABAVA Zoran Blažević *

UDK 347.7

Novosti u radu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: Državna komisija ili DKOM), utemeljena je u Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 90/11,83/13; dalje u tekstu: ZJN), a osnovana je Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 117/03). Državna komisija predstavlja samostalno i neovisno drugostupanjsko tijelo nadležno za rješavanje žalbi u sustavu javne nabave RH. Novim Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 18/13), koji je stupio na snagu u veljači 2013. g., uvedene su novine kojima se nastoji ubrzati postupak pravne zaštite.

1. Pretpostavke prava EU vezane za rad DKOM-a Rad i ustrojstvo DKOM-a u RH normirano je Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 18/13); međutim, podloga za ovaj zakonski tekst nalazi se u propisima Europske unije. Sustav javne nabave u RH u cijelosti je usklađen s EU propisima koji normiraju ovo pravno područije. Kada govorimo o pravnoj zaštiti u javnoj nabavi, EU direktive jasno de iniraju da ponuditelji u sustavu javne nabave moraju imati sudsku pravnu zaštitu u postupcima javnih nabava. Pravna zaštita u postupcima javnih nabava mora biti e ikasna, stoga često nije moguće u javnoj nabavi koristiti klasične sudske postupke kao alate pravne zaštite. Iz navedenog razloga bilo je potrebno normirati postojanje nove vrste državnog tijela, koje će imati sve oblike sudske vlasti, ali će biti brže u donošenju odluka. EU propisi ne uređuju ustroj sustava pravne zaštite u javnoj nabavi, ako je takvo tijelo – kojemu ponuditelji ulažu pravne lijekove protiv odluka i radnji naručitelja u sustavu javne nabave dio sudbene vlasti. Međutim, ako takvo tijelo nije dio sudbene vlasti tada se moraju poštivati jasno propisana pravila. U RH uslijed dugotrajnosti sudskih postupaka tijelo nadležno za kontrolu postupaka nije tijelo sudbene vlasti, pa je stoga Državna komisija osnovana posebnim propisima (zakonom) i za komisiju vrijede

posebna pravila. Kako bi bolje razumjeli postupak pravne zaštite u javnoj nabavi, potrebno je znati ustrojstvo institucije, koja donosi konačne odluke u sustavu javne nabave u RH, te institucije koja daje konačnu riječ kada postavljamo pitanje: je li neki postupak javne nabave ispravno proveden ili nije? Državna komisija predstavlja instituciju nadležnu za rješavanje žalbenih postupaka u sustavu javnih nabava, postupku dodjele koncesija, te u postupku dodijeljivanja ugovora u javno-privatnim partnerstvima. Pri osnivanju DKOM-a, Direktive EU-a, presude Europskog suda pravde1 (dalje u tekstu: ECJ) koristile su se kao podloga za uspostavljanje transparentnog i kvalitetnog novog tipa državnog tijela, smještenog između uprave i sudbene vlasti. Najznačajnije stavke prava EU-a, koje su ukomponirane u ustroj Državne komisije kao institucije, nalaze se u direktivama EU-a broj 89/665 i 2007/662. U navedenim izvorima prava određeno je kako tijela koja vode žalbeni postupak u sustavu javne nabave moraju biti utemeljena na sljedećim osnovnima pravilima: • odluka koje takvo tijelo donosi u postupku kontrole javne nabave, mora biti u pisanom obliku s obrazloženjem razloga donošenja takve odluke, • strankama sudionicima u žalbenom postupku na odluke takvih tijela mora biti osigurana sudska zaštita, • tijelo mora biti neovisno, • članovi tijela imenuju i razrješavaju pod istim uvjetima kao i predstavnici sudbene vlasti, • članovi tijela imenuju se na određeni mandat, • predsjednik tog tijela mora ispunjavati iste pravne i profesionalne kvali ikacije kao i članovi sudbene vlasti, • tijelo vodi postupak na raspravnom principu saslušanjem obiju strana, • odluke takvog tijela moraju biti pravno obvezujuće, itd. ECJ u svojim presudama kreira i nadograđuje pravni sustav EU-a, razrađujući same Direktive EU-a. Za Court of Justice of the European Communities, Luxembourg.

1 *

Zoran Blažević, dipl. iur., Zagreb.

Prijevod direktiva dostupan je na www.dkom.hr .

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA NABAVA tijelo nadležno za kontrolu postupaka javne nabave, DKOM, od iznimne je važnosti presuda ECJ-a u predmetu C-54/96 Dorsch Consult Ingenieurgessellschaft mbH protiv Bundesbaugessellschaft Berlin mbH, od 17. rujna 1997. godine. U navedenoj presudi ECJ pored odlučivanja o postavljenom zahtjevu, određuje i uvjete koje državno tijelo za kontrolu postupaka javne nabave, ako kontrolu ne obavlja sudbena vlast, mora ispunjavati da bi steklo pravo postavljati prethodna pitanja ECJ-u. Ovdje nije samo bitna mogućnost postavljanja prethodnih pitanja ECJ-u, što predstavlja stvarnu pravnu prednost za RH, već činjenica može li DKOM po europskom pravu imati status suda ili tribunala, ili ne?

nala vidljivo je iz predmeta C 103/97. U navedenoj presudi ECJ-a, Sud je odlučivao o statusu Ureda za javne nabave pokrajine Tirol. Kao glavno pitanje razmatrano je ima li navedeno tijelo status suda ili tribunala u smislu članka 234. Ugovora o osnivanju Europske zajednice. Zauzeta su ista stajališta kao i u slučaju C 54/96 (Dorsch), ali je dalje razvijen uvjet neovisnosti tijela, te je neovisnost de inirana kao nemogućnost smjenjivanja članova takvog tijela i izričite zabrane davanja uputa članovima takvog tijela prilikom donošenja odluka.

Važnost ove presude, očituje se u činjenici kako u RH tijelo nadležno za obavljanje poslova kontrole postupaka javne nabave - DKOM, nije tijelo sudbene vlasti. Stoga se navedena presuda jasno odnosi upravo i na DKOM i RH. Zahtjevi vidljivi iz spomenute presude ECJ-a moraju biti kumulativno ispunjeni, a to su: • tijelo mora biti osnovano po zakonu, a ne nekim podzakonskim aktom, • tijelo mora biti osnovano za stalno, a ne ad hoc, • mora imati obvezujuću nadležnost, • mora voditi inter partes postupak, • mora primjenjivati zakonske propise, • mora biti neovisno. Speci ičnosti DKOM-a kao insititucije ogleda se i u činjenici da navedeno tijelo ispunjava sve uvjete, koje takvo tijelo sukladno direktivima EU-a mora ispunjavati, kao i uvjete ustanovljene presudom Europskog suda pravde C-54/96. Zbog navedenog DKOM kao tijelo nadležno za kontrolu postupaka javne nabave, ima osnove duboko utemeljene u europskom pravu, te od dana pristupanja RH EU stječe pravo postavljanja prethodnih pitanja ECJ-u. Na rad i organizaciju DKOM-a primjenjuju se načela sadržana u Zakonu o javnu nabavi, a to su načelo zakonitosti, učinkovitosti, ekonomičnosti i načelo kontradiktornosti. Sukladno navedenim načelima DKOM je osnovan kao samostalno i neovisno državno tijelo. Samostalnost se očituje u radu i odlučivanju, a vidljiva je i u neovisnosti DKOM-a od sustava državne uprave. Potvrda neovisnosti je i činjenica da je DKOM samostalni korisnik državnog proračuna. Neovisnost DKOM-a, kao državnog tijela, vidljiva je i iz načina biranja članova komisije. Članovi DKOM-a biraju se imenovanjem od strane Sabora RH na određeni mandat. Sukladno Europskom pravu, potvrda da li se tijelu koje nije sud, a obavlja postupke pravne zaštite u sustavu javne nabave, priznaje status suda ili tribuTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Temeljem dosadašnjeg iskustva inancijska neovisnost, odnosno adekvatan godišnji proračun, predstavljaju jednu od osnovnih postavki koju je još potrebno ispuniti da bi se moglo konstatirati, da određeno državno tijelo u cijelosti nosi atribut neovisnosti. Ova pretpostavka inancijske neovisnosti u RH još nije ispunjena, budući da DKOM-u visinu godišnjeg proračuna određuje Ministarstvo inancija. Iako predstavlja neovisno državno tijelo, DKOM ipak podnosi redovite izvještaje o radu Saboru RH, te je u zadnjem podnesenom takvom izvještaju3 za 2011. godinu navedno da je DKOM u 2011. godini, računajući po vrijednosti kontroliranih postupaka javne nabave kontrolirao ukupno 1921 predmet u vrijednosti 20.691.773.000,00 kuna. Stoga je potrebno detaljno poznavati rad i načine odlučivanja institucije koja donosi odluke i u kojoj ukupna vrijednost rada prelazi 20 mlrd kuna. Rad institucije normiran je Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, koji razrađujemo dalje u tekstu. Izvor: www.dkom.hr .

JAVNA NABAVA 2. Zadnja novela Zakon o DKOM Novim Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, koji je stupio na snagu u veljači 2013. godine, donose se novine kojima se nastoji ubrzati rad ove institucije. Imajući u vidu, kako je prema izvješćima DKOM-a, prosječan postupak pravne zaštite u 2011. godini trajao 63 dana, dok je prosječno trajanje postupka javne nabave do donošenja odluke o odabiru trajalo 61 dan; bili su potrebni određeni koraci usmjereni prema ubrzanju postupka. Kašnjenja u odlučivanju DKOM-a pri rješavanju žalbenih postupaka povećavaju troškove naručiteljima i ponuditeljima te općenito državnoj administraciji, a uzimajući u razmatranje i povećanje broja žalbi, neophodna je bila izmjena u organizaciji rada DKOM-a.

2.1. Izbor članova Zakon o DKOM-u uvodi niz novina; međutim, uvjeti za imenovanje članova DKOM-a ostaju skoro nepromijenjeni. Za članove DKOM-a zakonski su propisani uvjeti, koje član mora ispunjavati da bi mogao biti imenovan, a to su: državljanin RH koji ima visoku stručnu spremu, deset godina radnog staža u struci, odgovarajuće stručno znanje te najmanje tri godine iskustva na poslovima javne nabave. Predsjednik/ ica DKOM-a mora ispunjavati još strože uvjete, odnosno mora biti osoba koja ima završen pravni fakultet, 10 godina iskustva u pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita od čega najmanje 3 godine u području javne nabave. Pored devet članova, DKOM ima stručne službe i tajništvo, gdje se na zaposlene u stručnim službama primijenjuju propisi Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Članom Državne komisije ne može biti imenovana osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo ili protiv koje se vodi kazneni postupak za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti. Također, član Državne komisije ne smije samostalno obavljati gospodarsku, profesionalnu ili drugu djelatnost, imati više od 0,5% dionica, odnosno udjela u vlasništvu trgovačkog društva, biti član uprave, član nadzornog odbora i drugih tijela nekog poslovnog subjekta. Nadalje, član Državne komisije ne smije biti član političke stranke za vrijeme trajanja njegova mandata, ne smije biti član bilo kojeg oblika interesnog udruženja koje bi moglo dovesti do sukoba interesa. Ovakvim određenjem u zakonskom propisu, jasno se normira: da član Državne komisije mora biti stručna osoba, moralno ispravna, koja nema negativnih implikacija vezanih za dosadašnju karijeru. 36

Također, zabranjuje se vlasništvo u trgovačkim društvima odnosno obavljanje druge profesionalne djelatnosti, kako bi se spriječili potencijalni sukobi interesa. Član Državne komisije može pisati i objavljivati stručne i znanstvene radove, sudjelovati u radu stručnih i znanstvenih skupova, u provedbi stručnih i znanstvenih projekata te sudjelovati u programima stručnog usavršavanja. Kako bi se pravna praksa DKOM-a učinila dostupnim svim sudionicima u postupku javnih nabava u RH, neophodno je da članovi DKOM-a imaju mogućnost pisanja znanstvenih radova i sudjelovanja u stručnim usavršavanjima. Vlada RH dužna je najmanje 60 dana prije isteka mandata člana Državne komisije predložiti Hrvatskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojem ističe mandat i imenovanje novoga ili reizbor člana Državne komisije. Ovaj rok Vlada RH često je prekoračila, što svjedoči kako izbor člana DKOM-a ne predstavlja jednostavan postupak.

2.2. Stručne službe DKOM kao i niz drugih agencija smještenih između izvršne i sudske vlasti za normiranje radno-pravnih odnosa koristili su Zakon o radu, a ne Zakon o Državnim službenicima i namještenicima. Zakon o radu dopušta veću leksibilnost u radu, lakše zapošljavanje radnika, te također lakše davanja otkaza. Uvidom u godišnja izvješća o radu DKOM-a, lako je utvrditi kako ova institucija svake godine ima sve veći broj žalbenih postupaka, te da se opterećenost zaposlenika DKOM-a svake godine povećava. Upravo zbog opterećenosti u radu zaposlenika DKOM-a, svjedočimo visokom postotku luktuacije zaposlenika koji unatoč nezanatno višim primanjima u odnosu na prosjek u RH, nakon nekoliko godina provedenih u DKOM-u, ili i manje, mijenjaju radno mejsto. Nakon proteka vremena vidjeti će se da li uvođenje Zakona o državnim službenicima i namještenicima, u rad DKOM-a, predstavlja unapređenje rada ove institucije ili ne.

2.3. Način donošenja odluka Rad Državne komisije kao što je već spomenuto, uređen je zakonom, gdje se kao bitna odrednica ističe činjenica kako se odluke DKOM-a donose na sjednicama većinom prisutnih članova. Pojedini član ne može biti suzdržan od glasovanja. Pravovaljano odlučivanje, moguće je ako su sjednici prisutna najmanje tri člana komisije. Sjednici Državne komisije obvezno prisustvuje predsjednik, odnosno u njegovoj odsutnosti njegov zamjenik. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA NABAVA Najznačajnija izmjena predstavlja uvođenje devet članova DKOM-a (umjesto prijašnjih pet), od kojih je jedan član predsjednik. DKOM će nakon popunjavanja punog broja članova imati i dva zamjenika predsjednika. Brojem od devet članova i dva zamjenika predsjednika bit će omogućeno odlučivanje u tri različita vijeća, čime će se znatno ubrzati sam postupak odlučivanja. Naravno, imajući tri potencijalna vijeća, koja paralelno odlučuju u žalbenim postupcima, povećava se mogućnost različitog tumačenja i primjene pravnih propisa. Da bi se ovaj problem sveo na minimum, uvode se i sjednice vijeća u slučaju kada je potrebno da se usklade poturiječni stavovi između različitih vijeća. Zaključci koji su doneseni na sjednici vijeća obvezni su za sva vijeće. Odluke na sjednicama vijeća donose se većinom glasova članova vijeća, a članovi ne mogu biti suzdržani od glasovanja. Vijeća održavaju usmenu raspravu u skladu s odredbama Zakona o javnoj nabavi i Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije. Na sjednicu vijeća mogu biti pozvani stručnjaci iz pojedinog pravnog ili drugog stručnog područja. Kao pravnu pomoć Državna komisija može tijekom žalbenog postupka zatražiti od središnjih tijela državne uprave tumačenje pojedinih odredbi zakona i drugih propisa iz njihova djelokruga, a koja su od značaja za odlučivanje u konkretnom slučaju. Novina u zakonskom tekstu, također je i obveza da dispozitiv odluke (uvodni dio) obvezno sadrži i imena članova vijeća Državne komisije koje je donijelo odluku.

2.4. Zabrana utjecaja na rad Državne komisije Potrebno je istaknuti kako je zabranjen pokušaj utjecaja, kao i utjecaj na donošenje odluka Državne komisije. Zabranjena je svaka uporaba javnih ovlasti, sredstava javnog priopćavanja, kao i javno istupanje radi utjecaja na tijek žalbenog postupka i odlučivanje Državne komisije. U RH pokušaj utjecaja na sudbena tijela pa tako i DKOM, najčešće se odvija preko medija. Na ovaj način jedna od strana u postupku tekstom u medijima ili javnim istupima nastoji utjecati na rad DKOM-a formiranjem mišljenja javnosti oko pojedinog pravnog pitanja. Logika ovakog načina postupanja nalazi se u činjenici da svi zaposlenici DKOM-a većinom prate medije, te se formiranjem mišljenja javnosti može utjecati na donošenje slične odluke od strane DKOM-a. Upravo ovakvo ponašanje zabranjeno je u RH, te se u tom slučaju, za takvo ponašanje kažnjavaju novčanom kaznom od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

pravne osobe i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, te novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna kažnjavaju izičke osobe, odgovorna osoba u pravnoj osobi, odgovorna osoba u državnom tijelu i jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Prekršajni postupak se može pokrenuti u roku tri godine od dana počinjenja prekršaja, a apsolutna zastara nastupa kada protekne dvostruko vrijeme od dana počinjenja prekršaja.

2.5. Izvještaj o radu Državna komisija, neovisno o tome što predstavlja samostalno i neovisno drugostupanjsko žalbeno tijelo, za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Stoga je Državna komisija, obvezna jednom godišnje, a najkasnije do 30. lipnja za prethodnu kalendarsku godinu podnijeti Hrvatskome saboru izvješće o svom radu. Na zahtjev Hrvatskoga sabora Državna komisija je obvezna izvješće podnijeti i za razdoblje kraće od godine dana. Sastavni dio godišnjeg izvješća su podaci i analize o žalbenim predmetima u postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva. Izvješće o radu DKOM-a sadrži sljedeće podatke: broj zaprimljenih žalbi (u postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva), broj zaprimljenih žalbi prema pojedinim fazama postupka javne nabave, postupka davanja koncesija i postupka odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva, broj riješenih predmeta (odbačene, odbijene, usvojene žalbe, obustavljeni žalbeni postupci), broj neriješenih predmeta, broj odluka o prijedlozima za određivanje privremene mjere (odbijeni, usvojeni prijedlozi) te prosječnom vremenu donošenja odluke od dana urednosti spisa, broj odluka o zahtjevima za odobrenjem nastavka postupka i/ili sklapanja ugovora o javnoj nabavi odnosno okvirnog sporazuma (odbijeni, usvojeni zahtjevi) te prosječnom vremenu donošenja odluke od dana zaprimanja zahtjeva, broj poništenih odluka, postupaka i radnji naručitelja zahvaćenih nezakonitošću, ocjeni stanja u pravnoj zaštiti i javnoj nabavi općenito i dr. podatke. Sva godišnja izvješća o radu Državne komisije nalaze se na internetskoj stranici: www.dkom.hr. Pored navedenog Državna komisija obvezna je najmanje dva puta godišnje na svojim internetskim stranicama objaviti informaciju o najčešćim razlozima za izjavljivanje žalbe i najčešće utvrđenim nepravilnostima u žalbenim postupcima. 37

JAVNA NABAVA 3. Antikorupcijsko djelovanje Prema izvješću o radu DKOM-a za 2011. godinu4, Državna komisija ima važno antikorupcijsko djelovanje, koje se u prvom redu ostvaruje objavljivanjem poslova iz nadležnosti ovoga državnog tijela. Naime, kontrola postupaka, s posljedicom poništenja onih za koje se utvrdi da su provedeni suprotno zakonu, sprječava sklapanje štetnih ugovora o javnoj nabavi te tako, između ostaloga, sprječava i realizaciju potencijalnog koruptivnog ponašanja. Prednost obavljanja poslova iz nadležnosti Državne komisije proizlazi iz činjenice da Državna komisija ne postupa kada je određena šteta u javnoj nabavi već počinjena, nego u tijeku postupka, i tako zapravo sprječava dovršetak koruptivnog djelovanja stranaka u postupku javne nabave. Postupanje u okviru nadležnosti Državne komisije, za sprječavanje potpisivanja ugovora temeljenih na nezakonitim podlogama, predstavlja najsnažniji oblik antikorupcijskog djelovanja i ima višestruke korisne učinke. Rad Državne komisije je obilježen i iznimno visokim stupnjem transparentnosti. Naime, Državna komisija ima zakonsku obvezu objave svih odluka, koje se donose u žalbenim postupcima, na internetskoj stranici Državne komisije. Sve se odluke objavljuju u punom obliku, dakle s nazivima stranaka, a na istoj internetskoj stranici javno je objavljen i upisnik predmeta upravnoga postupka pred Državnom komisijom, koji se svakodnevno ažurira, te na taj način najširi krug subjekata može pratiti svaki predmet koji se vodi pred Državnom komisijom. Navedenim postupanjem se postiže ostvarenje dva vrlo snažna antikorupcijska učinka: edukacija stranaka, i šireg kruga osoba, u javno objavljenoj praksi Državne komisije i apsolutna transparentnost rada ove institucije.

4. Zaključno Novim Zakonom u DKOM-u uvode se dodatni članovi komisije, čime se odustaje od dosadašnjeg smjera da Izvor podataka www.dkom.hr .

se povećanje broja žalbi u postupcima javnih nabava nastoji riješiti povećanjem broja zaposlenih stručnih suradnika/zaposlenika u DKOM-u. Imajući skoro 2000 žalbenih postupaka tijekom godine, očito je kako 5 članova ove institucije samostalno ne mogu riješiti toliki broj upravnih postupaka u zadanom roku. Povećanjem broja članova DKOM-a očekuje se ubrzanje rada ove institucije te predstavlja ispravan smjer djelovanja. Novina u radu DKOM-a bit će rad u vijećima, te mogućnost različitih interpretacija sličnih pravnih situacija od strane dva različita vijeća. Upravo ovo predstavlja bitan izazov na koji treba dati primjeran odgovor u sljedećem razdoblju koje je pred DKOM-om. Državna komisija također podnosi i optužne prijedloge za prekršaje propisane propisima, koji uređuju područije javne nabave. Kako DKOM predstavlja prvenstveno drugostupanjsko tijelo, koji služi za zaštitu prava predstavnika privatnog sektora u postupcima javne nabave, davanje obveze DKOM-u na podizanje optužnih prijedloga predstavlja dodatan posao. Već je navedeno da zbog velikog broj žalbenih postupaka, DKOM kasni s donošenjima odluka, te bilo kakav dodatni posao ne doprinosi ubrzanju postupka pravne zaštite. Iz svih medija svakodnevno smo bombardirani s problemima investicija u RH, prvenstveno s kašnjenjima u potpisivanju ugovora. Veliki postotak investicija u RH mora proći sustav javne nabave, pa tako i postupak pravne zaštite pred DKOM-om. Sigurno veliki broj žalbenih postupaka u sustavu javne nabave te kašnjenje DKOM-a u odlučivanju ne doprinose ubrzanju investicijskog ciklusa. Izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13), rok za odlučivanje u postupku pravne zaštite povećan je s 15 dana na 30 dana. Rok za rješavanje pojedinačnog žalbenog postupka, sukladno izmjenama ZJN-a, sada se računa od dana zaprimanja uredne žalbe – znači od dana kada je uredna žalba sa svom potrebnom dokumentacijom dostavljena DKOM-u, a ne od dana kompletiranja dokumentacije žalbenog postupka. Budući da je DKOM tijekom 2011. godine odlučivao u roku, koji je znatno duži od trenutno važećeg roka, nadamo se kako će se s imenovanjem novih članova DKOM-a, rok prosječnog donošenja odluka u postupku pravne zaštite približiti ovom, zakonom određenom. Državna komisija odlučuje u predmetnim postupcima velike i male vrijednosti, donosi odluke koje su konačne, te samim time i izvršne. Pored same brzine u odlučivanju DKOM-a, potrebno je da takve odluke budu jasno obrazložene, budući da iste predstavlju važan izvor pravne prakse u sustavu javne nabave RH. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA NABAVA Glorija Raguž *

UDK 347.7

Upravljanje bagatelnom javnom nabavom Zakonom o javnoj nabavi (NN br. 90/11, 83/13, dalje u tekstu: ZJN) uređuju se: postupci sklapanja ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma radi nabave robe, radova ili usluga, pravna zaštita u vezi s tim postupcima i nadležnost središnjeg tijela državne uprave, nadležnog za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave). Sukladno ZJN-u članku 18., stavak 3., ZJN se ne treba primjenjivati za nabavu, čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000 kn. S druge strane načela javne nabave zahtijevaju od naručitelja učinkovitu javnu nabavu i ekonomično trošenje sredstava za javnu nabavu. Kada se dodatno uzmu u obzir i obveze iskalne odgovornosti: učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja te kontrola u cilju zakonitog, namjenskog i svrhovitog korištenje sredstava, postavlja se pitanje kako ugovarati i upravljati nabavom do 70.000 kn, s obzirom na to da ZJN-om nije propisana procedura ugovaranja istih.

1. Značaj bagatelne1 nabave Sukladno Statističkom izvješću o javnoj nabavi u RH za 2011. godinu2 ukupna vrijednost javne nabave iznosila je 30.982.902.308 kn, dok je BDP za 2011. g. iznosio 341.206 milijuna kn3. Slijedom rečenog, udio javne nabave u BDP-u za 2011. g. iznosio je 9,04%. Ukupna vrijednost objavljenih ugovora i okvirnih sporazuma u 2011. g. iznosila je 26.249.108.478 kn, dok je vrijednost evidentirane bagatelne nabave 4.591.752.822 kn, što predstavlja značajan udio cca 17,5% u ukupnoj javnoj nabavi u RH. Da bi se prikazao značaj bagatelne nabave u nastavku teksta navedene su vrijednosti bagatelne nabave, kroz godine u RH, u tablici 1.

Glorija Raguž, dipl. oec., direktorica TIM4PIN d.o.o., Zagreb. Pojam bagatelna nabava kolokvijalni je naziv za javnu nabavu male vrijednosti, koja ne podliježe odredbama ZJN. Navedeni izraz nije u duhu hrvatskog književnog jezika, no zbog njegove dugogodišnje ustaljenosti i ilustrativnosti u govornoj praksi i stručnim napisima koristimo ga u ovome članku.

Izvor: Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, http://www.javnanabava.hr/.

Izvor: Privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku RH objavljeni u Priopćenju br. 12.1.1/4 od 2. travnja 2012.g.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Tablica 1: Vrijednost bagatelne nabave u RH kroz godine Godina 2009. 2010. 2011.

Vrijednost bagatelne nabave (bez PDV) 3.234.779.805 4.610.554.209 4.591.752.822

Uzevši u obzir vrijednost bagatelnih nabava u RH kroz godine, potrebno je zaključiti da je riječ o području i vrijednostima koje nisu zanemarive. Bez obzira što ZJN ne propisuje obvezu provođenja postupaka javne nabave za iste, sukladno načelima javne nabave od naručitelja se zahtijeva da ekonomično i učinkovito troše sredstva namijenjena za javnu nabavu, bez obzira na vrijednost. Namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito upravljanje i kontrola zakonodavca vezno uz javnu nabavu, vidljivo je i u planiranju javne nabave koje propisuje ZJN. Planiranje javne nabave – sukladno članku 20. ZJN-a, naručitelj donosi Plan nabave za proračunsku ili poslovnu godinu, koji sadrži najmanje sljedeće podatke: a) predmet nabave, b) evidencijski broj nabave, c) procijenjena vrijednost nabave ako je poznata, d) vrsta postupka javne nabave, uključujući i postupak sklapanja ugovora o javnim uslugama iz Dodatka II. B ZJN-a, e) sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, f) planirani početak postupka, g) planirano trajanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma. Iako se ZJN ne primjenjuje za nabave, čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000 kn, kako je prethodno navedeno, potrebno je posebno obratiti pažnju na odredbe članka 20., stavka 2. ZJN-a, citirano: „Za predmete nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna, u Plan nabave unose se podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave.“ Ako je potrebno, naručitelj može izmijeniti i dopuniti plan nabave, a sve izmjene i dopune moraju biti vidljivo naznačene u odnosu na osnovni plan. Javni 39

JAVNA NABAVA naručitelj je obvezan Plan nabave objaviti na internetskim stranicama u roku 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno inancijskog plana. Sve izmjene i dopune Plana nabave javni naručitelj odmah objavljuje na internetskim stranicama. Sektorski naručitelji nemaju obvezu objavljivanja Plana nabave, nego samo obvezu donošenja istog. Objavljeni Plan nabave i sve njegove izmjene i dopune moraju na internetskim stranicama biti dostupne najmanje do 30. lipnja sljedeće godine. Javni naručitelj dužan je središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave) odmah dostaviti podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen Plan nabave, te mu dostaviti svaku kasniju izmjenu tih podataka. Ministarstvo gospodarstva objedinjuje na svojim internetskim stranicama popis poveznica internetskih stranica na kojima su dostupni planovi nabave svih javnih naručitelja. Iz navedenog proizlazi da naručitelji moraju donijeti Plan nabave i u slučaju da za proračunsku ili poslovnu godinu nabavljaju predmete nabave procijenjene vrijednosti manje od 70.000 kn. Nadalje, javni naručitelji moraju objaviti Plan nabave na svojim internetskim stranicama i u slučaju da u Planu nabave imaju navedene samo predmete nabave procijenjene vrijednosti manje od 70.000 kn. Ako javni naručitelj nema mogućnost objave na internetskim stranicama, dostavit će u elektroničkom obliku svoj Plan nabave te sve njegove kasnije izmjene i dopune Ministarstvu gospodarstva, koje će ih objaviti na svojim internetskim stranicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran javni naručitelj. Ako javni naručitelji (npr. škola, vrtić, ustanova itd.) nemaju internetsku stranicu, svoje Planove nabave i sve njegove kasnije izmjene i dopune moraju dostaviti Ministarstvu gospodarstva, Upravi za sustav javne nabave, koja će ih objaviti na svojim internetskim stranicama: http://www.javnanabava.hr/. Da značaj bagatelne nabave nije zanemariv potvrđuju prethodno navedene odredbe, vezane za planiranje javne nabave, koje ne izuzimaju bagatelnu nabavu od primjene odredbi ZJN-a. Potrebno je istaknuti i svojevrsnu kontrolu sustava javne nabave, odnosno provjeru inancijskog upravljanja i zakonitog ugovaranja javne nabave (uključujući i bagatelne nabave), u godišnjim statističkim izvješćima, koja su naručitelji dužni dostaviti do 31. ožujka svake godine za prethodnu godinu. 40

Statističko izvješće o javnoj nabavi – sukladno članku 181. ZJN-a, naručitelji su obvezni do 31. ožujka svake godine izraditi izvješća o javnoj nabavi za prethodnu godinu. Ministarstvo gospodarstva donijelo je Uputu za obveznike primjene ZJN-a o sadržaju i načinu dostavljanja izvješća o javnoj nabavi za 2012. g. (dalje u tekstu: Uputa). Sukladno Uputi Izvješće o javnoj nabavi za 2012. g. naručitelji su bili dužni izraditi do 31. ožujka 2013. g. Izvješće o javnoj nabavi, naručitelji su ga izrađivali putem Elektroničkog oglasnika javne nabave RH (dalje u tekstu: EOJN) na: https://eojn.nn.hr, generiranjem svih podataka objavljenih tijekom 2012. g. Naručitelji su bili dužni u EOJN-u evidentirati i bagatelne nabave. Naime, sukladno navedenoj Uputi, naručitelji koji su u 2012. g. imali samo nabave, čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000 kn, bili su obvezni unijeti podatak o ukupnom iznosu nabavljenih radova, robe ili usluga u 2012. g. Nadalje, naručitelji koji nisu provodili postupke javne nabave male ili velike vrijednosti, a provodili su bagatelne nabave, bili su obvezni izvršiti jednokratnu registraciju u EOJN-u te unijeti podatak o ukupnom iznosu bagatelne nabave u 2012. g. Sukladno izmjenama i dopunama ZJN-a (NN, br. 83/13) navedena odredba članka 181., nije izmijenjena, stoga je za očekivati da će se Izvješće o javnoj nabavi za 2013. g. dostavljati na isti način uz identične obveze za naručitelje. Stoga je preporuka za naručitelje da se registriraju u EOJN-u, ako već to nisu učinili do sada, te da evidentiraju nabave do 70.000 kn, kako bi sukladno ZJN-u mogli dostaviti na vrijeme točne podatke o javnim nabavama, koje su ugovorili. Nadalje, naručitelji trebaju biti pažljivi prilikom određivanja procijenjene vrijednosti nabave. Ne smiju dijeliti vrijednosti radova ili određene količine robe i/ ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene ZJN-a ili pravila, koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave. Izračun procijenjene vrijednosti nabave temelji se na ukupnom iznosu bez PDV-a. Pri izračunu procijenjene vrijednosti nabave naručitelji moraju uzeti u obzir ukupnu vrijednost nabave, koja uključuje sve opcije i moguća obnavljanja ugovora. U protivnom, ako se naručitelji ne pridržavaju navedenih odredbi temeljem ZJN-a, mogu biti kažnjeni za prekršaj. Prekršajne odredbe – Sukladno članku 182. ZJN-a, između ostalog, za prekršaj će se kazniti novčanom kaznom od: • 50.000 do 1.000.000 kn pravna osoba ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA NABAVA • 10.000 do 100.000 kn odgovorna osoba u pravnoj osobi ili odgovorna osoba u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako dijeli vrijednosti radova ili određene količine robe i/ili usluga s namjerom izbjegavanja primjene ZJN-a ili pravila koja vrijede prema procijenjenoj vrijednosti nabave (čl. 18., st. 10.). Zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja, bez obzira na vrijednost sredstava istaknuto je i iskalnom odgovornosti. Zakon o iskalnoj odgovornosti (NN, br. 139/10) – određuje pravila kojima se ograničava državna potrošnja, jača odgovornost za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jača sustav kontrola i nadzora radi osiguranja iskalne odgovornosti. Zakon propisuje Izjavu o iskalnoj odgovornosti kao obvezu. Navedenom Izjavom čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu, odnosno inancijskom planu. Iz navedenih odredbi proizlazi da ZJN i Zakon o iskalnoj odgovornosti zahtijevaju od naručitelja da upravljaju sredstvima (nabavama), bez obzira na vrijednost. Međutim, ZJN ne propisuje način ugovaranja i upravljanja bagatelnim nabavama, nego je na naručitelju da odluči kako će upravljati istima, odnosno kako će komunicirati s gospodarskim subjektima, ugovarati i trošiti sredstva namijenjena za javnu nabavu. Naručitelji mogu, u cilju primjene odredaba ZJN-a i obveza, koje sustav javne nabave u RH stavlja pred njih, te učinkovitog provođenja postupaka javne nabave i ugovaranja donijeti interni akt (upute, procedure) postupanja u procesu nabave. Navedenim internim aktom može se urediti postupanje i odgovornost organizacijskih jedinica u planiranju, pripremi i provođenju te ugovaranju javne nabave, kako one propisane ZJN-om, tako i bagatelne nabave. Internim aktom može se odrediti jednoobrazan pristup i način komunikacije s gospodarskim subjektima, odnosno procedura ugovaranja bagatelnih nabava, a sve u cilju kvalitetnijeg upravljanja i zadovoljavanja potreba naručitelja. U nastavku teksta dan je primjer komunikacije s gospodarskim subjektima, za ugovaranje bagatelnih nabava. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

2. Komunikacija s gospodarskim subjektima Komunikacija je proces razmjene informacija preko određenog sustava komunikacije. Riječ komunikacija doslovno znači: podijeliti, učiniti nešto općim ili zajedničkim. Komunikacija je obično opisana u tri glavne dimenzije: sadržaj, forma (sredstvo i način komunikacije) i cilj. Sredstvo komunikacije – Naručitelj može odrediti Poziv na dostavu ponude, kao sredstvo komunikacije s gospodarskim subjektima za nabave do 70.000 kn. Svrha – pozvati zainteresirane gospodarske subjekte da dostave ponudu temeljem de iniranih uvjeta i zahtjeva vezanih za predmet nabave (za tzv. bagatelnu nabavu). Cilj – zadovoljavanje stvarnih potreba naručitelja, povećan stupanj kvalitete nabavljenih proizvoda, a sve kako bi se ekonomično i učinkovito trošila sredstva za javnu nabavu. Način komunikacije – Komunikacija i svaka druga razmjena informacija između naručitelja i gospodarskih subjekata za nabave do 70.000 kn može se obavljati npr.: poštanskom pošiljkom, telefaksom, elektroničkim sredstvima (e-mail) ili kombinacijom tih sredstava, a sve prema odabiru naručitelja. Odabrano sredstvo komunikacije bi trebalo biti općedostupno, te ne bi smjelo ograničavati pristup zainteresiranim gospodarskim subjektima. Sadržaj poziva na dostavu ponuda4 – Naručitelj propisuje sadržaj Poziva na dostavu ponuda (npr. internim aktom), a sve kako bi se osiguralo poštivanje načela javne nabave i jednoobraznost u upravljanju bagatelnom nabavom. Uvodne odredbe – Pozivom na dostavu ponude naručitelj obavještava potencijalnog ponuditelja da pokreće nabavu, da bi zadovoljio svoje potrebe. U pozivu na dostavu ponude bitno je navesti da je u pitanju nabava, čija je godišnja procijenjenu vrijednost iz Plana nabave naručitelja manja od 70.000 kn bez PDV-a, te da naručitelj sukladno odredbama članka 18., stavka ZJN-a za navedenu nabavu nije obvezan provoditi postupke javne nabave propisane ZJN-om. Na ovaj način zainteresirani gospodarski subjekti su pravovremeno obaviješteni o uvjetima i zahtjevima vezanim za predmet nabave, kao i o pravilima koja se primjenjuju prilikom odabira ponude. Naime, navođenjem da se na navedenu nabavu ne primjenju Primjer Poziva na dostavu ponude za bagatelne nabave dan je u nastavku teksta.

JAVNA NABAVA ju odredbe ZJN-a izbjegavaju se moguće nedoumice gospodarskih subjekata i njihovo izjavljivanje žalbi na Poziv na dostavu ponuda.

2.2. Uvjeti nabave

Primjer iz prakse - Zaključak Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, kojim se odbacuje žalba na nabavu manju od 70.000 kn (KLASA: UP/II-034-02/12-01/1371, URBROJ: 35401/12-4 od 13. studenog 2012.), citirano: „Uvidom u poziv na dostavu ponuda od 24. listopada 2012. godine utvrđeno je, da je u istom navedeno, da se traži dostava ponude procijenjene vrijednosti nabave do 70.000,00 kuna (tzv. bagatelna nabava) te da naručitelj sukladno članku 18., stavku 3. Zakona o javnoj nabavi iskazuje potrebu za nabavom „usluga konzaltinga u području geodezije i goeinformatike. U predmetnom pozivu se navodi da je procijenjena vrijednost nabave 40.650,00 kuna (bez PDV-a).... Kako je iz cjelokupne dostavljene dokumentacije razvidno da naručitelj nije primijenio Zakon o javnoj nabavi u predmetnom postupku, a što nije bio niti dužan učiniti sukladno citiranoj odredbi članka 18. stavka 3. Zakona o javnoj nabavi, s obzirom na procijenjenu vrijednost nabave, a ovo je tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.“

• Način izvršenja: naručitelj može navesti da će se predmetna nabava izvršiti temeljem narudžbenice ili sklopljenog ugovora. O navedenom odlučuje naručitelj, ovisno o: politici samog naručitelja, odnosno internim pravilima naručitelja, predmetu nabave, načinu izvršavanja nabave (jednokratna ili sukcesivna nabava), roku izvršenja nabave itd. • Rok izvršenja: u Pozivu na dostavu ponude potrebno je jasno navesti u kojem roku je potrebno izvršiti predmetnu nabavu, da kasnije u realizaciji nabave ne bi bilo problema, odnosno da bi se pravovremeno zadovoljile potrebe naručitelja (npr. x dana od dana primitka narudžbenice /stupanja ugovora na snagu). • Rok trajanja ugovora: u slučaju realizacije nabave temeljem ugovora, potrebno je naznačiti rok trajanja istog (npr. x dana/mjeseci). • Rok valjanosti ponude: Pozivom na dostavu ponuda potrebno je navesti uvjet koji ponuditelji trebaju zadovoljiti vezano za rok valjanosti ponude, npr. x dana od dana otvaranja ponude, a sve kako bi se naručitelji zaštitili od odustajanja ponuditelja od dostavljenih ponuda i naknadnog mijenjanja uvjeta nabave. • Mjesto izvršenja: između ostalog potrebno je naznačiti mjesto izvršenja predmetne nabave, da bi ponuditelji mogli navedeni trošak ukalkulirati u cijenu ponude. • Rok, način i uvjeti plaćanja: u Pozivu na dostavu ponuda navodi se rok, način i uvjeti plaćanja (npr. x dana od dana primitka valjanog računa; račun se ispostavlja na adresu Naručitelja:..... s naznakom: „Račun za nabavu .....“). • Odredbe o cijeni ponude: naručitelj u Pozivu na dostavu ponude propisuje način određivanja cijena ponude (npr. u cijenu ponude bez PDV-a uračunavaju se svi troškovi i popusti ponuditelja; cijenu ponude potrebno je prikazati tako, da se iskaže redom: cijena ponude bez PDV-a, iznos PDV-a, te cijena ponude sa PDV-om). • Kriterij odabira ponuda: naručitelj u Pozivu na dostavu ponuda navodi koji će kriterij koristiti za odabir ponuda. Za nabave do 70.000 kn najčešće se primjenjuje kriterij najniža cijena. • Dokazi sposobnosti: naručitelj može odgovarajuće primijeniti odredbe od članka 67. do članka 74. ZJN-a, vezano uz razloge isključenja i utvrđivanje sposobnosti gospodarskih subjekata. Prilikom određivanja navedenog, naručitelj treba voditi računa o predmetu nabave te njegovoj

2.1. Opis predmeta nabave Prilikom opisa predmeta nabave naručitelj može odgovarajuće primijeniti odredbe članka 80. ZJN-a, kao i odredbe provedbenih propisa, koji se izravno primjenjuju za predmetnu nabavu. Predmet nabave potrebno je opisati jasno, nedvojbeno, potpuno i neutralno, kako bi se kasnije kod analize i odabira ponuda osigurala usporedivost u pogledu uvjeta i zahtjeva koje je naručitelj postavio. U cilju poštivanja načela javne nabave, opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu. Ako je potrebno, opis predmeta nabave može sadržavati tehničke speci ikacije i nadopunjen nacrtima, projektnom dokumentacijom, crtežima, modelima, uzorcima i sl., a sve u cilju točnije određivanja predmeta nabave, jednostavnije pripreme i zaprimanja kvalitetnijih ponuda te zadovoljavanja stvarnih potreba naručitelja. U opisu predmeta nabave potrebno je navesti sve okolnosti i čimbenike, koje su značajne za izvršenje nabave, a time i za izradu ponude (npr. mjesto izvršenja, rokovi izvršenja ili posebni zahtjevi u pogledu načina izvršavanja predmeta nabave, pogonski poslovi i poslovi održavanja, servisiranje, potrebno skladištenje zamjenskih dijelova, zbrinjavanje otpada, troškovi energije ili energenata, itd.). 42

Naručitelj može u Pozivu na dostavu ponude jasno naznačiti i sljedeće uvjete:

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA NABAVA složenosti i vrijednosti. Naručitelj ne bi trebao zahtijevati dokumente od potencijalnih ponuditelja, koji nisu vezani za realizaciju predmetne nabave. U protivnom stvaraju se dodatni bespotrebni troškovi, kako za ponuditelja tako i za naručitelja, a što bi značilo nepoštivanje načela razmjernosti i ekonomičnosti te svrha javne nabave ne bi bila zadovoljena. U slučaju da naručitelj traži dokumente, koji su bitni za realizaciju nabave (npr. rješenja za obavljanje nekog posla koji je izravno vezan za predmet nabave) svaki traženi dokument može se priložiti kao preslika izvorne isprave. Preslikom se može smatrati i ispis elektroničke isprave, koji nije ovjeren. Naručitelj se može i zaštiti, te od najpovoljnijeg ponuditelja s kojim namjerava sklopiti ugovor, u svrhu provjere dostavljenih dokumenata koje izdaju nadležna tijela, zatražiti izvornik ili presliku izvorne isprave ovjerene od javnog bilježnika. Navedeno je bitno istaknuti u Pozivu na dostavu ponude. Poziv na dostavu ponude (ovisno od predmeta nabave, vrijednosti i složenosti) može sadržavati i odredbe o npr.: jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, odredbe o ugovornoj kazni, odredbe o podizvoditeljima i sl.

2.3. Sastavni dijelovi ponude U Pozivu na dostavu ponude potrebno je naglasiti da se pri izradi ponude ponuditelj mora pridržavati zahtjeva i uvjeta iz Poziva na dostavu ponude odnosno da naručitelj neće prihvatiti ponudu, koja ne ispunjava uvjete i zahtjeve vezane uz predmet nabave. Nadalje, potrebno je naglasiti što ponuda treba sadržavati, npr.: • Ponudbeni list (ispunjen i potpisan od strane ponuditelja), • Troškovnik (ispunjen i potpisan od strane ponuditelja), • Dokazi sposobnosti (ako su traženi).

2.4. Način dostave ponude Naručitelj u Pozivu na dostavu ponude navodi način, formu, mjesto i vrijeme (rok) za dostavu ponude. Ponuda se dostavlja npr. na Ponudbenom listu i Troškovniku iz Poziva na dostavu ponude. Nadalje, u Pozivu na dostavu ponude navodi se sljedeće: • rok za dostavu ponude: npr. ponudu je potrebno dostaviti do …..sati…..2013.g., • način dostave ponude: npr. osobno, poštom s naznakom na omotnici, e-malom (ovisno od načina i sredstva komunikacije, koji je odredio naručitelj), TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

• mjesto dostave ponude: npr. adresa naručitelja, pisarnica, ured, e-mail adresa, telefaks.

3. Ostalo U cilju kvalitetnije komunikacije s gospodarskim subjektima naručitelj može u Pozivu na dostavu ponude, navesti i sljedeće: • Obavijesti u vezi predmeta nabave: u slučaju mogućih nejasnoća gospodarski subjekti mogu za vrijeme roka za dostavu ponuda zatražiti dodatne informacije i objašnjenja vezana uz Poziv na dostavu ponude. Naručitelj može u Pozivu na dostavu ponude navesti kontakt osobu od koje se mogu dobiti informacije vezane za predmetnu nabavu (e-mail, telefon, telefaks i sl.) • Obavijest o rezultatima predmetne nabave: u Pozivu na dostavu ponuda naručitelj može navesti u kojem roku će ponuditelji biti obaviješteni o rezultatima nabave, odnosno je li njihova ponuda prihvaćena (odabrana) ili ne.

4. Zaključno Zakonodavac je odredio pravila, kojima se ograničava državna potrošnja, jača odgovornost i povećava sustav kontrola i nadzora, a sve u cilju osiguranja i održavanja iskalne odgovornosti, transparentnosti te srednjoročne i dugoročne održivosti javnih inancija. Kako je prethodno navedeno, udio javnih nabava u BDP-u je velik. Nadalje, uzevši u obzir vrijednost bagatelnih nabava u RH kroz godine, potrebno je zaključiti da je riječ o području i vrijednostima koje nisu zanemarive. Bez obzira što ZJN ne propisuje obvezu provođenja postupaka javne nabave za iste, sukladno načelima javne nabave od naručitelja se zahtijeva da ekonomično i učinkovito troše sredstva namijenjena za javnu nabavu. Stoga su naručitelji dužni uspostaviti sve potrebne preduvjete, osobito učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava inancijskog upravljanja i kontrola, da bi se osiguralo zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava, bez obzira na vrijednost.

www.tim4pin.hr e-mail: centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr telefoni: 01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678 43

JAVNA NABAVA Naručitelj: (naziv, adresa, OIB)

Gospodarski subjekti: (naziv, adresa, OIB)

Datum,…..2013. POZIV NA DOSTAVU PONUDE Poštovani, Naručitelj………. (naziv) pokrenuo je nabavu………. (predmet nabave i evidencijski broj nabave), te Vam upućujemo ovaj Poziv na dostavu ponude. Sukladno članku 18., stavak 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13) za godišnju procijenjenu vrijednost nabave iz Plana nabave manju od 70.000 kn bez PDV (tzv. bagatelnu nabavu). Naručitelj nije obvezan provoditi postupke javne nabave propisane Zakonom o javnoj nabavi. 1. OPIS PREDMETA NABAVE Predmet nabave je ……….. (navesti naziv predmeta nabave), sukladno Troškovniku iz dijela II. ovog Poziva (ako je priložen troškovnik). ili Opis predmeta nabave:………. (navesti) Procijenjena vrijednost nabave (bez PDV):………. (ovisno o odluci naručitelja navesti je ili ne) 2. UVJETI NABAVE Vaša ponuda treba ispunjavati slijedeće uvjete: • način izvršenja: narudžbenica/ugovor; jednokratno/sukcesivno; • rok izvršenja: x dana od dana primitka narudžbenice/stupanja ugovora na snagu; • rok trajanja ugovora: x dana/mjeseci; • rok valjanosti ponude: x dana od dana otvaranja ponude; • mjesto izvršenja: sukladno lokacijama navedenim u Troškovniku u dijelu II. ovog Poziva; • rok, način i uvjeti plaćanja: x dana od dana primitka valjanog računa; račun se ispostavlja na adresu Naručitelja:….., s naznakom: „Račun za predmet nabave…“; • cijena ponude (odredbe o cijeni ponude): u cijenu ponude bez PDV uračunavaju se svi troškovi i popusti ponuditelja; cijenu ponude potrebno je prikazati tako da se iskaže redom: cijena ponude bez PDV, iznos PDV, te cijena ponude sa PDV; • kriterij odabira ponuda (uz obvezu ispunjenja svih gore navedenih uvjeta i zahtjeva): npr. najniža cijena; 44

• dokazi sposobnosti: prema potrebi, ovisno o predmetu nabave i odluci naručitelja; • ostalo: ovisno o vrijednosti i složenosti predmeta nabave npr. jamstvo za uredno ispunjenje ugovora, jamstvo za otklanjanje nedostataka u jamstvenom roku, odredbe o ugovornoj kazni, odredbe o podizvoditeljima i sl. 3. SASTAVNI DIJELOVI PONUDE Ponuda treba sadržavati: • Ponudbeni list (ispunjen i potpisan od strane ponuditelja, • Troškovnik (ispunjen i potpisan od strane ponuditelja), • Dokazi (traženi dokumenti). 4. NAČIN DOSTAVE PONUDE Ponuda se dostavlja na Ponudbenom listu i Troškovniku iz dijela I. i II. ovog Poziva na dostavu ponude, a koje je potrebno ispuniti i potpisati od strane ovlaštene osobe ponuditelja. Naručitelj neće prihvatiti ponudu koja ne ispunjava uvjete i zahtjeve vezane uz predmet nabave iz ovog Poziva na dostavu ponude. Molimo da Vašu ponudu dostavite: • rok za dostavu ponude: npr. ponudu je potrebno dostaviti do …..2013. do….. sati, • način dostave ponude: npr .osobno, poštom s naznakom na omotnici…, e-malom (ovisno od načina i sredstva komunikacije koji je odredio naručitelj), • mjesto dostave ponude: npr. adresa naručitelja, pisarnica, ured, e-mail adresa, telefaks. Otvaranje ponuda će se održati dana __.__.2013. u __:__ sati, u prostorijama Naručitelja (ured naručitelja). Otvaranje ponuda nije javno (nije obveza po ZJN javno otvarati ponude za bagatelne nabave). 5. OSTALO Obavijesti u vezi predmeta nabave: kontakt osoba (e-mail, telefon, telefaks i sl.). Pisanu obavijest o rezultatima nabave Naručitelj će dostaviti ponuditelju u roku: x dana od dana isteka roka za dostavu ponuda. S poštovanjem, ime i prezime (potpis) TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA NABAVA I. PONUDBENI LIST

II. TROŠKOVNIK

Predmet nabave: Naručitelj: naziv, adresa, OIB Odgovorna osoba Naručitelja: ime i prezime (popunjava naručitelj) Naziv ponuditelja: Adresa (poslovno sjedište): OIB: Poslovni (žiro) račun: Broj računa (iban): Bic (swift) i/ili naziv poslovne banke: Ponuditelj je u sustavu PDV-a (zaokružiti): DA Adresa za dostavu pošte: E-pošta: Kontakt osoba: Tel: Fax:

Predmet nabave: ………. Ponuditelj nudi cijene Predmeta nabave putem ovog Troškovnika, te je obvezan nuditi, odnosno ispuniti sve stavke Troškovnika. Nije prihvatljivo precrtavanje ili korigiranje zadane stavke Troškovnika. Roba/oprema/uređaj, koja je u Troškovniku navedena kao primjer smatra se ponuđenom ako ponuditelj ne navede nikakvu drugu robu/opremu/uređaj na za to predviđenom mjestu.

PONUDA Broj ponude: Datum ponude: Cijena ponude bez PDV: PDV: Cijena ponude s PDV5:

R. br.

Naziv i opis stavke

upisati stavku troškovnika ------------------------(marka/tip/ proizvođač) ------------------------(jednakovrijedan) upisati stavku troškovnika -----------------------(marka/tip/ proizvođač) ------------------------(jednakovrijedan) CIJENA PONUDE, kn bez PDV:

Ovjerava ovlaštena osoba ponuditelja (ime i prezime, potpis)

Proizvo- Jedi- Koliđač/ tip/ nica čina model mjere stavke 2

Cijena Ukupna stavke cijena stavke (kn bez (kn bez PDV) PDV) 5 = (3 6 = (3 x 4) x 4) odgovarajuće primjeniti

PDV, …%: Ako ponuditelj nije u sustavu PDV-a ili je predmet nabave oslobođen PDV-a, u ponudbenom listu, na mjesto predviđeno za upis cijene ponude s PDV, upisuje se isti iznos kao što je upisan na mjestu predviđenom za upis cijene ponude bez PDV, a mjesto predviđeno za upis iznosa PDV-a ostavlja se prazno.

CIJENA PONUDE, kn s PDV:

Ovjerava ovlaštena osoba ponuditelja (ime i prezime, potpis)

Djelovanje Centra TIM4PIN možete pratiti na internetskim stranicama:

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

PLAĆE I NAKNADE Maja Butorac *

UDK 336.2

Nove promjene u materijalnim pravima iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike zajedno s Dodatakom I Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike, objavljen je u Narodnim novinama (br. 104/13), zaključen 3. kolovoza 2013., a primjenjuje se od 1. kolovoza 2013., do kada vrijede pravne odredbe prethodno zaključenog Kolektivnog ugovora za državne službenike i nemještenike, isto kao i Dodatak I spomenutog ugovora, objavljenog u Narodnim novinama (br. 89/12). Ugovor se sklopio na određeno vrijeme, odnosno njegove odredbe imaju pravnu valjanost do 1. kolovoza 2016. godine. Najvažnije izmjene dogodile su se u dijelu Ugovora koji uređuje prava jubilarnih nagrada te u dijelu koji uređuje prava na naknadu troškova prijevoza državnih službenika i namještenika. Pregled izmjena te razlog donošenja istih, autorica je iznijela u članku u nastavku.

1. Uvod Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13, dalje u tekstu: KU) i Dodatak I Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13, dalje u tekstu: Dodatak I), zaključeni su 3. kolovoza 2013. (s primjenom od 1. kolovoza 2013.) između Vlade Republike Hrvatske i sindikata državnih službi: Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH, Sindikat policije Hrvatske, Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova1.

2. Razlog donošenja Zbog postojanja nesrazmjera u pravima između državnih i javnih službenika i namještenika, stvorila se potreba da se dva osnovna kolektivna ugovora koja uređuju prava, kako državnih, tako i javnih Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje. 1 U ime Vlade Republike Hrvatske, Kolektivni ugovor i Dodatak I potpisao je ministar Mrsić, a u ime sindikata, potpisnici su predsjednik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Boris Pleša, predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić i predsjednik Nezavisnog sindikata djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Zdravko Lončar. *

službenika i namještenika, izjednače u pravima. Izmjenama potpisanog KU i Dodatka I, uskladila su se prava državnih službenika i namještenika s pravima službenika i namještenika u javnim službama, koja su povoljnije uređena njihovim kolektivnim ugovorom, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12, dalje u tekstu: TKU).

3. Najvažnije izmjene materijalnih prava u novom KU 3.1. Pravo na naknadu troškova prijevoza KU i Dodatak I sadržajno su gotovo istovjetni prethodnom KU i njegovom dodatku, izuzev u dijelu odredbi koje uređuju pravo jubilarnih nagrada te u dijelu koji uređuje pravo na naknadu troškova prijevoza državnih službenika i namještenika. Pravo na naknadu troškova prijevoza izmijenjeno je u više stavaka članka 57. Najznačajnija izmjena odnosi se na izmjenu u posljednjem stavku, stavku 19. članka 57., a odnosi se na povoljniji rok isplate naknade troškova prijevoza za službenike i namještenike kojima se, na temelju njihove Izjave s početka godine, isplaćuje naknada umjesto mjesečne karte. Naknada troškova prijevoza za službenike i namještenike2, odnosno akontacija u visini 50% utvrđene naknade troškova prijevoza3, isplaćuje se najkasnije do 15. u mjesecu za tekući mjesec, za razliku od dosadašnjeg Službeniku ili namješteniku koji za dolazak na posao i povratak s posla ne koristi mjesni javni prijevoz, a taj prijevoz omogućuje redoviti dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova prijevoza isplaćuje se na način da se mjesečna naknada umanjuje za 25%, a pritom se nadoknađuju troškovi mjesnog javnog prijevoza u visini za poslodavca najpovoljnijeg troška javnog prijevoza koji mu omogućuje redoviti dolazak na posao i odlazak s posla. 2

3 Za službenike i namještenike koji nemaju organiziran međumjesni javni prijevoz ili koji ga imaju, ali ga ne koriste već im poslodavac isplaćuje 0,75 kn/km za korištenje osobnog automobila ili nekog drugog prijevoznog sredstva, odnosno 0,65 kn/km onim službenicima i namještenicima kojima je udaljenost od mjesta stanovanja do posla veća od 100 km.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

PLAĆE I NAKNADE načina isplate koji je bio najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Osim navedene, izmjena se dogodila i u stavku 9., gdje se de inira da će se naknada troškova prijevoza po prijeđenom kilometru uvećati za iznos povećanja cijene benzina u odgovarajućem postotku od prvog dana sljedećeg mjeseca (a ne u roku od 30 dana) ako se najviša maloprodajna cijena MB Eurosuper BS 95, prema podacima Ministarstva gospodarstva, promijeni za više od 15% (a ne kao što je bilo u prethodnom KU: 20%) od dana stupanja na snagu ovoga Ugovora, odnosno od 1. kolovoza. U stavku 13. koji se odnosi na utvrđivanje najkraće rute između adrese stanovanja i adrese rada4 prema planeru HAK-a5, dodana je korekcija za jednosmjerne ulice, pored korekcija za uređene pješačke nathodnike i pothodnike, a odnosi se na rute bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom). Za razliku od dosadašnjeg stavka 14., u kojem se deiniralo da se naknada troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla neće isplatiti za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada službenik i namještenik nije u obvezi dolaska na posao, stavak 14. novog KU dodaje odredbu kojom se de inira da se navedeno odnosi isključivo na sve službenike i namještenike koji nisu u obvezi dolaska na posao više od dva dana uzastopce.6 Kako svi granski kolektivni ugovori još uvijek nisu izmijenjeni6, zaposlenicima javnih službi se sukladno odredbama granskih kolektivnih ugovora isplaćuju naknade troškova prijevoza, jer ih oni de iniraju povoljnije od TKU-a te stoga, još uvijek, primjena dogovorenih odredbi nije istovremena i identična između državnih i javnih službenika i namještenika, unatoč postignute terminološke usklađenosti KU-a i TKU-a. Utvrđivanje najkraće rute provodi se kako bi se procijenilo ostvaruje li službenik i namještenik pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla, što se utvrđuje na temelju toga ima li službenik i namještenik više od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno više od 2 km od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja.

HAK – Hrvatski autoklub.

3.2. Pravo na isplatu jubilarne nagrade Prema članku 69. TKU-a (NN, br. 141/12.), za javne službe, o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada, Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kn. Dodatkom I. TKU-a (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kn. Dodatkom I prethodno de iniranog KU (NN, br. 89/12), kod državnih službenika i namještenika, osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kn na 900,00 kn, de inirano je da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. Novi KU i njegov Dodatak I, u dijelu koji se odnosi na pravo isplate jubilarnih nagrada, prava državnih službenika i namještenika izjednačena su s pravima službenika i namještenika u javnim službama koja su povoljnije uređena TKU-om. Tablica 1. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini za državne i javne službe Državni službenici i namještenici

Godine neprekidne službe/rada u državnim tijelima i JLP(R)S

Ugovoreno pravo

5 10 15 20 25 30 35 40 45

1 osnovica 1,25 osnovice 1,5 osnovice 1,75 osnovice 2 osnovice 2,5 osnovice 3 osnovice 4 osnovice 5 osnovica

do 31.07.2013. osnovica: 900,00 kuna 1.125,00 1.575,00 2.250,00 3.600,00 4.500,00

Službenici i namještenici u javnim službama

od 2013. 1.8.2013. osnovica: osnovica: 500,00 500,00 kuna kuna 500,00 500,00 625,00 625,00 750,00 750,00 875,00 875,00 1.000,00 1.000,00 1.250,00 1.250,00 1.500,00 1.500,00 2.000,00 2.000,00 2.500,00 2.500,00

Izmijenjen je tek Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, br. 88/13), no i oni isplaćuju prema, za njih najpovoljnijem granskom po pitanju prava na naknadu troškova prijevoza, a to je Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 133/11), sukladno mišljenju Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja s 1. sjednice održane 12. srpnja 2013. godine (Zaključak br. 6.).

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

U skladu s novim odredbama KU, a radi usklađenja s pravima iz TKU-a, do kraja 2013. godine, za državne službenike i namještenike, jubilarna nagrada će se isplaćivati temeljem osnovice od 500 kn za svakih pet godina staža provedenih u državnoj službi, a ne temeljem osnovice od 900 kn za svakih 10, 20, 30 i 40 godina staža. 47

POREZI I DOPRINOSI Renata Kalčić *

UDK 336.2

Primjena PDV-a kod pravnih osoba koje nisu porezni obveznici Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13; dalje u tekstu: Zakon) stupio je na snagu s danom pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju, odnosno 1. srpnja 2013. Stupanjem na snagu ovoga Zakona došlo je do niza promjena u oporezivanju poslovnih transakcija poreznih obveznika, kao i pri oporezivanju transakcija koje obavljaju pravne osobe, koje nisu porezni obveznici ili ako se radi o poreznim obveznicima koji obavljaju isporuke oslobođene plaćanja PDV-a. Zakonom su propisane i odredbe prema kojima pravne osobe koje nisu porezni obveznici također imaju obvezu plaćati PDV u određenim situacijama na primljena dobra ili usluge, koje su im obavljene. Pri oporezivanju PDV-om uz Zakon primjenjuje se i Uredba Vijeća 282/2011/ EU kao i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13 i ispravak 85/13; dalje u tekstu: Pravilnik) te presude Europskog suda pravde u postupanjima u sličnim slučajevima. U prošlom broju već smo iscrpno pisali o bitnim novinama u poreznom statusu i oporezivanju prometa dobara, no zbog važnosti i složenosti problematike i u ovom članku neki će aspekti biti ponovo prikazani.

1. Porezni obveznik Odredbama članka 6. Zakona, propisano je da je porezni obveznik svaka osoba koja samostalno obavlja bilo kakvu gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultate te djelatnosti. Gospodarskom djelatnošću smatra se svaka djelatnost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne djelatnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda također se smatra gospodarskom djelatnošću. Uz redovne porezne obveznike povremenim poreznim obveznicima, koji obavljaju gospodarsku djelatnost smatrat će se i svaka osoba koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva, koja kupcu otpremi ili preveze prodavatelj, sam kupac ili druga osoba za njihov račun na područje druge države članice. * Renata Kalčić, mag. oec., Ministarstvo inancija, Središnji ured Poreze uprave.

Poreznim obveznikom u vezi isporuka novih prijevoznih sredstava smatra se osoba, koja povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva neovisno radi li se o pravnoj osobi koja nije porezni obveznik (tijela državne vlasti, tijela državne uprave i sl.), poreznom obvezniku koji obavlja isključivo isporuke oslobođene PDV-a bez prava na odbitak pretporeza, malom poreznom obvezniku ili bilo kojoj drugoj izičkoj osobi (građaninu), koji isporuči novo prijevozno sredstvo u drugu državu članicu. Osobe koje su zaposlenici i druge osobe koje su sa poslodavcem povezane ugovorom o radu ili drugim ugovorom kojim se uređuje odnos poslodavca i posloprimca u pogledu radnih uvjeta, naknada i obveza odgovornosti poslodavca, ne smatraju se poreznim obveznicima, ako takvi odnosi imaju obilježje samostalnosti. To znači da osoba koja obavlja neku samostalnu djelatnost i uz to prima plaću kod nekog poslodavca smatrat će se poreznim obveznikom samo u dijelu koji se odnosi na obavljanje samostalne djelatnosti i u tom dijelu utvrđivat će se prag za upis u registar obveznika PDV-a. Odredbama članka 6. Zakona, propisano je da se poreznim obveznikom ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (dalje u tekstu: tijela) čak i kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Međutim, ako bi navedena tijela obavljala te djelatnosti ili transakcije, kao da nisu porezni obveznici, i ako bi to dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, tada će se ta tijela smatrati poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama. Stoga prema navedenom, iz odredbi članka 6., stavka 5. Zakona i članka 5. Pravilnika proizlazi da u određenim slučajevima navedena tijela mogu postati obveznici PDV-a. To se može dogoditi u slučaju kada navedena tijela ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svog djelokruga ili ovlasti, ako bi obavljanje tih djelatnosti, kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI Ova tijela smatrat će se poreznim obveznicima kada obavljaju gospodarske djelatnosti, koje su navedene u Dodatku I. Zakona, u opsegu koji nije zanemariv, odnosno ako isporuke prelaze vrijednost od 230.000 kuna. Navedeno se odnosi na slijedeće djelatnosti: 1) telekomunikacijske usluge, 2) isporuka vode, plina, električne energije i grijanja, 3) prijevoz dobara, 4) lučke usluge i usluge zračnih luka, 5) prijevoz putnika, 6) isporuka novih dobara proizvedenih za prodaju, 7) transakcije u vezi s poljoprivrednim proizvodima koje obavljaju poljoprivredne interventne službe u skladu s propisima o zajedničkoj organizaciji tržišta tih proizvoda, 8) organizacija trgovačkih sajmova i izložbi, 9) skladištenje, 10) djelatnosti pravnih osoba koje se bave komercijalnim oglašavanjem, 11) djelatnosti putničkih agencija, 12) vođenje trgovina za potrebe osoblja, zadruga, industrijskih kantina i slično. Navedena tijela smatraju se poreznim obveznicima i u slučaju kada obavljaju bilo koju gospodarsku djelatnost ili gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine, kao što su primjerice usluge iznajmljivanja prostora u opsegu koji nije zanemariv. O navedenom se očitovala Porezna uprava putem obavijesti KLASA:410-19/13-01/312, URBROJ: 513-07-21-01/13-1 od 17. srpnja 2013. u kojoj se, između ostaloga, navodi: „Nadležne ispostave Porezne uprave sve radnje u vezi s utvrđivanjem djelatnosti iz Dodatka I. Zakona kao i ostale gospodarske djelatnosti te djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično), što podliježu oporezivanju PDV-om koje tijela obavljaju u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi 230.000,00 kuna trebaju izvršiti do kraja 2013. godine. U slučaju da nadležna ispostava Porezne uprave utvrdi da su se stekli uvjeti za upis tijela u registar obveznika PDV-a, zato što obavljaju djelatnosti iz Dodatka I Zakona, odnosno bilo koju drugu gospodarsku djelatnost te gospodarsku djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine u opsegu koji nije zanemariv, odnosno koji prelazi 230.000,00 kuna, ta tijela postaju obveznici PDV-a od datuma iz rješenja nadležne ispostave Porezne uprave s kojim se upisuju u registar obveznika PDV-a.“ TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Potrebno je napomenuti, kad navedena tijela postanu obveznici PDV-a na njih se za obavljanje gospodarske djelatnosti odnose odredbe Zakona na isti način, kao i na ostale obveznike PDV-a.

2. Predmet oporezivanja Prema odredbama članka 4. Zakona, predmet oporezivanja je uvoz dobara te isporuka dobara i obavljanje usluga u tuzemstvu koje uz naknadu obavi porezni obveznik. Međutim, zbog pristupanja Europskoj uniji i ukidanja granica unos dobara iz druge države članice također je predmet oporezivanja, pa je uz navedeno predmet oporezivanja i stjecanje dobara iz druge države članice, koje u tuzemstvu obavi uz naknadu porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, ako je prodavatelj dobara porezni obveznik koji nije oslobođen obračunavanja PDV-a kao mali porezni obveznik i na kojeg se ne odnose odredbe Zakona o obavljanju isporuka na daljinu niti o mjestu postavljanja dobara. Predmet oporezivanja je i stjecanje novih prijevoznih sredstava kada ih stječe porezni obveznik ili pravna osoba, koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om ili kada ih stječe bilo koja druga osoba koja nije porezni obveznik. Predmet oporezivanja je i stjecanje dobara koja podliježu trošarinama, ako ih stječe porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, čija ostala stjecanja nisu predmet oporezivanja PDV-om.

Iz navedenog proizlazi da pravne osobe koje nisu porezni obveznici, primjerice tijela državne vlasti, tijela državne uprave i sl., obveznici su plaćanja PDV-a, kada stječu nova prijevozna sredstva ili kada stječu 49

POREZI I DOPRINOSI dobra koja podliježu trošarinama, iako njihova druga stjecanja ne podliježu plaćanju PDV-a, te iako nisu obveznici PDV-a niti su upisani u registar obveznika PDV-a. Stjecanje ostalih dobara je predmet oporezivanja, ako ih stječu porezni obveznici koji obavljaju isključivo isporuke oslobođene PDV-a, mali porezni obveznici ili pravne osobe koja nisu porezni obveznici, primjerice tijela državne vlasti, tijela državne uprave i sl., a koji su prešli prag stjecanja dobara iz drugih država članica Europske unije koji iznosi 77.000 kuna u Hrvatskoj. Prag stjecanja dobara sastoji se od ukupne vrijednosti stjecanja dobara iz drugih država članica, koji treba platiti ili koji je plaćen u državi članici u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara. Zakonom je propisano što se smatra prijevoznim sredstvima, odnosno novim prijevoznim sredstvima za potrebe oporezivanja PDV-om o čemu će više riječi biti u daljnjem tekstu. Dobra koja podliježu trošarinama su za potrebe oporezivanja PDV-om: alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine i energenti prema propisima koji uređuju trošarine, odnosno prema Zakonu o trošarinama, osim plina koji se isporučuje sustavom za prirodni plin, koji se nalazi na području Europske unije ili bilo koje mreže, koja je priključena na takav sustav.

3. Isporuka dobara Prema odredbama članka 7. Zakona, propisano je da se isporukom dobara smatra prijenos prava raspolaganja materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, s tim da se materijalnom imovinom smatra isporuka električne energije, plina, grijanja, hlađenja i sličnih dobara. Isporukom dobara smatra se prijenos vlasništva nad imovinom uz nadoknadu po nalogu nadležnih državnih tijela, zatim stvarna predaja dobara na raspolaganje prema ugovoru o najmu dobara odnosno o leasingu ili o prodaji dobara uz odgodu plaćanja, gdje se vlasništvo stječe najkasnije nakon plaćanja zadnjeg obroka te prijenos dobara na temelju ugovora prema kojem se plaća provizija za kupnju ili prodaju. Isporukom dobara uz naknadu smatra se i korištenje dobara poslovne imovine poreznog obveznika za privatne i neposlovne svrhe ili bilo koje druge svrhe, koje nisu za njegovo poslovanje pod uvjetom, da je za ta dobra ili njihove dijelove u cijelosti ili djelomično odbijen pretporez. Potrebno je napomenuti da se isporukom uz naknadu smatra i premještanje dobara koja su dio poslovne imovine poreznog obveznika, koja su za potrebe poslovanja poreznog obveznika premještena u drugu državu članicu. Međutim, postoji niz slučajeva koji se ne smatraju premještanjem dobara pa tako niti isporukom dobara. 50

4. Mjesto isporuke dobara Kod isporuke dobara uvijek je važno utvrditi mjesto isporuke dobara, pa se tako mjestom isporuke dobara koja se ne otpremaju niti prevoze prema članku 12. Zakona smatra mjesto, gdje se dobra nalaze u trenutku isporuke, a ako se dobra otpremaju odnosno prevoze, mjesto isporuke dobara prema članku 13. Zakona je tamo gdje se dobra nalaze na početku otpreme ili prijevoza. Zbog pojednostavljenja postupka oporezivanja i prava na odbitak pretporeza isporuka dobara na području Europske unije između dva porezna obveznika oslobođena je plaćanja PDV-a pod uvjetom, da su isporučitelj i primatelj dobara registrirani za potrebe PDV-a i da imaju valjane PDV identi ikacijske brojeve, te da je došlo do prijevoza, odnosno do stvarnog kretanja dobara iz jedne države članice u drugu državu članicu. U tom slučaju PDV se plaća u mjestu potrošnje tih dobara odnosno u državi članici kupca odnosno stjecatelja dobara. Ako ne dođe do takvog kretanja dobara ili ako primatelj dobara nije registriran za potrebe PDV-a (primjerice pravna osoba koja nije porezni obveznik), isporuka se ne može osloboditi PDV-a. Kad se radi o isporuci dobara za krajnju potrošnju pri čemu kupac prodavatelju dobara nije mogao dati PDV identi ikacijski broj, isporuka dobara se oporezuje prema načelu države porijekla, odnosno isporučitelj dobara obvezan je na takve isporuke zaračunati PDV. Međutim, od ovoga osnovnog pravila postoje izuzetci kod prodaje novih prijevoznih sredstava, prodaje na daljinu (prodaja dobara, koja prevozi prodavatelj ili druga osoba za njegov račun, izičkim osobama ili potrošačima sa sjedištem u drugoj državi članici koji nisu obveznici PDV-a na stjecanje, npr. prodaja putem kataloga) i prodaje trošarinskih dobara. Prema navedenom, ako je isporuka dobara obavljena poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija stjecanja ne podliježu oporezivanju (nije prešla prag stjecanja) ili bilo kojoj osobi koja nije porezni obveznik, mjesto oporezivanja isporuke dobara sukladno članku 13., stavku 3. i 4. Zakona je mjesto, gdje se dobra nalaze u trenutku završetka prijevoza ili otpreme do kupca, pod uvjetom da je ukupna vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini, odnosno u tekućoj godini veća od iznosa koji je propisala neka država članica za prijavu za potrebe PDV-a (prag isporuke). Međutim, ako isporuka dobara nije prešla prag isporuke, tada se isporuka dobara oporezuje u onoj državi gdje su se dobra nalazila na početku otpreme i na isporuku se zaračunava PDV te države. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI 5. Stjecanje dobara Odredbama članka 9. Zakona, propisano je da se stjecanjem dobara unutar Europske unije smatra sjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara iz neke države članice u tuzemstvo. Potrebno je napomenuti da se sukladno članku 9., stavku 4. Zakona, stjecanjem dobara unutar Europske unije uz naknadu smatra korištenje dobara koja je porezni obveznik za potrebe svog poslovanja ili druga osoba za njegov račun otpremio ili prevezao u tuzemstvo iz druge države članice. Kad se radi o isporukama dobara na području Europske unije koja isporučuje obveznik PDV-a poreznom obvezniku ili pravnoj osobi, koja nije porezni obveznik registriranoj za potrebe PDV-a, tada su dobra oslobođena plaćanja PDV-a kod isporučitelja dobara, ali se plaća PDV na stjecanje takvih dobara. To znači da oslobođena isporuka s jedne strane uvijek mora imati oporezivo stjecanje s druge strane, da ne bi došlo do dvostrukog oporezivanja ili potpunog neoporezivanja isporuka dobara. Stjecanje dobara iz druge države članice oporezivo je PDV-om u Hrvatskoj po onoj stopi PDV-a, koja se primjenjuje na isporuke takvih dobara između dva porezna obveznika u Hrvatskoj. PDV se plaća na stjecanje svih vrsta dobara koja stječu porezni obveznici ili pravne osobe koje nisu porezni obveznici (tijela državne vlasti, tijela državne uprave i sl.), a registrirani su za potrebe PDV-a. PDV se plaća na stjecanje dobara koja podliježu trošarinama, koja stječu porezni obveznici ili pravne osobe koje nisu porezni obveznici, kao i na stjecanje novih prijevoznih sredstava koja stječu porezni obveznici ili bilo koje druge osobe, koje stječu nova prijevozna sredstva. Kao što je već navedeno da pri isporuci dobara mora doći do stvarnog kretanja dobara isto vrijedi i za stjecanje dobara. Stjecanje dobara oporezuje se tamo gdje završava otprema dobara odnosno u državi članici odredišta pod uvjetom da je isporučitelj dobara porezni obveznik i ima PDV identi ikacijski broj u državi članici iz koje kreće otprema ili prijevoz dobara, isporuka je obavljena uz naknadu, a stjecatelj dobara je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u državi članici, gdje prijevoz ili otprema dobara završava. Prag stjecanja dobara je ukupna vrijednost nabavljenih dobara iz drugih država članica koji se utvrđuje za pravne osobe koje nisu porezni obveznici, TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

male porezne obveznike ili za porezne obveznike, koji obavljaju oslobođene isporuke dobara i usluga bez prava na odbitak pretporeza. Ako nabava dobara koju obavljaju naprijed navedene osobe iz druge države članice ne prelazi prag stjecanja u Hrvatskoj, tada je isporuka dobara oporeziva u državi porijekla, odnosno u državi iz koje kreće prijevoz ili otprema dobara.

Primjerice, ako se dobra iz Mađarske isporučuju u Hrvatsku pravnoj osobi, koja nije porezni obveznik i koja nije prešla prag stjecanja, PDV se plaća u Mađarskoj, a mađarski porezni obveznik na računu će zaračunati mađarski PDV. Ako je ovakva isporuka iz Mađarske obavljena u Hrvatsku, pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ali je prešla prag stjecanja, u tom slučaju isporuka dobara oslobođena je plaćanja PDV-a u Mađarskoj, a PDV na stjecanje dobara obvezan je obračunati stjecatelj dobara u Hrvatskoj. Ovdje je važno naglasiti da ovi stjecatelji dobara nisu porezni obveznici koji djeluju kao takvi, što znači da su oni samo obveznici plaćanja PDV-a na stjecanje, ali s obzirom na to da nisu upisani u registar obveznika PDV-a, nemaju niti pravo na odbitak pretporeza. Stoga ako dobra, koja iz druge države članice isporučuju porezni obveznici, stječu navedena tijela koja nisu upisana u registar obveznika PDV-a potrebno je obratiti pažnju na propisani prag stjecanja. Dok tijela ne prijeđu prag stjecanja od 77.000 kuna PDV će im na obavljenu isporuku dobara obračunati porezni obveznici iz druge države članice prema propisima te države. Kad tijela prijeđu prag stjecanja PDV se plaća u Hrvatskoj pa su tijela u tom slučaju obvezna 15 dana prije stjecanja dobara, čijom će ukupnom vrijednosti prijeći 77.000,00 51

POREZI I DOPRINOSI kuna, nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnijeti Zahtjev za registriranje za potrebe poreza na dodanu vrijednost (Obrazac P-PDV) radi dodjele PDV identi ikacijskog broja. Dodijeljeni PDV identi ikacijski broj dostavit će dobavljaču, odnosno isporučitelju iz druge države članice, a isporučitelj na obavljenu isporuku dobara neće zaračunati PDV svoje države, već će tijela koja su prešla prag stjecanja biti obvezna u Hrvatskoj obračunati i platiti PDV na stjecanje dobara. Međutim, potrebno je napomenuti da navedena tijela, koja nisu upisana u registar obveznika PDV-a mogu odustati od praga stjecanja tako da podnesu pisanu izjavu o odustajanju od praga stjecanja i time se obvezuju na rok od dvije godine. U tom slučaju prije prvog stjecanja dobara iz druge države članice potrebno je Poreznoj upravi podnijeti zahtjev za dodjelu PDV identi ikacijskog broja, pa će u tom slučaju navedena tijela od prvog stjecanja biti obvezna platiti hrvatski PDV na stečena dobra iz druge države članice. Stoga je stjecanje dobara iz druge države članice predmet oporezivanja kada je stjecatelj dobara porezni obveznik ili pravna osoba, koja nije porezni obveznik, a registriran je za potrebe PDV-a. Navedena tijela trebaju imati na umu da to što im je dodijeljen PDV identi ikacijski broj, zato što su prešla prag stjecanja ili su odustala od njega, ne znači ujedno i upis u registar obveznika PDV-a. Možemo zaključiti da se isporuke dobara pravnim osobama, koje nisu porezni obveznici, malim poreznim obveznicima ili poreznim obveznicima koji obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza oporezuju na dva načina: • ako nabave ne prelaze prag stjecanja, isporuke iz druge države članice tim osobama oporezive su u državi porijekla, • ako nabave prelaze prag stjecanja, isporuka u državi članici porijekla je oslobođena, a stjecanje je oporezivo u tuzemstvu. Prag stjecanja u Hrvatskoj iznosi 77.000 kuna, ali se ne utvrđuje za nova prijevozna sredstva i za trošarinske proizvode, što znači da je svako stjecanje ovih dobara oporezivo PDV-om u Hrvatskoj.

6. Oporezivanje usluga Obavljanjem usluga smatra se prema članku 8. Zakona svaka transakcija, koja ne predstavlja isporuku dobara. Obavljanjem usluga smatra se uz ustupanje nematerijalne imovine ili određenih prava, trpljenje neke radnje ili suzdržavanje od nje kao i obavljanje 52

usluga po nalogu tijela javne vlasti ili u njihovo ime na temelju zakona ili odluka. Mjesto oporezivanja usluga propisano je odredbama članaka od 16. do 26. Zakona. Međutim, člankom 17. Zakona propisano je osnovno načelo oporezivanja usluga. Prema odredbama članka 17., stavka 1. Zakona, mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav smatra se mjesto sjedišta tog poreznog obveznika. Ako se te usluge obavljaju u stalnoj poslovnoj jedinici poreznog obveznika, u mjestu koje je različito od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika primatelja usluge. Prema odredbama stavka 2. istoga članka Zakona, mjestom obavljanja usluga osobi koja nije porezni obveznik smatra se mjesto u kojem porezni obveznik koji obavlja usluge ima sjedište. Ako te usluge obavlja stalna poslovna jedinica poreznog obveznika, koja je u mjestu različitom od mjesta sjedišta poreznog obveznika, mjestom obavljanja usluga smatra se sjedište stalne poslovne jedinice. Ako takvo sjedište ili stalna poslovna jedinica ne postoje, mjestom obavljanja usluga smatra se prebivalište ili uobičajeno boravište poreznog obveznika, koji obavlja usluge. Prema navedenom, oporezivanje usluga ovisi i o statusu primatelja usluge, odnosno radi li se o poreznom obvezniku ili o pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, a prešla je prag stjecanja i registrirana je za potrebe PDV-a. Tijela kojima je PDV identi ikacijski broj dodijeljen zato što su prešla prag stjecanja ili su od njega odustala, a koja nisu upisana u registar obveznika PDV, dodijeljeni PDV identi ikacijski broj trebaju koristiti i za usluge, koje su im obavili porezni obveznici iz drugih država članica Europske unije. U tom slučaju će biti obvezni na primljenu uslugu obračunati i platiti hrvatski PDV. Stoga su načelno usluge oporezive prema sjedištu, prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika primatelja usluga, kada se radi o uslugama obavljenim između dva porezna obveznika registrirana za potrebe PDV-a (B2B). Porezni obveznik koji uslugu obavlja neće obračunati PDV, a porezni obveznik koji uslugu prima obvezan je obračunati PDV na iznos naknade, koju mu je zaračunao davatelj usluge. U tom slučaju dolazi do prijenosa porezne obveze s davatelja usluge na primatelja usluge. Kao što je navedeno zbog pravilnog utvrđivanja mjesta oporezivanja usluga, vrlo je bitno utvrditi status TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI primatelja usluge kao što je vrlo bitno utvrditi o kojoj se vrsti usluge radi, s obzirom na to da postoje i pojedine iznimke od osnovnog načela mjesta oporezivanja usluga. Najveći broj iznimaka odnosi se na usluge koje porezni obveznik obavlja krajnjem potrošaču, međutim u pojedinim slučajevima iznimke od osnovnog načela oporezivanja usluga odnose se i na usluge obavljene između dva porezna obveznika. Osnovno načelo oporezivanja usluga prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluga primjenjuje se i u slučaju kad se usluge obavljaju poreznim obveznicima sa sjedištem izvan Europske unije, te je Uredbom 282/2011/EU propisano kad se korisnika usluge sa sjedištem izvan Europske unije može smatrati poreznim obveznikom.

7. Obveznici plaćanja PDV-a Osim odredbi o poreznom obvezniku, koji je obvezan plaćati PDV na isporuke dobara i usluga propisano je odredbama članka 75. Zakona, da PDV moraju plaćati i neke druge osobe. PDV mora plaćati: 1) svaki porezni obveznik koji obavlja oporezive isporuke dobara i usluga, osim kada je PDV u skladu s odredbama ovoga članka obvezna plaćati druga osoba, 2) svaka osoba koja se smatra uvoznikom, odnosno carinskim dužnikom ili primateljem dobara prema carinskim propisima, 3) svaka osoba koja obavi oporezivo stjecanje dobara unutar Europske unije i primatelj dobara u okviru trostranih poslova, 4) stjecatelj novih prijevoznih sredstava, 5) izdavatelj računa koji iskaže viši PDV ili ako iskaže PDV na računu, a za to nije ovlašten te svaka osoba koja iskaže PDV na računu, 6) svaki porezni obveznik ili pravna osoba, koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge, čije je mjesto oporezivanja prema sjedišti primatelja usluge, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, 7) svaka osoba registrirana za potrebe PDV-a u tuzemstvu kojoj je obavljena isporuka plina preko sustava za plin ili električne energije, hlađenja ili grijanja putem mreža za isporuku, ako isporuke obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Stoga PDV mora platiti i porezni obveznik odnosno pravna osoba koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a, ako mu je ispoTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

ruku dobara ili usluga obavio porezni obveznik koji nema sjedište u tuzemstvu, već u nekoj drugoj državi članici Europske unije.

8. Dodjela PDV identi ikacijskog broja PDV identi ikacijski broj potrebno je dodijeliti poreznim obveznicima, koji obavljaju transakcije unutar Europske unije, da bi se olakšalo kretanje dobara i usluga kao cilj uspostavljanja toga zajedničkog tržišta. Prema odredbama članka 77. Zakona, PDV identi ikacijski broj dodijelit će se: 1) svakom poreznom obvezniku koji na području Republike Hrvatske obavlja isporuke dobara ili usluga za koje postoji pravo na odbitak PDV-a, osim poreznom obvezniku koji povremeno isporučuje nova prijevozna sredstva i poreznom obvezniku koji obavlja isporuke dobara ili usluga za koje PDV plaća primatelj dobara ili usluga; 2) svakom poreznom obvezniku, ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, koji stječe dobra unutar Europske unije te svakom poreznom obvezniku, ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, čija su stjecanja dobara unutar Europske unije predmet oporezivanja PDV-om; 3) svakom poreznom obvezniku koji u Republici Hrvatskoj obavlja stjecanje dobara unutar Europske unije za potrebe svoje gospodarske djelatnosti koja se obavlja izvan Republike Hrvatske; 4) svakom poreznom obvezniku koji u Republici Hrvatskoj prima usluge za koje je obvezan platiti PDV; 5) svakom poreznom obvezniku koji ima sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uo53

POREZI I DOPRINOSI bičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, koji obavlja usluge na području druge države članice za koje je primatelj usluge obvezan platiti PDV. Prema odredbama članka 77., stavka 6. Zakona, PDV identi ikacijski broj je osobni identi ikacijski broj (OIB) i pre iks HR. Primjena PDV identi ikacijskog broja vrlo je važna, s obzirom da pomoću njega porezni obveznik ostvaruje oslobođenje pri isporuci dobara i usluga unutar Europske unije. PDV identi ikacijski broj služi isporučitelju dobara za provjeru poreznog statusa kupca (stjecatelja) iz druge države članice, odnosno za oslobođenje za isporuke dobara u drugu državu članicu. Također služi isporučitelju za provjeru poreznog statusa primatelja usluge iz druge države članice, da bi primijenio oslobođenje od plaćanja PDV-a za usluge obavljene primatelju u drugu državu članicu za koje je primatelj obvezan platiti PDV, zbog prijenosa porezne obveze, odnosno Reverse Charge mehanizma. Stoga porezni obveznik isporučitelj dobara ili usluga mora imati valjan PDV identi ikacijski broj kupca, da bi mogao isporuku dobara ili usluga u drugu državu članicu osloboditi plaćanja PDV-a. Tako je prodavatelj siguran da je kupac obveznik plaćanja PDV-a i da će u svojoj državi članici obračunati PDV na stjecanje dobara ili na primljenu uslugu. PDV identi ikacijski broj mora biti naveden na računu, pa prodavatelj na računu mora navesti svoj PDV identi ikacijski broj i PDV identi ikacijski broj kupca. Porezni obveznici provjeru PDV identi ikacijskog broja mogu obaviti putem informatičke baze VIES sustava (VAT Information Exchange System), odnosno preko ureda, koji su države članice obvezne ustrojiti zbog razmjene informacija o isporukama dobara i obavljenim uslugama unutar Europske unije. Dokaz o provjeri valjanosti PDV identi ikacijskog broja porezni obveznici trebaju osigurati u svojim poslovnim evidencijama. Hrvatski porezni obveznici koji isporučuju dobra i usluge na zajedničkom tržištu Europske unije mogu provjeriti valjanost PDV identi ikacijskog broja svoga poslovnog partnera iz druge države članice Europske unije prvenstveno na internetskoj stranici Europske komisije: http:// ec.europa.eu/taxation_customs/vies. Iznimno, u slučaju da se provjera valjanosti PDV identiikacijskog broja ne može izvršiti na internetskoj stranici Europske komisije, uslugu provjere pružit će Porezna uprava, Služba za međunarodnu razmjenu informacija telefonom ili elektroničkom poštom. 54

9. Porezne prijave Porezni obveznici koji isporučuju dobra i obavljaju usluge na zajedničkom tržištu Europske unije obvezni su o tim isporukama izvješćivati Poreznu upravu, a isto su obvezni činiti i porezni obveznici dugih država članica da bi se te informacije mogle razmjenjivati između država članica u cilju suzbijanja kružnih prijevara i utaje poreza. S obzirom na to da se između država članica Europske unije promet dobara više ne obavlja uz prisutnost carinskih uprava kontrola prometa dobara unutar Europske unije, već se sad obavlja razmjenom informacija i administrativne suradnje između država članica. Promet dobara između Republike Hrvatske i drugih država članica više ne kontrolira Carinska uprava, s obzirom na to da u tim slučajevima više nema uvoza i izvoza, pa se ta razmjena informacija obavlja putem VIES sustava za što je nadležna Porezna uprava. Porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a mora sukladno članku 88. Zakona, podnijeti Zbirnu prijavu o sljedećem: a) stjecateljima registriranima za potrebe PDV-a kojima je isporučio dobra u drugu državu članicu i za premještanje dobara u drugu državu članicu; b) osobama registriranima za potrebe PDV-a kojima je isporučio dobra, koja su mu bila isporučena u okviru stjecanja unutar Europske unije za trostrane poslove; c) poreznim obveznicima i pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a registrirani su za potrebe PDV-a, kojima je obavio usluge, osim usluga koje su oslobođene PDV-a u državi članici, gdje je ta transakcija oporeziva i za koje je primatelj obvezan platiti PDV; d) PDV identi ikacijski broj pod kojim je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu i pod kojim isporučuje dobra u drugu državu članicu ili obavlja usluge; e) PDV identi ikacijski broj pod kojim je osoba koja stječe dobra registrirana za potrebe PDV-a u drugoj državi članici, te pod kojima su joj unutar Europske unije dobra isporučena ili usluge obavljene; f) za svakog stjecatelja dobara ili primatelja usluga ukupnu vrijednost isporuke dobara ili usluga koje je obavio porezni obveznik; g) vrijednosti ispravaka porezne osnovice, a te se vrijednosti navode za obračunsko razdoblje tijekom kojega je osoba koja stječe dobra ili prima usluge prijavila ispravke. Zbirna prijava se podnosi najkasnije do 20-og dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja. Porezni obveznici koji obavTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI ljaju transakcije na zajedničkom tržištu Europske unije podnose Zbirnu prijavu mjesečno, kao i prijave PDV-a neovisno o vrijednosti isporuka koju su obavili u prethodnoj kalendarskoj godini. Uz Zbirnu prijavu porezni obveznici u istim rokovima podnose i Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica, što je propisano člankom 86. Zakona. U toj prijavi Porezni obveznik navodi sve podatke o vrijednosti stjecanja dobara, kao i o vrijednosti primljenih usluga koje su mu obavili porezni obveznici sa sjedištem u drugoj državi članici. Prijava poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV) podnosi se također najkasnije do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja, dok se godišnja prijava poreza na dodanu vrijednost (Obrazac PDV-K) podnosi do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu neovisno o tome radi li se o obvezniku poreza na dohodak ili obvezniku poreza na dobit. Međutim, potrebno je naglasiti da su rokovi plaćanja po prijavama PDV-a do kraja mjeseca za prethodno obračunsko razdoblje, dok je rok plaćanja po godišnjoj prijavi PDV-a do kraja veljače za prethodnu kalendarsku godinu. Uz ove prijave sukladno članku 87. Zakona, podnose se i prijave za isporuku i stjecanje novih prijevoznih sredstava i to u roku 10 dana od dana isporuke odnosno stjecanja novog prijevoznog sredstva.

Iz prethodno navedenoga, proizlazi da su navedena tijela kojima je dodijeljen PDV identi ikacijski broj zato što su u drugim državama članicama Europske unije stekli dobra u vrijednosti većoj od 77.000,00 kuna, obvezna za ono obračunsko razdoblje u kojem su imali stjecanje podnijeti Prijavu za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije (Obrazac PDV-S) i prijavu PDV-a (Obrazac PDV) u kojoj će iskazati obračunati PDV na stjecanje. Međutim, obzirom da navedena tijela nisu upisana u registar obveznika PDV-a, već im je samo dodijeljen PDV identi ikacijski broj, ta tijela nemaju pravo na odbitak pretporeza, pa zato ne mogu odbitak pretporeza niti iskazati u prijavi PDV-a. To znači da će ta tijela morati PDV izički i uplatiti. Obračunati PDV na stjecanje može se odbiti samo ako su tijela upisana u registar obveznika PDV-a temeljem obavljanja gospodarske djelatnosti, a ta im dobra služe za obavljanje gospodarske djelatnosti. Tijela su obvezna navedene obrasce (Obrazac PDV i Obrazac PDV-S) podnijeti do 20-tog u mjesecu za prethodni mjesec, ali ako nisu upisana u registar obveznika PDV-a, već su samo registrirana za potrebe PDV-a, obrasce će podnositi samo za ona obračunska razdoblja u kojima su imala stjecanja dobara iz druge države članice Europske unije.

Ne propustite! PRORAČUNSKI KORISNICI, JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SUSTAVU PDV-A Zagreb, 27. rujna, hotel Palace, u 10.00h • Koje su speci ičnosti primjene novog Zakona i Pravilnika za navedene obveznike? • Kako biti obveznik u sustavu državne i lokalnih riznica? • Kako provesti knjigovodstvene evidencije? Odgovore na ova i druga pitanja dobit ćete na ovom seminaru. Stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom, autori zakonskih propisa i uputa bit će vaši predavači. Detaljan program seminara možete pogledati na 4. stranici časopisa.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI Ljubica Javor *

UDK 336.2

Prijenos porezne obveze za primljene usluge Tzv. prijenos porezne obveze jedna je od bitnih novina izmijenjenog sustava PDV-a. Prijenos se odnosi i na proračunske i nepro itne subjekte, koji mogu biti porezni obveznici koji obavljaju oporezive isporuke, ali i koji obavljaju samo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza. Također, prijenos se odnosi i na pravne osobe koje nisu porezni obveznici (npr. tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovlastima. U članku se obrađuje i primjerima ilustrira primjena ovih poreznih odredbi na proračunske i druge nepro itne subjekte.

1. Uvod Proračunski korisnici - tj. osobe koje vode računovodstvo prema propisima o proračunskom računovodstvu, u slučaju kada obavljaju isporuke dobara i usluga, s kojima sudjeluju u tržišnoj utakmici - su porezni obveznici. Međutim, većina isporuka koju obavljaju ove osobe, jesu isporuke koje su oslobođene PDV-a, bez prava na odbitak pretporeza. Od 01. srpnja 2013. godine, primjenjuje se novi Zakon o PDV-u, kojim su propisana nova pravila u oporezivanju transakcija, koje se od tog datuma obavljaju na jedinstvenom europskom tržištu, a ima određenih promjena za navedene osobe, i u slučaju da obavljaju transakcije samo na području Republike Hrvatske. Neki proračunski korisnici smatraju se osobama koje nisu porezni obveznici, ali u određenim slučajevima to mogu postati. Mnogi proračunski korisnici, koji su do 30. lipnja 2013. godine bili de inirani kao osobe koje nisu poduzetnici, a time niti porezni obveznici, kao i proračunski korisnici - porezni obveznici koji su obavljali isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporez i do sada ne nisu susretali s obvezama podmirivanja PDV-a i podnošenja poreznih prijava, a sada to moraju činiti, u određenim slučajevima kad nabavljaju dobra iz drugih država članica, ili kad im usluge obavljaju porezni obveznici iz drugih država članica kao i iz trećih zemalja, a mjesto obavljanja tih usluga, prema propisima o mjestu obavljanja usluga je u Hrvatskoj. * Mr. sc. Ljubica Javor, Javorović, Idžojtić&partneri j.t.d za porezno savjetovanje, Zagreb.

2. PDV na usluge inozemnih poreznih obveznika Proračunski korisnici se mogu pojaviti kao osobe koje su temeljem odredbi članka 75., stavak 1., točka 6. i članka 75., stavak 2. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) obvezne kao primatelji usluga plaćati PDV na usluge, koje im pruže porezni obveznici iz drugih država članica, kao i iz trećih država, a mjesto oporezivanja tih usluga, prema odredbama o mjestu oporezivanja, je u Hrvatskoj. U određenim slučajevima i kod isporuka u tuzemstvu, temeljem odredbi članka 75., stavak 3. Zakona o PDV-u, može doći do prijenosa porezne obveze ili engl. Reverse Charge na proračunske korisnike - primatelje određenih isporuka. Radi se o postupku prema kojem porez ne zaračunava izvršitelj usluge, već primatelj. Ovaj postupak predstavlja pojednostavljenje ubiranja poreza od inozemnih poreznih obveznika, koji su u Hrvatskoj obavili usluge hrvatskim poreznim obveznicima, te pravnim osobama koje nisu porezni obveznici, a prema odredbama o mjestu obavljanja tih usluga, te usluge su oporezive u Hrvatskoj. Da se inozemni porezni obveznici – izvršitelji usluga ne bi morali registrirati kao porezni obveznici u Hrvatskoj, gdje je mjesto obavljanja određenih usluga, propisan je tzv. Reverse Charge ili prijenos porezne obveze, prema kojem porezna obveza prelazi na primatelja usluge – hrvatskog poreznog obveznika ili u određenim situacijama na pravnu osobu, koja nije porezni obveznik. Direktivom 2008/8/EZ u razdoblju od 2010. godine, pa do 2015. godine, postupno su se mijenjale, odnosno promijenit će se odredbe Direktive 2006/112/ EZ u vezi s mjestom obavljanja usluga, s ciljem da se načelno gotovo sve usluge, koje se obavljaju između poreznih obveznika tzv. B2B (bussiness to bussiness) usluge, oporezuju prema sjedištu primatelja usluge. Takva odredba sadržana je i u članku 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, kojom je propisano da se mjestom obavljanja usluga poreznom obvezniku koji djeluje kao takav (tzv. B2B usluge), smatra mjesto sjedišta tog poreznog obveznika tj. mjesto sjedišta primatelja usluge. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI Prema odredbi 16. Zakona o PDV-u, izraz porezni obveznik u odredbama o mjestu oporezivanja je širi od uobičajenog, i on obuhvaća: 1) poreznog obveznika koji obavlja djelatnost ili isporuke koje se ne smatraju oporezivim isporukama dobara ili usluga, u smislu članka 4., stavak 1. Zakona, i on se smatra poreznim obveznikom u odnosu na sve usluge koje su mu obavljene; 2) pravnu osobu koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, te se u smislu propisa o mjestu oporezivanja, smatra poreznim obveznikom. Države članice su prema odredbama članka 196. Direktive 2006/112/EZ, za usluge za koje je mjesto oporezivanja propisano prema temeljnom pravilu za tzv. B2B usluge, tj. tamo gdje je sjedište poreznog obveznika – primatelja usluge, moraju kao obvezno postupanje, propisati postupak prijenosa porezne obveze na primatelja usluge, a u našem Zakonu o PDV-u, je to propisano u članku 75., stavak 1., točka 6. Zakona o PDV-u. Prema toj odredbi, PDV mora plaćati svaki porezni obveznik ili pravna osoba koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, kojoj se obavljaju usluge iz članka 17., stavak 1. Zakona, ako te usluge obavlja porezni obveznik koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu. Razlog za rješenje, da je kao temeljno pravilo o mjestu obavljanja usluga od strane poreznog obveznika iz jedne države, poreznom obvezniku u drugoj državi, kao mjesto oporezivanja propisano mjesto, gdje je sjedište poreznog obveznika primatelja usluge (čl. 17., st. 1. Zakona o PDV-u) i da se poreznim obveznikom smatraju i porezni obveznici, koji obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, kao i pravne osobe koje nisu porezni obveznici - jest pojednostavljenje postupka oporezivanja usluga u međunarodnim transakcijama. Tuzemni primatelji usluga, na koje prelazi porezna obveza u slučaju da ima neku uslugu za koju je mjesto oporezivanja u Hrvatskoj, gdje je sjedište primatelja, obave inozemni porezni obveznici, nisu porezni obveznici, jer oni nisu obavili usluge, već su to učinili inozemni porezni obveznici, a na tuzemne je zbog pojednostavljenja ubiranja PDV-a, prešla ta porezna obveza. Tuzemni porezni obveznici na koje prelazi porezna obveza, jesu osobe koje su obvezne platiti PDV, temeljem prijenosa porezne obveze, kako je to de inirano odredbom članka 75., stavak 6., točka 1. Zakona o PDV-u. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

2.1. Prijenos porezne obveze na subjekte, koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza U slučaju da se radi o tuzemnim poreznim obveznicima, koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, tada su oni obveznici PDV-a na primljene usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica, te iz trećih država, koje se prema odredbi članka 17. ,stavak 1. Zakona o PDV-u, oporezuju prema sjedištu primatelja usluge (temeljno pravilo za tzv. B2B usluge). Porezni obveznici koji obavljaju oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, ne zaračunavaju PDV na svoje isporuke, a nemaju niti pravo na odbitak pretporeza. Međutim, oni su obvezni platiti PDV temeljem prijenosa porezne obveze, kada im neku uslugu koja se oporezuje prema odredbi članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u obavi porezni obveznik iz druge države članice ili iz treće zemlje. Ovi porezni obveznici su obvezni platiti PDV na primljene usluge, bez obzira jesu li postali obveznici poreza na stjecanje dobara unutar Europske unije. Porezna uprava će im dodijeliti PDV identi ikacijski broj i s tim brojem će se identi icirati izvršiteljima usluga iz drugih država članica. Time što su se registrirali za potrebe PDV-a, jer je na njih prešla porezna obveza temeljem odredbe članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, u slučaju kad su im usluge obavili porezni obveznici iz drugih država članica ili iz trećih država, a mjesto oporezivanja je u Hrvatskoj, oni ne postaju redovni porezni obveznici, što znači da i ne zaračunavaju PDV na svoje isporuke, nemaju pravo na odbitak pretporeza za primljena dobra i usluge, te isto tako ne postaju niti obveznici poreza na stjecanje dobara iz drugih država članica, osim ako nisu prešli tzv. prag stjecanja od 77.000,00 kuna ili ako nisu odustali od praga stjecanja. Kao obveznici na koje je prešla porezna obveza temeljem odredbe članka 75., stavak 1. točka 6. Zakona o PDV-u, na usluge koje su primili od poreznih obveznika iz inozemstva, obvezni su platiti PDV. Smatra se da je PDV plaćen, kada je iskazan u prijavi PDV-a. Obvezu PDV-a na primljene usluge, proračunski korisnik koji obavlja isključivo oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza, mora iskazati u prijavi PDV-a – Obrazac PDV na red. br. II. 8-10., ovisno o poreznoj stopi, kad se radi o uslugama primljenim od poreznih obveznika iz drugih država članica, 57

POREZI I DOPRINOSI a na red. broju II. 11-12., ovisno o poreznoj stopi, od poreznih obveznika iz trećih država. Budući da se radi o poreznim obveznicima, koji nemaju pravo na odbitak pretporeza, na red. broju III. Obrasca PDV, neće imati iskazano pravo na pretporez, što znači da će u poreznoj prijavi iskazati obvezu PDV-a za uplatu. Porezna prijava se podnosi do 20-og u mjesecu za prethodni mjesec. Kad se radi o transakcijama s državama članicama, tada se primjenjuje mjesečno obračunsko razdoblje. Primjer: Hrvatsko kazalište obavlja isključivo oslobođene isporuke. Angažiralo je poreznog obveznika – koreografa iz Velike Britanije za postavljanje baletne predstava. Navedena usluga se oporezuje prema temeljnom načelu za tzv. B2B usluge, kako je to propisano odredbom članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, u Hrvatskoj, jer je u Hrvatskoj sjedište primatelja usluge. Temeljem odredbe članka 75., stavak 1., točka 6. Zakona o PDV-u, porezna obveza prelazi na hrvatsko kazalište. Kazalište će obvezu iskazati na red. broju II. 10. obrasca PDV. Osim prijave PDV-a, porezni obveznik mora podnijeti i prijavu poreza za stjecanje – Obrazac PDV-S u kojoj iskazuje PDV identi ikacijski broj inozemnog poreznog obveznika-izvršitelja usluge i vrijednost primljene usluge. Isto se postupa i kad je izvršitelj usluge iz treće zemlje. Porezni obveznik-primatelj usluge mora također iskazati u poreznoj prijavi – Obrazac PDV, obvezu PDV-a, Međutim, tu obvezu iskazuje na red. br. II. 12., iako iz odredbi članka 175. Pravilnika o PDV-u, koji propisuje što se unosi u pojedini redni broj porezne prijave, proizlazi da bi tu obvezu trebalo iskazati na red. br. II.10. Obrasca PDV. Međutim, kad bi se tako postupilo, onda podatak na red. br. 8-10. Obrasca PDV, ne bi odgovarao podatku u prijavi poreza na stjecanje – obrazac PDV-S, jer se vrijednost usluge od izvršitelja iz treće zemlje ne mora iskazati u prijavi poreza za stjecanje. Budući da se u toj prijavi iskazuje samo vrijednost usluga primljenih od poreznih obveznika iz država članica Europske unije. Navedeno proizlazi iz odredbe članka 182. stavak 6. točka 12. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13 i 85/13 –ispravak). U slučaju da izvršitelj usluge ne dobije PDV identi ikacijski broj od primatelja usluge, smatra se da usluga nije obavljena poreznom obvezniku. U tom slučaju izvršitelj usluge mora zaračunati PDV prema mjestu sjedišta izvršitelja usluge (temeljno pravilo koje se 58

primjenjuje za određivanje mjesta obavljanja usluga koje porezni obveznik obavi osobama, koje nisu porezni obveznici – tzv. B2C usluge ili prema nekoj od odredbi za pojedine vrste usluga za koje je propisano posebno mjesto obavljanja usluge, ako se obavljaju osobama, koje nisu porezni obveznici. U ovom primjeru, ako se kazalište ne identi icira kao porezni obveznik prema izvršitelju usluge, izvršitelj usluge će zaračunati PDV koja je propisana u Velikoj Britaniji).

2.2. Prijenos porezne obveze na subjekte koji obavljaju i oporezive isporuke i oslobođene isporuke Ovi proračunski korisnici su obveznici PDV-a. Oni obavljaju oporezive isporuke za koje imaju pravo odbitak pretporeza i oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza. Oni su u smislu odredbi o mjestu oporezivanja: porezni obveznici. Primjer: Škola uz oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza, obavlja i oporezive isporuke – najam sportske dvorane, i registrirana je kao obveznik PDV-a. Primila je uslugu od poreznog obveznika iz Slovenije, koja se oporezuje prema sjedištu primatelja usluge. Škola je u smislu propisa o mjestu oporezivanja porezni obveznik i kao primatelj usluge od inozemnog poreznog obveznika, koja je prema odredbama članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, oporeziva u Hrvatskoj, obvezna temeljem prijenosa porezne obveze platiti PDV na navedenu uslugu. Naravno, prije toga mora od Porezne uprave, ako joj nije automatski dodijeljen, zatražiti PDV identi ikacijski broj s kojim će se slovenskom izvršitelju usluge identi icirati kao porezni obveznik, u smislu propisa o mjestu oporezivanja. Smatra se da je PDV plaćen kada je iskazan u poreznoj prijavi. Škola, dakle mora u poreznoj prijavi iskazati obvezu PDV-a, temeljem prijenosa porezne obveze za primljenu uslugu od poreznog obveznika iz Slovenije. Ovu obvezu škola ima bez obzira je li upisana u registar obveznika PDV-a u Hrvatskoj, temeljem činjenice da je njena godišnja vrijednost oporezivih isporuka (za usluge najma dvorane) prešla propisani iznos od 230.000,00 kuna ili ne. Da li će imati pravo na odbitak pretporeza, iskazanog temeljem prijenosa porezne obveze, ovisi o tome je li nabavljena usluga za njene oslobođene isporuke bez prava na odbitak pretporeza ili za oporezive isporuke, ili za obje, pa će imati pravo na djelomični odbitak pretporeza. U slučaju da ima pravo na odbitak pretporeza za primljenu uslugu (u cijelosti ili djelomično) taj podatak TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI se iskazuje na red. broju III. 4. obrasca PDV, a da je uslugu primila od poreznog obveznika iz treće zemlje, pretporez na koji ima pravo iskazala bi na red. br. III.5. obrasca PDV.

2.3. Prijenos porezne obveze na pravne osobe koje nisu porezni obveznici Poreznim obveznicima se prema članku 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, kao i do sada ne smatraju tijela državne vlasti, tijela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore, te druga tijela s javnim ovlastima, čak i kada ubiru određene naknade, pristojbe ili plaćanja u vezi s obavljanjem poslova u okviru svog djelokruga ili ovlasti. Kod obavljanja tih djelatnosti, ta se tijela smatraju poreznim obveznicima u vezi s tim djelatnostima ili transakcijama, samo ako bi obavljanje tih djelatnosti kao da nisu porezni obveznici, dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja. Dakle, bez obzira što obavljaju djelatnosti u okviru svojih ovlasti, ako obavljajući tu svoju djelatnost, konkuriraju na tržištu drugim poreznim obveznicima, tada oni ipak mogu biti proglašeni poreznim obveznicima. U samom Zakonu o PDV-u, nema odredbi o tome tko će i kako odrediti da je došlo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, te da i ove osobe, za svoju djelatnost ili dio djelatnosti jesu porezni obveznici. U članku 5., stavak 1. Pravilnika o PDV-u, je propisano da će Porezna uprava utvrditi rješenjem da su navedene osobe porezni obveznici, ako bi neoporezivanje njihove djelatnosti dovelo do znatnog narušavanja načela tržišnog natjecanja, a stavkom 3. istog članka je propisano da će Porezna uprava to procjenjivati na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe. Prema toj istoj odredbi je propisano, da će se naprijed navedena tijela, ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u, smatrati poreznim obveznicima, osim ako ih obavljaju u zanemarivom opsegu. Odredbe članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, daju zakonski temelj, prema kojem se i određene osobe koje se ne smatraju poreznim obveznicima, kao što su tijela držane uprave, tijela i jedinice lokalne uprave i samouprave, komore i druga tijela s javnim ovlastima, mogu smatrati poreznim obveznicima, ali ako su ispunjene određene pretpostavke. Dakle, i nadalje će neko tijelo, a Pravilnikom o PDV-u je rečeno da je to Porezna uprava, određivati postoji li narušavanje načela tržišnog natjecanja. U slučaju da ova tijela obavljaju isporuke s kojima sudjeluju u tržišnoj utakmici, kao što će i u sluTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

čaju, ako obavljaju djelatnosti iz Dodatka I. ovog Zakona o PDV-u, te ostale gospodarske djelatnosti iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine, procjenjivati obavljaju li te djelatnosti u zanemarivom opsegu ili ne. Mnoge od osoba navedenih u članku 6., stavku 5. Zakona o PDV-u, raspolažu s nekretninama koje se iznajmljuju. Iznajmljivanje nekretnina nije navedeno u Dodatku I kao djelatnost, temeljem koje bi navedene osobe, za obavljanje te djelatnosti postale automatski obveznici PDV-a. Razlog tome je vjerojatno činjenica, da je iznajmljivanje nekretnina oslobođeno PDV-a temeljem odredbe članka 135. Direktive 2006/112/EZ, a države članice mogu ograničiti primjenu tog poreznog oslobođenja. Hrvatska se odlučila za tu varijantu, pa je tako preko odredbama članka 40., stavak 1., točka l. Zakona o PDV-u, oslobođen samo najam stambenih prostorija, dok je najam poslovnih prostora oporeziv. U smislu odredbe članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, razložno je da se za iznajmljivanje poslovnih prostora naprijed navedene osobe, smatraju poreznim obveznicima, osim ako tu djelatnost ne obavljaju u zanemarivom opsegu. Činjenica je da npr. veliki gradovi raspolažu znatnim poslovnim prostorima koje iznajmljuju, a ne radi se o obavljanju isporuka u okviru njihovih javnih ovlasti. Zbog toga je odredbom članka 5., stavak 2. Pravilnika o PDV-u, propisano da se navedene osobe, smatraju poreznim obveznicima i u slučaju ako obavljaju djelatnost iskorištavanja materijalne ili nematerijalne imovine (najam, zakup i slično), osim ako ih ne obavljaju u zanemarivom iznosu. Je li obim tog iskorištavanja materijalne imovine zanemariv ili ne, prema odredbi članka 5., stavak 3. Pravilnika o PDV-u, će također procjenjivati Porezna uprava na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zainteresirane osobe1. Nadležne ispostave Porezne uprave, će detaljno ispitivati i utvrditi koje isporuke iz Dodatka I Zakona o PDV-u, te ostale gospodarske djelatnosti, te djelatnosti iskorištavanja materijalne i nematerijalne imovine, ova tijela obavljaju, i ako od tih djelatnosti ostvaruju više od 230.000,00 kuna. Porezna uprava će im izdati rješenje i od datuma rješenja bit će upisani u registar obveznika PDV-a, što znači da od tog datuma na svoje isporuke zaračunavaju PDV. Poreznim tijelima je dan rok do kraja Prema pismu Ministarstva inancija - Porezne uprave, Klasa: 410-19/13-01/312; Ur. broj: 513-07-21-01/13-2 od 17. srpnja 2013. godine; to je iznos od 230.000,00 kuna.

POREZI I DOPRINOSI 2013. godine, da obave sve radnje u vezi s utvrđivanjem vrijednosti navedenih isporuka. U slučaju da osobe iz članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u, dobiju rješenje od Porezne uprave da su obveznici PDV-a za isporuke koje obavljaju, tada u slučaju kada im usluge za koje se mjesto obavljanja određuje prema odredbi članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, koje im obave porezni obveznici sa sjedištem u inozemstvu, na njih prelazi porezna obveza, kao na bilo kojeg drugog obveznika PDV-a upisanog u registar obveznika PDV-a. Poreznim obveznikom u smislu odredbi o mjestu oporezivanja usluga, smatra se prema odredbi članka 17. Provedbene Uredbe Vijeća 282/20112 i pravna osoba koja nije porezni obveznik, a koja je upisana ili se dužna upisati u registar obveznika PDV-a, prema točki b) članka 214. Direktive 2006/112/EZ, zbog stjecanja dobara unutar Europske unije, koja podliježu PDV-u ili je iskoristila mogućnost oporezivanja tih stjecanja. Ta obveza se odnosi za proračunske korisnike – pravne osobe koje nisu porezni obveznici, ako su registrirani kao stjecatelji dobara. Dakle, proračunski korisnici-pravne osobe koje nisu porezni obveznici, ali su registrirani kao stjecatelji dobara, smatraju se poreznim obveznicima kad primaju usluge od poreznih obveznika iz drugih država članica i trećih zemalja, a radi se o uslugama koje se prema odredbi članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, oporezuju prema sjedištu primatelja usluge, a ono je u Hrvatskoj. Pri nabavi usluga obvezni su se dobavljačima iz drugih država članica i trećih država, identi icirati kao porezni obveznici i na njih onda prelazi porezna obveza. Ako se nisu registrirali kao obveznici poreza na stjecanje dobara, nisu niti obveznici plaćanja PDV-a na primljene usluge od poreznih obveznika iz druge države članice. Uredbe su akti koji se izravno primjenjuju u državama članicama. Ova Uredba se temelji na odredbi članka 397. Direktive 2006/112/EZ, koji propisuje da na temelju prijedloga Komisije, Vijeće može usvojiti mjere za provedbu Direktive 2006/12/EZ, s ciljem da se njene odredbe primjenjuju u državama članicama na jedinstveni način. Uredba sadrži zapravo usuglašene stavove i mišljenja koja je tijekom godina usvojio tzv. PDV odbor (VAT Committee). Prema odredbi članka 398. Direktive 2006/112/EZ, PDV Odbor je savjetodavno tijelo koje čini po jedan predstavnik svake države članice i predstavnik Komisije. Jednoglasna mišljenja i stavovi koje usvoji PDV odbor nisu obvezujuća za države članice. Donošenjem Uredbe koja sadrži jednoglasna mišljenja i stavove PDV Odbora o raznim pitanjima u vezi s primjenom Direktive 2006/112/EZ, htjelo se ujednačiti postupanje u vezi s pojedinim pitanjima u svim državama članicama i učiniti ih obvezujućim za izravnu primjenu u državama članicama.

Primjer: Općina X nije registrirana kao porezni obveznik, a nije registrirana ni kao stjecatelj dobara iz drugih država članica i nema PDV identi ikacijski broj. Porezni obveznik iz Austrije joj je obavio uslugu savjetovanja u svezi s izradom projekata, koji se inanciraju iz sredstava Europske unije. Općina nije porezni obveznik prema odredbi članka 6., stavak 4. Zakona o PDV-u. Budući da nije prešla tzv. prag stjecanja dobara iz drugih država članica i nema PDV identi ikacijski broj, ona nije porezni obveznik u smislu odredbe članka 16. Zakona o PDV-u, te na nju ne prelazi porezna obveza temeljem odredbe članka 75., stavak 1. točka 6. Zakona o PDV-u, tj. mjesto oporezivanja navedene usluge nije u skladu s odredbom članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, tamo gdje je sjedište poreznog obveznika-primatelja usluge. Općini koja se svom austrijskom dobavljaču nije identi icirala kao porezni obveznik i nije mu dala svoj PDV identi ikacijski broj, austrijski porezni obveznik će na obavljenu uslugu zaračunati austrijski PDV. Mjesto obavljanja navedene usluge je tamo gdje je sjedište poreznog obveznika, koji je obavio uslugu osobi koja nije porezni obveznik (temeljno pravilo za tzv. B2C usluge), što je u ovom slučaju u Austriji, te će austrijski porezni obveznik-izvršitelj usluge zaračunati austrijski PDV. Primjer: Ministarstvo inancija je primilo usluge savjetovanja od poreznog obveznika iz Velike Britanije. Ministarstvo je registrirano kao obveznik poreza na stjecanje dobara iz drugih država članica. Ministarstvo inancija je pravna osoba koja nije porezni obveznik, prema odredbi članka 6., stavak 5. Zakona o PDV-u. U smislu odredbi o mjestu oporezivanja usluga, budući da je registrirano kao obveznik poreza na stjecanje dobara iz drugih država članica, ono se smatra poreznim obveznikom i mora se izvršitelju usluge iz Velike Britanije identi icirati sa svojim PDV identi ikacijskim brojem. U tom slučaju izvršitelj usluge neće zaračunati PDV na obavljenu uslugu, već će na Ministarstvo inancija kao primatelja usluge iz članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, prijeći porezna obveza, kako je to propisano odredbom članka 75., stavak 1., točka 6. Zakona o PDV-u. Ministarstvo treba podnijeti poreznu prijavu na obrascu PDV, kao i prijavu poreza na stjecanje – Obrazac PDV-S. U slučaju, ako Ministarstvo nije registrirano kao stjecatelj dobara, tada nije obvezno podnijeti zahtjev za izdavanje PDV identi ikacijskog broja kada prima usluge iz članka 17., stavak TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI 1. Zakona o PDV-u, kako je to propisano odredbom članka 154., stavak 5. Pravilnika o PDV-u; što znači da nije porezni obveznik u smislu propisa o mjestu oporezivanja i na njega ne prelazi porezna obveza za usluge primljene od poreznih obveznika sa sjedištem u inozemstvu.

2.4. Primjena poreznog oslobođenja kod prijenosa porezne obveze U slučaju kad porezni obveznik sa sjedištem u inozemstvu (u drugoj državi članici ili trećoj zemlji) obavi hrvatskom poreznom obvezniku, odnosno pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za stjecanje dobara unutar Europske unije, neku usluga za koju je mjesto oporezivanja utvrđeno prema temeljnom pravilu za tzv. B2B usluge u Hrvatskoj, i za koje dolazi do prijenosa porezne obveze na hrvatskog poreznog obveznika – primatelja usluge, PDV neće biti obračunat, ako je za tu uslugu u Hrvatskoj propisano porezno oslobođenje. Primjer: Banka sa sjedištem u Njemačkoj je odobrila kredit Gradu X za izgradnju sportske dvorane i zaračunava mu mjesečno kamate. Grad je registriran kao stjecatelj dobara unutar Europske unije, te ima PDV identi ikacijski broj. U ovom slučaju Grad je u smislu propisa o mjestu oporezivanja, porezni obveznik. Financijske usluge tj. kamate se oporezuju također prema temeljenom načelu iz članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u, za tzv. B2B usluge. To znači da bi na Grad prešla porezna obveza za primljene inancijske usluge. Međutim, inancijske usluge su oslobođene od PDV-a, temeljem odredbe članka 40. stavak 1. točka b) Zakona o PDV-u, što znači da Grad kao primatelj neće zaračunati PDV na primljenu uslugu. Grad je u ovom slučaju u istom poreznom položaju kao da mu je kredit odobrila hrvatska banka. Ona mu također ne bi zaračunala PDV, jer se primjenjuje porezno oslobođenje iz članka 40., stavak 1. točka b) Zakona o PDV-u. U obrascu PDV, kao niti u PDV-S nije predviđeno da se unose podaci o primljenim uslugama od inozemnih poreznih obveznika, za koje zapravo nije došlo do prijenosa porezne obveze, jer je u Hrvatskoj propisano porezno oslobođenje.

obveznicima iz druge države, a koje se oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika primatelja usluge, kako je propisano odredbom članka 17., stavak 1. Zakona o PDV-u (tzv. B2B usluge), propisani su određeni izuzeci i to odredbama članka 19. (za usluge u vezi s nekretninama – mjesto gdje se nekretnina nalazi), članka 20. (usluge prijevoza putnika – mjesto gdje se obavlja prijevoz, razmjerno prijeđenim udaljenostima), članka 21. (usluge pristupa određenim kulturnim, sportskim i dr. događanjima – mjesto gdje se ta događanja stvarno odvijaju), članka 22. (za ugostiteljske usluge – mjesto gdje se stvarno obavljaju, te za ugostiteljske usluge na brodovima, zrakoplovima i vlakovima tijekom prijevoza putnika unutar Europske unije – mjesto početka prijevoza putnika) i članka 23. (za kratkotrajno iznajmljivanje prijevoznih sredstava – mjesto stvarnog stavljanja tih sredstava na raspolaganje). U slučaju kad neku od navedenih usluga, za koje su propisana posebna mjesta oporezivanja, obave porezni obveznici koji u tuzemstvu nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, a mjesto obavljanja usluge se nalazi u tuzemstvu, odredbom članka 75., stavak 2. Zakona o PDV-u, je propisano da također dolazi do prijenosa porezne obveze na poreznog obveznika-primatelja usluge. Ta odredba se temelji na odredbi članka 194. Direktive 2006/112/ EZ, prema kojoj države članice mogu propisati prijenos porezne obveze na primatelja usluge-poreznog obveznika, odnosno pravnu osobu, koja nije porezni obveznik, ali je registrirana za potrebe PDV-a kao stjecatelj dobara, kojima je obavljena isporuka dobra ili usluga. Odredbom članka 75., stavak 2. Zakona o PDV-u je propisan prijenos porezne obveze na primatelja isporuke, za sve usluge, za koje nije propisan obvezan prijenos porezne obveze temeljem odredbe članka 75., stavak 1. točka 6. Zakona o PDV-u, kao i za određene isporuke dobara (plina, električne energije, hlađenja i grijanja distribucijskim sustavima, stjecanje kod trostranog posla), a sve s ciljem da se registriranje inozemnih poreznih obveznika, koji obavljaju isporuke u tuzemstvu, a u tuzemstvu nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište, svede na najmanju moguću mjeru. Primjer:

2.5. Prijenos porezne obveze za primljene usluge temeljem odredbe članka 75., stavak 2. Zakona o PDV-u

Porezni obveznik iz Slovenije je obavio građevinske radove na školi u Humu na Sutli. Škola obavlja isključivo oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza.

Od temeljnog pravila o oporezivanju usluga, koje porezni obveznici iz jedne države obave poreznim

Radi se o usluzi u vezi s nekretninom i ona se prema odredbi članka 19. Zakona o PDV-u, oporezuje tamo

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI gdje se nekretnina nalazi. U ovom slučaju je to u Hrvatskoj. Uslugu je obavio slovenski porezni obveznik i on bi se načelno trebao registrirati u Hrvatskoj i platiti hrvatski PDV na tu uslugu. Da se to izbjegne propisano je odredbom članka 75., stavak 2. Zakona o PDV-u, da u tom slučaju porezna obveza prelazi na poreznog obveznika – primatelja usluge. Isti bi slučaj bio kada bi usluga bila obavljena npr. Općini Hum na Sutli, ako je registrirana kao obveznik PDV-a za stjecanje dobara iz drugih država članica. Tada se i Općina kao pravna osoba, koja nije porezni obveznik u smislu odredbi o mjestu oporezivanja, smatra poreznim obveznikom na kojeg prelazi porezna obveza temeljem odredbe članka 75. stavak 2. Zakona o PDV-u. U slučaju da Općina nije registrirana kao obveznik poreza na stjecanje dobara iz drugih država članica, ona se u smislu propisa o mjestu oporezivanja ne smatra poreznim obveznikom i na nju ne prelazi porezna obveza temeljem odredbe članka 75. stavak 2. Zakona o PDV-u. U tom slučaju se radi o tzv. B2C usluzi, tj. usluzi koju je porezni obveznik iz Slovenije obavio osobi, koja nije porezni obveznik. Prema odredbi članka 19. Zakona o PDV-u, mjesto oporezivanja usluge u vezi s nekretninom je u tom slučaju, tamo gdje se nekretnina nalazi, tj. u Hrvatskoj. Razlika je u tome, što se u tom slučaju slovenski porezni obveznik – izvršitelj usluge mora registrirati kao porezni obveznik u Hrvatskoj, zaračunati i platiti PDV na navedenu uslugu, jer ne dolazi do prijenosa porezne obveze, budući da je usluga obavljena osobi koja nije porezni obveznik. Obveza PDV-a temeljem prijenosa porezne obveze za usluge po članku 75., stavak 2. Zakona o PDV-u, iskazuje se u obrascu porezne prijave na rednom broju II. 11. i 12., ovisno o poreznoj stopi. Ovu obvezu osobe na koje je prešla porezna obveza temeljem članka 75. stavak 2. Zakona o PDV-u, ne iskazuju u obrascu PDV-S. Ni škola ni Općina iz primjera, ne mogu iskazanu obvezu PDV-a, temeljem prijenosa porezne na uslugu primljenu od poreznog obveznika iz Slovenije, iskazati kao pretporez, jer nemaju pravo na odbitak pretporeza.

3. Tuzemni prijenos porezne obveze Odredbom članka 75. stavak 3. Zakona o PDV-u, propisano je da je porezni obveznik registriran za potrebe PDV-a u Republici Hrvatskoj, obvezan platiti PDV, kad mu se obave sljedeće isporuke: a) građevinske usluge kojima se smatraju usluge u vezi s izgradnjom, stavljanjem u uporabu, održavanjem, promjenom ili rušenjem građevinskog 62

objekta, uključujući usluge popravka i čišćenja, te ustupanja osoblja koje obavlja građevinske usluge; b) isporuke rabljenog materijala i onoga koji se u istom stanju ne može ponovno upotrijebiti, otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada, djelomično obrađenog otpada, te određenih dobara i usluga; c) isporuka nekretnina prema članku 40., stavak 1. točka j) i k) Zakona o PDV-u, ako se isporučitelj odlučio za oporezivanje prema članku 40., stavak 4. Zakona o PDV-u (ova odredba se primjenjuje od 01.01.2015. godine, jer tada stupaju na snagu odredbe članka 40., stavak 1. točka j) i k), te članka 40. stavak 4. Zakona o PDV-u); d) isporuka nekretnina koje je prodao ovršenik u postupku ovrhe; e) prijenos dozvola za emisije stakleničkih plinova, u skladu s Direktivom Vijeća 2003/87/EZ, kojom se uspostavlja trgovanje dozvolama za emisije stakleničkih plinova unutar Europske unije. Navedene odredbe su sadržane u člancima 199. i 199a. Direktive 2006/112/EZ, kojima je državama članicama dana mogućnost da propišu, da osoba koja je obvezna platiti PDV, bude porezni obveznik kome su te isporuke obavljene. Iako to ne proizlazi izravno iz odredbe članka 75., stavak 3. Zakona o PDV-u, a niti iz odredbi Direktive 2006/112/EZ, to će se zapravo primjenjivati kad poreznom obvezniku registriranom za potrebe PDV-a u Hrvatskoj, te isporuke obave porezni obveznici također registrirani za PDV u Hrvatskoj, jer u slučaju da ih obavljaju porezni obveznici koji nemaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u Hrvatskoj, obveza prelazi na primatelja isporuke, temeljem odredbe članka 75., stavak 2. Zakona o PDV-u. Kod proračunskih korisnika u određenim slučajevima može doći do prijenosa porezne obveze, a najčešće će se raditi o prijenosu porezne obveze za građevinske usluge. Odredbom članka 152., stavak 1. Pravilnika o PDV-u, propisano je, da se građevinskim uslugama iz članka 75., stavka 3. točke a) Zakona, uključujući usluge održavanja, rekonstrukcije i uklanjanja građevina, popravaka i čišćenja, osobito smatraju: a) usluge projektiranja i drugi poslovi u vezi s građevinskim objektom, b) pripremni radovi na gradilištu, radovi na rušenju objekta ili njegovih dijelova, c) izgradnja građevinskih objekata ili njihovih dijelova, TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI d) instalacijski radovi, e) završni građevinski radovi, f) održavanje, renoviranje i popravak objekta ili njegovih dijelova, uključujući čišćenje, keramičarske, tapetarske i parketarske radove, g) pružanje usluga nadzora, h) postavljanje ili sklapanje strojeva ili opreme, koji nakon postavljanja ili sklapanja postaju nepokretna imovina, i) iznajmljivanje strojeva i opreme za izgradnju ili rušenje, s rukovateljem, j) svaka usluga koja uključuje isporuku pokretnina i njihovu ugradnju u nekretnine tako da pokretnina stječe svojstva nekretnine, k) ustupanje osoblja, ako osoblje obavlja građevinske usluge. Odredbom članka 151., stavak 1. Pravilnika o PDV-u, propisano je da je obveznik plaćanja PDV-a, temeljem prijenosa porezne obveze iz članka 75., stavak 3. Zakona o PDV-u, svaki porezni obveznik primatelj dobara, odnosno usluga, upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu, kada mu dobra isporuči ili obavi usluge iz članka 75., stavka 3. Zakona porezni obveznik, koji je upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu. Prema odredbi članka 151., stavak 2. Pravilnika o PDV-u, odredbe članka 75., stavka 3. Zakona, ne primjenjuju se na osobu koja je prešla prag stjecanja ili je od njega odustala (mali porezni obveznici, porezni obveznici koji obavljaju isključivo oslobođene isporuke, bez prava na odbitak pretporeza, te pravne osobe koje nisu porezni obveznici); zatim na osobu koja prima usluge od poreznih obveznika koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj ili obavlja usluge poreznim obveznicima koji nemaju sjedište u Republici Hrvatskoj, a koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a. U tom slučaju PDV je obvezan obračunati porezni obveznik koji isporučuje dobra ili obavlja usluge.

Iz ove odredbe, ali i Upute Ministarstva inancija – Porezne uprave, pismo Klasa: 410-19/13-01/273; Ur. broj: 513-07-21-01713-1 od 04. srpnja 2013. godine, proizlazi, da do prijenosa porezne obveze dolazi samo kad navedene isporuke obavi porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a u tuzemstvu, i to primatelju koji je također upisan u registar obveznika PDV-a. Primjer: Građevinska tvrtka ‘’A’’ je u VII/2013 obavila građevinske radove Poreznoj upravi na njenoj zgradi u Zagrebu. U ovom slučaju ne dolazi do prijenosa porezne obveze na Poreznu upravu, jer Porezna uprava nije registrirana kao obveznik PDV-a, što znači da će građevinska tvrtka ‘’A’’ za navedene radove zaračunati PDV. Do prijenosa porezne obveze ne bi došlo ni da je Porezna uprava, registrirana kao stjecatelj dobara, unutar Europske unije. Primjer: Grad Zagreb je registriran kao obveznik PDV-a, temeljem činjenice da obavlja najam poslovnih prostora i Porezna uprava mu je izdala rješenje, da je porezni obveznik za usluge najma. Građevinska tvrtka ‘’A’’ iz Zagreba, obavlja mu građevinske radove. U ovom slučaju porezna obveza temeljem odredbe članka 75., stavak 3. Zakona o PDV-u, prelazi s građevinske tvrtke na Grad Zagreb. Osobe na koje se prenosi porezna obveza temeljem odredbe članka 75., stavak 3. Zakona o PDV-u, nisu iste osobe za koje je propisan prijenos porezne obveze temeljem odredbe članka 75., stavak 6., točka 1. i članka 75., stavak 2. Zakona o PDV-u. Prijenos porezne obveze temeljem odredbi članka 75., stavak 1., točka 6. i članka 75., stavak 2. Zakona o PDV-u, vezan je za odredbe o mjestu oporezivanja, a de inicija poreznog obveznika u smislu odredbi o mjestu oporezivanja je, kako je navedeno naprijed u članku, puno šira od uobičajenog pojma poreznog obveznika.

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite mail na:

centar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI Mirjana Mahović Komljenović *

UDK 336.2

Porez na cestovna motorna vozila i plovila u 2013. U Poreznoj upravi upravo je u tijeku donošenje rješenja o obvezi plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i plovila za 2013., svim pravnim i izičkim osobama koje su vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikala te registriranih plovila. Podaci za utvrđivanje obveze plaćanja poreza na cestovna motorna vozila i plovila u ovoj godini, utvrđuju se prema vlasništvu na dan 31. ožujka 2013., a podaci se preuzimaju od Ministarstva unutarnjih poslova. Porez na cestovna motorna vozila i porez na plovila su vlastiti izvori prihoda županijskih proračuna, a tko su obveznici plaćanja poreza, u kojoj se visini porez plaća te koja su Zakonom propisana oslobođenja, pročitajte u nastavku članka.

1. Uvod Status jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih tijela, nadzor nad aktima te druga pitanja značajna za rad, uređena su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01 do 150/11). Zakonom o inanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 26/07 - Odluka USRH, 73/08 i 25/12), u nastavku: Zakon o inanciranju, uređeni su izvori sredstava i inanciranje poslova iz samoupravnog djelokruga županije, općine i grada, a koji stječu prihode iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza te od dotacija iz državnog i županijskog proračuna. Vlastiti izvori sredstava županije su: prihodi od vlastite imovine (trgovačkih društava u vlasništvu županija, imovinska prava, naknada za koncesije), novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje, koje županije same propišu, te drugi prihodi utvrđeni posebnim zakonom, pri čemu Županije mogu propisivati i ubirati i slijedeće vrste županijskih poreza: • • • •

porez na nasljedstva i darove, porez na cestovna motorna vozila, porez na plovila, te porez na automate za zabavne igre.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo inancija - Porezna uprava, Ispostava Samobor.

2. Porez na cestovna motorna vozila (CMV) Sukladno članku 17. Zakona o inanciranju, obveznici plaćanja poreza na CMV su pravne i izičke osobe – obrtnici te građani, koji su vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikala, a čije vlasništvo se utvrđuje preuzimanjem podataka od Ministarstva unutarnjih poslova na dan 31. ožujka godine za koju se i utvrđuje godišnji porez. Iz navedenih zakonski odredbi proizlazi da su samo vlasnici registriranih osobnih automobila i motocikla obveznici plaćanja godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila, dok vlasnici neregistriranih osobnih automobila i motocikala, ako automobil ili motocikl posjeduju samo iz hobija (kao što su old-timeri) ili nekog drugog osobnog razloga, nisu obvezni plaćati spomenuti porez.

Osobnim automobilom na koji se plaća porez na CMV smatra se svako motorno vozilo namijenjeno prijevozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 kilograma, dok se motociklom smatra motorno vozilo na dva kotača, s ili bez bočne prikolice te motorno vozilo na tri kotača, ako njegova masa nije veća od 400 kilograma.

2.1. Kriteriji za plaćanje poreza na CMV Porez na CMV se godišnje prema starosti vozila koja su raspoređena u tri porezna razreda i starosti motocikla koji su klasi icirani u četiri porezna razreda, te snazi motora iskazanoj u KW, pri čemu su osobni automobili raspoređeni u pet a motocikli u TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI četiri skupine. Godišnji porez na CMV plaća se u najmanjem iznosu od 200,00 kn do najviše 1.500,00 kn za osobne automobile, te za motocikle u najmanjem iznosu od 50,00 kn do najviše 1.200,00 kn, a prema vrijednostima iskazanim u tablici: •

za osobne automobile: Ako je snaga motora

Plaća se kuna

preko do 2 god. do kW kW starosti 55 70 100 130

•

55 70 100 130

300,00 400,00 600,00 900,00 1.500,00

od 2 do 5 god. starosti 250,00 350,00 500,00 700,00 1.200,00

od 5 do 10 god. starosti 200,00 250,00 400,00 600,00 1.000,00

za motocikle: Ako je snaga motora preko kW 20 50 80

Plaća se kuna

do 2 od 2 do od 5 do preko god. 5 god. 10 god. 10 god. starosti starosti starosti starosti 20 100,00 80,00 50,00 50 200,00 150,00 100,00 50,00 80 500,00 400,00 300,00 200,00 1.200,00 1.000,00 800,00 600,00

do kW

Porez na CMV ne plaća se na osobne automobile starije od 10 godina kao ni na motocikle starije od 10 godina, čija je snaga motora do 20 kW, dok se na sve druge motocikle preko 10 godina starosti, plaća porez u visini od 50,00 do 600,00 kn, ako im je snaga motora veća od 20 kW.

2.2. Godišnje utvrđivanje poreza na CMV Radi utvrđivanje poreza na CMV, potrebni podaci o registriranim putničkim automobilima i motociklima preuzimaju se putem informacijskog sustava od Ministarstva unutarnjih poslova sa stanjem na dan 31. ožujka tekuće godine, te stavljaju na raspolaganje nadležnim ispostavama Porezne uprave. Nadležni referenti će u ispostavama prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu za izičke osobe i građane te sjedištu za pravne osobe, unositi i druge promjene podataka bitne za utvrđivanje poreza na temelju činjenica o kojima vode vlastitu evidenciju (promjena prebivališta za izičke osobe i građane ili sjedišta poduzetnika za pravne osobe i sl). Međutim, godišnji porez na CMV utvrđuje se u 2013. za ovu tekuću godinu, ali i za dio prethodne 2012. za sva novonabavljena vozila za koja u prethodnoj TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

godini Porezna uprava nije preuzela podatke od Ministarstva unutarnjih poslova, jer su motorna vozila nabavljena nakon obavljenog preuzimanja podataka poslije 31. ožujka, kada u informacijskom sustavu Porezne uprave nisu postojali podaci o tim vozilima i njihovim vlasnicima. Na primjer: izička osoba je 18. 04. 2012. kupila novo motorno vozilo marke Volkwagen Caddy 1,6 TDI, snage motora 55 kW. U poreznom rješenju za 2013. utvrdit će se obveza plaćanja poreza na cestovno motorno vozilo za 2013. u iznosu od 300,00 kn te iznos od 212,06 kn za 8 mjeseci i 13 dana 2012., od kada je motorno vozlo u vlasništvu izičke osobe. (300,00kn: 365dana x 107dana = 87,94 kn; 300kn – 87,94kn = 212,06kn). Iz navedenog proizlazi da porez na CMV za 2013. plaćaju vlasnici registriranih motornih vozila i motocikala, odnosno osobe koje su bile vlasnici vozila na dan preuzimanja podataka od MUP-a, a to je 31. ožujka 2013, pri čemu naknadne promjene, učinjene nakon dana preuzimanja podataka ne utječu na nastanak porezne obveze, budući da se radi o godišnjem porezu koji se utvrđuje jednom za cijelu godinu. Ali, porez na CMV utvrdit će se u ovoj godini i za dio prethodne 2012. za razmjerni dio godine za sva nova vozila, koja su nabavljena nakon 31. ožujka 2012.

3. Porezno rješenje i mogućnost otpisa zateznih kamata Porez na CMV obveznici plaćaju prema poreznom rješenju koje donosi nadležno porezno tijelo i to u roku od 15 dana od dana dostave rješenja obvezniku. Ako se protekom roka od 15 dana ne uplati porez, koji je utvrđen rješenjem, poreznom obvezniku se sistemski obračunavaju zatezne kamate po stopi od 12% godišnje sukladno odredbi članka 3. Zakona o kamatama (NN, br. 94/04 i 35/05), članka 116. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08 do 73/13), te članka 29. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 do 134/09). Međutim, porezni obveznik ima pravo i na otpis zaduženih kamata nakon datuma valute kada se na knjigovodstvenoj kartici utvrđuje obveza, ako referenti u ispostavi utvrde da rješenje o porezu na CMV nije uručeno poreznom obvezniku, zbog čega utvrđena obveza nije ni mogla biti plaćena na vrijeme. U takvom slučaju potrebno je u naknadno provedenom postupku utvrditi novi datum valute, koji mora biti 15 dana veći od datuma primitka rješenja s povratnice, odnosno od datuma kada je porezno rješenje uručeno poreznom obvezniku, pri čemu se 65

POREZI I DOPRINOSI otpisuju kamate, koje su zadužene radi nepravovremenog plaćanja. Ako dospjeli porez na cestovno motorno vozilo nije plaćen u propisanom roku, može se nad pravnim i izičkim osobama provesti postupak ovrhe te porez prisilno naplatiti sukladno odredbama 124. do 146. OPZ-a, i to pljenidbom novčanih sredstava na žiro-računu poreznog dužnika, koje isti ima kod banke ili druge inancijske organizacije ovlaštene za platni promet ili pljenidbom plaće, koju ovršenik ostvaruje kod poslodavatelja, a koji postupak provode Ispostave porezne uprave te provođenjem ovrhe pljenidbom na pokretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima, a koji se ovršni postupak provodi u Područnom uredu. Posebno se napominje da je prema Zajedničkim odredbama Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini, prema kojoj sudionici u platnom prometu obavljaju zakonska plaćanja javnih davanja, propisano da se danom uplate poreza te drugih prihoda, razumijeva dan kada su sredstva evidentirana na računu državnog proračuna, na računu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili nekom drugom računu, što znači kada je banka odobrila uplatni račun, a ne kada su sredstva teretila račun platitelja.

4. Obveznici poreza na CMV pri promjeni vlasništva tijekom godine Budući da porez na CMV plaćaju pravne i izičke osobe koje su vlasnici vozila na dan 31. ožujka tekuće godine, tada sukladno odredbama članka 19., stavak 2. Zakona o inanciranju, pri promjeni vlasništva tijekom kalendarske godine, novi vlasnik ne plaća porez na CMV, ako je taj porez bio utvrđen prijašnjem vlasniku, koji ga je platio po dobivenom poreznom rješenju. Ako je tijekom kalendarske godine pravna ili izička osoba nabavila novo motorno vozilo ili motocikl, vlasnik je obvezan platiti godišnji porez prema poreznom rješenju, i to za razmjerni dio godine. Kako je porez na CMV prihod županije u kojoj je sjedište za pravnu osobu ili prebivalište izičke osobe (a što se dokazuje upisom u odgovarajućem registru), tako županije mogu u svojim odlukama propisati da se porez na CMV plaća i pri registraciji automobila. Navedena mogućnost svakako predstavlja najjednostavniji način za ubiranje ovog lokalnog poreza, jer se bez dokaza o plaćenom porezu ne bi moglo registrirati motorno vozilo, a i porez bi platila osoba koja je u trenutku registracije stvarni vlasnik vozila. No, spomenutu Zakonsku mogućnost nije propisala 66

Zagrebačka županija, pa se porez na CMV i motocikle za 2013. i nadalje utvrđuje prema rješenju, koje donosi nadležna ispostava Porezne uprave.

5. Oslobođenja od plaćanja poreza na CMV Prema članku 18. Zakona o inanciranju, porez na cestovna motorna vozila ne plaća se na vozila koja su u vlasništvu: • Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, • tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, • vozila zdravstvenih ustanova, vatrogasnih jedinica, diplomatskih i konzularnih predstavništava i stranog diplomatskog osoblja, te • posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registriranu samostalnu djelatnost taksi službe, te djelatnost za prijevoz umrlih. Međutim, obveza plaćanja poreza na CMV i motocikle postoji za sve pravne osobe koje se bave leasingom i koje su vlasnici vozila koja su predmet leasinga, iako primatelji leasinga - kao korisnici sa spomenutim vozilima obavljaju registriranu djelatnost prijevoza umrlih osoba ili taksi službu. Navedeno je i potvrđeno u mišljenju Ministarstva inancija Kl: 41019/03-01/327, Ur. br.513-07/03-2 od 23.10.2003. Porez na cestovna motorna vozila ne plaćaju ni one osobe, koje su pri nabavi vozila u cijelosti bile oslobođene plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (poreza na promet). Pravo na spomenuto oslobođenje (koju povlasticu najčešće koriste hrvatski branitelji i invalidne osobe) dokazuje se dokumentacijom o nabavi vozila iz koje je vidljivo da pri nabavi pravna ili izička osoba nisu platile carinu ni PDV u cijelosti. Budući da MUP od kojeg se preuzimaju podaci o registriranim vozilima, ne raspolaže informacijama o oslobođenju od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila, te podatke o oslobađanju treba unijeti referent u ispostavi Porezne uprave putem izborne mape pomoću koje se rješenjem i utvrđuje obveza plaćanja poreza, a na temelju dokumentacije, koju će dostaviti porezni obveznik. Prema tome, samo ako je porezni obveznik kao hrvatski branitelj ili invalidna osoba bio u potpunosti oslobođen od plaćanja carine i PDV-a (poreza na promet) pri nabavi vozila, može ostvariti i pravo na oslobođenje od plaćanja godišnjeg poreza na cestovno motorno vozilo. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POREZI I DOPRINOSI Posebno se napominje da je odredbama Zakona o inanciranju predviđeno da Županije u svojim Odlukama o županijskim porezima, koje donose predstavnička tijela područne (regionalne) samouprave mogu pored Zakonom propisanih oslobođenja, propisati i druga oslobođenja i olakšice od plaćanja poreza, a ovisno od posebnosti svog područja. RB 1. 2.

Porezni obveznik

Potrebna dokumentacija za oslobođenje od plaćanja poreza na CMV Akt o registraciji nadležnog tijela Akt o registraciji nadležnog tijela

Zdravstvene ustanove i vatrogasne jedinice Vlasnici koji obavljaju registriranu djelatnost za prijevoz umrlih i taksi službu Invalidne osobe i hrvat- Dokaz o oslobađanju od plaski branitelji ćanja carine i PDV-a (poreza na promet) pri nabavi vozila (carinske deklaracije i dr.) Strano diplomatsko i Potvrda diplomatskih i konkonzularno osoblje zularnih predstavništva da je osoba zaposlena u predstavništvu.

6. Utvrđivanje poreza na plovila Obveza plaćanja poreza na plovila propisana je za sve pravne i izičke osobe koje su vlasnici registriranih plovila. Prema članak 20., stavak 2. Zakona o inanciranju, plovilom se smatra brod (jahta ili brodica) i čamac unutarnje plovidbe koji služe razonodi, športu ili rekreaciji. Porez na plovila plaća se godišnje prema rješenju nadležnog poreznog tijela na području gdje je plovilo registrirano, i to u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza. Visina poreza utvrđena rješenjem ovisi o: • • • •

dužini plovila iskazanoj u metrima, godinama starosti plovila, snazi motora iskazanoj u KW, da li plovilo ima kabinu ili nema te pogon na jedra, a prema iskazanim vrijednostima u tablicama:

Tablica 1. za plovila bez kabine Plaća se kuna Ako je dužina plovila u metrima snaga motora u kW preko do do 30 preko 30 do 100 preko 100 5 7 200,00 400,00 7 10 100,00 300,00 500,00 10 200,00 450,00 600,00 TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Tablica 2. za plovila s kabinom na motorni pogon Ako je dužina plovila u metrima preko

5 7 10 12

7 10 12

Plaća se kuna snaga motora u kW preko 30 preko 100 preko do 30 do 100 do 500 500 200,00 300,00 200,00 400,00 500,00 2.500,00 300,00 500,00 1.000,00 3.500,00 400,00 1.000,00 3.000,00 5.000,00

Tablica 3. za plovila s kabinom i pogonom na jedra Ako je dužina plovila u metrima preko

5 7 10 12

7 10 12

Plaća se kuna snaga motora u kW preko 10 preko 25 do 10 preko 50 do 25 do 50 300,00 400,00 500,00 200,00 600,00 1.000,00 2.000,00 300,00 800,00 2.000,00 3.000,00 400,00 1.500,00 3.000,00 4.000,00

Porez na plovila ne plaća se na plovila kojima se obavlja registrirana djelatnost, kao i na brodice u vlasništvu domicilnog stanovništva na otocima, koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeta na otocima. Porez na plovila prihoda je županije na području gdje je plovilo registrirano.

7. Uplatni računi Porez na cestovna motorna vozila prihod je županije u kojoj je sjedište ili prebivalište obveznika poreza na cestovna motorna vozila i motocikle, dok je porez na plovila prihod županije na području koje je plovilo registrirano. Županijski prihodi uplaćuju se u korist računa za redovno poslovanje proračuna županije, a posebno su navedeni u Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. god. Obveznici uplate proračunskih prihoda od 1. lipnja 2013. obvezno koriste račune otvorene prema IBAN konstrukciji, koji su formirani po međunarodnoj normi ISO 13613, pri čemu se na standardiziranim nalozima za plaćanje – Obrascima HUB-3 i HUB-3A, upisuje: • brojčana oznaka ili šifre vrste poreza, • jedinstveni model uplate 68 kojeg koriste i pravne i izičke osobe pri uplati vlastitih prihoda proračuna na razini županije, te • OIB od 11 znamenaka kojeg je dodijelilo Ministarstvo inancija Porezna uprava svakom poslovnom subjektu. 67

POREZI I DOPRINOSI Računi proračuna (IBAN) za uplatu poreza na cestovna motorna vozila i plovila Vrsta poreza

Naziv

Porez na cestovna Zagrebačka županija (sjedište u motorna vozila Zagrebu) Porez na plovila

Računi proračuna po IBAN konstrukciji HR8623400091800001006

Grad Zagreb HR3423600001813300007 Zadarska županija (sjedište u HR7625000091840900000 Zadru) Splitsko – Dalmatinska županija HR3023300031800017008 (sjedište u Splitu)

8. Zaključak Porez na CMV i porez na plovne objekte utvrđuju se godišnje, a vlastiti su prihodi proračuna županije u kojoj je sjedište, odnosno prebivalište obveznika poreza. Porez su obvezni platiti svi vlasnici registriranih cestovnih motornih vozila i motocikala, te plovila, a utvrđuje se prema starosti vozila ili plovila, snazi motora izraženoj u KW, dužini plovila izraženoj u metrima te ima li plovilo kabinu ili ne, i to prema dobivenom rješenju od nadležnog poreznog tijela, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja. Kada se protekom roka od 15 dana od dana primitka ne plati porez, koji je utvrđen poreznim rješenjem, poreznom obvezniku se obračunavaju zatezne kamate po stopi od 12% godišnje. Ako tijekom kalendarske godine neko motorno vozilo ili motocikl promijeni više vlasnika, rješenje o

Obveznici uplate Svi poslovni subjekti (pravne i izičke osobe) Model uplate Šifra vrste konta 68 1317-OIB 68 68

1317-OIB 1325- OIB

1325-OIB

plaćanju poreza na cestovno motorno vozilo donosi se poreznom obvezniku, koji je bio vlasnik motornog vozila zaključno do 31. ožujka tekuće godine (i ranije), pri čemu novi vlasnik motornog vozila nije obvezan platiti spomenuti porez, ako ga je platio prijašnji vlasnik. Pri nabavi novog motornog vozila i motocikla tijekom kalendarske godine, porezni obveznik plaća razmjerni dio godišnjeg poreza na cestovna motorna vozila. Od plaćanja poreza na plovila oslobođeni su vlasnici domicilnog stanovništva na otocima, kojima plovilo služi za nužnu organizaciju života, dok su od plaćanja poreza na CMV oslobođena tijela državne uprave, porezni obveznici, koji obavljaju registriranu djelatnost te hrvatski branitelji i invalidne osobe, koje su u cijelosti oslobođene od plaćanja carine i PDV-a pri uvozu automobila.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Kristina Kosor *

UDK 658.6

Europska politika u području gospodarenja vodama Vode su opće dobro i imaju posebnu zaštitu Republike Hrvatske, što je i zakonski određeno Zakonom o vodama (NN, br. 107/95, 63/11 i 130/11). Hrvatska pripada skupini zemalja koje su bogate vodom, te vodni resursi još nisu postali ograničavajući čimbenik razvoja1. Promjene u okolišu uzrokovane antropogenim utjecajem i prirodnim pojavama utječu na zalihe voda i narušavaju njezinu kakvoću, zato je važno osigurati racionalno i održivo gospodarenje vodom, uzimajući u obzir da je voda temeljni prirodni resurs i osnovna pretpostavka za održanje svih ekosustava na Zemlji. Autorica u članku piše o europskoj politici u području voda, stanju u RH, te o mogućnostima inanciranja iz EU fondova na primjerima drugih zemalja.

1. Uvod Zakonodavstvo Europske unije vezano uz vode je opsežno, postoji više direktiva, koje reguliraju područje voda, ali neke od važnijih su sljedeće: Okvirna direktiva o vodama (2000/60/EC), Direktiva o komunalnim otpadnim vodama (91/271/EEC), te Direktiva o vodi za piće (98/83/EC). Okvirna direktiva o vodama (dalje u tekstu: ODV) usvojena je 23. listopada 2000., te predstavlja najznačajniji i ključni dokument EU zakonodavstva o upravljanju vodnim resursima do danas. Osnovni cilj ODV je zadržati vrlo dobro stanje voda tamo gdje takvo stanje postoji, spriječiti narušavanje postojećeg stanja i postići najmanje dobro stanje svih voda do 2015. godine. Dobro stanje razumijeva barem dobro kemijsko i ekološko stanje za površinske vode, te kemijsko i količinsko stanje za podzemne vode. Ciljevi Direktive postižu se usvajanjem i provođenjem Planova upravljanja vodnim područjima i Programom mjera za svako identi icirano vodno područje. Ostali ciljevi ODV su spriječiti daljnje uništavanje vodenih cjelina, povećati i obnoviti stanje vodenih kao i kopnenih ekosustava i močvara, koje direktno ovise o vodenim ekosustavima, uspostaviKristina Kosor, mag. ing. oecoing, savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje 1 Prema UNESCO-u (2003.) Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i na 42. mjestu u svijetu u pogledu bogatstva vodnih resursa. *

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

ti održivo korištenje voda bazirano na dugoročnoj zaštiti vodnih resursa, osigurati smanjenje onečišćenja podzemnih voda i ublažavanje posljedica poplava i suša. Ključni principi provedbe Okvirne direktive uključuju cjelovito (integrirano) upravljanje na razini riječnih slivova (do ODV to nije bio slučaj), izjednačavanje principa za međudržavne riječne slivove i podslivove), izrada planova upravljanja riječnim slivovima, održivo korištenje vode (princip predostrožnosti), inanciranje (princip zagađivač plaća) i sudjelovanje javnosti u cijelom procesu. Provedba Okvirne direktive zahtijeva donošenje Zajedničke provedbene strategija na razini EU (Common Implementa on Strategy - CIS) koja se oslanja na 14 vodiča: ekonomska analiza, identi ikacija vodenih cjelina, analiza pritisaka i posljedica, umjetne i jako promijenjene vodene cjeline, prijelazne i priobalne vode, izjednačavanje, praćenje, sudjelovanje javnosti, Geografski informacijski sustav (GIS), tipologija rijeka i jezera, proces planiranja, močvarna staništa itd. Ključni zahtjev ODV je izrada Plana upravljanja vodnim područjima i Programa mjera za svako vodno područje. Plan upravljanja vodnim područjima je integralni dokument, kojim se stvara okvir za održivo upravljanje vodama i koji svojim planom mjera objedinjuje obveze upravljanja prema brojnim okolišnim direktivama Europske unije. Plan upravljanja vodnim područjima se donosi za razdoblje od šest godina, nakon čega se mijenja i dopunjuje za razdoblje od narednih šest godina. Ovaj je dokument za sve članice EU vremenski usklađen, tako što je rok za provedbu prvog plana upravljanja za sve zemlje članice određen s krajem 2015. godine, do kada treba biti pripremljen za provedbu i usvajanje plan upravljanja za iduće razdoblje od šest godina. Do svibnja 2012., sve zemlje članice su usvojile svoje planove upravljanja vodnim područjima, izuzev Portugala, Španjolske, Grčke i Belgije, jer nisu završile konzultacije vezane uz plan. Europska je komisija 14. studenog 2012. objavila ‘’Planski paket’’ (Blueprint Package), koji se sastoji od 3 dokumenta: Komunikacija o planu za 69

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI očuvanje voda u Europi, Izvješće o reviziji politike EU-a o nestašici vode i suši, Izvješće o provođenju Okvirne direktive o vodama i planova za upravljanje riječnim slivovima. Akcijski plan za vodu predlaže pristup s tri glavna cilja, uz mjere u 25 etapa: • Poboljšati provođenje sadašnje europske vodne politike, koristeći se u potpunosti mogućnostima koje nude zakoni na snazi, • Poticati uključivanje ciljeva vodne politike u druga relevantna politička područja kao što su poljoprivreda, ribarstvo, obnovljive izvore energije, prijevoz, kao i u kohezijske i strukturne fondove, • Popuniti nedostatke u postojećem okviru, posebice u vezi s instrumentima potrebnim za postizanje razumnije potrošnje vode. Plan o vodama je usko povezan sa strategijom Europa 2020, a posebno s programom za učinkovito korištenje resursa, s obzirom na to da je Plan dio tog programa, posvećen vodi. Temeljem izvješća Europske agencije za okoliš i procjene Planova upravljanja vodnim područjima zemalja članica od strane Europske komisije, zaključeno je da su ciljevi postignuti samo u 53% europskih voda, iz čega je vidljivo da su potrebne dodatne mjere, da bi se očuvao i poboljšao status europskih voda. Oko 60% europskog teritorija leži na prekograničnim vodnim područjima, iz čega slijedi da su hidrološki ciklusi toliko međusobno povezani, da korištenje tla u jednoj zemlji može utjecati na taloženje izvan njezinih granica. Izvješća su pokazala da je dobar ekološki status postignut u 43% vodnih područja, i da su potrebne dodatne mjere koje bi se uključile u planove, kako bi se ovaj postotak povećao na 53% do 2015. Pri procjeni kemijskog statusa voda zaključeno je da oko 40 % voda ima nepoznat kemijski status, iz čega proizlazi da je praćenje očito nedovoljno i neadekvatno u većini zemalja članica. Eutro ikacija2 i dalje ostaje prijetnja dobrom statusu voda, procjenjuje se da je ovaj problem zahvatio 30 % vodnih tijela unutar 17 zemalja članica.

Eutro ikacija je proces obogaćivanja vode nutrijentima, što rezultira povećanom primarnom proizvodnjom, tj. proizvodnjom akvatičnih biljaka. Nepovoljno utječe i na korištenje vodnih resursa za druge namjene. Naime, povećana produkcija akvatičnog bilja rezultira povećanim sadržajem organskih tvari, koje se bakterijski razlažu, stvarajući neugodne mirise, trošeći raspoloživi kisik te utječe na razvoj drugih vodnih organizama.

Kada je riječ o kvaliteti vode, informacije navedene u prvom Planu upravljanja riječnim slivovima (2009.) pokazuju da više od polovice površinskih voda u Europi ne zadovoljava kriterije dobrog ekološkog stanja. Pored mjera utvrđenih starijim direktivama (o nitratima, komunalnim otpadnim vodama, industrijskim emisijama) potrebne su daljnje mjere za ispunjavanje ciljeva Okvirne direktive o vodama. Sve veći problem u Europi je nestašica vode. Velika područja, posebice u južnoj Europi, pogođena su nestašicom vode, dok se istovremeno konkurentskim korištenjem povećava potražnja diljem kontinenta. U brojim europskim regijama nestašica vode predstavlja izravnu i dugoročnu prijetnju za ekosustave i opskrbu vodom u poljoprivredi, industriji i domaćinstvima. Učestalost i intenzitet poplava i suša, te štete koje one uzrokuju za okoliš i gospodarstvo, u zadnjih su se 30 godina pojačale. To se može pripisati klimatskim promjenama i drugim antropogenim pritiscima (npr. promjene korištenja tla). Od 1998. u Europi je od poplava smrtno nastradalo 700 osoba, otprilike pola milijuna ljudi bilo je prisiljeno napustiti svoje domove, a nastala (osigurana) gospodarska šteta iznosi najmanje 25 milijardi eura. Ostali važni pritisci na vode u EU-u dolaze od ispuštanja onečišćivača, hidromorfoloških promjena i uzimanja vode, koji su uglavnom posljedica demografskog rasta, korištenja zemljišta i gospodarskih aktivnosti3.

S obzirom da se vodeni okoliš diljem Europe razlikuje ne predlaže se, u skladu s načelom supsidijarnosti, jedinstveno rješenje za sve. Plan naglašava ključne teme koje uključuju: poboljšanje uporabe tla, rješavanje problema zagađenosti vode, povećanje učinkovitosti i otpornosti vode, te bolje upravljanje od strane tijela uključenih u upravljanje vodama.

Blueprint to Safeguard Europe’s Water Resources

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Opskrba vodom je oslabljena u više mediteranskih država. Pritisci na izvore vode se osjetno povećavaju, a 80 milijuna stanovnika Mediterana bit će u situaciji oskudice vode (manje od 500m³ godišnje po stanovniku) do 2025. godine. Sektor koji troši najviše vode je poljoprivreda s 64%, zatim industrija s 22% i sektor kućanstava s 14%. Desalinizacija morske vode predstavlja u određenom broju zemalja mediteranskog oboda, a koje su suočene s nedostatkom vode, rješenje za osiguravanje zaliha pitke vode priobalnom stanovništvu, i to u perspektivi brzog povećanja potražnje za vodom u poljoprivrednom i industrijskom sektoru4. Na Sredozemlju, proizvodnja postrojenja za desalinizaciju doseže 10 milijuna kubnih metara dnevno. Prema predviđanjima, do 2030., Sredozemlje bi moglo utrostručiti, pa čak i učetverostručiti svoju proizvodnju vode desalinizacijom i doseći 30 do 40 milijuna m3/dan. U posljednjih 20 godina izgrađen je na Sredozemlju (Egipat, Alžir, Tunis, Španjolska) određeni broj manjih postrojenja za desalinizaciju (0,5 do 200 m3 dnevno), koja se smatraju obnovljivom energijom. Europski gospodarski i socijalni odbor je u lipnju 2013. utvrdio da su potrebni znatno veći napori da bi se dostigla stvarna dosljednost među politikama i da bi se ukinuli poticaji na pretjeranu potrošnju vode, na ugrožavanje njenog morfološkog sastava i na zagađenje vode, te podržalo uključivanje ciljeva povezanih s vodom u druge ključne politike, kao što su zajednička poljoprivredna politika, za kojih se zauzela Europska komisija.

2. Gospodarenje vodama u RH Odredbe ODV prenesene su u zakonodavstvo RH preko Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11 i 130/11), kojeg je Hrvatski sabor usvojio 2009. godine. RH je prema tom zakonu podijeljena na dva vodna područja: vodno područje rijeke Dunav i Jadransko vodno područje, s tim što se vodna područja mogu dalje podijeliti na područja podslivova, područja malih slivova i sektore. Zaštita površinskih i podzemnih voda prioritet je hrvatskog vodnog gospodarstva, i kao takav je postavljen u Strategiji upravljanja vodama iz 2009., i u nacrtu Plana upravljanja vodnim područjima iz 2010. Zaštita vodnih resursa Hrvatske poboljšanjem sustava vodoopskrbe te integriranim sustavom upravljanja otpadnim vodama jedno je od dva prioritet Nacrt informativnog izvješća Stručne skupine za vanjske odnose o rješavanju izazova u vezi s vodom u regiji Euromed.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

na područja Operativnog programa Okoliš 2007. - 2013. Glavni cilj Prioritetne osi 2. je unaprijediti infrastrukturu komunalnih voda i povezanih usluga ulaganjem u izgradnju, odnosno obnovu objekata i pružanje podrške u pripremi i izradi projekata u tom sektoru. Mjere u sklopu ove prioritetne osi usmjerene su na uspostavu suvremenih sustava i mreža vodoopskrbe i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, za otpadne vode iz domaćinstava i industrije te nadgradnju kanalizacijske mreže. Prioritetna os se su inancira Kohezijskim fondom. U 2008. je bilo ukupno 101 uređaj za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, dok se u 2009. taj broj povećao na 108 uređaja. Iako je tijekom godina evidentan porast uređaja na njima se pročišćava samo 62% komunalnih otpadnih voda prikupljenih sustavima javne odvodnje. Dodatni problem je nizak stupanj priključenosti stanovništva na uređaje za pročišćavanje komunalnih otpadnih voda, zbog uglavnom nepovoljnih gospodarskih prilika, visokih troškova izgradnje sekundarne mreže i visine naplate priključaka. Potrebno je sustavno povećavati iskorištenost postojećih kapaciteta i učinkovitosti rada postojećih uređaja, te provoditi mjere u cilju smanjenja količina otpadnih voda i unosa fosfata. Prema podacima5, na sustave javne vodoopskrbe priključeno je 3,28 milijuna stanovnika, a e ikasnost korištenja vode, u posljednjih nekoliko godina iznosi oko 56%. To upućuje na velike gubitke vode u vodoopskrbnom sustavu, koji iznose oko 44%. Strateški je cilj vodnoga gospodarstva postupno smanjivanje gubitaka na prihvatljivu razinu s 15 na 20%. Postotak prosječne opskrbe iz javnog vodovodnog sustava u Hrvatskoj 1990. iznosio je samo 63%, dok je 2006. dosegao vrijednost 80%, što odgovara prosjeku EU6. Podzemne vode čine oko 90% voda zahvaćenih za javnu vodoopskrbu, što posebno naglašava važnost zaštite podzemnih voda7. Vrlo malo dostupnih resursa se koristi (1%) i vrlo je mnogo gubitaka u distribuciji crpljene vode, što rezultira gubicima prihoda od gotovo 286 milijuna eura (0,9 % BDP-a) godišnje i povećanim emisijama stakleničkih plinova, kao posljedicama povećane potrošnje električne energije za crpljenje vode8. Od 2006. uočene su učestalije pojave lokalnih poplava, koje su zahtijevale aktivnosti na obrani od poplava. Nacrt Plana upravljanja vodnim područjima, rujan 2012.

Strukturni pokazatelji EUROSTAT-A o vodi ne daju prosjeĉnu vrijednost za EU-27 već samo postotak za određeni broj zemalja. 6

Agencija za zaštitu okoliša, Izvješće: Okoliš na dlanu, 2013.

Podaci UNDP-a, 2011.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Započete su aktivnosti na izradi dokumenata vezanih uz upravljanje rizicima od poplava, koji bi se trebali donijeti krajem 2015. Repubika Hrvatska navodnjava samo 0,5% površina. Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku u 2010. godini za potrebe navodnjavanja zahvaćeno je 8,65 milijuna m3 vode. Glavni problemi u rješavanju pitanja navodnjavanja su velika rascjepkanost poljoprivrednih, velika heterogenost poljoprivrednih tala (veliki broj tipova tala), neujednačenih svojstava, tranzicija poljoprivredne proizvodnje, nedeiniranost prava i obveza korisnika sustava navodnjavanja, nede iniranost planova razvoja. Hrvatska raspolaže s oko 250 000 ha tala pogodnih za navodnjavanje i oko 600 000 ha tala umjereno pogodnih za navodnjavanje. Pogodnih tala za navodnjavanje najviše ima u Osječko-baranjskoj (cca 50 000 ha) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (cca 45 000 ha). Republika Hrvatska svrstava se u države bogatije vodom, s procijenjenim količinama od oko 25.160,00 m3/god/st, od čega je 23% vlastitih voda. Ipak, vremenska i prostorna raspodjela voda neravnomjerna je i nepovoljna, osobito ljeti u obalnom području. I u Europi su slatkovodni resursi neravnomjerno raspoređeni, što je vidljivo kada se uzme u obzir gustoća naseljenosti. Prema podacima Eurostata, europski slatkovodni resursi kreću se u rasponu manje od 500 m3/st na Malti i Cipru, do više od 500 000 m3/ st na Islandu.

3. Mogućnosti inanciranja iz EU proračuna Europska komisija je 26. kolovoza 2013. odobrila Nacionalni strateški referentni okvir za 2013. (dalje u tekstu: NSRO), krovni programski dokument, kojim se utvrđuju prioriteti korištenja sredstava iz strukturnih instrumenata Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond). Obuhvaća razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2013., kada završava aktualna inancijska perspektiva EU (2007. – 2013.), te predstavlja okvir za utvrđivanje opsega i sadržaja operativnih programa. Financijska sredstva za 2013. prema NSRO za operativni program Okoliš unutar kojeg je jedan od prioriteta gospodarenje vodama, iznose 149,8 milijuna eura iz Kohezijskog fonda. Rješavanje posebnih rizika i prirodnih katastrofa, rješavanje velikih potreba za investicijama u sektoru voda, kako bi se zadovoljili zahtjevi EU regulative, mjere su unutar prioriteta ulaganja unutar Kohezijskog fonda. Kohezijski fond će pomagati investicije, koje doprinose 72

održivom razvoju, prilagodbi klimatskim promjenama i zaštiti od rizika povezanih s klimatskim promjenama.

4. Primjeri projekata drugih zemalja članica u području upravljanja vodama9,10 Ponovna uporaba nusproizvoda nastalih proizvodnjom maslinovog ulja, Grčka U Grčkoj se pri proizvodnji maslinovog ulja koristi oko 2500 do 3000 preša. Glavni nusprodukti prerade masline su vegetabilna voda i komina masline, koji predstavljaju veliki ekološki problem, jer se iz inancijskih razloga neadekvatno odlažu u okoliš, more, rijeke, jezera i sl., budući da su većina proizvođača maslinovog ulja mali poduzetnici, koji nemaju kapital za ulaganje u uređaje za pročišćavanje otpadnih voda ili adekvatno zbrinjavanje. Vegetabilna voda sadrži visoki udio polifenola, koji imaju toksičan učinak ukoliko se ispuštaju u vodene ekosustave. Cilj projekta je uspostava demonstracijskog procesa za integrirano iskorištavanje nusproizvoda, tj. razvoj održivih naprednih procesa kojim bi se ponovno vratili prirodni antioksidansi iz vegetabilne vode. Procesi uključuju iltriranje vode te ekstrakciju polifenola, koji imaju visoku tržišnu vrijednost. Nadalje, čvrsti nusproizvod, tj. komina masline se može u kombinaciji s drugim organskim frakcijama (otpadnih voda), kompostirati, te koristiti kao gnojivo, ili ako se suši, ima visoku ogrjevnu vrijednosti i može se koristiti kao energent. Smanjuje se potrošnja vode i energije, jer se dio vode vraća u proces, a komina se koristi kao energent. Ukupna vrijednost projekta iznosi 1,2 milijuna eura, od čega EU su inanciranje iznosi 0,6 milijuna eura. Hrvatska s oko 6 milijuna stabala maslina, oko 30.000 ha maslinika, 180 uljara te proizvodnjom od približno 7 milijuna litara ulja zauzima 19. mjesto na ljestvici svjetskih proizvođača maslina i maslinova ulja. Važno je napomenuti da nositelj projekta u RH za ovakav tip ulaganja mogu biti poljoprivredne zadruge.

Jezero Karla, Grčka Projektom se oživjelo jezero Karla u Grčkoj, koje je bilo suočeno s isušivanjem, i to obnavljanjem eko9 Investing in our regions: 150 examples of projects co-funded by european regional policy

http://ec.europa.eu/regional_policy/projects/stories/ index_en.cfm

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI loške ravnoteže, čime se postigla bolja kvaliteta pitke vode za lokalno stanovništvo i unaprijedio lokalni turizam. Neke od aktivnosti unutar projekta su uključivale pronalaženje izvora vode iz obližnje rijeke, hidrološke radove, izgradnju muzeja i održavanje info dana za edukaciju i informiranje lokalnog stanovništva i turista. Projektom se izgradio sustav akumulacije i sustav za prikupljanje vode s uključenim pročišćavanjem procjedne vode, tako da se voda u jezero Karla dovodi preko rijeke Pinios. Nužno je bilo obaviti pripremne radove za zaštitu od poplava osobito u ravnicama. Infrastrukturni radovi i radovi za razvoj eko-turizma unutar projekta uključivali su izgradnju Prirodoslovnog muzeja i Informacijskog centra s ciljem predstavljanja prirodne i kulturne prošlosti područja, a očekuje se 5000 posjetitelja godišnje. Tijekom projekta organizirale su se konvencije, informacijski dani, izložbe i marketinške kampanje kako bi se podigla svijest o važnosti jezera Karla. Očekivani rezultati projekta su poboljšanje 3800 ha zemljišta, razvijanje 110 ha kulturne baštine, otvaranje 190 radnih mjesta tijekom faze razvoja i 20 radnih mjesta tijekom operativne faze. Ključni rezultat projekta je održivi razvoj vodnog tijela, smanjenje korištenja podzemnih voda za 17,8 milijuna m3 godišnje, smanjenje onečišćenja, količina pitke vode će biti dostatna za 88 000 domova više. Projekt je su inanciran Europskim fondom za regionalni razvoj u iznosu od 37,8 milijuna eura, dok je ukupna investicija iznosila 50 milijuna eura.

Operacija H2O, Portugal Projekt je uključivao izgradnju novog sustava za distribuciju i pročišćavanje vode u borbi protiv zagađenja i suše. Regija Alto Zezere dijeli iste probleme kao i ostatak zaleđa Portugala: mala gustoća naseljenosti, visoka prosječna starost i nedostatak kvali iciranih mladih ljudi. Takva situacija se često povezuje s neadekvatnim upravljanjem vodom, razlomljenom distribucijskom mrežom i nedostatkom infrastrukture, TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

što je dovelo do manjka kvalitetne pitke vode u regijama, koje su podložne sušnim razdobljima. Projektom će se osigurati potreba za vodom lokalnog stanovništva i smanjiti nastala onečišćenja, te osigurati održiva i kvalitetna usluga prihvatljivih tarifa. Sustav je kapaciteta od 107 200 m3 vode po danu, što osigurava pitku vodu za 290 000 stanovnika i kapacitet pročišćavanja 54 000 m3 korištene vode. Projektom se poboljšao učinak na kvalitetu života i društveno-ekonomski razvoj. Do sada je zaposleno 100 ljudi, a očekuje se zapošljavanje još oko 30 ljudi. Početne faze projekta vezane uz studije, izgradnju, upravljanje omogućile su otvaranje 2500 novih radnih mjesta. Projekt je su inanciran Kohezijskim fondom u iznosu od 98,8 milijuna eura.

Čista voda, Estonija U Estoniji, državna Agencija za poduzetništvo, jedna od institucija odgovorna za upravljanje strukturnim fondovima, Europskim fondom za regionalni razvoj pruža potporu poduzetnicima, koji su usmjereni na istraživanje i razvoj, patentiranje novih tehnologija te izvoz. Agencija nudi savjetodavne usluge vezano za postupke patentiranja, inovativne usluge, poslovni razvoj, inancira preliminarne studije i dr. U 2005. godini omogućila je izvođenje 30 preliminarnih studija u vrijednosti od 0,3 milijuna eura i 34 projekta u vrijednosti od 7,8 milijuna eura. Tvrtka Fixtec osnovana 1992. je krajnji korisnik navedenih usluga, koja se fokusirala na istraživanje i razvoj u području pročišćavanja otpadnih voda. Ovom inancijskom potporom se usmjerila na proizvodnju malih uređaja za pročišćavanje organskih otpadnih voda, za kućanstva, hotele, domove za umirovljenike i dr., uzimajući u obzir da Finska od 2003. inzistira na biokemijskom pročišćavanju otpadnih voda, što uključuje i kućanstva. Inicijalni testovi za uređaje su provedeni 2003., cilj je bio optimizirati proces pročišćavanje (95 % učinkovitost) i operativne troškove. Velika prednost navedenog uređaja je niska količina zaostalog mulja i jednostavnost izdvajanja dušika. Pilot postrojenje je uspostavljeno u prvoj polovici, a proizvodnja u drugoj polovici 2006., promocija uređaja je trajala nekoliko godina, a zatim je uslijedilo i širenje na druga tržišta. Ukupno ulaganje je iznosilo 43,4 milijuna eura, od čega EU su inanciranje iznosi 14,3 milijuna eura.

Nadogradnja kanalizacijskog sustava, Portugal Nadogradnja kanalizacijskog sustava u Portugalu uključivala je izgradnju brane, čime su se stvorile 73

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI veće zalihe pitke vode za regiju i njene stanovnike, te otvorila nova radna mjesta. Brana je sagrađena na rijeci Guadiana u regiji Alentejo, na jugu Portugala. Projekt predstavlja jedan od tri podprojekta unutar vodoopskrbnog sustava regije. Brana pruža ujedno i zaštitu, te se koristi kao mjesto za primarno skladištenje i pohranu vode, te transport. Izgrađena je i sekundarna infrastruktura za vodoopskrbu te potrebe navodnjavanja. Cijeli projekt se sastoji od ukupno 15 brana, 314 km kanala, devet crpnih stanica i šest mini hidroelektrana. Dodatno stanovništvo koje se po završetku projekta priključilo na novi vodoopskrbni sustav se procjenjuje na 44 486. Ukupna investicija se procjenjuje na 65,1 milijuna eura, od čega EU su inanciranje iznosi 41,2 milijuna eura, i to Europskim fondom za regionalni razvoj.

Mjere sprječavanja poplava, Atena Nekontrolirana urbanizacija prošlih generacija dovela je do velikih proširenja korita rijeka u regiji Attica, čime se povećala opasnost od poplava. Ovim projektom se izgradio 3300 m dug propust, pravokutnog oblika, 5x5 dimenzija, kao mjera zaštite i sprječavanja poplava. Izuzev izgradnje propusta, projekt je uključivao i izgradnju željezničkog mosta, ponovno poravnanje i rekonstrukciju raznih javnih usluga, od zdravstva, vodoopskrbe, te mreže za oborinske vode. Željeznički most zamijenio je već postojeći most, koji je konstruiran od armiranog betona, dužine 23,75 metara. Obje strane propusta se sastoje od zelenih površina, staza i biciklističkih staza. Procjena je da će 116 000 stanovnika imati koristi od projekta i zaštitnog sustava, dok je sama provedba projekta otvorila 712 radnih mjesta. Ukupna vrijednost projekta je 84 milijuna eura, dok je EU inanciranje kroz Europski fond za regionalni razvoj iznosilo 71,4 milijun eura.

Mjere navodnjavanja, Španjolska Kao odgovor na gospodarske izazove s kojima se suočavaju neke ruralne zajednice, ovim projektom se pružio toliko potreban poticaj za poljoprivrednike u Castilla y Leon, i to izgradnjom 30 km kanala za navodnjavanje. Projekt omogućuje navodnjavanje oko 39 600 hektara, što rezultira većim prihodom i uštedom vode za lokalno stanovništvo. Projekt je uključivao drugu fazu izgradnje kanala za navodnjavanje i moderniza-

ciju procesa. Radovima unutar projekta odradili su se svi preostali radovi na glavnom kanalu iz prve faze, uključujući tri regulacijska rezervoara potrebna za odgovarajuće navodnjavanje, čime se osiguralo kvalitetno funkcioniranje operativne infrastrukture. U i oko područja brane, radovi su uključivali razvoj turističkog područja. Duž samog kanala u svrhu poboljšanja sigurnosti, cesta se nadogradila novim asfaltom, postavljeni su putokazi i zaštitna ograda, te su se napravila poboljšanja na mjestima na kojima kanal prelazi poznati Camino de San ago put. U pogledu kontrole vode, hidraulični upravljački sustav se pojačao automatizacijom vrata pri skretanju brane i izgradnjom posebnih preljeva i modernog sustava kontrole na različitim mjestima duž trase kanala. Procjenjuje se da će godišnja ušteda vode iznositi 217 milijuna kubičnih metara, što odgovara iznosu od opskrbe pitkom vodom potrebne za grad od 2 400 000 stanovnika. Tijekom faze radova, izravno su se ovim projektom otvarila 25 radnih mjesta, te još tri, kada je sustav gotov i pušten u pogon. Ukupna investicija je iznosila 85,7 milijuna eura, dok je EU inanciranje iznosilo 60 milijuna eura, i to Europskim fondom za regionalni razvoj.

www.tim4pin.hr e-mail: centar@tim4pin.hr; pitajcentar@tim4pin.hr telefoni: 01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI Nada Zrinušić *

UDK 332.1

Primjeri korištenja pojednostavljenih metoda obračuna troškova u EU projektima O pojednostavljenom metodama obračuna troškova autorica je pisala u broju 7/8 TIM4PIN magazina. Pojednostavljene metode obračuna troškova u značajnoj mjeri olakšavaju malim korisnicima povlačenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije, skraćuju vrijeme potrebno za administriranje projekata, te omogućuju fokusiranje jedinice za provedbu projekta na postizanje utvrđenih ciljeva. U članku u nastavku autorica na primjeru projekta inanciranog iz sredstava Europskog socijalnog fonda, analizira pojednostavljene metode i njihove međusobne razlike.

1. Metoda obračuna stvarno nastalih troška Opis projekta Ustanova koja posreduje u zapošljavanju provodi projekt edukacije za žene nezaposlene duže od godinu dana, kako bi poboljšale svoju poziciju na tržištu rada. Cilj je educirati nezaposlene žene da bi što kvalitetnije prezentirati svoja znanja i vještine, te kako napisati dobar životopis i kako tijekom razgovora uvjeriti potencijalne poslodavce da su upravo one prave osobe za slobodno radno mjesto. Ustanova je za provođenje projekta koristila vlastite stalno zaposlene djelatnike, ali i honorarne suradnike, za obradu stručnih tema za koje stalno zaposleni djelatnici nisu educirani. Za potrebe specijaliziranih radionica povremeno su unajmljivana audio vizualna specijalna pomagala, koja ustanova nema u svom vlasništvu. Program u trajanju od 110 sati uspješno je završilo 20 polaznica. Nastali troškovi iznosili su: A 1 1.1 1.2

DIREKTNI TROŠKOVI TROŠAK OSOBLJA Plaće stalnih zaposlenika - predavača Naknade za prijevoz stalnih zaposlenika -predavača

250.000 210.000 140.000 13.000

* Nada Zrinušić, dipl. pol., voditeljica službe u Sektoru za poslove Nacionalnog Fonda, Ministarstvo inancija.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

1.3 1.4 2 2.1 2.2 2.3 2.4

B 1 2 3 4 5 6 7

Autorski honorari vanjskih suradnika -predavača Putni troškovi vanjskih suradnika predavača OSTALI DIREKTNI TROŠKOVI Radni materijali Promidžbene brošure Troškovi oglašavanja Troškovi najma specijalne audio vizualne opreme potrebne za provođenje radionica INDIREKTNI TROŠKOVI Troškovi uprave Amortizacija opreme i zgrade Troškovi administracije i računovodstva Uredski materijal, kopiranje Telefonski i poštanski troškovi Režijski troškovi Ostali troškovi

50.000 7.000 40.000 15.000 10.000 5.000 10.000

31.000 5.000 3.000 6.000 6.000 7.000 3.000 1.000

Stvarno nastali troškovi po projektu iznose: Direktni troškovi (A) + indirektni troškovi(B) = 250.000 + 31.000 = 281.000. METODA STVARNO NASTALIH TROŠKOVA A DIREKTNI TROŠKOVI B INDIREKTNI TROŠKOVI UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

250.000 31.000 281.000

Kako bi svi nastali troškovi bili prihvatljivi i plaćeni u projektu, za svaki pojedini trošak, bio on direktni ili indirektni, mora postojati odgovarajuća popratna dokumentacija koja dokazuje nastanak navedenog troška i njegovu povezanost s projektom. Tako su primjerice poštanski troškovi opravdani samo ako postoji dokumentacija koja nedvojbeno potvrđuje da je nastali trošak vezan uz provođenje projekta (npr. pisano slanje obavijesti o početku edukacije svakoj od polaznica), a trošak pripadajuće amortizacije mora biti pravilno izračunat i evidentiran kao trošak projekta u računovodstvenim evidencijama ustanove. Zbog pravdanja relativno niskih indirektnih troškova potrebno je prikupiti, a zatim i čuvati nekoliko godina veliki broj dokumenata s malim inancijskim učinkom. Navedeno iziskuje dodatni angažman ad75

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI ministrativnog osoblja na projektu, a otežava i veri ikaciju troškova od strane posredničkog tijela razine 2. Također, ako se tijekom ex-post kontrole utvrdi da je pojedina dokumentacija zagubljena i nedostaje, moguće su inancijske korekcije i traženje povrata dobivenih sredstava, bez obzira što su ciljevi projekta postignuti.

2. Metoda paušalnog izračuna indirektnih troškova Na prethodni primjer izračuna stvarnih troškova primijenit ćemo metodu paušalnog izračuna indirektnih troškova. Upravljačko tijelo ili posrednička tijela u slučaju kad upravljačko tijelo prenosi dio svojih funkcija na druga tijela, u Pozivu za prijavu projekata unaprijed utvrđuje postotak direktnih troškova za pokriće indirektnih troškova. Za ovaj projekt određen je paušalni iznos od 12%. Troškovi po projektu iznose: Direktni troškovi (A) + indirektni troškovi(B) = 250.000 + 30.000 (250.000x12%) = 280.000. METODA PAUŠALNOG IZRAČUNA INDIREKTNIH TROŠKOVA A DIREKTNI TROŠKOVI 250.000 B INDIREKTNI TROŠKOVI (250.000 x 12%) 30.000 UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 280.000

Dobiveni iznos neznatno se razlikuje od iznosa dobivenog metodom stvarnog izračuna troškova, ali je dokumentacija koju ustanova treba predočiti za opravdanje troškova daleko jednostavnija: dovoljno je osigurati dokaze o provedenoj edukaciji predviđenog broja polaznica, ostvarenju predviđenog broja sati, te potkrijepiti odgovarajućim dokumentima nastale direktne troškove. Nije potrebno posebno evidentirati sve pripadajuće indirektne troškove i čuvati dokumentaciju za svaki, pa i najmanji nastali trošak. Moguća ex post revizija fokusirat će se na provjeru direktnih troškova i njihovu opravdanost, te pravilno izračunat postotak za pokriće indirektnih troškova. Umjesto povezivanja izračuna indirektnih troškova na sve direktne troškove, upravljačko tijelo moglo je u Pozivu za prijavu projekata de inirati da su prihvatljivi troškovi za ovakvu vrstu projekata direktni troškovi osoblja, koje provodi projekt, ostali direktni troškovi te paušalni iznos od 15% direktnih troškova osoblja. Troškovi po projektu iznose: Direktni troškovi osoblja (A) + ostali direktni troškovi (B) + indirektni troškovi(C) = 210.000 + 40.000 + 31.500 = 281.450. 76

METODA PAUŠALNOG IZRAČUNA INDIREKTNIH TROŠKOVA TEMELJEM DIREKTNIH TROŠKOVA OSOBLJA A DIREKTNI TROŠKOVI OSOBLJA 210.000 B OSTALI DIREKTNI TROŠKOVI 40.000 C INDIREKTNI TROŠKOVI (210.000 x 15%) 31.500 UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 281.500

Korištenjem metode paušalnog izračuna indirektnih troškova temeljem direktnih troškova osoblja u navedenom primjeru ukupno prihvatljivi troškovi su neznatno veći od stvarno nastalih troškova. Stručnjaci Europske komisije razmatraju mogućnosti dodatnog pojednostavljenja izračuna prihvatljivih troškova temeljem direktnih troškova osoblja u novoj inancijskoj perspektivi, pa je jedna od opcija da se temeljem direktnih troškova osoblja paušalno izračuna iznos svih ostalih prihvatljivih troškova projekta. Taj iznos ne bi smio prelaziti 40% direktnih troškova osoblja. Na navedenom primjeru ovako izračunati prihvatljivi troškovi projekta, koristeći stopu od 35% direktnih troškova osoblja, iznose: Direktni troškovi osoblja(A) + svi ostali prihvatljivi troškovi(B) = 210.000 + 73.500 = 283.500. METODA PAUŠALNOG IZRAČUNA SVIH OSTALIH PRIHVATLJIVIH TROŠKOVA TEMELJEM DIREKTNIH TROŠKOVA OSOBLJA A DIREKTNI TROŠKOVI OSOBLJA 210.000 OSTALI PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 73.500 B (210.000 x 35%) UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 283.500

3. Metoda standardnog troška Ako se na isti projekt primjeni metoda standardnog troška, pri izračunu prihvatljivih troškova koristio bi se standardni jedinični trošak za ovakvu vrstu edukacije utemeljen na objektivnom izračunu prihvaćenom na nacionalnoj razini. Cilj projekta je ostvaren, ako je planirani broj nezaposlenih žena (20) uspješno završio edukaciju u trajanju od 110 sati. Standardni jedinični trošak za ovakvu vrstu edukacije je 127 kuna po satu. Troškovi po projektu iznose: Broj polaznica x broj sati edukacije x standardni jedinični trošak po satu edukacije = 20 x 110 x 127 = 279.400. METODA STANDARDNOG TROŠKA A BROJ POLAZNICA B BROJ SATI C STANDARDNI JEDINIČNI TROŠAK UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVI

20 110 127 279.400

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI U slučaju kad manji broj polaznica završi edukaciju, prihvatljivi trošak proporcionalno se smanjuje, primjerice, ako je broj polaznica 16, ukupno prihvatljivi troškovi iznose 223.520.

4. Metoda unaprijed utvrđenog iznosa troška (LUMP SUM) Kod metode unaprijed utvrđenog iznosa troška upravljačko tijelo, temeljem preliminarnih izračuna očekivanih troškova neophodnih za ostvarenje utvrđenih ciljeva projekta, koje priprema potencijalni korisnik, određuje ukupan iznos prihvatljivih troškova. Ustanova je kod prijave projekta kojem je cilj educirati 20 nezaposlenih žena, da bi poboljšale svoju poziciju na tržištu rada i lakše se zaposlile, priložila nacrt proračuna projekta s očekivanim troškovima: 1.1

Plaće stalnih zaposlenika - predavača Naknade za prijevoz stalnih zaposlenika 1.2 -predavača Autorski honorari vanjskih suradnika 1.3 -predavača Putni troškovi vanjskih suradnika 1.4 predavača 1.5 Radni materijali 1.6 Promidžbene brošure 1.7 Troškovi oglašavanja Troškovi najma specijalne audio vizualne 1.8 opreme potrebne za provođenje radionica 1.9 Troškovi uprave 1.10 Amortizacija opreme i zgrade 1.11 Troškovi administracije i računovodstva 1.12 Uredski materijal, kopiranje 1.13 Telefonski i poštanski troškovi 1.14 Režijski troškovi 1.15 Ostali troškovi UKUPNI OČEKIVANI TROŠKOVI

deni projekt, temeljem metode unaprijed utvrđenog iznosa troška, prihvatljivi ukupni troškovi iznose 285.000. Ustanovi je isplaćen predujam u iznosu od 50.000. Po završetku projekta, utvrđeno je da je edukacijom obuhvaćeno samo 16 nezaposlenih žena. S obzirom na to da je cilj projekta bila edukacija 20 žena, cilj projekta je samo djelomično ostvaren. Primjenom ove metode, svi nastali troškovi su neprihvatljivi, jer cilj projekta nije ostvaren u potpunosti. Ustanova mora vratiti dobiveni predujam od 50.000 kn, te sve nastale troškove po projektu podmiriti iz vlastitih sredstava.

13.500

U slučaju uspješne provedbe projekta i postizanja njegovog cilja - edukacije 20 nezaposlenih žena, te dostavljanja dokumentacije, koja potvrđuje ostvarenje planiranih rezultata, ustanovi bi automatski bez ikakvih dodatnih provjera pojedinačnih troškova nastalih po projektu, bio isplaćen puni iznos odobrenih sredstava.

52.000

5. Zaključak

150.000

5.000 18.000 9.000 5.000 12.000 5.000 3.000 6.000 7.000 4.000 3.000 1.000 293.500

Nakon provjere nacrta proračuna projekta i usporedbe sa sličnim projektima, koje su provodili drugi korisnici, davatelj sredstava odlučio je da za nave-

Usporedbom visine iznosa prihvatljivih troškova izračunatih različitim pojednostavljenim metodama, može se zaključiti kako odstupanja od iznosa stvarno nastalog troška nisu velika, dok su koristi višestruke za sve sudionike u provedbi projekta. Prije svega, značajno se ubrzava administriranje projekta pa se korisnici mogu u potpunosti posvetiti aktivnostima usmjerenim na postizanje što boljih rezultata i ostvarenje planiranih ciljeva. S druge strane, olakšana je veri ikacija i revizija nastalih troškova od strane nadležnih tijela, jer svaku potrošenu kunu nije potrebno potkrijepiti dokumentacijom, koja dokazuje za što je točno utrošena. Stoga ne čude pojačane aktivnosti nadležnih uprava Europske komisije usmjerene na edukaciju djelatnika upravljačkih tijela, kojima se pokušava proširiti primjena ovih metoda na što veći broj operacija, u kojima se većem broju manjih korisnika dodjeljuju bespovratna sredstva u nižim iznosima.

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA UPRAVA Bernardica Rubčić *

UDK 352.8

Odgovornost državnih službenika za štetu Odgovornost za štetu državnih službenika uređena je Zakonom o državnim službenicima. Državni službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u vezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu. Više o pretpostavkama, okolnostima i naknadi štete piše autorica u ovom članku.

1. Općenito o odgovornosti za štetu Prema odredbi članka 1045. Zakona o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je, ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Osnovne pretpostavke odgovornosti za štetu su: • • • • •

sposobnost subjekta da odgovara za štetu, štetna radnja štetnika, šteta, uzročna veza između štetne radnje i štete protupravnost (krivnja).

Subjekti obveznog odnosa odgovornosti za štetu su štetnik i oštećenik. U pravilu osoba koja je prouzročila štetu, odgovara za štetu osim kada Zakon predviđa iznimku da za štetu ne odgovara štetnik nego osoba na koju zakon upućuje. Štetna radnja je svaka radnja ili propust štetnika kojom se oštećeniku nanosi šteta. Šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta). Za postojanje odgovornosti za štetu po osnovi krivnje pored općih pretpostavki odgovornosti treba postojati i krivnja štetnika. Prema članku 1049. Zakona o obveznim odnosima krivnja postoji kad je štetnik prouzročio štetu namjerno ili nepažnjom.

2. Pretpostavke odgovornosti za štetu državnih službenika Odgovornost za štetu državnih službenika uređena je člancima 116. – 123. Zakona o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 142/06, 77/07, 127/07, 27708, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13 i 38/13). Državni službenik je dužan naknaditi štetu koju u službi ili u svezi sa službom namjerno ili iz krajnje nepažnje nanese državnom tijelu.

Bernardica Rubčić, dipl. iur.

Zakon o obveznim odnosima utvrđuje dva oblika krivnje – namjeru i nepažnju, ali ih ne de inira. Oblike krivnje de inirala je pravna teorija i sudska praksa. Namjera (dolus) je najteži stupanj krivnje i postoji kada štetnik štetnu radnju vrši namjerno i svjesno, bez obzira da li je pri tome želio da konkretna šteta nastupi. Nepažnja (culpa) postoji kada štetnik djeluje nedopušteno i time drugom nanosi štetu ne postupajući namjerno, nego nepažljivo, nemarno. Razlikuje se: • krajnja nepažnja • obična nepažnja. Krajnja nepažnja (culpa lata) postoji kada se štetnik ponaša krajnje nepažljivo, kao posebno nemaran i lakomislen čovjek, koji u svojim postupcima nije upotrijebio onu pažnju koju bi upotrijebio prosječan čovjek. Obična nepažnja (culpa levis) postoji kada štetnik u svojim postupcima nije upotrijebio pažnju koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik odnosno dobar domaćin. Dakle, da bi državni službenik odgovarao za štetu trebaju biti ispunjene sljedeće pretpostavke: • šteta treba biti prouzročena državnom tijelu u službi ili u svezi sa službom, • šteta treba biti prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje, • kao posljedica postupanja za državno tijelo treba nastupiti šteta. Državni službenik je dužan naknaditi državnom tijelu i štetu koju je državno tijelo imalo naknađujući izičkim i pravnim osobama štetu, koju su pretrpjeli namjerom ili krajnjom nepažnjom službenika. Odgovornost poslodavca, kao opće pravilo propisana je člankom 1061. Zakona o obveznim odnosima. Prema navedenom članku Zakona za štetu, koju zaposlenik u radu ili u svezi s radom prouzroči trećoj osobi odgovara poslodavac kod kojega je radnik radio u trenutku prouzročenja štete, osim ako dokaže da su postojali razlozi koji isključuju odgovornost zaposlenika. Poslodavac koji je oštećeniku popravio štetu ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu troškova popravljanja štete, ako je ovaj štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje. To pravo zastarijeva u roku od šest mjeseci od dana kad je šteta popravljena. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA UPRAVA 3. Utvrđivanje okolnosti pod kojima je nastala šteta Nastanak štete, njenu visinu i okolnosti pod kojima je nastala utvrđuje čelnik tijela, odnosno osoba koju on ovlasti, rješenjem koje nije upravni akt. Prije donošenja rješenja čelnik tijela dužan je saslušati službenika. Ako službenik odbije nadoknaditi štetu, šteta se nadoknađuje po općim propisima obveznog prava. O visini i načinu naknade štete čelnik tijela i državni službenik mogu zaključiti pisani sporazum. Pisani sporazum predstavlja ovršni naslov. Ako bi utvrđivanje visine štete prouzročilo nerazmjerne troškove, naknada štete može se odrediti u paušalnom iznosu.

sno, stručno i u predviđenim rokovima, ako se ne pridržavaju Ustava, zakona i drugih propisa ili pravila o ponašanju za vrijeme službe ili u vezi sa službom. U postupku zbog povrede službene dužnosti, koji se vodi prema odredbama članaka 102. – 109. Zakona o državnim službenicima može se odlučivati i o naknadi štete nastale državnom tijelu povredom službene dužnosti. Ako se do okončanja tog postupka ne može utvrditi visina štete, odlučivat će se samo o odgovornosti zbog povrede službene dužnosti, a o naknadi štete odlučivat će se u postupku za naknadu štete prema odredbama Zakona o državnim službenicima. Na temelju pravomoćnog rješenja o naknadi štete može se tražiti donošenje rješenja o ovrsi pred nadležnim sudom.

5. Oslobođenje od odgovornosti za štetu

Rok za naknadu štete ne može isteći prije dana u koji se isplaćuje plaća za obračunsko razdoblje u kojemu je donijeto rješenje. Prema visini štete, a po zamolbi službenika, može se rješenjem dopustiti plaćanje u obrocima. Za naknadu štete na stvari može se po zahtjevu službenika dopustiti uspostava prijašnjeg stanja o njegovom trošku u primjerenom roku o čemu se zaključuje pisani sporazum. Ako službenik ne dovede stvar u prijašnje stanje o svom trošku u roku koji mu je za to ostavljen, donijet će se rješenje o naknadi štete sukladno odredbama Zakona o državnim službenicima.

4. Naknada štete nastale povredom službene dužnosti Državni službenici odgovaraju za povredu službene dužnosti, ako povjerene poslove ne obavljaju savje-

Državni službenik dužan je povjerene poslove obavljati u skladu sa zakonom, drugim propisima i pravilima struke te izvršavati naloge čelnika tijela i nadređenoga državnog službenika, koji se odnose na državnu službu, te bez posebnog naloga obavljati zadatke radnog mjesta na koje je raspoređen. Izvršenje naloga koji je nezakonit ili čije bi izvršenje bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, odnosno čije bi izvršenje moglo izazvati veću štetu ili čije bi izvršenje predstavljalo kazneno djelo, državni službenik dužan je odbiti te o tome obavijestiti nadređenog službenika ili čelnika tijela. U takvom slučaju državni službenik treba upozoriti davatelja naloga da je nalog nezakonit, da bi izvršenje naloga bilo protivno pravilima struke i etičkom kodeksu, da bi izvršenje naloga moglo izazvati veću štetu ili da bi izvršenje naloga predstavljalo kazneno djelo, a u slučaju ponovljenog naloga, zahtijevati od davatelja naloga pisanu potvrdu o ponavljanju naloga s preciznim sadržajem naloga i s njegovim potpisom. Ako davatelj naloga isti potvrdi, državni službenik o tome obaviještava nadređenog davatelju naloga i, ako nalog ne zahtijeva počinjenje kaznenog djela, izvršiti nalog. U tom slučaju državni službenik nije odgovoran i u potpunosti se oslobađa odgovornosti za štetu.

Ako želite primati naše obavijesti, pošaljite mail na:

centar@tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA UPRAVA Bernardica Rubčić *

UDK 354.2

Mentorstvo u državnoj službi Mentorstvo treba imati važnu ulogu u razvoju ljudskih potencijala u državnoj službi. Mentorstvo je uređeno Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika. Premda učinkovito mentorstvo ima koristi za sve sudionike u praksi, nije dovoljno razvijen ni valorizirano.

1. Uvod Pojam i riječ mentor dolazi iz grčkog jezika i u doslovnom prijevodu znači: biti postojan, izdržati. Pojam mentora oduvijek je bio sinonim za mudrog učitelja i vodiča, ilozofa i prijatelja. Tako npr. Homer u svojoj Odiseji mentorom naziva Odisejeva prijatelja, kojemu je ovaj povjerio edukaciju i vođenje svoga sina Telemaha. Božica Atena koja je stvorila Mentora, udahnula mu je sljedeće karakteristike: pragmatičnost, strateško razmišljanje i mudrost, koja u sebi sadržava dobrotu i dobronamjernost. Možemo se složiti kako taj opis mentora odgovara osobinama koje vrijede i dan-danas1. Učinkovito mentorstvo od kojeg korist imaju svi sudionici procesa (vježbenik, mentor i državno tijelo) moguće je postići jedino uz motivirane mentore. Ovakav zaključak temelji se na vlastitom iskustvu i promišljanju, i to kao mentorirane osobe, odnosno vježbenika i mentora.

2. Normativni okvir U državnim tijelima mentorstvo je uređeno Zakonom o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 142/06, 77/07, 127/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13 i 38/13.) i Uredbom o oblicima, načinima i uvjetima izobrazbe državnih službenika (NN, br. 10/07). Osobe sa završenim obrazovanjem određene stručne spreme i struke, bez radnog iskustva primljene redovitim postupkom prijama u državnu službu, su vježbenici. Za vrijeme vježbeničkog staža vježbenik se nalazi na stručnoj i praktičnoj izobrazbi, u okviru koje se, po posebno utvrđenom programu izobrazbe i pod nadzorom Komisije za Bernardica Rubčić, dipl. iur. Jeđud, Ivana i Ustić, Danijela, Mentoriranje i mentorski programi, Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, str. 18.

praćenje rada vježbenika, uz neposredno vodstvo mentora kroz praktičan rad i učenje, stručno osposobljava za samostalno obavljanje poslova određene struke odnosno radnog mjesta. Mentor, sukladno Vježbeničkom programu, neposredno zadaje vježbeniku sva zaduženja i daje potrebne smjernice i objašnjenja u vezi s poslom, koji je dužan obaviti ili izobrazbom, koju je dužan pohađati i pomaže mu u pripremama za polaganje državnog stručnog ispita te o rezultatima izvješćuje Komisiju. Za mentora može biti određen samo državni službenik, koji ima najmanje istu stručnu spremu kao osoba kojoj će biti određen za mentora, pet godina radnog staža u državnoj službi, istaknute rezultate u službi, da nije kažnjavan za povrede službene dužnosti i da je u svakoj od posljednje dvije godine ocijenjen ocjenom izuzetan ili primjeran. Mentor može biti određen za najviše pet vježbenika srednje stručne spreme te dva vježbenika više ili visoke stručne spreme, osim u slučaju kada u državnom tijelu zbog objektivnih razloga nije moguće organizirati potreban broj mentora, ali ne za više od dvostruko predviđenog broja vježbenika. Komisija može u svakom trenutku razriješiti pojedinog državnog službenika dužnosti mentora, kada utvrdi da na zadovoljavajući način ne obavlja svoje obveze ili mu prestane radni odnos u tom tijelu. Mentor ima pravo na posebnu mjesečnu naknadu za svoj rad i pravo na odgovarajuće smanjenje opsega posla odnosno preraspodjelu radnog vremena, sukladno broju i stručnoj spremi vježbenika za koje je određen. Vlada Republike Hrvatske je 30. prosinca 2009. donijela Strategiju razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi za razdoblje 2010. – 2013. Svrha ove Strategije je razvoj ljudskih potencijala putem unaprjeđenja sustava izobrazbe te sustava zapošljavanja i zadržavanja kvalitetnih službenika, kako bi državna uprava u pružanju usluga svojim korisnicima bila što učinkovitija. Vlada Republike Hrvatske je 22. travnja 2010. godine usvojila i Akcijski plan Strategije. Prema izmjenjenom Akcijskom planu za razdoblje 2012.-2013., koji je Vlada Republike Hrvatske usvojila 26. srpnja 2012. godine u provedbi cilja: Ojačati sustav mentorstva i vježbeničkih programa, predviđene su sljedeće aktivnosti: TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

JAVNA UPRAVA • rede inirati kriterije i postupak odabira mentora, • prilagoditi opće programe izobrazbe za pripremu za polaganje državnog stručnog ispita, • rede inirati program za vježbenike s naglaskom na stjecanje vještina i znanja o organizacijskim ciljevima, poslovnim procesima i aktivnostima državnih tijela. Sve aktivnosti trebaju biti provedene do 31. prosinca 2013.

Da bi mentorstvo bilo učinkovito i od vježbenika se očekuje da bude otvoren i u potpunosti surađuje s mentorom, te da uzme u razmatranje savjete mentora. Mentor poučava vježbenika kako će obavljati posao. No, ako pri tome pomaže ljudima da se izgrade kao osobe i tako obavljaju posao na najvišoj razini svojih mogućnosti oni postaju bolji radnici, od čega ima koristi vježbenik, mentor, cijeli tim i državno tijelo.

3. Osobine koje treba imati učinkovit mentor Proces izbora i zapošljavanja vježbenika ima važnu ulogu, jer se njime osigurava potreban broj i kvaliteta ljudskih resursa u državnom tijelu. Nakon izbora i zapošljavanja vježbenika slijedi podučavanje odnosno mentorstvo. Mentorstvo može biti ugodno iskustvo, ako mentor na pravi način vodi i motivira vježbenika. Međutim, mentorstvo može biti i frustrirajuće jer, iako se određeni posao obavlja s lakoćom, nije jednostavno prenijeti znanje drugoj osobi. Proces mentorstva se odvija u nekoliko faza: • Mentor objašnjava vježbeniku što radi, potiče ga na pitanja kako bi vježbenik razumio sve što mentor radi. • Vježbenik radi, a mentor prati, potiče i ispravlja, ako je to potrebno. • Kad vježbenik svlada osnove, mentor se odmiče i daje mu prostora kako bi što bolje ovladao procesom rada. Mentori bi trebali imati važnu ulogu u razvoju ljudskih potencijala u državnoj upravi, jer oni utječu na zadržavanje zaposlenika. Učinkovito mentorstvo stvara vezu između vježbenika odnosno zaposlenika i državnog tijela. Zato je nužno postavljanju mentora pristupiti s osobitom pažnjom. Propisi određuju formalne uvjete, koje treba ispunjavati državni službenik da bi mogao biti mentor. Međutim, sama činjenica, da je netko stručnjak na svom radnom mjestu ne jamči da će biti učinkovit mentor. Da bi mentor bio učinkovit trebao bi: • cijeniti i vrednovati razvoj drugih, • imati volje posvetiti vrijeme i energiju potrebnu za uspostavljanje produktivnog mentorskog odnosa, • imati volje prenijeti znanje i iskustvo stečeno tijekom svoje karijere, • koristiti motivirajuću komunikaciju, • davati konstruktivne povratne informacije, • mentorski odnos graditi na povjerenju i poštivanju individualnosti, • gajiti osjećaj pripadnosti grupi odnosno timu. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Mentorstvo uz svoje prednosti može imati i nedostatke. Npr. preopterećenost poslom. U pravilu rukovoditelji sve značajnije poslove delegiraju najproduktivnijim zaposlenicima, a ti zaposlenici imaju i najbolje osobine za učinkovitog mentora. Da ne bi došlo do izgaranja na poslu, rukovoditelji trebaju prepoznati takve situacije, te takvim zaposlenicima pokazati koliko ih cijene – bilo neformalnom, ali iskrenom zahvalnošću za dobro obavljen posao, bilo drugim mogućim oblikom motivacije.

4. Kako motivirati državne službenike za obavljanje mentorstva Zamislimo motiviranu osobu. Nasmijano lice, sjaj u očima i pozitivan izraz lica sasvim će sigurno, kao i govor cijelog tijela, odati motiviranu osobu. Kako komunicira motivirana osoba? S entuzijazmom! Motivirana osoba govori o budućnosti, o tome što planira ili što će napraviti. Dakle, motivirana osoba ima životnu strast, i s njom je ugodno u društvu. A najviše od svega motivirana osoba je pozitivna osoba. Njen je stav uvijek: pozitivan, motiviran ciljem i nadahnut uspjehom. To zauzvrat daje energiju. Motivirani ljudi kao da je imaju napretek 2. Da bi mentorstvo bilo učinkovito, mentor treba biti motiviran, a neki od motivatora su: • osobni i profesionalni razvoj (s obzirom na to da su osobine mentora upravo one koje bi trebao Denny, Richard, Motivirani za uspjeh, M.E.P. Consult, Zagreb, 2000, str. 29.

JAVNA UPRAVA

•

• • •

imati rukovoditelj, mentori stječu samopouzdanje i vještine koje su preduvjet za dobrog rukovoditelja), rasterećenje od posla (u pravilu vježbenike se zapošljava kada u ustrojstvenoj jedinici zbog opsega posla postoji potreba za novim kadrovima. To pretpostavlja i preopterećenost poslom službenika, koji trenutno obavljaju posao), naknada za rad, izazov koji uključuje odgovornost i osjećaj da se čini nešto vrijedno, povratna informacija o rezultatima obavljenog mentorstva.

5. Zaključak Mentorstvo treba imati važnu ulogu u razvoju ljudskih potencijala u državnoj službi. Teorija dokazuje da učinkovito mentorstvo ima koristi za sve sudionike u tom procesu. Da bi mentor bio učinkovit treba biti motiviran. Propisi predviđaju isplatu naknade mentoru; međutim, to nije zaživjelo u praksi. U vremenima nedostatka inancijskih sredstava valjalo bi razmisliti i o ne inancijskim načinima motivacije, koji bi također imali pozitivan učinak na mentore. Za pretpostaviti je također da će pozitivan pomak nastupiti i provedbom aktivnosti utvrđenih u Akcijskom planu za provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi 2010. – 2013.

primjeni Zakona o proračunu i podzakonskih akata te klasi iciranju i evidentiranju speci ičnih poslovnih događaja i transakcija, sastavljanju inancijskih izvještaja i utvrđivanju rezultata.

• Drugi dan radit će se vrlo praktično po pitanjima iz Upitnika o iskalnoj odgovornosti te ćete

nakon radionice znati kako dobro popuniti Upitnik i dati Izjavu te kako kontrolirati Izjave čelnika proračunskih korisnika.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

SOCIJALNA SKRB Ana Zorić *

UDK 336.2

Ugovor o zakupu kao osnova ostvarivanja prihoda ustanova socijalne skrbi U tekstu se u kratkim crtama iznose prava i obveze ustanova socijalne skrbi temeljem sklopljenih ugovora o zakupu. Također se ukazuje na mogućnost promjene ugovornih strana u takvim pravnim poslovima, za vrijeme trajanja ugovornog razdoblja, ali i njihova prestanka.

1. Uvod Ustanove socijalne skrbi, uz obavljanje svoje redovne djelatnosti, mogu ovisno o okolnostima obavljati različite poslove na tržištu i temeljem obavljanja takvih poslova ostvarivati vlastite prihode. Jedna od takvih djelatnosti jest i davanje prostorija (ali i drugih stvari) u zakup. Naime, prostorije koje ne služe za obavljanje djelatnosti se prema potrebi i ovisno o okolnostima mogu dati u zakup. Ovlast za sklapanje takvih ugovora o zakupu, kao i svih drugih ugovora u pravnom prometu, ovisi o statutu i drugim općim aktima ustanove socijalne skrbi. Najčešće je ravnatelj ovlašten zaključivati takve ugovore, ako je prethodno o tome raspravljalo i odluku donijelo upravno vijeće. Međutim, kako navedeno pitanje nije jednoznačno uređeno, u narednom se razdoblju očekuje kako će osnivači i prilikom davanja suglasnosti na statute ustanova socijalne skrbi (kada je osnivač Republika Hrvatska – Ministarstvo socijalne politike i mladih), dati uputu ustanovama kako istovjetno urediti postupanje prilikom sklapanja ugovora o zakupu, ali i drugih ugovora u pravnom prometu.

2. Ugovor o zakupu U skladu s propisima kojima se uređuje obvezno pravo, ugovor o zakupu je ugovor temeljem kojega se ustanova socijalne skrbi kao zakupodavac obvezuje predati zakupniku određenu prostoriju na korištenje, a zakupnik se za to obvezuje plaćati ustanovi određenu zakupninu. Zakupnina koju zakupnik pritom plaća jest vlastiti prihod ustanove socijalne skrbi koji se evidentira na osnovnom računu 66151 Prihodi od pruženih usluga. Takvi se uplaćeni, a ma-

Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

nje planirani ili neplanirani vlastiti prihodi mogu izvršavati i iznad iznosa utvrđenih u proračunu, a do visine uplaćenih sredstava. U 2013. godini ustanove socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska i koje su proračunski korisnici državnog proračuna izuzete su od obveze uplate vlastitih prihoda u državni proračun. Kod ustanova socijalne skrbi kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (domovi i centri za pomoć i njegu) obveza uplate u proračun jedinice postoji osim u slučaju propisivanja izuzeća od uplate odlukom o izvršavanju proračuna za pojedinu godinu. Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni, a ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnoga, za podmirenje navedenih rashoda, mogu se koristiti i za podmirenje rashoda redovne djelatnosti. Što se tiče obveza zakupnika, zakupnik je dužan koristiti prostorije (ali i općenito sve druge stvari koje se daju u zakup) kao dobar gospodarstvenik, odnosno dobar domaćin i samo onako kako je određeno ugovorom ili namjenom same prostorije dane u zakup. Zakupnik odgovara za štetu koja nastane korištenjem zakupljenih prostora protivno ugovoru ili njihovoj namjeni, bez obzira na to je li stvar koristio on, ili neka osoba koja radi po njegovu nalogu, podzakupnik ili koja druga osoba kojoj je omogućio da koristi prostoriju, odnosno stvar. Ako zakupnik i nakon opomene ustanove socijalne skrbi koristi prostorije protivno ugovoru ili njihovoj namjeni ili primjerice zanemaruje održavanje prostorija, što bi moglo dovesti do znatne štete za ustanovu, ustanova može otkazati ugovor bez davanja otkaznog roka. Zakupnik je dužan plaćati zakupninu u rokovima određenim ugovorom. Ustanova može otkazati ugovor o zakupu ako zakupnik ne plati zakupninu ni u roku 15 dana nakon što ga je ustanova pozvala na plaćanje. Vezano za to, važno je napomenuti da je moguća i dopuštena i situacija da umjesto samog zakupnika temeljem upute (asignacije), zakupninu ustanovi plaća neka druga pravna ili izička osoba različita od samog zakupnika. 83

SOCIJALNA SKRB 3. Uputa (asignacija)

5. Prestanak zakupa

Uputom jedna osoba, uputitelj (asignant), odnosno u konkretnom slučaju zakupnik ovlašćuje drugu osobu, upućenika (asignata), da za njezin račun plati određeni iznos na ime zakupnine, ustanovi socijalne skrbi koja je u ovom slučaju primatelj upute (asignatar), dok se istovremeno ustanova ovlašćuje da to ispunjenje primi u svoje ime. U pravilu i s obzirom na obvezu praćenja naplate prihoda, odnosno poduzimanja svih mjera kako bi se naplatili svi prihodi koji su u nadležnosti ustanova socijalne skrbi, u najvećem će broju slučajeva ustanove socijalne skrbi prihvatiti ispunjenje i od drugih pravnih ili izičkih osoba. Međutim, ustanova socijalne skrbi ne mora nužno pristati na takvo plaćanje. U tom je slučaju ustanova dužna o svom odbijanju odmah obavijestiti dužnika tj. zakupnika, inače će mu odgovarati za štetu.

Ugovor o zakupu sklopljen na određeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen. Međutim, kada zakupnik i nakon proteka vremena, za koje je ugovor o zakupu sklopljen, nastavi koristiti prostorije (ili druge predmete zakupa), a ustanova se tomu ne usprotivi, smatra se da je prešutno sklopljen novi ugovor o zakupu neodređenog trajanja, pod istim uvjetima, kao i prethodni. Isto se podrazumijeva i ako ustanova primi zakupninu od zakupnika (sklapanje novog ugovora o zakupu konkludentnim činima).

Pozadina davanja upute (asignacije), bilo na strani uputitelja (zakupnika), bilo na strani upućenika, mogu biti različiti poslovni odnosi posljedica kojih je sklapanje navedenog pravnog posla. Treba imati na umu da niti u kojem slučaju takvo postupanje ne bi smjelo ići na štetu ustanove socijalne skrbi, niti na štetu zakupnika.

4. Podzakup U pravilu, i ako nije drugačije ugovoreno, zakupnik može zakupljene prostorije dati u podzakup, ali samo ako se time ne nanosi šteta ustanovi socijalne skrbi. Ujedno će zakupnik jamčiti ustanovi da će podzakupnik koristiti stvar prema ugovoru o zakupu. Ako je međutim zakupljena stvar dana u podzakup bez dopuštenja ustanove, to je razlog za otkazivanje ugovora o zakupu od strane ustanove. Ustanova bi mogla, radi naplate svojih tražbina od zakupnika nastalih iz zakupa, zahtijevati neposredno od podzakupnika isplatu iznosa koje ovaj duguje zakupniku po osnovi podzakupa. Zakup i podzakup su povezani pa podzakup prestaje u svakom slučaju kad prestane zakup.

Ako je ugovor o zakupu sklopljen na neodređeno vrijeme, on može prestati otkazom koji svaka od ugovornih strana može dati drugoj, poštujući određeni otkazni rok. Ako otkazni rok nije određen ugovorom, isti iznosi osam dana. Što se tiče jednostranog raskida, svaka od ugovornih strana može ugovor raskinuti pod uvjetima koji se u pravilu određuju u samom ugovoru, a ako nisu određeni, onda sukladno općim pravilima obveznog prava. Uz naprijed navedene slučajeve kada se ugovor može raskinuti, odnosno čije je postojanje razlog za otkaz ugovora na temelju zakona (korištenje prostorija protivno ugovoru ili njihovoj namjeni, zanemarivanje održavanja prostorija, davanje u podzakup bez dozvole), najčešće će se ugovorne strane, pa tako i ustanove socijalne skrbi, pozivati na promjenjene okolnosti, odnosno na tzv. klauzulu rebus sic stantibus koja pojednostavljeno znači da ugovor obvezuje dok se ne promijene okolnosti u kojima je sklopljen. Ugovorna strana koja traži raskid bi u takvom slučaju trebala ustvrditi da su se nakon sklapanja ugovora okolnosti promijenile u tolikoj mjeri da ga se ne bi ni sklopilo da su to ugovorne strane znale prilikom sklapanja. Isto tako, treba očekivati da će ugovorna strana na čiju je štetu ugovor raskinut najčešće sudskim putem tražiti naknadu pravičnog dijela štete koju je pretrpjela zbog takvog postupanja (npr. izgubljena dobit, povrat sredstava na ime ulaganja u prostorije i sl.).

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr 84

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Mirela Zagorac *

UDK 657.2

Rezultati analize namjenskih i vlastitih prihoda javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta Budući da je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta otvorilo javnu raspravu Nacrta prijedloga pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta, autorica se u tekstu osvrće na njegove ključne odrednice, ali i na provedene analize koje su utjecale na predloženi sadržaj ovog podzakonskog akta.

1. Uvod Zakon o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisao je mogućnost izuzeća od obveze uplate namjenskih i vlastitih prihoda korisnika u državni proračun. U tom slučaju, navedeno izuzeće mora biti propisano zakonom o izvršavanju državnog proračuna. Člancima 38. i 39. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12) utvrđeno je da se obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda u državni proračun ne odnosi na znanost i visoko obrazovanje. Istim propisom utvrđeno je i da nadležno ministarstvo nadzire ostvarenje i trošenje ovih prihoda, kao i da može, uz suglasnost Ministarstva inancija, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija i vlastitih prihoda za koje namjena nije utvrđena.

2. Nacrt prijedloga pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta Budući da 2012. godini za javna visoka učilišta i javne znanstvene institute nije bilo propisane obveze izvještavanja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (dalje u tekstu: Ministarstvo) o ostvarenju i trošenju ovih prihoda, u Upitniku o iskalnoj odgovornosti za 2012. godinu, kojeg je temeljem Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o iskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni iskalnih pravila (NN, br. 78/11) dužan ispuniti čelnik Ministarstva, negativ* Mirela Zagorac, dipl. iur., Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

no je odgovoreno na pitanje je li se pratilo korištenje namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda koji su izuzeti od uplate u proračun. U Planu otklanjanja slabosti i nepravilnosti de inirane su aktivnosti kojima će se ove nepravilnosti otkloniti u 2013. godini: 1) Donošenje Pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta. 2) Praćenje korištenja namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih prihoda korisnika temeljem izvještaja de iniranih Pravilnikom. Ministarstvo je izradilo Nacrt prijedloga pravilnika o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda i donacija javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga pravilnika) i otvorilo javnu raspravu 1. kolovoza 2013. godine, kako bi o istom prikupilo mišljenja zainteresirane javnosti. Javna rasprava otvorena je do 15. rujna 2013. godine, te svi zainteresirani mogu dostaviti svoje eventualne primjedbe i prijedloge na cjelokupni tekst, kao i konkretne primjedbe i prijedloge na pojedine točke predložene u Nacrtu prijedloga pravilnika, uz jasna obrazloženja. Primjedbe i prijedlozi podnose se na Obrascu za sudjelovanje u internetskom savjetovanju, dostupnom na internetskim stranicama Ministarstva i upućuju na adresu elektroničke pošte: javnarasprava_vlastitiprihodi@mzos.hr . Nakon završetka procesa savjetovanja pristigli komentari, primjedbe i prijedlozi bit će objavljeni na internetskim stranicama Ministarstva, uz obrazloženja o prihvaćanju ili neprihvaćanju.

3. Analiza vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih instituta Podaci o ostvarenim vlastitim i namjenskim prihodima javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta prema ekonomskoj klasi ikaciji dostupni su u inancijskim izvještajima. Ministarstvo je analiziralo inancijske izvještaje javnih visokih učilišta 85

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE i javnih instituta za 2012. godinu, iz koje je razvidno da su u 2012. godini javna visoka učilišta ostvarila 942,6 mil. kuna, a javni znanstveni instituti 220,4 mil. kuna prihoda, iskazanih u okviru skupine 65-Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada (namjenski prihodi) i skupine 66-Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga (vlastiti prihodi) i prihodi od donacija. Analiza je također pokazala da prihodi ostvareni u okviru ovih skupina čine 25% u ukupnim prihodima javnih visokih učilišta, odnosno 28% u ukupnim prihodima javnih instituta. Navedene brojke nedvojbeno govore o značajnosti ovih prihoda, kako zbog njihovog udjela u ukupnim prihodima, tako i zbog ukupnih sredstava (1.163 mil. kuna), kojima raspolažu tijela i osobe odgovorne za upravljanje inancijskim sredstvima navedenih ustanova, a za koje ne postoje propisani kriteriji za njihovu raspodjelu. Posljedica ovako neuređenog sustava su česte subjektivne odluke odgovornih osoba o raspodjeli inancijskih sredstava bez transparentnih kriterija. Nadalje, u Ministarstvu inancija osnovana je Radna podskupina za analizu i preispitivanje Registra neporeznih prihoda, čije su članove imenovala sva ministarstva. Na inicijativu Radne podskupine za analizu i preispitivanje Registra neporeznih prihoda, Ministarstvo je od javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta zatražilo sljedeće podatke o namjenskim i vlastitim prihodima, koje isti ostvaruju: vrsta prihoda (svrha ostvarenja prihoda), propis i podzakonski akt i njegov predlagatelj na temelju kojeg se prihodi ostvaruju, račun na kojem su prihodi evidentirani, osnovica za obračun prihoda, relativni ili apsolutni iznos neporeznog prihoda, ukupno ostvareni prihod u 2012. godini, tko su uplatitelji prihoda i objašnjenje utroška sredstava. Iz dostavljenih podataka razvidno je različito shvaćanje proračunskih korisnika o tome jesu li primjerice školarine, odnosno participacije studenata u troškovima studija, kao i neke druge vrste prihoda vlastiti ili namjenski prihodi. Zbog navedenoga, ovi proračunski korisnici neujednačeno evidentiraju iste vrste prihoda. Vlastiti prihodi prema odredbama Zakona o proračunu su de inirani kao prihodi, koje visoka učilišta i instituti ostvaruju od obavljanja poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, s time da navedene poslove mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna. Vlastite prihode, kako ih de inira i sam Pravilnik, javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti ostvaruju od programa usavršavanja i ospo86

sobljavanja, provođenja poslijediplomskih sveučilišnih studija, znanstvenih, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata i ekspertiza, nakladničke djelatnosti, iznajmljivanja prostora i opreme te ostalih poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima. Ovako ostvareni prihodi evidentiraju se u okviru skupine 66 - Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija. U okviru ove skupine evidentiraju se i donacije, koje visoka učilišta i instituti ostvare od izičkih osoba, nepro itnih organizacija, trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna. Iako iz naslova Pravilnika proizlazi da isti od namjenskih prihoda regulira samo donacije, odredbe Pravilnika odnose se i na školarine odnosno participaciju studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima, koje izvodi visoko učilište i to: preddiplomski, integrirani preddiplomski i diplomski, diplomski te stručni i specijalistički diplomski stručni studiji. Navedeni se prihodi klasi iciraju kao namjenski i evidentiraju se u okviru skupine 65-Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada. Može se primijetiti da su kod pojedinih korisnika prihodi od školarina za dodiplomski i poslijediplomski studij evidentirani u okviru skupine 65, kod drugih u okviru skupine 66, a neki korisnici ove dvije vrste školarina evidentiraju na različitim skupinama. Prema nacrtu Pravilnika prihodi od provođenja poslijediplomskih studija su vlastiti prihodi, i evidentiraju se u okviru skupine 66, dok se prihodi od dodiplomskih studija klasi iciraju kao namjenski prihodi, i evidentiraju u okviru skupine 65. Važno je naglasiti da je na ovako potrebno evidentirati i sve prihode koji nisu školarine, ali se odnose na tu vrstu studija, primjerice prihodi od prijavnica, upisnine i slično. Ministarstvo će u Uputi za izradu inancijskog plana razdjela 080 - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta za razdoblje 2014. - 2016., na temelju Upute za izradu prijedloga Državnog proračuna Republike Hrvatske i Smjernica ekonomske i iskalne politike Ministarstva inancija, utvrditi pripadnost prihoda koje ostvaruju javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti pojedinim skupinama prihoda, te propisati jednoobrazni način njihova evidentiranja.

4. Korištenje vlastitih i namjenskih prihoda javnih visokih učilišta i javnih instituta Odredbe Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu vrlo načelno propisuju način korištenja vlastitih prihoda. KoriTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE snici vlastitim prihodima podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni, a ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje tih rashoda, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti. Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu ne propisuje način korištenja namjenskih prihoda.

su rashodi u okviru: podskupine 322 - Rashodi za materijal i energiju, podskupine 323 - Rashodi za usluge izuzev rashoda u okviru odjeljka 3237 - Intelektualne i osobne usluge i razreda 4 - Rashodi za nabavu ne inancijske imovine. Plaćanje osoba koje su sudjelovale u obavljanju djelatnosti moguće je povećanjem redovne plaće zaposlenika za rad izvan normirane redovne djelatnosti, te isplatu naknada za rad vanjskim suradnicima.

Nacrt prijedloga pravilnika predviđa da se iz vlastitih prihoda, kao i prihoda od participacija studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima, koje izvodi visoko učilište, prvenstveno podmiruju troškovi nastali obavljanjem tih djelatnosti, što je u skladu s člankom 40. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu. Također, Nacrt prijedloga pravilnika za svaku vrstu prihoda propisuje i raspodjelu određenog postotka prihoda za podmirenje rashoda redovne djelatnosti i za unapređenje djelatnosti, odnosno za plaćanje osoba koje su sudjelovale u obavljanju djelatnosti.

Raspodjelu donacija za redovnu djelatnost i unapređenje djelatnosti predviđa se samo u slučaju da ugovorom nije utvrđena njihova namjena. Javna visoka učilišta i javni znanstveni instituti svojim internim aktima mogu odrediti detaljniju raspodjelu gore navedenih prihoda.

Rashodi za redovnu djelatnost i unapređenje djelatnosti, kako ih de inira Nacrt prijedloga pravilnika,

5. Nadzor i izvješćivanje Pravilnik predviđa izvještavanje Ministarstva o ostvarenim prihodima i rashodima po vrstama prihoda, i to u roku od 10 dana po isteku izvještajnog razdoblja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja i od 1. siječnja do 30. rujna, a do 15. veljače tekuće godine, za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca prethodne godine.

Ne propustite u listopadu! IZOBRAZBA I USAVRŠAVANJE U PODRUČJU JAVNE NABAVE: 1) IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE • U Zagrebu, 14. – 19. listopada 2013. godine (6 dana), s početkom u 8:30 sati • Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje certi ikata stručnosti za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. • Potvrda o pohađanju Programa izobrazbe po završetku

2) PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE • u Zagrebu, 01. – 22. listopada 2013. godine, jednodnevni (8 sati) programi • Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvjeti za obnavljanje certi ikata u području javne nabave. • Potvrda o pohađanju Programa usavršavanja po završetku • Materijal: knjiga Sustav javne nabave 2013/2014 Detaljan program možete pogledati na 6. stranici časopisa.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

ŠKOLSTVO Ana Zorić *

UDK 347.2

Planiranje nabave u skladu s nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama U tekstu se autorica kratko osvrće na planiranje nabave u kontekstu donesenih Nacionalnih smjernica, za prehranu učenika u osnovnim školama. Navedene bi Nacionalne smjernice, uz Normative za prehranu učenika u osnovnim školama, trebale pomoći prilikom planiranja zdrave i uravnotežene prehrane za učenike osnovnih škola, a ujedno i potiču na usvajanje pravilnih prehrambenih navika te promociju zdravlja i prevenciju bolesti.

1. Uvod Dva su temeljna dokumenta zakonska podloga za ustroj i funkcioniranje sustava školske prehrane, i to: Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, te Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN, br. 63/08 i 90/10). Člankom 68. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, propisano je kako su osnovne škole dužne organizirati prehranu učenika dok borave u školi u skladu s propisanim normativima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravlje. Slijedom navedenog, krajem 2012. godine doneseni su Normativi za prehranu učenika u osnovnim školama (NN, br. 146/12, dalje u tekstu: Normativi). Normativima su propisane preporučene vrste hrane i jela, optimalni unos energije i hranjivih tvari, broj obroka i raspodjela preporučenog unosa energije po obrocima u svrhu osiguranja pravilne prehrane učenika za vrijeme boravka u osnovnoj školi. Školske su ustanove dužne prehranu organizirati u skladu s istima. U točki III. Normativa je utvrđeno da će ministar zdravlja u svrhu primjene Normativa donijeti Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama. O Nacionalnim smjernicama i njihovoj povezanosti s planom nabave govori se u nastavku teksta.

Ana Zorić, dipl. iur, Ministarstvo inancija RH.

2. Izrada plana nabave prema Nacionalnim smjernicama za prehranu učenika u osnovnim školama Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama (dalje u tekstu: Nacionalne smjernice) su donesene i objavljene na stranicama Ministarstva zdravlja1, a namijenjene su svim zaposlenima u službi školske prehrane i fokusirane su na ključne elemente, da bi se poboljšala kvaliteta prehrane u školama. U tom smislu, u Nacionalnim se smjernicama daju upute kako organizirati i upravljati službom školske prehrane, ali i upute za sklapanje ugovora javne nabave, pripremu i dostavu obroka u skladu s potrebama odgovarajuće dobne skupine djece, istovremeno poučavajući i potičući djecu da usvoje pravilne prehrambene navike. Nacionalne smjernice omogućavaju i planiranje prehrane uz pomoć jedinica serviranja hrane, jer sadrže de iniciju jedne jedinice određene kategorije hrane, koje su po svom sastavu i značaju u prehrani slične, te tablični prikaz količine različitih vrsta hrane iste kategorije koje odgovaraju jednoj jedinici serviranja hrane te određene kategorije. Uz Nacionalne smjernice tj. u njihovom dodatku, dani su i primjeri sezonskih jelovnika jesen, zima i proljeće i pripadajući normativi koji mogu poslužiti i kao ideja za stvaranje novih i raznovrsnijih jelovnika. Za provođenje Normativa za prehranu učenika u osnovnim školama predviđa se obveza praćenja i evaluacije. Da bi prehrana u osnovnim školama ispunila kriterije kvalitete i sigurnosti, u Nacionalnim smjernicama je posebna pažnja posvećena planiranju javne nabave, tijekom koje se svi proizvodi i/ili usluge moraju precizno de inirati i speci icirati, sukladno važećim propisima, kojima se uređuje područje javne nabave. Uz navedeno, u Nacionalnim smjernicama obrađuje se i priprema postupka javne nabave, ocjenjivanje kvalitete ponude i odabir dobavljača, ugovori o javnoj nabavi, te izvršenje ugovora o javnoj nabavi tj. isporuka i preuzimanje robe/usluge. 1 http://www.zdravlje.hr/zdravlje/hrana_prehrana_i_zdravlje/ prehrambene_smjernice.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

ŠKOLSTVO Sve navedene zahtjeve utvrđene Normativima i Nacionalnim smjernicama treba imati na umu u fazi pripreme prijedloga plana nabave, koji treba biti podloga i jest u pravilu temelj za inancijski plan. Zbog toga je prije sastavljanja plana nabave potrebno detaljno proučiti Normative i Nacionalne smjernice. Također, navedene dokumente treba uzeti u obzir i u kontekstu izvršavanja ugovora koji su na snazi. Nadalje, prilikom de iniranja predmeta nabave potrebno je voditi računa i o mišljenju Ministarstva gospodarstva, Uprave za sustav javne nabave vezano za određivanje predmeta nabave kod nabave prehrambenih namirnica (početak 2012. godine), citirano: „Članak 79. stavak 1. propisuje da javni naručitelj određuje predmet nabave na način da predstavlja njegovu tehničku, tehnološku, oblikovnu, funkcionalnu i/ili drugu cjelinu. Stavak 2. istog članka Zakona propisuje da javni naručitelj može podijeliti predmet nabave na grupe na temelju objektivnih kriterija prema vrsti, svojstvima, namjeni, mjestu i/ili vremenu ispunjenja. Mišljenja smo da bi prehrambene proizvode za školsku kuhinju mogli odrediti kao sljedeće predmete nabave: meso i mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, kruh i krušni proizvodi, svježe voće, svježe povrće, konzervirano voće i povrće te ostale namirnice za potrebe školske kuhinje. ...Nadalje, mišljenja smo da meso i mesne prerađevine možete podijeliti na sljedeće grupe: junetina i teletina, svinjetina, piletina i puretina, riba, mesne prerađevine. Mlijeko i mliječne proizvode možete podijeliti na grupe: mlijeko i mliječni proizvodi. Konzervirano voće i povrće možete podijeliti na grupu konzervirano voće i konzervirano povrće.“2. Podsjećamo kako je 9. srpnja 2013. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13). U dijelu koji se odnosi na plan nabave nije bilo promjena. I nadalje je propisana obveza naručitelju, da na internetskim stranicama objavi plan nabave u roku 60 dana od dana donošenja proračuna, odnosno inancijskog plana. Sve izmjene i dopune plana nabave javni naručitelj odmah objavljuje na internetskim stranicama. Objavljeni plan nabave i sve njegove izmjene i dopune moraju na internetskim stranicama biti dostupne najmanje do 30. lipnja sljedeće godine. Osim navedenog, javni naručitelj dužan je središnjem tijelu državne uprave nadležnom za sustav Izvor: Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, www.javnanabava.hr .

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

javne nabave, dakle Upravi za sustav javne nabave u Ministarstvu gospodarstva odmah dostaviti podatke o internetskim stranicama na kojima je objavljen plan nabave te mu dostaviti svaku kasniju izmjenu tih podataka. Uprava za sustav javne nabave objedinjuje na svojim internetskim stranicama popis poveznica internetskih stranica na kojima su dostupni planovi nabave svih javnih naručitelja. Ako javni naručitelj nema mogućnost objave na internetskim stranicama, dostavit će u elektroničkom obliku svoj plan nabave te sve njegove kasnije izmjene i dopune Upravi za sustav javne nabave, koja će ih objaviti na svojim internetskim stranicama, pri čemu je za točnost podataka odgovoran javni naručitelj. Sukladno članku 20. Zakona o javnoj nabavi, plan nabave mora sadržavati najmanje podatke o predmetu nabave, evidencijskom broju nabave, procijenjenoj vrijednosti nabave, ako je poznata, vrsti postupka javne nabave, podatak o tome sklapa li se ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, podatke o planiranom početku postupka te podatke o planiranom trajanju ugovora o javnoj nabavi ili okvirnom sporazumu. Za predmete nabave, čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 20.000,00 kuna, a manja od 70.000,00 kuna, u plan nabave se obvezno unose samo podaci o predmetu nabave i procijenjenoj vrijednosti nabave. U članku 182. za nepoštivanje navedenih obveza propisana je i novčana kazna od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna za prekršaj pravne osobe ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno novčana kazna od 10.000,00 do 100.000,00 kuna za prekršaj odgovorne osobe u pravnoj osobi ili odgovorne osobe u državnom tijelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Plan nabave donosi ravnatelj škole i ne mora ga usvajati školski odbor sagledavajući odredbe Zakona o javnoj nabavi. Međutim, školski će ga odbor usvajati (a također i sve njegove izmjene i dopune tijekom godine), ako to izrijekom stoji u statutu ili drugom općem aktu škole ili iz njegovih odredaba proizlazi takva obveza usvajanja tj. donošenja plana nabave od strane istih. Zaključno, prije sastavljanja plana nabave za sljedeća razdoblja potrebno je proučiti smjernice i upute dane u Nacionalnim smjernicama, a sve namirnice koje će se nabavljati vezano uz školsku prehranu moraju biti nabavljane imajući na umu zahtjeve utvrđene Normativima i Nacionalnim smjernicam, da bi školska prehrana u osnovni školama bila planirana kao zdrava i uravnotežena. Time će se doprinijeti promicanju zdravog načina života i unaprjeđenju zdravlja u školama. 89

PRAVOSUĐE Ivana Jakir-Bajo *

UDK 657.21

Rezultati nalaza državnog ureda za reviziju Državni ured za reviziju upozorio je na potrebu uspostave odgovarajućeg sustava kontrola u naplati prihoda državnog proračuna, koji se odnose na sudske pristojbe i na neadekvatno upravljanje potencijalnim obvezama, po osnovi pokrenutih sudskih postupaka. Autorica iznosi ključne točke nalaza i upute Ministarstva inancija usmjerene rješavanju gore navedenog problema.

1. Uvod Dio pravosudnih tijela, ali i ostalih proračunskih korisnika u sustavu pravosuđa imaju poteškoće u praćenju naplate potraživanja po prihodima koji su u njihovoj nadležnosti, kao primjerice sudskih pristojbi. Iako naplaćene sudske pristoje nisu raspoložive sudovima, već stranke pristojbu izravno uplaćuju na jedinstveni račun državnog proračuna, niti jedno drugo tijelo, izuzev sudova, ne raspolaže podacima na temelju kojih se mogu evidentirati potraživanja i pratiti naplata ovih prihoda državnog proračuna. U Izvješću Državnog ureda za reviziju o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, kao značajniji nalazi koji su utjecali na iskazivanje uvjetnog mišljenja, povezani su s manjkavim kontrolama u naplati sudskih pristojbi te nedovoljno praćenje potencijalnih obveza po osnovi pokrenutih sudskih postupaka.

2. Uspostavljanje kontrola u naplati sudskih pristojbi Nakon što stranka uplati sudsku pristojbu, a propusti o tome nadležnom tijelu dostaviti odgovarajući dokaz, pokreću se postupci prisilne naplate iste pristojbe. Slijedom toga, sudska pristojba bude naplaćena dvostruku, te stranke traže povrat. Prema navodima iz nalaza Državnog ureda za reviziju, Ministarstvo inancija učestalo zaprima zahtjeve za povrat više uplaćenih sredstava na ime sudskih pristojbi. U Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu istaknuto je, da nije uspostavljena kontrola u naplati sudskih pristojbi, što rezultira dodatnim troškovima zbog neosnovanog provođenja ovrha. *

Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo inancija RH.

Državni ured za reviziju nadalje ističe, da su prema odredbama Zakona o proračunu, proračunski korisnici državnog proračuna odgovorni za potpunu i pravodobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnosti, te za njihovu uplatu u proračun. Dakle, u slučaju naplate sudskih pristojbi odgovorna su pravosudna tijela. Državni ured za reviziju nalaže uspostavu odgovarajućeg sustava kontrola u naplati prihoda državnog proračuna, koji se odnose na sudske pristojbe, s ciljem izbjegavanja nepotrebnih troškova, koji terete račun državnog proračuna, kao i troškova koji terete račune ovršenika zbog neosnovano provedenih ovrha. Ministarstva inancija i pravosuđa su i poduzimala konkretne mjere usmjerene rješavanju gore navedenog problema. Ministarstvo pravosuđa je 24. siječnja 2012. godine uputilo dopis Financijskoj agenciji (KLASA: 400-06/12-01/4; URBROJ: 514-06-0401/1-123-2), kojim nalaže dostavljanje izvještaja o uplatama stranaka na jedinstveni račun državnog proračuna korisnicima razdjela 110 Ministarstvo pravosuđa, s brojem RKP-a svakog korisnika i popisom e-mail adresa na koje je potrebno tjedno dostavljati tražena izvješća. Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) je postupila temeljem zahtjeva, te tjedno dostavlja tražena izvješća. Međutim, iz nalaza je razvidno da se neka pravosudna tijela još nisu prilagodila takvom načinu izvješćivanja. Stoga je Ministarstvo inancija 21. kolovoza 2013. godine uputilo Ministarstvu pravosuđa dopis, kojim traži da se pravosudna tijela potaknu na: 1) korištenje izvješća FINE, koja sadrže sve potrebne elemente za prepoznavanje pojedinih uplata, i 2) uspostavu takve organizacije posla koja će računovodstvu pravosudnog tijela osigurati podatke potrebne za evidenciju potraživanja po sudskim prihodima i praćenja naplate. Za navedeno svakako treba iskoristiti aplikaciju: e-spis. Uputom se daje i prikaz načina provođenja knjigovodstvenih evidencija potraživanja po sudskim pristojbama, ali i drugih potraživanjima, koja su u nadležnosti ne samo sudova, već i drugih proračunskih korisnika u sustavu pravosuđa, a prihod su državnog proračuna. Uputom se kaže da su prihodi od sudskih pristojbi klasi icirani u izvor inanciranja 11 - Opći prihodi TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

PRAVOSUĐE i primici, u skladu s Pravilnikom o proračunskim klasi ikacijama (NN, br. 26/10). Navedeni prihodi u cijelosti se uplaćuju na jedinstveni račun državnog proračuna, nisu raspoloživi proračunskim korisnicima, niti ih korisnici iskazuju kao prihod u svojim knjigovodstvenim evidencijama. Ovi prihodi priznaju se, i kao takvi evidentiraju, samo u državnom proračunu. U tablici se daje primjer evidencije naplate prihoda od sudskih pristojbi u glavnoj knjizi suda: Račun Duguje Potražuje 1 2 3 4 OPĆI PRIHODI – izvor inanciranja 11 1. Potraživanja od stranaka po sudskim pristojbama 16511 96511 (prihodi državnog proračuna iz nadležnosti suda) 2. Obavijest proračuna o naplaćenim prihodima (izva- 96511 16511 dak FINA-e) Obračun i plaćanje rashoda Ovi prihodi se izvorno knjiže u državnom proračunu i plaćanje rashoda nije direktno vezano uz njihovu naplatu. Red. br.

Opis

Prema uputi Ministarstva inancija, računovodstvo suda temeljem izdanog sudskog rješenja za naplatu sudske pristojbe iskazuje potraživanje za sudsku pristojbu unutar odgovarajućeg osnovnog računa u skupinama 16 – Potraživanja za prihode poslovanja i obračunati prihod unutar odgovarajućeg osnovnog računa u skupini 96 – Obračunati prihodi poslovanja. Naplatom sudske pristojbe zadužuje se račun obračunatih prihoda, te odobrava račun potraživanja. Sud, dakle, ne evidentira prihod, budući da njega iskazuje državni proračun. Na isti način provode se knjigovodstvene evidencije i drugih prihoda državnog proračuna, čije je priku-

pljanje u nadležnosti suda ili drugih proračunskih korisnika u sustavu pravosuđa.

3. Praćenje potencijalnih obveza po osnovi pokrenutih sudskih postupaka Državni ured za reviziju u Izvješću o obavljenoj reviziji Godišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu upozorio je i na neadekvatno upravljanje potencijalnim obvezama po osnovi pokrenutih sudskih postupaka. Sveukupne isplate koje su teretile državni proračun u 2012. godini po pravomoćnim sudskim presudama, ovrhama i nagodbama iznosile su 224.486.393,08 kn. Prema Državnom uredu za reviziju, proračunski korisnici ne posvećuju dovoljnu pažnju planiranju, odnosno upravljanju potencijalnim obvezama, koje su u okvirima njihove nadležnosti. Revizija smatra da je za učinkovito upravljanje potencijalnim obvezama države potrebna suradnja pravosudnih tijela, koja vode postupke u ime Republike Hrvatske, FINE koja izvršava sudska rješenja i proračunskih korisnika iz čije nadležnosti su pokrenuti tužbeni zahtjevi. Pokrenuti tužbeni zahtjevi pred nadležnim sudovima koji se vode protiv Republike Hrvatske predstavljaju potencijalne obveze, koje u narednom razdoblju mogu teretiti račun državnog proračuna. Odredbama članka 16., stavka 1., točka 3. Pravilnika o inancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11), propisano je da su obvezne bilješke uz Bilancu, pregled ostalih ugovornih odnosa i slično, koji uz ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati obveza ili imovina (dana kreditna pisma, hipoteke, sporovi na sudu, koji su u tijeku i slično). Iz navedene odredbe je vidljiva obveza proračunskih korisnika o vođenju evidencija o tužbenim zahtjevima, koji se pokreću protiv Republike Hrvatske pred nadležnim sudovima, a koji su iz njihova djelokruga.

U rujnu iz tiska izlazi priručnik

VATROGASTVO Ana Polić *

UDK 336.2

Porezni tretman primitaka radnika javnih vatrogasnih postrojbi Autorica u tekstu obrađuje česta pitanja javnih vatrogasnih postrojbi vezanih uz porezni tretman korištenja službenih vozila u privatne svrhe, isplaćivanja otpremnina i pomoći članovima obitelji u slučaju smrti radnika.

1. Uvod Javne vatrogasne postrojbe, kao proračunski korisnici, obračunavaju i isplaćuju plaće i primitke te druge naknade svojim radnicima sukladno potpisanim kolektivnim ugovorima (odnosno internim aktima), Zakonu o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 73/13), Zakonu o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12 i 144/12), Pravilniku o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 i 79/13) te Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12 i 144/12). S obzirom na česta pitanja u svezi poreznog tretmana određenih isplata, a sa stajališta poreza na dohodak, u nastavku donosimo osvrt na pojedine slučajeve.

2. Korištenje službenog vozila u privatne svrhe Javne vatrogasne postrojbe imaju mogućnost ustupanja svojih službenih vozila na korištenje svojim radnicima izvan radnog vremena u privatne svrhe što, s obzirom na speci ičnost djelatnosti, često proizlazi iz potrebe za dostupnošću i mobilnošću vatrogasaca. Zakonom o porezu na dohodak korištenje službenih prometnih sredstava u privatne svrhe od strane radnika, a koji ostvaruje primitke po osnovi nesamostalnog rada, tretira se kao primitak u naravi. Utvrđivanje vrijednosti primitka u naravi detaljnije je de inirano Pravilnikom o porezu na dohodak, a utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti primitka.

• prema stvarnom opsegu korištenja, tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2 kune po prijeđenom kilometru. Obračunavanje i plaćanje poreza na dohodak na primitke u naravi vrši se tako da se tržišna vrijednost1 primitka u naravi uveća za doprinose za obvezna osiguranja, kao i porez na dohodak, te prirez porezu na dohodak te za PDV. U nastavku daje se primjer izračuna plaće u naravi iz nabavne vrijednosti automobila za kojega je primljen račun u iznosu od 123.000,00 kuna: Iznos računa: 100.000,00 + PDV 23.000,00 Nabavna vrijednost Pretporez Pretporez koji ne može odbiti, priznati trošak Osnovica za obračun plaće u naravi iznosi 100.000,00 * 1 % *23% Osnovica za obračun amortizacije

Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

6.900,00

1.230,00 100.000,00 *20 % = 20.000,00

Neovisno o načinu obračuna primitka u naravi, javna vatrogasna postrojba treba donijeti odluku o načinu i uvjetima korištenja službenog vozila te o načinu utvrđivanja plaće radnika po osnovi primitka od korištenja. U slučaju obračuna primitka prema opsegu stvarnog korištenja, javna vatrogasna postrojba dužna je voditi evidenciju o prijeđenoj kilometraži, kao i o vremenu korištenja službenog vozila u privatne svrhe. Način vođenja evidencije utvrđuje se odlukom o načinu i o uvjetima korištenja službenog vozila. S obzirom na speci ičnost djelatnosti vatrogastva, gdje postoji organiziran rad u dežurstvu, ukoliko isto proizlazi iz radno-pravne dokumentacije i uz uvjet da se rad u dežurstvu obavlja povremeno, korištenje službenog vozila za vrijeme dežurstva ne tretira se kao primitak u naravi.

Vrijednost primitka od korištenja službenih vozila u privatne svrhe izračunava se mjesečno na jedan od sljedeća tri načina obračuna: • 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava, • 20% mjesečne rate za operativni leasing ili

123.000,00 100.000,00 16.100,00

Tržišna vrijednost je 1% nabavne vrijednosti prijevoznih sredstava, 20% mjesečne rate za operativni leasing ili prema stvarnom opsegu korištenja, tako da se ukupno prijeđena kilometraža u privatne svrhe pomnoži s 2 kune po prijeđenom kilometru.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

VATROGASTVO 3. Isplaćivanje otpremnine Pravo radnika na otpremninu utvrđuje se Zakonom o radu, a osim navedenim Zakonom moguće je isto urediti i internim aktima poslodavca, ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Prema Zakonu o radu u slučaju otkaza radnik ima pravo na otpremninu ako je u javnoj vatrogasnoj postrojbi neprekidno radio najmanje dvije godine, osim u slučaju kad je otkaz nastao zbog razloga uzrokovanih ponašanjem radnika. Kao minimalni iznos otpremnine za svaku navršenu godinu rada u javnoj vatrogasnoj postrojbi određena je jedna trećina prosječne mjesečne plaće ostvarene u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa, dok maksimalni iznos (ukoliko drugim propisima nije drugačije uređeno) može iznositi do šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa. Neoporezivi iznosi otpremnine dani su u Pravilniku o porezu na dohodak. Prilikom isplate otpremnine, zbog poslovno uvjetovanog otkaza (u slučaju prestanka potrebe za radnikom zbog gospodarskih, tehničkim ili organizacijskih razloga) i osobno uvjetovanog otkaza (u slučaju nemogućnosti radnika da zbog nekih trajnih osobina ili sposobnosti uredno izvršava svoje obveze) radniku je moguće neoporezivo isplatiti do 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada, provedenu u toj javnoj vatrogasnoj postrojbi. U provedeno vrijeme uračunava se i vrijeme provedeno kod prethodnog poslodavca, ako su se na javnu vatrogasnu postrojbu, statusnom promjenom ili drugim pravnim poslom, prenijeli i ugovori o radu vatrogasaca i drugih radnika. U slučaju kada je osob-

no uvjetovani otkaz nastao kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, radniku je moguće neoporezivo isplatiti do 8.400,00 kuna za svaku navršenu godinu rada u toj javnoj vatrogasnoj postrojbi. U slučaju odlaska u mirovinu neoporeziv je iznos otpremnine do 8.000,00 kuna, neovisno o broju godina koje je radnik proveo u javnoj vatrogasnoj postrojbi, u kojoj nastupaju uvjeti za odlazak u mirovinu.

4. Pomoć članovima obitelji u slučaju smrti radnika U slučaju smrti, bilo vatrogasca, bilo radnika koji obavljaju popratne djelatnosti, javna vatrogasna postrojba može članovima obitelji isplatiti novčanu pomoć. Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su iznosi do kojih se pomoć, odnosno potpora mogu neoporezivo isplatiti. Tako se sukladno Pravilniku o porezu na dohodak, članu obitelji neoporezivo može isplatiti potpora u visini do 7.500,00 kuna. Potpore isplaćene djeci smrtno stradalog radnika, u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak, ne smatraju se dohotkom te su u cijelosti neoporezive. U slučaju isplate potpore članu obitelji, izuzev djeci, iznad neoporezivog iznosa, razlika između isplaćenog iznosa i 7.500,00 kuna podliježe samo obvezi obračuna poreza na dohodak, kao drugi dohodak. Sukladno Zakonu o doprinosima, potpora obitelji u slučaju smrti radnika predstavlja iznimku od obveze obračuna doprinosa prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak.

Ne propustite!

PRORAČUNSKI KORISNICI, JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I NEPROFITNE ORGANIZACIJE U SUSTAVU PDV-A Zagreb, 27. rujna, hotel Palace, u 10.00h Detaljan program seminara možete pogledati na 4. stranici magazina.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA Ana Polić *

UDK 347.2-657.2

Računovodstvo osnivanja trgovačkog društava od strane nepro itne organizacije 1. Uvod Nepro itne organizacije jesu pravne osobe za koje iz posebnih propisa proizlazi da su nepro itne te kojima cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti odnosno pro ita. Međutim, za ostvarivanje postavljenih ciljeva nepro itna organizacija može, sukladno odredbama statute, te ukoliko iste nisu zakonom zabranjene, obavljati i gospodarske djelatnosti. To primjerice izravno proizlazi iz odredbi članka 5. Zakona o udrugama (NN, br. 88/01, 11/02) prema kojima uz svoje registrirane djelatnosti, udruga može obavljati djelatnost kojom se stječe prihod, sukladno zakonu. Pritom, udruga ne smije obavljati djelatnosti radi stjecanja dobiti za svoje članove ili treće osobe. Ako u obavljanju djelatnosti udruga ostvari dobit, ona se mora sukladno statutu udruge koristiti isključivo za obavlja nje i unapređenje djelatnosti udruge, kojima se ostvaruju njeni ciljevi utvrđeni statutom1. Važno je napomenuti da se pri obavljanju gospodarskih djelatnosti znatno usložuje porezni aspekt poslovanja nepro itne organizacije. Naime, obavljajući gospodarsku djelatnost nepro itna organizacija postaje i obveznikom poreza na dodanu vrijednost sukladno uvjetima iz Zakona o porezu na dodanu vrijednost (premašujući vrijednost oporezivih od 230.000,00 kn), a također i potencijalnim obveznikom poreza na dobit s obzirom da je zbog povlaštenog položaja na tržištu Porezna uprava svojim rješenjem može uključiti u sustav oporezivanja dobiti. U oba se slučaja nameće obveza ustrojavanja dodatnih i složenijih knjigovodstvenih evidencija s ciljem pravilnog utvrđivanja navedenih poreznih obveza. Pritom se otvaraju i kompleksna porezna pitanja ispravne podjele pretporeza u sustavu PDV-a, a također i pravilne podjele općih troškova poslovanja kao porezno priznatih troškova u sustavu oporezivanja dobiti.

Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo inancija RH.

Analogna rješenja predviđena su i prijedlogom novoga Zakona o udrugama, vidjeti: http://www.uzuvrh.hr/user iles/ ile/Prijedlog%20Zakona%20o%20udrugama.pdf

Praksa pokazuje da se gospodarske djelatnosti, sa svim poreznim i organizacijskim reperkusijama, u pravilu obavljaju u okviru nepro itnih organizacija. Međutim, osim na spomenuti način, a u svrhu samoinanciranja, nepro itna organizacija može, ukoliko je statutom predviđeno, za obavljanje kontinuiranih gospodarskih djelatnosti osnovati i svoje trgovačko društvo. Pri osnivanju trgovačkog društva nevažno je obavlja li društvo djelatnosti koje su usko povezane s ciljevima nepro itne organizacije ili obavlja djelatnosti različite od ciljeva i djelatnosti osnivača tj. nepro itne organizacije. Vlasnička (osnivačka) prava neproitne organizacije nad osnovanim trgovačkim društvom osiguravaju joj potpunu upravljačku kontrolu (postavljanje menadžmenta, određivanje poslovne politike, usvajanje planova i nadzor poslovanja, pravo na ukupnu dobit nakon oporezivanja itd.) dok međusobne poslovne odnose osnivač i trgovačko društvo u njegovu vlasništvu uređuju ugovorom kao i ostali pravni subjekti. Osnivanje vlastitog trgovačkog društva pokazuje opravdanost u slučajevima kontinuiranog i opsežnijeg obavljanja gospodarskih djelatnosti. Prije svega ove se prednosti očituju u transparentnom poreznom statusu i računovodstvenom praćenju gospodarskih djelatosti, ali i samog temeljnog poslovanja nepro itne organizacije. Nadalje, obavljanje gospodarskih djelatnosti na tržištu u pravilu podrazumijeva i stanovito čuvanje poslovih tajni što u okviru nepro itnih organizacija, čiji je rad javan, to nije moguće.

2. Osnivački izdaci i temeljni kapital Osnivanje trgovačkog društva uređeno je Zakonom o trgovačkim društvima (NN, br. 111/93, 34/99, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12 i 68/13), ali i drugim zakonima koji se odnose na obavljanje posebnih djelatnosti putem trgovačkih društava. Prilikom osnivanja trgovačkog društva statutom ili ugovorom de inira se iznos temeljnog kapitala koji se unosi kao osnivački ulog. Uplatu temeljnog kapitala u trgovačko društvo nepro itna organizacija kao osnivač evidentirat će u svojim poslovnim knjigama, sukladno Uredbi o računovodstvu nepro itnih organizacija (NN, br. 10/08 i 7/09) TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA i propisanom računskom planu za nepro itne organizacije, na odjeljku 1521 - Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih trgovačkih društava istovremeno evidentirajući smanjenje sredstava na odjeljku 1111 - Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka. Istovremeno trgovačko društvo će, sukladno Zakonu o računovodstvu (NN, br. 109/07 i 54/13), uplaćeni osnivački ulog evidentirati na odjeljku 1000 - Žiro račun u banci, a kao protustavku teretit će odgovarajući odjeljak unutar podskupine 900 – Upisani temeljni kapital koji je plaćen. Analogna knjiženja uz primjenu odgovarajućih računa provode se i u slučaju da se kao osnivački kapital unose stvari i prava. Sve ostale popratne troškove koje nepro itna organizacija treba platiti prilikom osnivanja trgovačkog društva,poput javnobilježničkih usluga, pečata i slično, evidentiraju se kao rashodi osnivača prema stvarnom iznosu i vrsti troška. Ukoliko se greškom na račun nepro itne organizacije uplate sredstva namijenjena trgovačkom društvu koje je u njenom vlasništvu, ona će sredstva evidentirati kao povećanje sredstava na računu (1111) i unutar odjeljka 2493 - Obveze za preduj-

move, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenute obveze. Po uplati pogrešne doznake na račun trgovačkog društva zatvorit će postojeću obvezu i evidentirati smanjenje novčanih sredstava (2493/1111). Istovremeno, trgovačko društvo će uz povećanje sredstava na računu evidentirati zatvaranje svojega otvorenog potraživanja ili eventualno priznati prihod ako se radi o nerecipročnom prihodu koji se priznaje u trenutku naplate. Dakle, ako primjerice osiguravajuće društvo greškom uplati povrat premije osiguranja nepro itnoj organizaciji, nakon što nepro itna organizacija uplati navedena sredstava na račun trgovačkog društva, ono će isto evidentirati na odjeljku 7855 – Prihodi od vraćenih premija osiguranja, iako sredstva nisu direktno uplaćena od strane osiguravajućeg društva. Kada trgovačko društvo godinu završi s ostvarenim dobitkom i odlukom o raspodjeli istog odluči dobitak uplatiti osnivaču, nepro itna organizacija će primitak od te dobiti evidentirati na odjeljku 3417 - Prihodi od dobiti trgovačkih društava, banaka i ostalih inancijskih institucija po posebnim propisima. Primljena sredstva nepro itna organizacija mora koristiti za ostvarenje ciljeva utvrđenih statutom.

OPĆINE, GRADOVI, ŽUPANIJE

Vas poziva na Vašu i našu

LC KONFERENCIJU PANORAMA 2013 koja će se održati 19. i 20. rujna 2013. godine u hotelu Four points by Sheraton Panorama u Zagrebu Zadovoljstvo nam je pozvati Vas na 13. LC Konferenciju Panorama 2013 u organizaciji naše tvrtke te suorganizaciji Udruge gradova Republike Hrvatske, koja će se ove godine održavati kroz dva glavna događaja:

1. Konferencija korisnika aplikacija iz paketa Sustav Poslovnih Informacija (SPI®) - 19. i 20.9.2013. 2. Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave - 19. rujan 2013. Osnovna ideja i koncept LC Konferencije Panorama 2013 je da se na jednom mjestu okupe predstavnici iz JLP(R)S s ciljem razmjene različitih iskustava vezanih uz svakodnevne izazove u radu. Nadamo se kako ćete prepoznati LC Konferenciju kao prikladno mjesto za upoznavanje novosti, zakonskih promjena kao i mogućih IT rješenja za poslove koji su svakodnevno pred Vama. Detaljne informacije o samoj konferenciji, sadržajima i načinu prijave pronaći ćete na www.panorama2013.com. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Desanka Sarvan *

UDK 347.7

Novosti u vodno-komunalnom gospodarstvu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (NN, br. 56/13 – stupio na snagu 15. svibnja 2013. godine) i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inanciranju vodnoga gospodarstva (NN, br. 56/13 – stupio na snagu 18. svibnja 2013. godine), donio je mnoge novosti u sektoru vodno-komunalnog gospodarstva, te je stoga korisno razmotriti najvažnije promjene koje se odnose na obveze JLS. U članku autorica predstavlja zakonske novine i obrazlaže njihove implikacije na poslovanje.

1. Pravni status komunalnih vodnih građevina U cilju pravne zaštite komunalnih vodnih građevina koje su namijenjene za obavljanje vodnih usluga, sukladno pravnim sustavima europskih zemalja, ZoVom je bio određen njihov poseban pravni status javnog dobra u javnoj uporabi, koje je u ograničenom pravnom prometu, te su komunalne vodne građevine određene kao javna dobra u javnoj uporabi, i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodne usluge ili JLS. Komunalne vodne građevine su: a) građevine za javnu vodoopskrbu – akumulacije, vodozahvati (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža, te b) građevine za javnu odvodnju – kanali za prikupljanje i odvodnju otpadnih voda, mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, uređaji za obradu mulja nastalog u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijemnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu (čl. 22, st. 1., t. 2. ZoV-a). Člankom 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (NN, br. 56/13 – u daljnjem tekstu Zakon o izmjenama i dopunama ZoV/13), u članku 23. stavku 3. brisane su riječi: »ili jedinice lokalne samouprave« , te sada taj članak glasi: „ Komunalne vodne građevine su javna dobra u javnoj uporabi, i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodne usluge.“. Slijedom navedenog, JLS više ne mogu biti vlasnici *

Desanka Sarvan, mag. iur., Županije Istarska, Pula.

komunalnih vodnih građevina, već to mogu biti isključivo javni isporučitelji vodnih usluga.

2. Nemogućnost privatizacije vodnih usluga U razmišljanjima kako bi pravna zaštita komunalnih vodnih građevina bila bolja ili jača da je ostala zakonska mogućnost, da iste budu u vlasništvu JLS, valja sagledati odredbe ZoV-a, koje su i do sada postavljale vrlo ograničene uvjete za poslovanje javnog isporučitelja i promet tih građevina. ZoV obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje povjerava isključivo javnom isporučitelju vodnih usluga, kojem udjele dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo JLS. U tom smislu, javni isporučitelj vodnih usluga više ne može biti vlastiti pogon, trgovačko društvo u vlasništvu države, odnosno županije, niti izička ili pravna osoba na temelju koncesije, čime je u cijelosti isključena mogućnost privatizacije obavljanja vodnih usluga (osim naprijed navedenih koje je izuzetno dozvoljeno obavljati temeljem koncesije), te se vodne usluge povjeravaju na obavljanje isključivo javnom sektoru sukladno članku 171., stavku 3. ZoV-a. Koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Nadalje, prema članku 171., stavku 3. ZoV-a, pravna ili izička osoba može koncesijom steći pravo pružanja usluge javnoga navodnjavanja i/ili pravo izvođenja ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti javnoga navodnjavanja. Na temelju odredbi ZoV-a ne daje se koncesija za javne usluge, niti za javne radove koji uključuju gospodarsko korištenje voda iz članka 163., stavka 1. točke 1. i 2. ZoV-a, tj. koncesije za korištenje vodne snage radi proizvodnje električne energije i koncesije za korištenje vodne snage za pogon uređaja, osim proizvodnje električne energije. Koncesija za javne usluge i javne radove ne daje se za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Iznimno JLS mogu drugim pravnim, odnosno izičkim osobama dati koncesiju prava pružanja javne usluge pročišćavanja otpadnih voda i/ili pravo izvođenje ili projektiranja i izvođenja radova u djelatnosti pročišćavanja otpadnih voda i pravo pružanja javne usluge čišćenja septičkih i sabirnih jama. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO Javni isporučitelj mora ispunjavati sljedeće uvjete: a) javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno ustupljene djelatnosti gradnje i/ili održavanja građevina oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina, koje se na njih imaju priključiti, u građevinskim područjima; te b) stekne li treća osoba poslovni udio, dionice ili osnivačka prava u javnom isporučitelju vodnih usluga ili ako javni isporučitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno navedenom, prestaje mu pravni status javnoga isporučitelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Prema članku 202. ZoV-a, javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovačko društvo ili ustanova u kojem udjele, odnosno dionice u temeljnom kapitalu, odnosno osnivačko pravo imaju isključivo jedinice lokalne samouprave. Javni isporučitelj vodne usluge ne može obavljati druge djelatnosti, osim javne vodoopskrbe i javne odvodnje, odnosno djelatnosti iz članka 125., stavka 3. ZoV-a. Stekne li treća osoba poslovni udio, dionice ili osnivačka prava u javnom isporučitelju vodnih usluga ili ako javni isporučitelj vodne usluge obavlja ili je u sudskom registru registriran za obavljanje djelatnosti protivno navedenom, prestaje mu pravni status javnoga isporučitelja vodnih usluga i pravo obavljati djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje.

3. Ograničenja u pravnom prometu komunalnih vodnih građevina Ograničenja u pravnom prometu komunalnih vodnih građevina su: a) komunalne vodne građevine ne mogu se opteretiti založnim pravom, niti mogu biti predmetom ovrhe; b) komunalne vodne građevine mogu biti u prometu samo između javnog isporučitelja i JLS; c) komunalne vodne građevine u vlasništvu javnog isporučitelja vodne usluge ne ulaze u stečajnu ili likvidacijsku masu te se u slučaju stečaja ili likvidacije javnog isporučitelja vodne usluge izlučuju u vlasništvo JLS, koja je njihov udjeličar, dioničar ili osnivač. Prema stavku 4. Stečajnog zakona (NN, br. 44/96, 161/98 – Zakon o bankama, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 117/08; Zakon o kreditnim institucijama, 116/10, 25/12 i 133/12). Stoga, u navedenom slučaju JLS kao osnivači javnog isporučitelja vodnih usluga - trgovačkog društva ili javne ustanove, koja obavlja djelatnost vodnih usluga, solidarno odgovaraju za obveze tih pravnih TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

osoba. Naime, ako je zakonom isključena mogućnost stečaja nad imovinom neke pravne osobe, za obveze te pravne osobe solidarno odgovaraju njeni osnivači, odnosno članovi. Slijedom navedenog, smatramo da nema mogućnosti privatizacije komunalnih vodnih usluga, kao ni komunalnih vodnih građevina, tj. ne postoji mogućnost da privatne osobe steknu vlasništvo tih građevina.

4. Pravni status građevina oborinske odvodnje Zbog navedene izmjene ZoV-a, potrebno je razmotriti pravni statusu objekata i uređaja za odvodnju oborinskih voda, koji su do sada bili percipirani kao javno dobro u vlasništvu JLS. Prema članku 125. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) građevine oborinske odvodnje iz stambenih zgrada poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovi vlasnici, a građevine oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina koje se na njih imaju priključiti, u građevinskim područjima: grade i održavaju JLS iz svog proračuna, uključujući vodotoke i sušna korita, koji prolaze kroz građevinska područja gradova i općina, natkriveni su i služe ujedno i namjenama oborinske odvodnje. JLS mogu ustupiti gradnju i/ili održavanje tih građevina isporučiteljima vodnih usluga na način određen člankom 201. stavkom 1. ili 2. toga Zakona. Kanale oborinske odvodnje s prometnica koji su izgrađeni na cestovnom zemljištu ili željezničkom zemljištu, luka i lučkih područja, zračnih luka i zrakoplovne infrastrukture, održavaju osobe koje su posebnim propisima određene za gospodarenje prometnicom. Kako su člankom 22., stavkom 1., točka 2. Zakona o vodama (NN, br. 153/09, 63/11, 130/11 i 56/13) kao komunalne vodne građevine određeni mješoviti kanali za odvodnju otpadnih i oborinskih voda, koji stoga slijedom izmijenjene odredbe članka 23., stavka 3 istog Zakona, jesu u vlasništvu javnog isporučitelja, a Zakon razlikuje u članku 125. „građevine oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina 97

KOMUNALNO GOSPODARSTVO koje se imaju na njih priključiti“, to smatramo da su navedene građevine, koje služe isključivo namjeni odvodnje oborinskih voda (tj. nisu mješoviti kanali za odvodnju sanitarnih ili drugih otpadnih voda i oborinskih voda) vlasništvo JLS. Naime, kako su JLS slijedom navedenog ovlaštene graditi i održavati navedene: građevine oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina koje se imaju na njih priključiti, što obuhvaća izvršavanje ovlasti osnovnih vlasničkih prava, a to isto nije zakonom alternativno određeno za javnog isporučitelja vodnih usluga, to smatramo da je u dovoljnoj mjeri zakonom određena razlika između namjene i pravnog statusa: „građevine oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina koje se imaju na njih priključiti“ u odnosu na „mješovite kanali za odvodnju sanitarnih ili drugih otpadnih voda i oborinskih voda.“. Smatramo da tome u prilog govore i odredba članka 22., stavka 1., točke 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95,70/97, 128/99,57/00, 129/00, 59/01, 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09 i 79/09 , 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12 i 94/13), prema kojem se iz komunalne naknade, kao prihoda proračuna JLS inancira održavanje građevina za odvodnju oborinskih voda, koje nisu prestale važiti temeljem odredbe članka 258. Zakona o vodama (NN, br. 153/09).

5. Naknada za priključenje Zbog nekonzistentnih završnih i prijelaznih odredaba Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama (NN, br. 56/13) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o inanciranju vodnoga gospodarstva (NN, br. 56/13; dalje u tekstu: Zakon o izmjenama i dopunama ZOFVG) u svezi stupanja na snagu odredaba tih zakona i ukidanja odredaba općih akata JLS o plaćanju naknade za priključenje, postavljeno je pitanje od kojeg datuma JLS više nisu ovlaštene naplaćivati ovu naknadu. Prema mišljenju Ministarstva poljoprivrede, Uprave vodnoga gospodarstva KLASA: 325-01/ 13 -01/ l URBROJ: 525-12/0920-13-1 od 22. srpnja 2013. godine, koje je izraženo s obzirom na mnogobrojne upite jedinica lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) i isporučitelja vodnih usluga u svezi tumačenja primjene odredbi članaka Zakon o izmjenama i dopunama ZoV-a i Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG, pojašnjeno je postupanje tijela uprave JLS nakon stupanja na snagu navedenih Zakona (18. svibnja 2013. godine), glede obračuna i naplate naknade za priključenje, kako slijedi: 98

Zakonom o vodama (NN, br. 153/09, 63/11 i 130/11), člankom 20., bilo je propisano da se građevine i druge nekretnine mogu priključiti na komunalne vodne građevine sukladno odluci koju donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave (na prijedlog isporučitelja vodne usluge). Odlukom se utvrđuje postupak, rokovi za priključenje, naknada za priključenje i način plaćanja naknade, u sukladno odredbama zakona kojim se uređuje inanciranje vodnoga gospodarstva, način i uvjeti inanciranju komunalnih vodnih građevina od strane budućih korisnika i prekršajne odredbe, te je Zakonom o inanciranju vodnoga gospodarstva (NN, br. 153/09), člancima od 59. do 63. bilo propisano, između ostalog, da predstavničko tijelo JLS može uvesti naknadu za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine, ako je priključenje dopušteno općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga te da se naknada za priključenje obračunata rješenjem o obračunu, koje donosi nadležno upravno tijelo JLS . Zakon o izmjenama i dopunama ZOV-a i Zakon o izmjenama i dopunama ZOFVG-a stupili su na snagu 18. svibnja 2013, te je člankom 138. Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a propisano, da su JLS dužne u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona, staviti izvan snage odluke o priključenju, donesene na temelju članka 209., stavka 2. Zakona o vodama (NN, br. 153/09,63/11 i 130/11), u dijelu koji se odnosi na uvođenje, obračun i naplatu naknade za priključenje, kao i druge opće akte donesene na temelju Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN, br. 36/95,70/97, 128/99,57/00, 129/00, 59/01, 26/03. - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09 i 79/09), koji se odnose na uvođenje, obračun i naplatu naknade za priključenje. Nadalje su člancima od 33. do 38. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG-a, brisane odredbe članaka od 59. do 64. Zakona o inanciranju vodnoga gospodarstva (NN, br. 15/109), kojima je bila propisana naknada za priključenje, između ostalog i odredba članka 62. istoga Zakona, kojim je bilo propisano da se naknada za priključenje obračunava rješenjem o obračunu, koje donosi nadležno upravno tijelo JLS. Međutim, člankom 57. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG propisano je, da svi upravni postupci pokrenuti po odredbama Zakona o inanciranju vodnoga gospodarstva, do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG dovršit će se po odredbama Zakona o inanciranju vodnoga gospodarstva, tj. ukoliko je stranka podnijela zahtjev za priključenje prije 18. svibnja 2013. (prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG) i ako je upravni postupak obračuna predmetne naTIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

KOMUNALNO GOSPODARSTVO knade započet, isti će se dovršiti po odredbama Zakona o inanciranju vodnoga gospodarstva. Slijedom navedenog, upravni postupak obračuna naknade za priključenje objekta (građevine) na komunalne vodne g rađevine (javne vodoopskrbe i odvodnje) započet je kada je nadležno upravno tijelo JLS zaprimilo mišljenje isporučitelja vodne usluge, da postoje uvjeti za priključenje predmetne građevine na komunalne vodne građevine i da se može izdati rješenje o obračunu naknade za priključenje. Ako je stranka zatražila priključenje objekta na komunalne vodne građevine prije 18. svibnja 2013., odnosno ukoliko je zahtjevom stranke ili mišljenjem javnog isporučitelja vodne usluge pokrenut upravni postupak obračuna predmetne naknade prije 18. svibnja 2013, isti će biti završen po odredbama Zakona o inanciranju vodnoga gospodarstva, koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva. Ako je upravni postupak obračuna naknade za priključenje pokrenut nakon 18. svibnja 2013, nadležno upravno tijelo JLS nema zakonskog temelja za donošenje rješenja o obračunu predmetne unatoč razdoblju za usklađenje odluke o priključenju propisanog člankom 138. Zakona o izmjenama i dopunama ZOV-a.

6. Ovrha naknade za priključenje Prema navedenom mišljenju, odnosu na ovrhu naknade za priključenje, nadležno upravno tijelo JLS nema mogućnost donošenja rješenja o ovrsi naknade za priključenje nakon 18. svibnja 2013. na temelju važećih Zakona o vodama i Zakona o inanciranju vodnoga gospodarstva, jer su člankom 42. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG brisane odredbe

članka 71. ZOFVG-a, koji je propisivao nadležnost tijela JLS kao tijela koje provodi ovrhu i ovrhovoditelja u postupcima ovrhe protiv pravnih osoba, obrtnika i osoba koje obavljaju djelatnosti u vidu slobodnih zanimanja, na novčanim sredstvima na poslovnim računima obveznika, radi naplate naknade za priključenje. Isto, člankom 45. Zakona o izmjenama i dopunama ZOFVG, brisane su odredbe članka 73., stavka 5. ZOFVG-a, koji je propisivao da ovrhu protiv obveznika naknade za priključenje, osim u slučajevima iz članka 71., stavka 3. toga Zakona, provode JLS kao ovrhovoditelji prema odredbama Ovršnog zakona. Kako upravni postupak u vezi ovrhe naknade za priključenje započinje donošenjem rješenja o ovrsi, a Zakonom o izmjenama i dopunama ZOFVG-a stavljene su van snage odredbe temeljem koje su JLS imale zakonsku osnovu za provođenje ovrhe, to nadležno upravno tijelo JLS nema više pravnog osnova za donošenje navedenih rješenja.

7. Zaključno Zaključno možemo reći kako je potrebno kod donošenja zakona, čija je provedba vezana za nadležnost JLS i njihove ovlasti donošenja općih akata u pojedinim sektorima, te nadležnosti njihovih tijela uprave prijelazne i završne odredbe zakona prilagoditi i međusobno uskladiti, kako bi se osigurala pravna sigurnost građana i ostvarenje prava na lokalnu samoupravu. Mala zbrka koja je od donošenja izmjena zakona, koje su obrađene u ovom tekstu, vladala puna tri mjeseca u JLS u odnosu na primjenu općih akata o naknadi za priključenje, i na koju je potrošeno mnogo radnih sati, bila je nepotrebna.

Svoje upite šaljite na:

pitajcentar@tim4pin.hr

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA Vesna Šiklić Odak *

UDK 354.2

Sukob interesa lokalnih službenika U prošlom broju našeg časopisa autorica je pisala o sukobu interesa državnih službenika. Naglasila je da je sukob interesa situacija u kojoj je privatni interes službenika u suprotnosti sa službom koju obavlja ili kad privatni interes utječe ili može utjecati na nepristranost službenika u obavljanju službe. Kada je riječ o privatnom interesu službenika, treba razlučiti da se to ne odnosi samo na materijalni interes odnosno interes inancijske naravi, nego na bilo kakvu korist koju službenik može ostvariti s osnova obavljanja službe, dakle odnosi se i na nematerijalnu korist koja službeniku, njemu bliskoj osobi ili drugim pravnim i izičkim osobama s kojima je u vezi (npr. s političkim strankama, stručnim i sindikalnim organizacijama te drugim društvenim skupinama s kojima je vezi u osobnom i profesionalnom svojstvu) na neki način pogoduje ili im daje prednost. Neadekvatno riješeno pitanje sukoba interesa službenika utječe na slabljenje povjerenja građana u javne institucije. Česte su u praksi nedoumice oko toga što je, a što nije sukob interesa. Autorica u nastavku detaljnije pojašnjava ova vrlo aktualna pitanja.

1. Uvod Pitanje sukoba interesa lokalnih službenika regulirano je Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (u daljnjem tekstu: Zakon), koji svojim odredbama na sličan i u nekim stvarima na identičan način regulira pitanje sukoba interesa. Međutim, Zakon u dovoljnoj mjeri ne regulira sva pitanja koja su bitna za prevenciju i suzbijanje sukoba interesa. Pod tim se prvenstveno misli na nedostatak odredbi o pravilima ponašanja lokalnih službenika (npr. dužnost odbijanja darova, nepostojanje obveze donošenja etičkih kodeksa) i mogućnosti članstva u upravnim i nadzornim tijelima trgovačkih društava, te sudjelovanja u radu trgovačkih društava i drugih pravnih osoba. Pod lokalnim službenicima podrazumijevaju se službenici koji obavljaju poslove u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to kao redovito zanimanje iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica i poslove državne uprave povjerene tim jedinicama, u skladu s Ustavom i zakonom te opće, administrativne, *

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.

100

inancijsko-planske, materijalno- inancijske, računovodstvene, informatičke i druge stručne poslove.

2. Zakonsko reguliranje pitanja sukoba interesa Odredbe Zakona kojima se regulira pitanje sukoba interesa (od čl. 38. do čl. 41.) prvenstveno se odnose na: • • • •

mogućnost obavljanja dodatnog posla, zabranu otvaranja obrta ili pravne osobe, dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa, zabranu donošenja pojedinih odluka.

Mogućnost obavljanja dodatnog posla Prema članku 38. Zakona, službenik može izvan redovitog radnog vremena, po prethodno pisanom odobrenju pročelnika upravnog tijela, samostalno obavljati poslove ili raditi kod drugoga, ako to nije u suprotnosti sa službom, odnosno ako posebnim zakonom nije drukčije propisano te ne predstavlja sukob interesa ili prepreku za uredno obavljanje redovitih zadataka niti šteti ugledu službe. Pročelniku upravnog tijela odobrenje za obavljanje dodatnog posla daje općinski načelnik, gradonačelnik odnosno župan. O zahtjevu službenika za davanje odobrenja za obavljanje dodatnog posla pročelnik upravnog tijela dužan je izdati rješenje. Bez odobrenja pročelnika upravnog tijela službenik može objavljivati stručne članke i druge autorske tekstove, odnosno povremeno predavati na seminarima i savjetovanjima. Zabrana otvaranja obrta ili osnivanja pravne osobe Kao i kod državnih službenika lokalnom službeniku nije dozvoljeno otvaranje obrta ili osnivanje trgovačkog društva ili druge pravne osobe u području djelatnosti u kojoj je zaposlen kao službenik, odnosno u području djelatnosti koje je povezano s poslovima iz djelokruga upravnog tijela u kojem je zaposlen. Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa Službenik je dužan pisanim putem obavijestiti pročelnika upravnog tijela o: • inancijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama upravnog tijela u kojem radi, TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

LOKALNA SAMOUPRAVA • izičkim i pravnim osobama s kojima je bio u poslovnom odnosu u razdoblju od dvije godine prije prijama u službu, a prema kojima upravno tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, • vlasništvu dionica i obveznica ili inancijskim i drugim interesima u trgovačkim društvima prema kojima tijelo u kojem radi obavlja upravne poslove, a što bi moglo predstavljati uzrok sukobu interesa, • tome da li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj obavlja najviše dužnosti u političkoj stranci, udruzi, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, koja je u poslovnom odnosu s upravnim tijelom u kojem službenik radi.

dužnosti lokalnih službenika. Za teške povrede službene dužnosti iz članka 46. Zakona, o kojima odlučuju službenički sudovi ustrojeni za područje županije i Grada Zagreba, mogu se izreći sljedeće sankcije:

Pročelnik upravnog tijela ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti, pa ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, donijet će odluku o izuzimanju službenika od rada na određenim poslovima. Ako se radi o pročelniku upravnog tijela, isti je dužan o navedenim okolnostima pisanim putem obavijestiti općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ispitat će okolnosti navedene u pisanoj obavijesti pročelnika upravnog tijela, pa ako te okolnosti dovode ili mogu dovesti do sukoba interesa, donijet će odluku o izuzimanju pročelnika upravnog tijela od rada na određenim poslovima.

4. Umjesto zaključka

Podaci o mogućem sukobu interesa te odluka o izuzimanju službenika od rada na određenim poslovima zbog mogućeg sukoba interesa unose se u osobni očevidnik službenika. Zabrana donošenja pojedinih odluka Sukladno članku 41. Zakona, službenik ne smije donositi odluke odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na inancijski ili drugi interes: • njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja, • izičkih, odnosno pravnih osoba s kojima ostvaruje ili je ostvarivao službene ili poslovne kontakte u posljednje dvije godine, • izičkih, odnosno pravnih osoba, koje su u posljednjih pet godina inancirale njegovu izbornu kampanju, • udruge ili pravne osobe u kojoj je na mjestu predsjednika, upravitelja ili člana upravnog odbora, • izičke ili pravne osobe čiji je predstavnik, zakonski zastupnik ili stečajni upravitelj, • izičke ili pravne osobe s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.

3. Moguće sankcije Kršenje odredaba o sukobu interesa, kao i kod državnih službenika, predstavlja težu povredu službene TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

• novčana kazna na vrijeme od jednog do šest mjeseci, u mjesečnom iznosu do 20% ukupne plaće isplaćene u mjesecu i kojem je kazna izrečena, • premještaj na radno mjesto niže složenosti poslova, unutar iste stručne spreme, • uvjetna kazna prestanka službe i • prestanak službe (obavezno se izriče za tešku povredu službene dužnosti s obilježjem korupcije).

Sukob interesa iako ne predstavlja korupciju sam po sebi čini temelj za razvoj korupcije, te ako nije zakonski reguliran, stvara plodno tlo da se javni interes podredi privatnim interesima povezanih osoba. Sukob interesa, bez obzira na kojoj razini se pojavljuje, čini nesagledivu štetu demokraciji i društvenom razvoju te narušava povjerenje građana, da administracija radi za njihovo dobro. Naime, svaka aktivnost koja počiva na zloupotrebi položaja ili prekoračenju ovlasti u službi za privatni probitak ili korist službenika ili službenice, predstavlja sukob interesa i kao takvog potrebno ga je spriječiti. Učinkovita prevencija i suzbijanje sukoba interesa temelji se na transparentnosti rada tijela javne vlasti, jačanju integriteta službenika, zakonodavnoj regulativi i javnosti politika u sprječavanju sukoba interesa. Pri tome, u cilju prevencije bilo bi potrebno u zakonskoj regulativi precizirati i postrožiti odredbe sustava prijavljivanja, kojim bi se privatni interesi prijavili pri zapošljavanju u državnom tijelu ili upravnom tijelu lokalne samouprave, zajedno s redovitom prijavom privatnih interesa u određenim razmacima i svaki put kad dođe do promjene u naravi ili opsegu takvih privatnih interesa. Prijava interesa pri zapošljavanju izrazito je važna, jer bi se od početka moglo utvrditi hoće li budući službenik biti u sukobu interesa na svom novom radnom mjestu. Nadalje, s obzirom da se interesi službenika mijenjaju s vremenom, kao sredstvo kontrole u smislu prevencije sukoba interesa, zakonska regulativa trebala bi propisati i obvezu godišnje prijave interesa svih službenika, te u tom smislu uvesti disciplinske mjere i pooštriti postojeće. Pored navedenog, trebalo bi razmisliti i o uvođenju obveze podnošenja tzv. imovinskih kartica, slično kao i za dužnosnike, kao jednog djela sustava sprječavanja sukoba interesa, u cilju nadzora nad nezakonitim bogaćenjem i uvida u mogući sukob interesa. 101

TIM4PIN INFO 1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina R. br. I. 1.

Vrsta isplate

u visini stvarnih izdataka

Troškovi noćenja na službenom putovanju

Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

II.

Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

Prigodne nagrade (božićnica, naknade sveukupno 2.500,00 za godišnji odmor i sl.) kn godišnje

IV.

POTPORE

samo u naravi (do 400,00 kn godišnje)

2.500,00 kn godišnje

U slučaju smrti zaposlenika

7.500,00 kn

u visini stvarnih izdataka

U slučaju smrti člana uže obitelji zaposlenika

3.000,00 kn

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte 2,00 kn po prijeđenom kilometru

Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana

2.500,00 kn godišnje

Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1

3.326,00 kn

Zbog otklanjanja elementarnih nepogoda2

7..

Djeci poginulih boraca Domovinskog rata3

Darovanje za zdravstvene potrebe4

Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja5

NAGRADE ZAPOSLENICIMA

Za navršenih: – 10 godina radnog staža – 15 godina radnog staža – 20 godina radnog staža – 25 godina radnog staža – 30 godina radnog staža – 35 godina radnog staža – 40 godina radnog staža i svakih narednih 5 godina

Pomorski dodatak

250,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život

1.600,00 kn mjesečno

Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06; primjena od 18. siječnja 2006.) do propisanog iznosa (objavljeno u Dodatku uz časopis broj 9.)

Dnevni troškovi - per diem

Dar djetetu do 15 godina starosti Dar posloprimcu

Zbog invalidnosti zaposlenika

8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca 600,00 kn godišnje

DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT 170,00 kn dnevno Dnevnice u zemlji (do 8 sati se ne isplaćuje, 8–12 sati 1/2 dnevnice, preko 12 sati puna dnevnica, za udaljenosti najmanje 30 km) 170,00 kn dnevno Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora biti udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika) Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne bolesti

Dopuštena isplata

NAKNADE Prijevozni troškovi na službenom putovanju

III. OTPREMNINE I DAROVI 1.

Otpremnina (pri odlasku u mirovinu)

8.000,00 kn

Otpremnine za poslovno i osobno uvjetovani otkaz

6.400,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca

1.500,00 kn 2.000,00 kn 2.500,00 kn 3.000,00 kn 3.500,00 kn 4.000,00 kn 5.000,00 kn

VI.

STIPENDIJE

Stipendije (učenicima srednjih škola i redovnim studentima)

1.600,00 kn mjesečno

Stipendija koja se dodjeljuje studentima za izvrsna postignuća

4.000,00 kn mjesečno

Stipendije iz proračuna EU

u ukupnom iznosu isplate

Stipendije na javnim natječajima koje u ukupnom iznosu isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i isplate druge institucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom stipendiranja

Sukladno čl. 19. Zakona o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu (NN, br. 139/12).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.5. Zakona o porezu na dohodak bez ograničenja nezaposlenicima, a zaposlenicima dohodak od nesamostalnog rada (čl. 6., st. 4. Pravilnika o porezu na dohodak).

Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.

Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije od 1. 7. 2010. Prije toga samo nezaposlenicima. 4

Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može uplatiti u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kuna mjesečno.

102

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

TIM4PIN INFO VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA 1.

2. 3.

Sportske stipendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima

1.600,00 kn mjesečno

Nagrade za sportska ostvarenja

20.000,00 kn godišnje

1.600,00 kn mjesečno

VIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA 1.

Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika

50.000,00 kn godišnje

Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada

1.600,00 kn mjesečno

Napomene: Ako isplatitelj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak). Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama, koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 16. Pravilnika o porezu na dohodak. IZNIMKA SU NEPROFITNE ORGANIZACIJE I PRORAČUNSKI KORISNICI koji osobama, koje nisu u radnom odnosu mogu neoporezivo isplaćivati: • Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe tih organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad (dohodak po osnovi nesamostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 5., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak). • Troškove noćenja i prijevoza na službenom putovanju osobama, koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz, glase na nepro itnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna 2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna Temeljem članka 20. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2013. godinu (NN, br. 139/12.) osnovica za obračun naknada i drugih primanja, na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena, i iznosi 3.326,00 kn. TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

Prema Dodatku I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.) i Dodatku I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13.), ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, odnosno Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u 2013. godini. Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih ugovora Materijalno pravo

Državni službenici i namještenici 150,00 kn

Dnevnica za službeni put u zemlji Terenski dodatak 150,00 kn Regres za godišnji Neće se isplatiti odmor Božićnica Neće se isplatiti Osnovica za isplatu 500,00 kn* jubilarne nagrade

Službenici i namještenici u javnim službama 150,00 kn 150,00 kn Neće se isplatiti Neće se isplatiti 500,00 kn

* ova osnovica primjenjuje se od 3. kolovoza 2013. godine.

2.2. Jubilarna nagrada Prema članku 69. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), o visini osnovice za isplatu jubilarnih nagrada Vlada Republike i sindikati javnih službi će pregovarati svake godine, u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna s time da, ako se dogovor ne postigne, osnovica za jubilarnu nagradu iznosi najmanje 1.800,00 kuna. Dodatkom I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12.), utvrđena je osnovica za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini u iznosu od 500,00 kuna. Kod državnih službenika i namještenika (Dodatkom I. Kolektivnom ugovoru u čl. 5.; NN, br. 89/12.; koji je bio na snazi do 2. kolovoza 2013.) osim smanjenja osnovice za isplatu jubilarnih nagrada s 1.800,00 kuna na 900,00 kuna, de inirano je, da se službenicima i namještenicima, koji će u 2013. godini navršiti 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe neće isplatiti jubilarna nagrada. Novi Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike i Dodatak I. Kolektivnom ugovoru za dr103

TIM4PIN INFO žavne službenike i namještenike koji su potpisani 1. kolovoza i primjenjuju se od 3. kolovoza 2013. godine sadržajno su istovjetni dosadašnjim, izuzev u dijelu odredbi koje se odnose na naknadu prijevoza i jubilarnu nagradu. U tom su dijelu prava državnih službenika i namještenika izjednačena s pravima službenika i namještenika u javnim službama, koja su povoljnije uređena Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. Zaposlenima u državnim službama do kraja ove godine jubilarna nagrada isplaćivat će se temeljem osnovice od 500,00 kuna za svakih pet godina staža provedenih u državnoj službi, a ne temeljem osnovice od 900,00 kuna za svakih 10, 20, 30 i 40 godina staža. Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2013. godini prema dodacima kolektivnih ugovora Godine neprekidne Državni službenici i službe/rada namještenici u državnim tijelima i Ugovoreno jedinicama pravo do od lokalne i 2.8.2013. 3.8.2013. područne osnovica: osnovica: (regionalne) 900,00 500,00 samouprave kuna kuna 5 1 osnovica 500,00 10 1,25 1.125,00 625,00 osnovice 15 1,5 osnovice 750,00 20 1,75 1.575,00 875,00 osnovice 25 2 osnovice 1.000,00 30

2,5 osnovice 2.250,00

1.250,00

Službenici i namještenici u javnim službama 2013. osnovica: 500,00 kuna 500,00 625,00 750,00 875,00 1.000,00 1.250,00

Vrsta naknade Dnevnice za službeni put u zemlji Troškovi noćenja Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe Terenski dodatak (za boravak na terenu duže od 30 dana) Naknada za odvojeni život od obitelji

Iznos 150,00 kn dnevno prema priloženom računu 2,00 kn po prijeđenom kilometru 150,00 kn dnevno 1.000,00 mjesečno

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavak 2., točka 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 79/13) poslodavac može neoporezivo isplatiti dnevnice za službeni put u inozemstvo do propisanih iznosa. Pregled neoporezivih svota dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, odnosi se na sve pravne i izičke osobe, proračunske korisnike i nepro itne organizacije, odnosno sve osobe koje ostvaruju pravo na nadoknadu dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo, objavljen je u Dodatku uz časopis broj 9.

3. Plaće 3.1. Obvezni doprinosi 3.1.1. Doprinosi iz plaće Tablica 5. Doprinosi iz plaće Doprinosi iz plaće • za mirovinsko osiguranje • I. stup • II. stup

3 osnovice

1.500,00

4 osnovice

3.600,00

2.000,00

3.1.2. Doprinosi na plaću

5 osnovica

4.500,00

2.500,00

Tablica 6. Doprinosi na plaću

2.3. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se sljedeći iznosi naknada: 104

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se inanciraju iz sredstava državnog proračuna

• • •

20% 15% 5%

Doprinosi na plaću za zdravstveno osiguranje 13% za zaštitu zdravlja na radu 0,5% (ili 1,6 + 0,1%)* za zapošljavanje i doprinos za poticanje zapošljavanja osoba 1,7% (ili 1,6 + s invaliditetom 0,2%)*

* čl. 10 Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

TIM4PIN INFO Poslodavci koji zapošljavaju do 19 radnika, plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi 1,7%, dok oni koji zapošljavaju 20 i više radnika imaju obvezu plaćanja posebnog doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom, pa doprinos za zapošljavanje obračunavaju po stopi 1,6%, a pritom primjenjuju stopu od 0,1% za izračun doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom. Poslodavac koji podliježe obvezi zapošljavanja invalida, a nije zaposlio odgovarajući broj osoba s invaliditetom, poseban doprinos za zapošljavanje invalida plaća po stopi 0,2%. Poslodavac je obvezan uplatiti povećani doprinos (pored mirovinskog doprinosa 20%) za mirovinsko osiguranje na osnovicu na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem prema stopama prikazanim u tablici 7. Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

14 mjeseci 15 mjeseci 16 mjeseci 18 mjeseci

4,86% 7,84% 11,28% 17,58%

Stope doprinosa za radnike u I. stupu 3,61% 5,83% 8,39% 13,07%

Stope doprinosa za radnike u II. stupu 1,25% 2,01% 2,89% 4,51%

3.1.3. Obračun i plaćanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu nakon ulaska u EU Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u državu članicu Europskog gospodarskog prostora i Švicarske od 1.7.2013. godine, ne obračunava se posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu (Pravilnik o doprinosima, NN, br. 2/09. - 86/13.). Zdravstvena zaštita za vrijeme boravka u tim zemljama će se ostvariti na temelju izdane Europske kartice zdravstvenog osiguranja, koju osiguranik pribavlja prije odlaska u zemlje EU. Europsku karticu zdravstvenog osiguranja izdaje Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje na zahtjev osiguranika. Kartica se može zatražiti i preuzeti u regionalnom uredu ili u područnim službama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili putem Internet aplikacije, na stranici: www.hzzo.hr. Ako je radnik upućen (na službeni put, službeni boravak ili izaslan) u treće zemlje i dalje treba obračunavati poseban doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu, kao i do sada, na sljedeći način: TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

• Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvu plaćaju poslodavci za osobe, koje se upućuju na službeni put u treće zemlje. Temeljem odredbi članka 7., točke 39. Zakona od doprinosima (NN, br. 84/08. – 144/12.) službeni put u inozemstvo je boravak osiguranika u inozemstvu po nalogu poslodavca ili isplatitelja primitka, od kojeg se utvrđuje drugi dohodak, ili po potrebi samostalne djelatnosti, u trajanju do 30 dana neprekidno. Sukladno članku 188. Zakona o doprinosima, ovaj doprinos se obračunava prema stopi od 20% na osnovicu od 2.753,42 kn mjesečno, za put obavljen nakon 1. siječnja 2013. godine. Ako se doprinos plaća za razdoblje kraće od mjesec dana, tada se za svaki dan proveden na službenom putu plaća iznos razmjerno broju dana u mjesecu. Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalendarskih dana u mjesecu za uplatu dodatnog doprinosa za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu (treće zemlje)

Dnevna osnovica u kn Dnevna obveza u kn

Broj dana u mjesecu 28 30 31 98,34 91,78 88,82 19,67 18,36 17,76

Dodatni doprinos za zdravstvenu zaštitu osoba na službenom putu u inozemstvu se plaća do 15. dana u tekućem mjesecu, za obavljena službena putovanja u prethodnom mjesecu, na račun Državnog proračuna Republike Hrvatske HR1210010051863000160* poziv na broj 68 8443 – OIB pravne osobe Uplaćeni iznos doprinosa za zaposlenike evidentira se na obrascu ID, a za ostale (nezaposlenike, vanjske suradnike) na obrascu IDD. • Ako radnik boravi službeno u inozemstvu (treće zemlje) dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10% na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20%.

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08., 144/12), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st 2. Zakona o doprinosima). 105

TIM4PIN INFO Prema Zakonu o poticanju zapošljavanja (NN, br. 57/12. i 120/12), poslodavci koji zaposle: a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine evidentiranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu, b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao nezaposlena osoba vodi neprekidno duže od dvije godine i zapošljava se temeljem ugovora o radu, imaju pravo na oslobođenje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaštitu na radu te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom).

3.3. Stope poreza na dohodak Tablica 10. Pregled stopa poreza na dohodak Stopa 12% 25% 40%

Visina porezne osnovice Mjesečno Godišnje do 2.200 kn do 26.400 kn 6.600 kn (razlika od 79.200 kn (razlika od 2.200 do 8.800) 26.400 do 105.600) Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 11. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa doprinosa iz i na plaće i naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

2 Plaće za redovni i prekovremeni rad Plaće HRVI² Plaća upućenih na rad u inozemstvo Plaće – prvo zapošljavanje⁴ Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta) Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslodavca Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a Naknade, nagrade i potpore iznad propisanih iznosa radnicima Neplaćeni dopust Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravilnika)

3.2. Osobni odbici Tablica 9. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitak

Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

Mjesečno od 1.3.

2. 3.

Osnovni osobni odbitak

1,00

2.200

Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50

1.100

Prvo dijete

0,50

1.100

Drugo dijete

0,70

1.540

Treće dijete

1,00

2.200

Četvrto dijete

1,40

3.080

Peto dijete

1,90

4.180

Šesto dijete

2,50

5.500

Sedmo dijete

3,20

7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd. Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30

660

Za 100% invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00

2.200

Umirovljenici područja posebne državne skrbi

Područje posebne državne skrbi

Brdsko-planinska područja

106

Visina mirovine, a najviše 3.400 (najmanja 2.200)

I. skupina

3.840

II. skupina

3.200

III. skupina

2.400 2.400

10.

DopriUku- Posebni nosi iz Doprinosi na plaću za dopripno Porez plaće za dopr. nos za i Mirovin. Osn. Zaštitu Zapozdr. na prirez osigura- zdr. na šlj. osig. plaću nje osig. radu 3 4 5 6 7 8=5+6+7 9 da

20%

13% 0,50% 1,70%¹ 15,20%

20%

13% O,50%

1,70% 15,20%

20%

13% 0,50%

1,70% 15.20%

10%³

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

20%

13% 0,50%

1,70% 15,20%

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

TIM4PIN INFO Stručno osposobljavanje bez zasnivanje 11. radnog odnosa (bez staža osiguranja) Stručno osposobljavanje bez zasnivanja 12. radnog odnosa (s evidentiranim stažom osiguranja)

1. bez poreza Kriterij za izbor formule: ne

20% na osnovicu⁵

NTO=<Oo Formula: 100 x NTO BT = --------------100 - Dop

20% na 13% osnovicu⁵

0,5%

13,50% na osnovicu⁵

2. porez 12% -

_________________________________________________ ¹Obveza uplate i visina doprinosa za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.2. ²Obračunati porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene invalidnosti. ³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.3. ⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošljavanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.4. ⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2013. godinu iznosi 2.753,45 kn.

3.4. Preračunavanje neto iznosa plaće u bruto plaću Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se izvršiti primjenom jedne od formula, koje su prikazane u nastavku. Pri tome treba voditi računa da se odabere odgovarajuća formula, ovisno o: • neto iznosu plaće, • iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak uvećan za uzdržavane članove), • stopi prireza te • najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje.

3.4.1. Formule za preračunavanje Značenje simbola:

Kriterij za izbor formule: NTO>Oo NTO =<Oo + 1936 – 2,64 x Pr Formula: 10000 x NTO –Oo x 12 x (100 +Pr) BTO = ------------------------------------------7040 – 9,6 x Pr

3. Porez 12% i 25% Kriterij za izbor formule: NTO>Oo + 1936 -2,64 x Pr NTO =<Oo + 6886 – 19,14 x Pr Formula: 2000 x NTO – (100 +Pr) x (5720 + 5 x Oo) BTO = -----------------------------------------------------4 x (300 – Pr)

4. porez 12%, 25% i 40% Kriterij za izbor formule: NTO>Oo +6886 -19,4 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo) NTO < -------------------------------------------------------10000 Formula: 10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo) BTO = -------------------------------------------------------4800 – 32 x Pr

BTO – bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + porez na dohodak)

5. porez 12%, 25% i 40% (ograničenje doprinosa – najviša mjesečna osnovica 47.202,00 kn)

NTO – neto plaća

Kriterij za izbor formule:

Dop – stopa doprinosa iz plaće (20% mirovinski I. i II. stup)

NTO < Oo + 6886 – 19,14 x Pr 37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x x (160600 + 40 x Oo) NTO > -------------------------------------------------------10000

Pr –

stopa prireza

Oo –

iznos osobnog odbitka

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

107

TIM4PIN INFO Formula: 10000 x NTO – (100 + Pr) x x (160600 +40 x Oo) BTO = 9440,4 + ----------------------------------------------40 x (150 – Pr)

Napomena: Primjeri izračuna prikazani su u Dodatku uz časopis broj 9.

3.5. Koe icijenti za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka Tablica 12. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka Stopa prireza

Doprinos za mirovinsko osiguranje = 20% Stopa poreza 12 %

25%

40%

0,00

1,420455

1,666667

2,083333

1,00

1,422394

1,672241

2,097315

2,00

1,424339

1,677852

2,111486

3,00

1,426289

1,683502

2,125850

4,00

1,428245

1,689189

2,140411

5,00

1,430206

1,694915

2,155172

6,00

1,432172

1,700680

2,170139

6,25

1,432665

1,702128

2,173913

6,50

1,433158

1,703578

2,177700

7,00

1,434144

1,706485

2,185315

7,50

1,435132

1,709402

2,192982

8,00

1,436121

1,712329

2,200704

9,00

1,438104

1,718213

2,216312

10,00

1,440092

1.724138

2,232143

12,00

1,444085

1,736111

2,264493

13,00

1,446090

1,742160

2,281022

15,00

1,450116

1,754386

2,314815

18,00

1,456198

1,773050

2,367424

3.6. Pregled uplatnih računa za doprinose iz i na plaće, poreza i prireza na dohodak od nesamostalnog rada zaposlenika – za pravne osobe (iz Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za inanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini; NN, br. 2/2013. i 68/13.). Od 1. lipnja 2013. obvezno je korištenje IBAN kontrukcije računa za platne transakcije, pa tako i pri uplati poreza, obveznih doprinosa te ostalih javnih davanja. 108

Tablica 13. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamostalnog rada za pravne osobe Broj i naziv uplatnog računa/IBAN Poziv na broj konstrukcija računa Doprinos za 1001005-1863000160 68 zdravstveno HR1210010051863000160 8400-OIB-oznaka osiguranja Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Doprinos za 1001005-1863000160 68 zdravstveno HR1210010051863000160 8559-OIBosiguranje zaštite Državni proračun RH oznaka R-Sm zdravlja na radu (može i ne mora - 4 znamenke) Doprinos za 1001005-1863000160 68 mirovinsko HR1210010051863000160 8109-OIB-oznaka osiguranje (I. stup) Državni proračun RH R-Sm (4 znamenke) 1001005-1863000160 68 Dodatni doprinos za mirovinsko HR1210010051863000160 8150-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm osiguranje – za (4 znamenke) osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za 1001005-1700036001 68 mirovinsko HR7610010051700036001 2003-OIB-oznaka osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko R-Sm individualne osiguranje na (4 znamenke) kapitalizirane temelju individualne štednje – za kapitalizirane štednje osiguranike po osnovi rada, za poslodavca pravnu osobu (II stup) Dodatni doprinos 1001005-1700036001 68 za mirovinsko HR7610010051700035001 2020-OIB-oznaka osiguranje temeljem Doprinos za mirovinsko R-Sm kapitalizirane osiguranje na (4 znamenke) štednje – za temelju individualne osiguranike, kojima kapitalizirane štednje se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem Doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje HR1210010051863000160 8702-OIB-oznaka Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Poseban doprinos za 1001005-1863000160 68 zapošljavanje osoba HR1210010051863000160 8729-OIB-oznaka s invaliditetom Državni proračun RH R-Sm (može i ne mora 4 znamenke) Naziv doprinosa/ poreza

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

TIM4PIN INFO Porez i prirez Račun grada/općine na dohodak od prema prebivalištu nesamostalnog rada posloprimca, npr. za Zagreb: 1001005-1713312009 HR1110010051713312009

68 1406-OIB-oznaka R-Sm (može i ne mora-4 znamenke)

3.7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2013. godinu Tablica 14. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama Bruto Propis osnovica Državni 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za službenici i obračun plaće za državne namještenici službenike i namještenike (NN, br. 40/09.) Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09.) Državni 4.491,236 kn Odluka o visini osnovice dužnosnici za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 25/13.), primjenjuje se od 1. ožujka 2013. godine 4.727,615 kn Odluka o visini osnovice za Suci i drugi obračun plaće sudaca i drugih nositelji pravosudnih dužnosnika (NN, pravosudnih br. 25/13.), primjenjuje se od 1. dužnosti ožujka 2013. godine

3.8. Minimalna plaća Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu, a određena je Zakonom o minimalnoj plaći. Do 31. svibnja 2013. godine minimalna se plaća utvrđivala prema Zakonu o minimalnoj plaći, objavljenom u Narodnim novinama, br. 67/08. Novi Zakon o minimalnoj plaći objavljen je u Narodnim novinama, br. 39/13. Tablica 15. Iznos minimalne plaće za razdoblje Bruto iznos za puno radno od 1.6.2011. od 1.6.2012. od 1.6.2013. vrijeme do 31.5.2012. do 31.5.2013. do31.12.2013. Iznos minimalne 2.814,00 2.814,00 2.984,78 plaće Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13.

4. Ovrhe 4.1. Izuzeća od ovrhe prema članku 172. Ovršnog zakona Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12. i 25/13.) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta: • primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, • primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, • primanja po osnovi socijalne skrbi, • primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno, • primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima, • primanja po osnovi odličja i priznanja, • rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno, • ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

4.2. Novo izuzeće od ovrhe od 1. srpnja 2013. Godine, na temelju Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (posebni propis) Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13.), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon, u članku 36. de inira slijedeća izuzeća od ovrhe: • naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, • novčana naknada zbog nemogućnosti obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici, od kojih se utvrđuju drugi dohoci sukladno propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, • naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja, • naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvjetima uvrđenim općim aktima Zavoda za zdravstveno osiguranje, • novčane naknade na ime povrata troškova za prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavoda za zdravstveno osiguranje.

109

TIM4PIN INFO Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, sukladno članku 212., Stavak 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaštićeni) radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, čine dolazi u opasnost da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi, te se preporučuje otvaranje zaštićenog računa.

U slučaju kada radnik prima plaću, koja je niža od prosjeka u RH, tada mu se od ovrhe izuzima iznos u visini 2/3 njegove plaće, ako se ovrha provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika. Npr., neto plaća zaposlenika je 3.000,00 kuna. U ovom slučaju iznos od 2.000,00 kn bi bio zaštićen od ovrhe.

4.3. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaštićen u ovršnom postupku nad plaćom, prema članku 173. Ovršnog zakona

U slučaju kada se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ plaće zaposlenika, u našem primjeru bi zaposleniku iznos od 1.500,00 kuna mogao biti uplaćen na zaštićeni račun.

Ovršni zakon (NN, br. 112/12. I 25/13.) de inira provođenje ovrhe nad plaćom, kad je riječ o ovrsi nad plaćom, zbog nepravodobnog plaćanja temeljem dužničko-vjerovničkog odnosa.

Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara ¼ prosječne plaće u RH, tj. 1.366,00 kuna.

Iznos do kojeg poslodavac može ovršiti plaću radnika ovisi o visini neto plaće zaposlenika u odnosu na prosječnu neto plaću u RH, te o predmetu ovrhe (čl. 173. Ovršnog zakona). U članku 173., Stavku 3. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12.) prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj de inirana je kao prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako se utvrđeni iznos prosječne plaće u RH primjenjuje i u sljedećoj godini. U Narodnim novinama, br. 128/12, taj je podatak objavljen i iznosi 5.464,00 kn, te se primjenjuje u 2013. godini. • Ograničenja ovrhe, kada je plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.464,00 kn U slučaju kada je plaća ili naknada plaće jednaka ili veća od prosječne neto plaće, koja iznosi 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate nekog od neprivilegiranih vjerovnika, od ovrhe je izuzet iznos u visini 2/3 toga iznosa, odnosno 3.642,66 kn. U slučaju provedbe ovrhe na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, od ovrhe je izuzet iznos u visini ½ neto plaće u RH, odnosno iznos od 2.732,00 kn. Ako se provodi ovrha na plaću, koja je jednaka ili veća od 5.464,00 kn, a ovrha se provodi radi uzdržavanja djeteta, od ovrhe je izuzet iznos od ¼ prosječne neto plaće, odnosno 1.366,00 kn. • Ograničenje ovrhe kad je plaća ovršenika manja od 5.464,00 kn Ako ovršenik prima plaću koja je manja od 5.464,00 kn, od ovrhe su izuzeti iznosi koji ovise o visini plaće ovršenika. 110

Za razliku od Ovršnog zakona, Opći porezni zakon koji se primjenjuje u slučaju ovrhe na plaću, kada radnik kao ovršenik nije pravodobno podmirivao svoje dospjele obveze po osnovi javnih davanja, de inira se da u postupku ovrhe ne mogu plijeniti sljedeće ovršenikove tražbine: po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u RH, utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Prema tome, ako radnik prima neto plaću, primjerice u svoti od 6.800,00 kn, tada mu se prema Općem poreznom zakonu može plijeniti ukupno 3.815,22 kuna (6.800,00 - 2.984,78).

5. Drugi dohodak Druge dohotke možemo podijeliti u nekoliko skupina: 1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika. 3. Primitke sportaša i novinara. 4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja. 5. Primitke koje ostvaruju učenici i studenti putem studentskih i učeničkih udruga. Isplatitelj drugog dohotka sastavlja i predaje Poreznoj upravi sljedeća izvješća o obračunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja: • Obrazac IDD mjesečno izvješće do 15. u mjesecu za protekli mjesec • Obrazac ID-1 do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

TIM4PIN INFO 5.1. Koe icijenti za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Tablica 16. Pregled koe icijenata za preračunavanje neto iznosa na bruto iznos drugog dohotka Drugi dohodak za Drugi koji ne postoji dohodak* obveza Doprinos doprinosa** za MIOStopa Paušalni 20% prireza izdaci-ne Stopa Doprinos za poreza MIO-ne 25% Stopa poreza 25% 1 0,00 1,00 2,00 3,00 4,00 5,00 6,00 6,25 6,50 7,00 7,50 8,00 9,00 10,00 12,00 13,00 15,00 18,00

2 1,666667 1,672241 1,677852 1,683502 1,689189 1,694915 1,700680 1,706485 1,703578 1,706485 1,709422 1,712329 1,718213 1,724138 1,736111 1,742160 1,754386 1,773050

3 1,333333 1,337793 1,342282 1,346801 1,351351 1,355932 1,360544 1,361702 1,362862 1,365188 1,367521 1,369863 1,374570 1,379310 1,388889 1,393728 1,403509 1,418440

Autorski honorar Paušalni izdaci 30% Stopa poreza 25%

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge*** Neoporezivi dio - 25% Paušalni izdaci - 30% Stopa poreza 25%

4 1,212121 1,214698 1,217285 1,219884 1,222494 1,225115 1,227747 1,228407 1,229067 1,230391 1,231717 1,233046 1,235712 1,238390 1,243781 1,246494 1,251956 1,260239

5 1,126761 1,128191 1,129624 1,131062 1,132503 1,133948 1,135396 1,135759 1,136122 1,136848 1,137576 1,138304 1,139763 1,141227 1,144165 1,145639 1,148600 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja (stupac 2.), isplatitelj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 13%. ** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji za slučaj smrti radnika, stipendije iznad neoporezivih iznosa i dr. *** Ovlaštene strukovne umjetničke udruge i ovlaštene agencije (navedene u Dodatku. uz časopis broj 9.)

Doprinos za mirovinsko osiguranje (I. stup) Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II stup)

1001005-1863000160 HR1210010051863000160 Državni proračun RH

68 8290-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

1001005-1700036001 HR761001005170003601 Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

68 2194-OIB -oznaka R-Sm (4 znamenke)

Račun grada/općine prema Poziv na broj** prebivalištu primatelja dohotka 68 1457 – OIB Članovi skupština, nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća, povjerenstava i komisija 68 1457 – OIB Suci porotnici 68 1813 – OIB Članovi predstavničkih i izvršnih tijela državne i lokalne vlasti koji tu dužnost ne obavljaju profesionalno 68 1465 – OIB Autorske naknade 68 1830 – OIB Umjetničke autorske naknade Primici sportaša koji po toj osnovi nisu osigurani 68 1813 – OIB (amateri) 68 1848 – OIB Primici sportaša koji su osigurani po toj osnovi 68 1813 – OIB Nagrade sportskim sucima i delegatima prema posebnim kriterijima 68 1813 – OIB Primici akvizitera, trgovačkih putnika i agenata 68 1813 – OIB Primici sudskih vještaka, tumača, prevoditelja (osim za umjetničko djelo), turističkih radnika, konzultanata 68 1813 – OIB Primici novinara koji nisu osigurani po toj osnovi (osim autorskih naknada) 68 1848 – OIB Primici novinara koji su osigurani po toj osnovi (osim autoskih naknada) 68 1821 – OIB Naknade za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika iznad 50.000,00 kuna godišnje 68 1821 – OIB Naknade za praktični rad studenata i učenika 68 1821 – OIB Stipendije iznad 1.600,00 kuna 68 1821 – OIB Primici u naravi za osobe koje nisu u radnom odnosu Porez i prirez

5.2. Uplatni računi za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

* upisuje se OIB isplatitelja

Tablica 17. Pregled uplatnih računa za doprinose, porez i prirez na drugi dohodak

6. Način isplate oporezivih i neoporezivih primitaka izičkim osobama

Doprinosi Doprinos za zdravstveno osiguranja

Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija Poziv na broj* računa 1001005-1863000160 68 8664-OIB HR1210010051863000160 -oznaka R-Sm Državni proračun RH (može i ne mora-4 znamenke)

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

** upisuje se OIB primatelja

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.), koji se primjenjuje od 5. srpnja 2013. izmijenjene su odredbe članka 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05. – 61/12.). Navedeni članak de inira, koji se primici izičkim osobama: 111

TIM4PIN INFO • obvezno moraju isplatiti na žiro-račun, • mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu isplatiti u gotovu novcu), te • koji se primici mogu isplatiti i u gotovu novcu.

Sportske stipendije, do 1.600,00 kuna mjesečno Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kuna mjesečno Primici od dividendi i udjela u dobiti na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kuna godišnje

6. 7.

Tablica 18. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiro-račun Oporezivi primici 1. Primici od samostalne djelatnosti (tj. primici koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima, koji su obveznici poreza na dohodak) 2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 20.) 3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Primici koji se ne smatraju dohotkom Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

Tablica 19. Primici koji se mogu isplatiti na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu isplatiti u gotovu novcu)

Primici koji se Oporezivi ne smatraju primici dohotkom Primici po osnovi Primici od otuđenja inancijske imovine, nesamostalnog rada (plaća), osim ako to nije djelatnost mirovina koje se izičke osobe mogu isplatiti u gotovu novcu Primici od Naknada za otkup kapitala sekundarnih sirovina, koja se smatra osobnom imovinom, a iznad je 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju Primici od osiguranja

112

Neoporezivi primici Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kuna godišnje

Stipendije učenicima i studentima, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kuna mjesečno

Stipendije do 4.000,00 kuna mjesečno, ako se dodjeljuju studentima izabranim na javnim natječajima za izvrsna postignuća u znanju i ocjenama na sveučilištu Stipendije studentima izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupiti svi studenti pod jednakim uvjetima, za redovno školovanje na visokim učilištima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge institucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog; osim troškova školarine koje se isplaćuju na račun visokog učilišta)

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja od 5. srpnja ove godine, ne mogu se više isplaćivati u gotovu novcu, već se moraju isplatiti na tekući ili žiro-račun izičke osobe. Neoporezivi iznosi stipendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih stipendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata, putem ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja ove godine isplaćivati na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćivati na žiro-račun izičkih osoba. Tablica 20. Primici koji se mogu isplatiti u gotovu novcu Oporezivi primici 1.

Mirovine

Primici koji se ne smatraju dohotkom Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

Neoporezivi primici

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaštite Naknada plaće za vrijeme privremene Obiteljske mirovine Nagrade koje se nesposobnosti za rad, koja se isplaćuje isplaćuju nereziden- koje djeca ostvaruju tima za sudjelovanje nakon smrti roditelja po na teret sredstava obveznih osiguranja (npr, bolovanje na teret HZZO-a i proraposebnim propisima na sportskim, čuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske umjetničkim i drugim naknade) natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak) Nagrade učenicima za vrijeme praktičnog Primici koje ostvaru- Državne nagrade i ju djeca do navršene nagrade jedinica lokalne rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 punoljetnosti, odno- i područne (regionalne) kuna mjesečno sno do završetka re- samouprave te novčane dovnog školovanja, uz nagrade za osvojenu uvjet da ovi primici medalju na olimpijskim i ne prelaze 11.000,00 paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu kuna godišnje kod medalju na svjetskim i jednog isplatitelja europskim prvenstvima (drugi dohodak)

www.tim4pin.hr TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

TIM4PIN INFO 4.

Naknade za rad u vezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kuna po održanom izboru (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

Nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

Primici koji se isplaćuju Naknade štete, zbog posljedica nesreće u skladu s posebnim na radu koja se, uz ispunjavanje propisapropisima nih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

Nasljedstva i darovi

Potpore zbog uništenja i Primici radnika i osoba koje obavljaju saoštećenja imovine zbog mostalnu djelatnost po osnovi naknada, ratnih događaja nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu isplatiti neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnosti, u slučaju smrti radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina starosti, božićnica, regres za godišnji odmor.

Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom isplatitelju – mora se isplatiti na tekući račun)

Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama

Odštete koje nisu u svezi s gospodarskom djelatnošću

10.

Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

11.

Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smrti roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Primici koji se mogu isplatiti u gotovu novcu izičkim osobama (tablica 20.), ako se isplaćuju iz proračuna, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se isplaćivati na račun kod banke.

TIM4PIN MAGAZIN 9/2013.

7. Ostale obavijesti Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 79/13.), osim promjena odnose se na isplate u gotovu novcu (obrađeno u poglavlju br. 6.), donio je još neke promjene, od kojih izdvajamo slijedeće: 1. Osobe koje ostvaruju primitke iz inozemstva iznimno, nisu obvezne obračunati porez na dohodak u roku od 8 dana od primitka, ako je isplatitelj primitka u inozemstvu obračunao i uplatio porez na dohodak u inozemstvu, sukladno ugovoru o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, ali su obvezni po isteku poreznog razdoblja podnijeti poreznu prijavu. 2. Umirovljenici koji primaju mirovinu iz inozemstva svaki mjesec u jednakim svotama na koje su obvezni obračunati porez, mogu podnijeti zahtjev Poreznoj upravi da im izda rješenje prema kojemu će plaćati porez na dohodak. U tom slučaju nisu obvezni sami obračunavati porez ni sastavljati porezno izvješće. Porez se plaća mjesečno na temelju rješenja Porezne uprave. Iznimno, ako utvrđeni porez i prirez nije veći od 100,00 kn, porez i prirez se plaća tromjesečno. 3. Obveza izrade i predaje Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan _______, na obrascu JOPPD primjenjuje se od 1. siječnja 2014. godine. Tablica 21. Prosječne plaće po zaposlenom u prav nim osobama Republike Hrvatske Prosječna plaća bruto neto 7.867,00 5.464,00

Razdoblje siječanj – kolovoz 2012. (NN, br. 128/12.) siječanj – prosinac 2012. (NN, br. 32/13.)

7.875,00 5.478,00

Tablica 22. Pregled sati rada po mjesecima u 2013. godini siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj

184 160 168 176 184 160

srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac

184 176 168 184 168 176

Ukupan broj sati rada u 2013. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sati vrijedi za 40 satni radni tjedan, u kojem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana. 113

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje ORGA NIZIR A

PROGRAM: 1. Smjernice ekonomske i iskalne politike za razdoblje 2014. - 2016. – kratki pregled sadržaja Smjernica značajan za izradu proračuna 2. Priprema inancijskih planova ministarstava i ostalih tijela državne uprave, ustanova visokog obrazovanja i znanosti, sudova i državnih odvjetništava, ustanova u socijalnoj skrbi, KBC-a i ostalih proračunskih korisnika državnog proračuna – speci ičnosti iz Upute Ministarstva inancija, najčešći nedostaci i kako ih izbjeći, pitanja iz prakse 3. Priprema proračuna općina, gradova i županija i odluke o izvršenju proračuna – speci ičnosti iz Upute Ministarstva inancija, primjena proračunskih klasi ikacija, najčešći nedostaci odluka o izvršenju proračuna, pitanja iz prakse

Ǩ RUJAN 13.9.

19.-20.9.

e ȋdetaljnije na zadnjoj « Ȍ

27.9.

« ǡ « ȋ Ȍ sustavu PDV-a (detaljnije na str. 5)

U rujnu iz tiska izlaze izdanja: • PRIMJENA ZAKONA O PRORAČUNU i • SUSTAV JAVNE NABAVE 2013/2014

LISTOPAD 1.10.

Aktualnosti u sustavu javne nabave

2.10.

ǣ æ «

3.10.

Upravljanje nabavom do 70.000 kuna

4.10.

Nabava prehrambenih proizvoda

14.-19.10. « 21.10. 22.10.

¯ ȋ ǡ æ ǡ Ȍ Javna nabava za ponuditelje

Detaljnije o radionicama na str. 6.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

4. Utvrđivanje rezultata, inancijski izvještaji (od 14.30h do 15.00h) 5. Odgovori na pitanja i konzultacije

organizira

II. DAN

A. B. C.

PRVI DAN DRUGI DAN OBA DANA Datum: Potpis:

RJEŠENJA ZA EFIKASNU SAMOUPRAVU

Vas pozivaju na

U programu rada Savjetovanja obrađivat će se sljedeće teme: t t t t t t t t t t t t t t t

Predviđeno trajanje Savjetovanja pročelnika:

Detaljne informacije o Savjetovanju, sadržajima i načinu prijave pronaći ćete na www.panorama2013.com.

TIM4PIN MAGAZIN • rujan • 2013.

koje se održava u četvrtak 19. rujna 2013. godine u hotelu Four Points by Sheraton Panorama u Zagrebu, Trg Krešimira Ćosića 9