Primjena kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama - odabrani dijelovi by TIM4PIN

Pred Vama se nalaze odabrane stranice knjige. Služe isključivo za primjer kako bi mogli steći detaljniji uvid u sadržaj koji nudi. Zainteresiranima šaljemo besplatni primjerak na pregled. Cijena izdanja: 300 kuna Za više informacija se obratite:  e-poštom na adresu: prijave@tim4pin.hr  on-line: www.tim4pin.hr  slanjem narudžbenice na faks: 01/5531-335  slanjem narudžbenice poštom na našu adresu: TIM4PIN, Ulica grada Vukovara 237a, 10 000 Zagreb telefonom: 01/5531-755, 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

789535 746935

M. Butorac, V. Šiklić Odak • PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA

ISBN 978-953-57469-3-5

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja J službeni stavovi

Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORA U DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMA specifična pitanja i službeni stavovi

TIM4PIN d.o.o. • Zagreb, 2014.

SKRAĆENI SADRŽAJ

Nakladnik: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Šumetlička 41, 10 000 Zagreb Urednica: Maja Butorac (Vesna Orlandini) Autorice: Maja Butorac, Vesna Šiklić Odak Lektorica i korektorica: Antonija Zavila Nemet Grafičko rješenje naslovnice: Mario Butorac Tehnički urednik: Mario Butorac Slog i prijelom: Gordana Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o. Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Zagreb Naklada: 1000 primjeraka

ISBN 978-953-57469-3-5 CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 891920

Zagreb, 2014.

SKRAĆENI SADRŽAJ

SKRAĆENI SADRŽAJ PREDGOVOR ........................................................................................................................

XIII

PREGLED PRAVA I OBVEZA PO KOLEKTIVNIM UGOVORIMA S KOMENTARIMA ...............................................................................................................

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.) ...........................................................................................

MATERIJALNA PRAVA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, TE OSTALIH ZAPOSLENIKA KOJI SE FINANCIRAJU IZ SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA, A ČIJA PRAVA NISU UREĐENA KOLEKTIVNIM UGOVORIMA Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.).............

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA Maja Butorac, mag. oec.) .......................................................

III. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA Maja Butorac, mag. oec.)...............................................................................................

107

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI Maja Butorac, mag. oec.) ..............................................................................................

119

I.a

II.

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Maja Butorac, mag. oec.) .....................................................................

131

VI. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA Maja Butorac, mag. oec.) ...................................................................

147

VII. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA Maja Butorac, mag. oec.) ..................................................................

159

VIII. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE Maja Butorac, mag. oec.) ................................

169

PROČIŠĆENI TEKSTOVI KOLEKTIVNIH UGOVORA ...........................................................

177

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE .......................

179

DODATAK I KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE ........................................................................................................

207

DODATAK II KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE ......................................................................................................

208

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA .....................................................................................................................

211

DODATAK I TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA ................................................................

233

III

SKRAĆENI SADRŽAJ

DODATAK II TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA ................................................................ GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA .................................................... KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI ....................................... KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ................................................................................................................. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA ............................................................................................................... KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA ...............................................................................................................

234 237 249 267 291 317

SADRŽAJ

SADRŽAJ PREDGOVOR ........................................................................................................................

XIII

PREGLED PRAVA I OBVEZA PO KOLEKTIVNIM UGOVORIMA S KOMENTARIMA ............................................................................................................

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE.............

1. 2. 3. 4.

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE ................... TEMELJENE ODREDBE ............................................................................................... RADNI ODNOSI NAMJEŠTENIKA .............................................................................. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI ................................................................... 4.1. RADNO VRIJEME ................................................................................................. 4.2. STANKA ................................................................................................................ 4.3. ODMOR IZMEĐU DVA RADNA DANA ................................................................ 4.4. TJEDNI ODMOR ................................................................................................... 4.5. GODIŠNJI ODMOR .............................................................................................. 4.5.1. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA ..... 4.5.2. STJECANJE PRAVA NA GODIŠNJI ODMOR ............................................... 4.5.3. KORIŠTENJE PRAVA NA RAZMJERNI DIO GODIŠNJEG ODMORA .......... 4.5.4. TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORA ............................................................. 4.6. PLAN KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA ........................................................ 4.7. PLAĆENI DOPUST ................................................................................................ 4.7.1. PLAĆENI DOPUST ZA POLAGANJE ISPITA ............................................... 4.8. NEPLAĆENI DOPUST ........................................................................................... 5. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE ....................................................................................... 5.1. ŠTO ČINI PLAĆU .................................................................................................. 5.2. UVEĆANJE OSNOVNE PLAĆE ............................................................................. 5.3. UVEĆANJE KOEFICIJENTA SLOŽENOSTI POSLOVA ............................................ 5.4. OBAVLJANJE POSLOVA VIŠE SLOŽENOSTI ......................................................... 5.5. DOKUP DIJELA MIROVINE .................................................................................. 5.6. NEMOGUĆNOST KORIŠTENJA DNEVNOG ODMORA ........................................ 5.7. NAKNADA ZA BOLOVANJE .................................................................................. 6. OSTALA MATERIJALNA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ........................... 6.1. REGRES ................................................................................................................ 6.2. OTPREMNINA KOD ODLASKA U MIROVINU...................................................... 6.3. PRAVO NA POMOĆ ............................................................................................. 6.3.1. POMOĆ KOD SMRTNOG SLUČAJA .......................................................... 6.3.2. POMOĆ DJECI SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA KOJI JE IZGUBIO ŽIVOT U OBAVLJANJU SLUŽBE, ODNOSNO RADA ................................ 6.3.3. POMOĆ KOD BOLOVANJA, NASTANKA TEŠKE INVALIDNOSTI I ROĐENJA DJETETA ..................................................................................

3 4 4 5 5 5 6 6 6 7 8 8 9 11 13 14 15 16 16 17 19 20 20 21 21 23 23 23 23 24 24 25

SADRŽAJ

6.3.4. PRAVO NA PARTICIPACIJU U LIJEČENJU I NABAVI MEDICINSKIH POMAGALA I LIJEKOVA ......................................................................... 6.4. SLUŽBENO PUTOVANJE I RAD NA TERENU .................................................. 6.4.1. ŠTO SE PODRAZUMIJEVA POD SLUŽBENIM PUTOVANJEM ............... 6.4.2. SLUŽBENO PUTOVANJE I PRAVO NA DNEVNICU DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ............................................................. 6.4.3. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U TUZEMSTVU ....................................................................................... 6.4.4. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U INOZEMSTVO ..................................................................................... 6.4.5. NAKNADA HOTELSKOG RAČUNA ZA SPAVANJE ................................. 6.4.6. NAKNADA PRIJEVOZNIH TROŠKOVA NA SLUŽBENOM PUTU ............ 6.5. RAD NA TERENU ............................................................................................. 6.6. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT .................................................................... 6.7. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA ................................................................ 6.7.1. MJESNI PRIJEVOZ .................................................................................. 6.7.2. MEĐUMJESNI PRIJEVOZ ........................................................................ 6.7.3. POSTUPAK OSTVARENJA PRAVA NA NAKNADU MEĐUMJESNOG PRIJEVOZA.............................................................................................. 6.7.4. OSTALA PRAVILA ZA PRIJEVOZNE TROŠKOVE ................................... 6.7.4.1. Uskrata prava na prijevozne troškove ........................................ 6.7.4.2. Rok za isplatu naknade i akontacije za troškove prijevoza ......... 6.8. KOLEKTIVNO OSIGURANJE I SISTEMATSKI PREGLEDI ................................ 6.9. JUBILARNA NAGRADA ................................................................................... 6.10. DAR ZA DJECU .................................................................................................. 6.11. BOŽIĆNICA ....................................................................................................... 6.12. NETO IZNOSI MATERIJALNIH PRAVA ............................................................ 7. ZAŠTITA PRAVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA .................................................. 7.1. RJEŠENJE S POUKOM O PRAVNOM LIJEKU .................................................. 7.2. OTKAZNI ROK................................................................................................... 7.3. OTPREMNINA .................................................................................................. 7.4. PROGRAM ZBRINJAVANJA VIŠKA NAMJEŠTENIKA ...................................... 7.5. ZAŠTITA PRESTANKA SLUŽBE ODNOSNO RADNOG ODNOSA DO ISPUNJENJA UVJETA ZA STAROSNU MIROVINU .......................................... 8. ZAŠTITA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ............................................................... 9. ZAŠTITA DOSTOJANSTVA SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ................................. 10. INFORMIRANJE O POLOŽAJU SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ........................... 11. TUMAČENJE I PRAĆENJE PRIMJENE KOLEKTIVNOG UGOVORA ........................ 12. CIJENA RADA ............................................................................................................ 13. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE .....................................................................

25 26 26 27 30 31 31 31 32 33 34 34 35 37 38 39 40 40 40 42 42 43 43 43 43 44 44 44 44 45 46 47 47 48

1. ODLUKA O VISINI DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U ZEMLJI I VISINI NAKNADA ZA DRŽAVNE DUŽNOSNIKE, SUCE I DRUGE PRAVOSUDNE DUŽNOSNIKE, TE OSTALE ZAPOSLENE KOJI SE FINANCIRAJU IZ SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA, A ČIJA PRAVA NISU UREĐENA KOLEKTIVNIM UGOVORIMA ...................................................................................................

SADRŽAJ

1.1. SLUŽBENO PUTOVANJE I PRAVO NA DNEVNICU DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA ............................................ 1.2. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE DUŽNOSNIKA U TUZEMSTVU ................................................................................................... 1.3. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE DUŽNOSNIKA U INOZEMSTVO ................................................................................................... 1.4. OSTALE NAKNADE ............................................................................................... 2. ZAKON O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA ............. 2.1. ODREĐIVANJE PLAĆE SUCIMA I DRUGIM PRAVOSUDNIM DUŽNOSNICIMA I ODLUKA O VISINI OSNOVICE ZA OBRAČUN PLAĆE SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA ............................................................................. 2.2. DODACI NA PLAĆE SUCIMA I DRUGIM PRAVOSUDNIM DUŽNOSNICIMA ..... 2.3. NAKNADE MATERIJALNIH TROŠKOVA PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA ............ POPIS LITERATURE ...................................................................................................

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA ................................................................................................ 1. O TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA ............................................................................................... 2. TEMELJNE ODREDBE ................................................................................................. 3. RADNI ODNOSI I RADNO VRIJEME .......................................................................... 3.1. ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA U JAVNOJ SLUŽBI .......................................... 3.2. RADNO VRIJEME SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA ............................................. 4. ODMORI I DOPUSTI ................................................................................................... 4.1. STANKA ................................................................................................................. 4.2. ODMOR IZMEĐU DVA RADNA DANA I NAJDUŽE NEPREKIDNO TRAJANJE RADA .................................................................................................................... 4.3. TJEDNI ODMOR .................................................................................................... 4.4. GODIŠNJI ODMOR ............................................................................................... 4.4.1. TRAJANJE GODIŠNJEG ODMORA ............................................................. 4.4.2. NAKNADA PLAĆE ZA VRIJEME KORIŠTENJA GODIŠNJEG ODMORA ..... 4.4.3. GODIŠNJI ODMOR U DIJELOVIMA I ISPLATA NAKNADE ZA NEISKORIŠTENI GODIŠNJI ODMOR .......................................................... 4.4.4. ODLUKA O KORIŠTENJU GODIŠNJEG ODMORA ..................................... 4.5. PLAĆENI I NEPLAĆENI DOPUSTI ........................................................................ 4.5.1. PLAĆENI DOPUST PO RAZNIM OSNOVAMA ............................................ 4.5.2. PLAĆENI I NEPLAĆENI DOPUST ZA ŠKOLOVANJE ................................... 4.5.3. PLAĆENI DOPUST ZA PRIPREMU I POLAGANJE ISPITA .......................... 5. PRESTANAK UGOVORA O RADU .............................................................................. 5.1. OTKAZNI ROKOVI I OTPREMNINE ...................................................................... 5.2. PONOVNI IZRAČUN OTPREMNINE ..................................................................... 5.3. IZNOS I POREZNI TRETMAN OTPREMNINE KOD ODLASKA U MIROVINU ...... 6. PLAĆE ........................................................................................................................... 6.1. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE ................................................................................. 6.2. ISPLATA PLAĆE I ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆE ............................................... 6.3. UVEĆANJE PLAĆE .................................................................................................

49 50 50 50 51

51 52 53 53

55 55 56 57 57 58 59 59 59 59 60 60 60 61 62 62 62 65 65 66 66 66 67 67 67 68 68

VII

SADRŽAJ

6.4. PLAĆA ZA RAD U POSEBNIM UVJETIMA I DODACI ZA USPJEŠNOST NA RADU ................................................................................................................... 6.5. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA ....................................................................................... 7. OSTALA MATERIJALNA PRAVA ................................................................................. 7.1. SLUČAJEVI KADA ZAPOSLENICIMA PRIPADA PRAVO NA NAKNADU PLAĆE ... 7.2. NAKNADA ZA VRIJEME BOLOVANJA ................................................................ 7.3. PRAVO NA POMOĆ............................................................................................. 7.4. OGRANIČENA I USKRAĆENA MATERIJALNA PRAVA ....................................... 7.4.1. BOŽIĆNICA I REGRES ZA GODIŠNJI ODMOR .......................................... 7.4.2. JUBILARNE NAGRADE .............................................................................. 7.4.3. DNEVNICE ZA SLUŽBENA PUTOVANJA ................................................... 7.4.3.1. Utvrđivanje visine dnevnice u tuzemstvu i njeno umanjenje........ 7.4.3.2. Utvrđivanje visine dnevnice u inozemstvu i njeno umanjenje ...... 7.4.3.3. Uvje za isplatu dnevnica .............................................................. 7.5. TROŠKOVI SLUŽBENOG PUTOVANJA ................................................................ 7.5.1. NAKNADA HOTELSKOG RAČUNA ZA SPAVANJE .................................... 7.5.2. NAKNADA PRIJEVOZNIH TROŠKOVA ...................................................... 7.5.3. EVIDENCIJE KOD KORIŠTENJA AUTOMOBILA ........................................ 7.6. RAD NA TERENU ................................................................................................. 7.7. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA................................ 7.7.1. RAZLOZI PRELASKA NA NOVI NAČIN OBRAČUNA ................................. 7.7.2. MOGUĆNOST PRELASKA NA STARI NAČIN OBRAČUN .......................... 7.7.3. OPĆA PRAVILA ZA ISPLATU NAKNADE TROŠKOVA PRIJEVOZA ............ 7.7.3.1. Utvrđivanje udaljenos (tzv. cipelarina) ........................................ 7.7.3.2. Promjena isplate prema promjeni cijene benzina ......................... 7.7.3.3. Ostala pravila za utvrđivanje naknade........................................... 7.7.4. MJESNI PRIJEVOZ ...................................................................................... 7.7.5. MEĐUMJESNI PRIJEVOZ ........................................................................... 7.7.6. ZONSKI PRIJEVOZ ...................................................................................... 7.7.7. KOMBINACIJA MJESNI I MEĐUMJESNI PRIJEVOZ ................................. 7.8. DAR ZA DJECU .................................................................................................... 7.9. OSIGURANJE I SISTEMATSKI PREGLEDI ........................................................... 7.10. STAMBENO ZBRINJAVANJE ............................................................................... 8. PRAVA, OBVEZE I OVLASTI SINDIKATA I SINDIKALNIH POVJERENIKA ............... 8.1. OBAVIJEST O IZBORU SINDIKALNOG PREDSTAVNIKA I PRAVA SINDIKALNIH PREDSTAVNIKA I POVJERENIKA ........................................................................ 8.2. PREDSTAVNICI ZAPOSLENIKA U UPRAVNIM VIJEĆIMA .................................. 8.3. POVJERENIK ZAŠTITE NA RADU ........................................................................ 8.4. CIJENA RADA ..................................................................................................... 8.5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE ....................................................................

III. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA ....................... 1. UVOD ........................................................................................................................... 2. PRAVNO VAŽENJE ...................................................................................................... 3. RADNO VRIJEME ........................................................................................................

VIII

69 69 69 69 70 71 72 72 75 77 77 79 82 83 83 83 84 88 88 89 90 90 90 92 93 97 98 101 102 102 103 103 104 104 104 104 105 105

107 107 108 108

SADRŽAJ

3.1. RASPORED RADNOG VREMENA ..................................................................... 3.2. PRERASPODJELA RADNOG VREMENA ........................................................... 3.3. RASPORED RADNOG VREMENA BALETNIH UMJETNIKA ............................. 3.4. RASPORED RADNOG VREMENA DRAMSKIH UMJETNIKA ............................ 3.5. RASPORED RADNOG VREMENA ORKESTRA, ZBORA I SOLISTA ................... 3.5.1. ORKESTAR ............................................................................................... 3.5.2. ZBOR ....................................................................................................... 3.5.3. SOLISTI .................................................................................................... 4. RASPORED RADNOG VREMENA ............................................................................ 4.1. RASPORED RADNOG VREMENA KOREPETITORA .......................................... 4.2. RASPORED RADNOG VREMENA FOLKLORNIH UMJETNIKA ........................ 5. GODIŠNJI ODMORI .................................................................................................. 6. POSEBNI UVJETI RADA ............................................................................................ 7. OTPREMNINE ............................................................................................................ 8. DODACI NA PLAĆU ................................................................................................... 9. NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG GLAZBALA ............................................ 10. POSEBNOST KOD ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA I OTKAZA UGOVORA O RADU ...................................................................................................................... 11. VRIJEME VAŽENJA I OTKAZ UGOVORA ................................................................. 12. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE .........................................................................

108 109 109 109 110 110 110 111 111 111 111 111 113 113 114 116

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI .............................

119 119 119 120 120 120 120 121 121 121 121 121 122 122 123 123 124 124 124 124 125 125 125 126 126 126 126

1. 2. 3. 4. 5.

9. 10.

UVOD ......................................................................................................................... TEMELJNE ODREDBE ............................................................................................... IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA GKU A....................................................................... ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA ............................................................................ RADNO VRIJEME ...................................................................................................... 5.1. RADNI TJEDAN .................................................................................................. 5.2. RAD U NEPUNOM RADNOM VREMENU ........................................................ 5.3. PREKOVREMENI RAD ....................................................................................... 5.4. RAD PO POZIVU ............................................................................................... ODMORI .................................................................................................................... 6.1. STANKA ............................................................................................................. 6.2. TJEDNI ODMOR ................................................................................................ 6.3. GODIŠNJI ODMOR ............................................................................................ DOPUSTI .................................................................................................................... 7.1. PLAĆENI DOPUSTI............................................................................................ 7.2. DOPUST ZA ŠKOLOVANJE................................................................................ 7.3. STRUČNI ISPIT .................................................................................................. PRESTANAK UGOVORA O RADU ............................................................................ 8.1. SUGLASNOST ZA OTKAZ ................................................................................. 8.2. STAŽ KOD ISTOG POSLODAVCA ...................................................................... 8.3. OTPREMNINA ................................................................................................... SISTAMATSKI PREGLEDI .......................................................................................... PLAĆE I NAKNADA PLAĆE........................................................................................ 10.1. ISPLATA PLAĆE ................................................................................................. 10.2. ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA ....................................................................... 10.3. UVEĆANJA PLAĆE ............................................................................................

116 117 117

SADRŽAJ

10.4. DODACI S OSNOVA UVJETA RADA ................................................................ 10.5. NAKNADA ZA VRIJEME BOLOVANJA ............................................................ 10.6. NAKNADA ZA PRIPRAVNOST ......................................................................... 10.7. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT .................................................................... 10.8. PRAVA RADNIKA NA POSLOVIMA ODGOJA I OBRAZOVANJA .................... 10.9. DNEVNICE I NAKNADA TROŠKOVA PUTOVANJA ......................................... 10.10. ZAŠTITA RADNIKA .......................................................................................... 11. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE..........................................................................

V. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA ................................................................................................................ 1. 2. 3. 4. 5. 6.

7. 8.

RAZLOZI POKRETANJA PREGOVORA ..................................................................... OPĆE ODREDBE GKU A I ŠIRE ................................................................................. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA UGOVORA................................................................ RADNI ODNOSI ......................................................................................................... 4.1. PROBNI RAD ....................................................................................................... 4.2. PRIPRAVNICI ....................................................................................................... RADNO VRIJEME ...................................................................................................... ODMORI I DOPUSTI ................................................................................................. 6.1. STANKA ............................................................................................................... 6.2. ODMOR IZMEĐU DVA RADNA DANA I NAJDULJE NEPREKIDNO TRAJANJE RADA ................................................................................................................... 6.3. TJEDNI ODMOR .................................................................................................. 6.4. GODIŠNJI ODMOR ............................................................................................. 6.5. PLAĆENI I NEPLAĆENI DOPUST ........................................................................ PRESTANAK UGOVORA O RADU ............................................................................ PLAĆA ........................................................................................................................ 8.1. UVEĆANJE PLAĆE ............................................................................................... 8.2. DEŽURSTVO ........................................................................................................ 8.3. PRIPRAVNOST .................................................................................................... 8.4. RAD PO POZIVU ................................................................................................. 8.5. UVEĆANJE PLAĆE S OSNOVA POSEBNIH UVJETA RADA I POLOŽAJNI DODACI ............................................................................................................... OSTALA MATERIJALNA PRAVA ............................................................................... 9.1. POMOĆ ............................................................................................................... 9.2. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT ........................................................................

VI. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA ............................................................................................................. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

UVOD ......................................................................................................................... RAZLOZI OTKAZIVANJA GKU A .............................................................................. OPĆE ODREDBE NOVOG GKU A ............................................................................. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA GKU A....................................................................... PLAĆE I NAKNADE UVEĆANJE PLAĆE ................................................................. POSEBNI UVJETI RADA ............................................................................................ ZAŠTITA ZAPOSLENIKA ........................................................................................... OSTALA MATERIJALNA PRAVA ...............................................................................

127 129 129 129 130 130 130 130

131 131 132 132 133 133 133 134 135 135 135 135 135 138 139 140 141 141 142 143 143 145 145 145

147 147 147 148 148 148 149 152 152

SADRŽAJ

8.1. DNEVNICA ......................................................................................................... 8.2. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT....................................................................... 8.3. OSIGURANJE ZAPOSLENIKA ............................................................................ 9. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI ................................................................ 9.1. RAD U NEPUNOM RADNOM VREMENU ......................................................... 9.2. PREKOVREMENI RAD ........................................................................................ 9.3. GODIŠNJI ODMOR ............................................................................................ 9.4. PLAĆENI DOPUST .............................................................................................. 9.5. DOPUST ZA ŠKOLOVANJE................................................................................. 9.6. STRUČNI ISPIT ...................................................................................................

VII. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA ........................................................................................................ 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

UVOD ........................................................................................................................ RAZLOZI OTKAZIVANJA GKU A ............................................................................. OPĆE ODREDBE NOVOG GKU A ............................................................................ IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA GKU A ..................................................................... PLAĆE I NAKNADE ................................................................................................... 5.1. OSNOVNA PLAĆA .............................................................................................. 5.2. UVEĆANJE PLAĆE .............................................................................................. OTEŽANI UVJETI RADA ........................................................................................... POSEBNI UVJETI RADA ........................................................................................... OSTALA MATERIJALNA PRAVA .............................................................................. 8.1. DNEVNICA ......................................................................................................... 8.2. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT....................................................................... RADNI ODNOSI, ODMORI I DOPUSTI ................................................................... 9.1. POVOLJNIJA NORMA ........................................................................................ 9.2. RAD U NEPUNOM RADNOM VREMENU ......................................................... 9.3. PREKOVREMENI RAD ........................................................................................ 9.4. GODIŠNJI ODMOR ............................................................................................ 9.5. PLAĆENI DOPUST .............................................................................................. 9.6. STRUČNI ISPIT ................................................................................................... 9.7. DOPUST ZA ŠKOLOVANJE .................................................................................

VIII. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE ....................................................................

152 153 154 154 154 155 155 156 157 157

159 159 159 160 160 160 160 161 162 163 164 164 164 165 165 165 166 166 167 168 168

1. UVOD ........................................................................................................................ 2. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA ...........................................................................

169 169 171

PROČIŠĆENI TEKSTOVI KOLEKTIVNIH UGOVORA....................................................

177

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE (NN, br. 104/13).............................................................................................................. DODATAK I KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE (NN, br. 104/13) ............................................................................. DODATAK II KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE (NN, br. 150/13 - isprav. 153/13) ..................................................

179 207 208

SADRŽAJ

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA (NN, br. 141/12) ............................................................................................ DODATAK I TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA (NN, br. 141/12)......................................... DODATAK II TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA (NN, br. 150/13 – ispr. 153/13) .................. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA (NN, br. 70/14) .............................. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI (NN, br. 42/14) ................ KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA (NN, br. 143/13) ........................................................................................ KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA (NN, br. 63/14) .................................................................................................................. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA (NN, br. 72/14) ..................................................................................................................

XII

211 233 234 237 249 267 291 317

SADRŽAJ

PREDGOVOR Kolek vni ugovor je, kao što je poznato, poseban ugovor radnog prava koji u pisanom obliku dobrovoljno sklapaju poslodavci ili udruge poslodavaca, odnosno Vlada RH na strani poslodavca u javnim i državnim službama, te sindika ili udruge sindikata s druge strane. Njime se uređuju prava i obveze poslodavca i sindikata, ali i pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak ugovora o radu radnika kod tog poslodavca, pitanje zaš te na radu, osiguranja od posljedica nesretnog slučaja, pitanja iz djelokruga rada radničkih vijeća i prava sindikata, te druga pitanja iz radnih odnosa ili u vezi sa radnim odnosom radnika. Posebnu važnost kolek vnim ugovorima daje činjenica da se njima prava radnika mogu samo poveća u odnosu na sklopljene ugovore o radu ili pravilnik o radu, pa ih se može smatra i temeljnim ins tutom ostvarivanja prava, zaš te i sigurnos radnika u radnom odnosu. Kao što je poznato, kolek vno pregovaranje i sklapanje kolek vnih ugovora u Republici Hrvatskoj nema dugu tradiciju. Ono je započelo 1. 1. 1996., kada se počeo primjenjiva prvi hrvatski Zakon o radu. Unatoč tome, može se reći da su prava koja su radnici ostvarili temeljem kolek vnih ugovora od velike važnos za njihov položaj na tržištu rada. Ove konstatacije naravno vrijede i za radnike u državnom i javnom sektoru. U kontekstu dugogodišnje reforme javnog sektora i mjera racionalizacije javne potrošnje u kojoj troškovi zaposlenih imaju vrlu značajan udio, iznimno je dinamična radno pravna zakonodavna i sindikalna pregovaračka ak vnost čemu svjedočimo već niz godina. U takvim okolnos ma nerijetko je otežano sagledavanje i konkretno realiziranje stvarnih aktualnih prava radnika. Brojne i učestale zakonske promjene te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, jekom 2012. i 2013. godine rezul rale su značajnim izmjenama u primjeni materijalnih prava službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama. To je u praksi rezul ralo brojnim pravnim nedoumicama o pitanju ostvarivanja specifičnih materijalnih prava. Do sredine 2014. godine svi su kolek vni ugovori doneseni, kako oni opći koji uređuju temeljna prava za državne i javne službenike i namještenike, tako i granski kolek vni ugovori pojedinih djelatnos javnih službi (s iznimkom kolek vnog ugovora za sektor znanos i visokog obrazovanja). Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnih promjena zakonskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjevno što potvrđuju i brojne dvojbe koje se pojavljuju u praksi vezane uz primjenu zakonskih propisa. Upravo je to jedan od glavnih razloga objavljivanja ovoga stručnog izdanja, u kojem autorice objedinjeno iznose aktualna stručna stajališta, službena mišljenja i zakonsku regula vu ovoga kompleksnog i zahtjevnog područja. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, izdanje obrađuje i najvažnija pitanja specifične primjene kolek vnih ugovora u pojedinim djelatnos ma. Područja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: radni odnosi, radno vrijeXIII

SADRŽAJ PREDGOVOR

me, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bolovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregledi, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službenika i namještenika, te brojna druga. Knjiga ima svrhu i cilj ne bi samo sustavna zbirka aktualnih kolek vnih ugovora, već bi i prak čan i pouzdan vodič prak čarima u pravnim i financijskim službama za cjelovito sagledavanje, razumijevanje i neposrednu realizaciju prava radnika te njihovo zakonito ostvarivanje. Uvjerenje autora i nakladnika je da će se ovim izdanjem upotpuni praznina u dostupnoj stručnoj literaturi koja se bavi ovim kompleksnim socijalno-ekonomskim područjem. Urednici

XIV

PREGLED PRAVA I OBVEZA PO KOLEKTIVNIM UGOVORIMA S KOMENTARIMA

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE 1. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE Kolek vni ugovor je dokument dvostrane pravne prirode kojim zakonom ovlaštene strane ugovaraju prava radnika i obveze poslodavca u području za koji se sklapa kolek vni ugovor, te je jedan od izvora prava. Prema Zakonu o radu1, ovlaštene strane za sklapanje kolek vnog ugovora su: • na strani radnika – sindikat ili udruga sindikata • na strani poslodavca – poslodavac ili udruga poslodavaca. Prema propisima koji uređuju službeničke (radne) odnose državnih službenika i namještenika ovlaštena strana za sklapanje kolek vnog ugovora na strani poslodavca je Vlada Republike Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih službi kolek vno pregovaraju od 1996. godine, kada je zaključen prvi Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike. Prva tri kolek vna ugovora sklapana su na vrijeme od dvije godine, a od 2004. godine kolek vni ugovori se sklapaju na vrijeme od če ri godine. Prethodni Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike zaključen je 2. kolovoza 2012. godine2, na vrijeme od če ri godine, a primjenjivao se od dana zaključivanja. Istog dana, Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih službi zaključili su i Dodatak I Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike3, kojim su ograničena i smanjena materijalna prava utvrđena m Kolek vnim ugovorom, kao što je pravo na isplatu regresa i božićnice u 2013. godini, smanjenje visine dnevnice i terenskog dodatka u 2012. i 2013. godini, smanjenje osnovice za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini, te gubitak prava na jubilarnu nagradu za neprekidnu službu u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za navršenih 5, 15, 25 i 35 godina neprekidne službe u 2013. godini. Među m, Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih službi (Sindikat policije Hrvatske, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH i Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova) zaključili su 3. kolovoza 2013. godine novi Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike4. Kolek vni ugovor je sklopljen je na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. godine, a primjenjuje se od dana zaključivanja. Istog dana, Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih službi zaključili su i Dodatak I Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike5, kojim su ograničena i smanjena materijalna prava utvrđena novim Kolek vnim ugovorom, kao što je pravo na isplatu regresa i božićnice u 2013. godini kao i smanjenje osnovice za isplatu jubilarne nagrade u 2013. godini. U prosincu 1 2 3 4 5

Zakon o radu, Narodne novine, broj 93/14. Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike, Narodne novine, broj 89/12. Dodatak I Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike, Narodne novine, broj 89/12. Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike, Narodne novine, broj 104/13. Dodatak I Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike, Narodne novine, broj 104/13.

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

4.7. PLAĆENI DOPUST Sukladno članku 31. Kolek vnog ugovora, službenik i namještenik ima pravo na dopust s naknadom plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u sljedećim slučajevima: Specifični slučajevi zaposlenika zaključenje braka rođenje djeteta smr supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka smr ostalih krvnih srodnika zaključno s četvr m stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva selidbe u istom mjestu stanovanja selidbe u drugo mjesto stanovanja za dobrovoljno davanje krvi teške boles supružnika, djeteta ili roditelja nastupanja u kulturnim i športskim priredbama sudjelovanje na sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos i dr. elementarne nepogode koja je neposredno zadesila službenika i namještenika

Broj slobodnih radnih dana 5 5

Izvor

5 2 2 4 2 3 1

Članak 31. KU

2 5

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki navedeni smrtni slučaj i za svako dobrovoljno davanje krvi. Kao i ranije, ovakva odredba o pravu na plaćeni dopust je neprecizna i iziskuje rješavanje brojnih nedoumica s kojima se sreću službenici i namještenici u ostvarivanju toga prava, kao i različite prakse u primjeni toga prava, posebno u korištenju plaćenog dopusta u slučaju dobrovoljnog davanja kravi, zbog teške boles supružnika, djeteta ili roditelja ili npr. zbog elementarne nepogode. Naime, u odnosu na pravo na dopust s naknadom plaće (plaćeni dopust) u slučaju dobrovoljnog davanja krvi službenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana. Među m, nejasno je koriste li se dani u kon nuitetu, i to nakon dana kada je službenik dao krv ili te dane može koris po svojoj želji i u dogovoru s čelnikom jela. Stoga je odredbu članka 31., stavka 1., alineje 7. Kolek vnog ugovora trebalo precizira , a sve u cilju jednakog postupanja, odnosno ostvarivanja navedenog prava na plaćeni dopust u slučaju dobrovoljnog davanja krvi. S obzirom na intenciju potpisnika Kolek vnog ugovora, da se plaćeni dopust koris radi pomoći službenicima i namještenicima u izvanrednim i ponekad nepredvidivim situacijama, i to u kon nuitetu, logika stvari nalaže da se i plaćeni dopust za dobrovoljno davanje krvi koris u kon nuitetu, i to u pravilu nakon dana kada je službenik dao krv, a u slučaju nemogućnos korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta koris li bi se u dogovoru s čelnikom jela državnog jela. Isto tako, jedno od pitanja iz prakse je i plaćeni dopust zbog teške boles supružnika, djeteta ili roditelja, odnosno što se podrazumijeva pod teškom bolešću supružnika, djeteta ili roditelja, kao i pitanje na koliko dana plaćenog dopusta službenik i namještenik ima pravo u slučaju boles oba roditelja ili boles više djece ili roditelja i djeteta odnosno supružnika, s obzirom na to da navedenim člankom to pitanje nije precizirano19. U članku 31., stavku 2. Kolek vnog ugovora propisano je samo da službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i za dobrovoljno davanje krvi.

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

S obzirom na razne vrste boles , koje su u svakom slučaju uvijek teške za bolesnu osobu, a kako je uzimanje plaćenog dopusta potrebno službeniku i namješteniku da pomogne bolesnoj osobi (supružniku, djetetu i roditelju), za zaključi je da se pod teškom bolešću u smislu članka 31., stavka 1., alineje 8. Kolek vnog ugovora podrazumijeva bolest koja zah jeva dodatnu njegu za održavanje života i osnovnih životnih funkcija supružnika djeteta ili roditelja. U vezi s navedenim pitanjem Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike dala je tumačenje20: Pojam teške boles nije definiran ni jednim propisom i nije ga moguće poveza s pojedinom dijagnozom već s individualnim stanjem pacijenta i pojedinom fazom boles . Stoga pravo na plaćeni dopust u slučaju teške boles supružnika, djeteta ili roditelja odobrava čelnik državnog jela, uvažavajući okolnos konkretnog slučaja. Također is m člankom trebalo je propisa da službenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini posebno za svaki slučaj naveden u člankom 31., stavkom 1., alinejom 8. Kolek vnog ugovora, odnosno pravo na plaćeni dopust zbog teške boles supružnika u trajanju od tri dana i djeteta u trajanju od tri dana i pravo na plaćeni dopust zbog teške boles roditelja u trajanju od tri dana (posebno za svakog roditelja – za majku tri dana te za oca tri dana). Pored toga upitno je i pitanje prava na dopust uz naknadu plaće zbog elementarne nepogode, odnosno nejasno je u kojim slučajevima i kada (s obzirom na to da se posljedice elementarne nepogode mogu javi i kasnije npr. nakon suše ili poplava) službenik i namještenik to pravo može ostvari . Kako je intencija plaćenog dopusta zbog elementarne nepogode saniranje nastale štete na imovini službenika i namještenika za ostvarenje tog prava nužno je da je nastala šteta, ali i bitna činjenica da je prema Zakonu o zaš od elementarne nepogode21 proglašena elementarna nepogoda i da je službenik i namještenik uslijed elementarne nepogode korisnik financijske pomoći temeljem tog Zakona.

4.7.1. PLAĆENI DOPUST ZA POLAGANJE ISPITA Prema članku 32. Kolek vnog ugovora, službenici imaju pravo na plaćeni dopust od sedam dana za pripremu polaganja državnog stručnog ispita (bez obzira na stručnu spremu), koji uključuje i dan polaganja ispita22. Kako Ministarstvo uprave uglavnom (iznimno radnim danom) održava polaganje državnog stručnog ispita u neradne dane (subotom) jedno od osnovnih pitanja, koje se nameće odnosi li se plaćeni dopust od sedam dana za pripremu polaganja državnog stručnog ispita na kalendarske ili radne dane. Prema ranijem tumačenju Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora dani smatrali su se kalendarskim danima. U tom slučaju, ako bi se radilo o kalendarskim danima službenici bi za pripremu polaganja državnog stručnog ispita imali šest dana, s obzirom na to da se dan polaganja uključuje u sedam dana plaćenog dopusta. Službenici također za pripremu polaganja pravosudnog ispita imaju pravo na plaćeni dopust, i to: • sedam dana, ako službenik nema obvezu polaganja ispita • 30 dana, ako je službenik obvezan polaga ispit. Navedena obveza polaganja pravosudnog ispita mora proizlazi iz važećih propisa, kao npr. za vježbenike u pravosudnim jelima, za osobe koje vode prekršajni postupak itd. Prema članku 33. KoTumačenje br. 7/31, vidi: www. uprava.hr. Zakon o zaš od elementarne nepogode, Narodne novine, broj 73/97. i 174/04. 22 Ovo je novina u odnosu na ranije važeći Kolek vni ugovor s obzirom na to da je sada propisano da se dan polaganja ispita uračunava u plaćeni dopust od sedam dana. 20 21

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

lek vnog ugovora službenik i namještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od čelnika državnog jela, ima pravo na plaćeni dopust, i to: • za svaki ispit po predmetu dva dana i • za završni rad pet dana. Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlas te potrebe, ima pravo na plaćeni dopust: • za svaki ispit po predmetu jedan dan i • za završni rad dva dana. Navedena odredba je iden čna odredbi ranije važećeg Kolek vnog ugovora, te je i dalje nejasna i neprecizna s obzirom na pitanja iz prakse, kao npr. ostvarivanje prava na plaćeni dopust za popravni ispit, za polaganje kolokvija, kao i za polaganje ispita koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela predmeta. Naime postavlja se pitanje odnosi li se pravo na plaćeni dopust iz članka 33., stavka 1., alineje 1. Kolek vnog ugovora samo na jedno polaganje ispita po predmetu (odlazak na prvi ispit po predmetu) ili službenik ima pravo i na plaćeni dopust i za polaganje popravnog ispita; smatra li se polaganje kolokvija polaganjem ispita, s obzirom na to da se ovisno o predmetu ispit ne može položi bez provjere znanja na dva ili više kolokvija, te ima li službenik za polaganje pismenog dijela ispita (kao dio ispita) pravo na plaćeni dopust. U vezi s polaganjem kolokvija i prava na dopust Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike dala je tumačenje23: Sukladno članku 33., stavku 2., alineji 1. Kolek vnog ugovora službenik i namještenik ima pravo na jedan dan plaćenog dopusta za svaki ispit po predmetu. Polaganje kolokvija koji je uvjet za pristupanje završnom ispitu ne smatra se polaganjem ispita u smislu članka 33., stavka 2., alineje 1. Kolek vnog ugovora, pa stoga službenik i namještenik nema pravo na plaćeni dopust za polaganje kolokvija. U pogledu stjecanja prava iz službe, odnosno radnog odnosa ili u vezi sa službom ili radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Odredbom članka 34. Kolek vnog ugovora (kao i u ranije važećem Kolek vnom ugovoru) propisana je mogućnost prekida godišnjeg odmora zbog korištenja plaćenog dopusta. Naime, propisano je da ako je godišnji odmor prekinut zbog plaćenog dopusta ili razdoblja privremene nesposobnos za rad, državni službenik ili namještenik je dužan vra se na rad onog dana, kada bi mu godišnji odmor redovito završio da nije bilo plaćenog dopusta ili privremene nesposobnos za rad. Ostatak godišnjeg odmora će koris naknadno, prema sporazumu s čelnikom državnog jela. Ako plaćeni dopust ili razdoblje privremene nesposobnos za rad završava nakon što bi završio godišnji odmor, državni službenik ili namještenik se vraća na rad po završetku trajanja plaćenog dopusta, odnosno privremene nesposobnos za rad.

4.8. NEPLAĆENI DOPUST Prema članku 36. Kolek vnog ugovora službeniku i namješteniku može se odobri dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u jeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav dopust opravdan i da neće izazva teškoće u obavljanju poslova državnog jela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlas trošak, 23

Tumačenje br. 4/33, vidi: www.uprava.hr.

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

sudjelovanja u kulturno-umjetničkim i športskim priredbama, vlas tog obrazovanja i edukacije, stručnog usavršavanja i osposobljavanja. Kad to okolnos zah jevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust odobri u trajanju duljem od 30 dana, naravno uz ispunjenje uvjeta da je takav dopust opravdan i da neće izazva teškoće u obavljanju poslova državnog jela. Za vrijeme neplaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa. Razlozi za odobrenje neplaćenog dopusta u članku 36., stavku 1. Kolek vnog ugovora nisu taksavno navedeni, već su navedeni samo kao primjer (a osobito), pa je ova odredba izuzetno dobra i jasna s obzirom na brojne razloge službenika i namještenika i potrebom za neplaćenim dopustom, o čijoj opravdanos i činjenici hoće li taj dopust izazva teškoće u obavljanju poslova državnog jela odlučuje čelnik jela.

5. PLAĆE I DODACI NA PLAĆE 5.1. ŠTO ČINI PLAĆU Prema članku 41. Plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na plaću. Osnovnu plaću službenika, odnosno namještenika čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je službenik, odnosno namještenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Koeficijen složenos poslova državnih službenika i namještenika utvrđeni su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi24. Osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika utvrđena je Odlukom o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike25. Od 1. travnja 2009. osnovica za obračun plaće državnih službenika i namještenika iznosi 5.108,84 kune bruto. Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za poslove s posebnim uvje ma rada i druga uvećanja plaće. Službenici i namještenici koji rade na poslovima s posebnim uvje ma rada imaju pravo na posebne dodatke za posebne uvjete rada. Poslovi s posebnim uvje ma rada su poslovi radnih mjesta na kojima službenicima i namještenicima, koji ih obavljaju preteži dio svakoga radnog dana, zbog njihove naravi, težine i okolnos u kojima se obavljaju, prije opasnost od ugrožavanja života, profesionalne boles ili znatnog narušavanja zdravlja, koje se ne može izbjeći primjenom propisanih mjera zaš te na radu i ostalih mjera sukladno posebnim propisima. Poslovi s posebnim uvje ma rada i dodaci na koje službenici i namještenici imaju pravo uređeni su Uredbom o poslovima i posebnim uvje ma rada u državnoj službi. Dakle, dodaci na osnovnu plaću su dodaci za poslove s posebnim uvje ma rada i druga uvećanja plaće. Plaća se isplaćuje unatrag jedanput mjesečno za protekli mjesec, a od jedne do druge isplate plaće ne smije proći više od 30 dana.

Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u državnoj službi, Narodne novine, broj 37/01., 38/01., 71/01., 89/01., 112/01., 7/02., 17/03., 197/03., 21/04., 25/04., 66/05., 131/05., 11/07., 47/07., 109/07., 58/08., 32/09., 140/09., 21/10., 38/10., 77/10.,113/10., 22/11., 142/11., 31/12., 49/12., 60/12., 78/12., 82/12., 100/12., 124/12., 140/12., 16/13., 25/13., 52/13., 96/13., 126/13. i 2/14. 25 Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike, Narodne novine, broj 40/09. 24

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

Mjerila za izračun osnovne plaće i plaće državnih službenika i namještenika:

Osnovna plaća = osnovica X

koeficijent složenos poslova

+ uvećanje za 0,5 za svaku navršenu godinu radnog staža

+ Uvećanja osnovne plaće

• Dodaci za posebne uvjete rada • Druga uvećanja osnovne plaće • Kolek vni ugovor za • Uredba o nazivima 5.108,84 kn (bruto) • Zakon o državnim radnih mjesta i državne službenike službenicima koeficijen ma • Uredba o poslovima i Pravni Odluka o visini osnovice • Kolek vni ugovor za za obračun plaće za složenos poslova u posebnim uvje ma rada temelj: državne službenike i državne službenike i državnim jelima u državnoj službi namještenike namještenike Plaća =

5.2. UVEĆANJE OSNOVNE PLAĆE Uvećanje osnovne plaće službenika i namještenika propisano je člankom 44. Kolek vnog ugovora u kojem se navodi da će se osnovna plaća službenika i namještenika uvećat za svaki sat rada, i to za: Specifični slučajevi za uvećanje plaće rad noću prekovremeni rad rad subotom rad nedjeljom rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i na Uskrs rad u drugoj smjeni, ako službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta rad u turnusu

Postotno uvećanje plaće 40 % 50 % 25 % 35 % 150 %

Izvor

Članak 44. KU

10 % 10 % 5%

Navedeni dodaci međusobno se ne isključuju, osim dodataka za rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Državnim službenicima i namještenicima, koji rade na poslovima s posebnim uvje ma rada uvećanje plaće za prekovremeni rad i druga prethodno navedena uvećanja plaće obračunavaju se (za svaki sat rada) na osnovnu plaću uvećanu za dodatak za posebne uvjete rada i za zvanje. Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnost za rad), utvrđeno temeljem službene evidencije o sa ma provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku ispla t će se 10 % satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva. Osnovna plaća uvećat će se: ako službenik ima znanstveni stupanj magistra znanos – za 8 % ako službenik ima znanstveni stupanj doktora znanos – za 15 %,

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

Ali samo ako znanstveni stupanj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i, ako je znanstveni stupanj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi. Kolek vni ugovor definira što se smatra radom u smjenama i turnusu. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca, koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično jekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. U vezi s uvećanjem plaće za svaki sat rada ostvaren u drugoj smjeni Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike dala je tumačenje26: Pravo na uvećanje plaće za svaki sat rada ostvaren u drugoj smjeni, ima službenik ili namještenik koji radi naizmjenično, ili najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni. Za uvećanje plaće za rad u drugoj smjeni u slučaju rada – najmanje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni – dovoljan je naizmjenični rad službenika i namještenika u okviru samo jednog tjedna u dvije različite smjene, pod uvjetom da su od toga najmanje dva dana bila u popodnevnoj smjeni, a dva dana u nekoj drugoj smjeni (jutarnjoj i/ili noćnoj). Rad u I. smjeni je od šest do 14 sa , u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do šest sa . Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca, koji službenik i namještenik obavlja naizmjenično jekom tjedna ili mjeseca po 12 sa dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od osam sa dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (dvije prve – dvije druge – dvije treće – dva dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sa . Ako je rad službenika i namještenika organiziran na drugačiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sa tjedno. Kolek vni ugovor također definira što se smatra pod redovnim mjesečnim fondom radnih sa . Prema članku 44., stavku 12. Kolek vnog ugovora, redovni mjesečni fond radnih sa su sa koje službenici i namještenici trebaju radi u tekućem mjesecu, a dobije se tako da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s osam sa . Kao novina u Kolek vnom ugovoru je odredba članka 44., stavka 14. kojom se propisuje da prekovremeni rad ostvaren radom dužim od dnevnog radnog vremena ili redovne smjene i prekovremeni rad ostvaren radom dužim od mjesečnog ili tjednog fonda radnih sa iz stavaka 10. i 11. ovog članka međusobno se ne isključuju. Umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koris jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim sa ma prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (jedan sat prekovremenog rada = jedan sat i 30 minuta redovnog sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. U vezi s pravom na korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike dala je tumačenje27:

26 27

Tumačenje br. 23/44, vidi: www.uprava.hr. Tumačenje br. 16/44, vidi: www. uprava.hr.

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

Kolek vnim ugovorom nije propisano u kojem se roku mogu koris slobodni dani umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada. Prema članku 44., stavku 14. Kolek vnog ugovora u slučaju da se službenik ili namještenik odluči za korištenje slobodnih dana umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada, izdaje mu se rješenje u kojem se navodi broj i vrijeme korištenja slobodnih dana, kao i vrijeme kada je taj prekovremeni rad ostvaren. Stoga, po isteku mjeseca u kojem su prekovremeni sa ostvareni, rješenjem treba utvrdi kada će službenik/namještenik koris slobodne dane, što bi trebalo bi u primjerenom roku. Službenik i namještenik dužan je poslodavcu podnije pisani zahtjev za korištenje slobodnog dana umjesto plaćanja prekovremenog rada prije isteka obračunskog razdoblja za obračun plaće za tekući mjesec, osim kada mu to opravdane okolnos ne omogućavaju. U tom slučaju zahtjev može podnije naknadno u primjerenom roku.

5.3. UVEĆANJE KOEFICIJENTA SLOŽENOSTI POSLOVA Prema članku 45. Kolek vnog ugovora, službenik i namještenik ima pravo na uvećanje koeficijenta složenos poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim jelima, i to za: Specifični slučajevi za uvećanje plaće od 20 do 29 godina od 30 do 34 godine od 35 i više godina

Postotno uvećanje plaće 4% 8% 10 %

Izvor Članak 45. KU

Pod radnim stažem u državnim jelima podrazumijeva se ukupni radni staž koji je službenik ili namještenik ostvario u državnim jelima, neovisno je li radni staž ostvaren u kon nuitetu ili s prekidima. Pod radnim stažem u državnim jelima podrazumijeva se samo radni staž ostvaren u državnim jelima Republike Hrvatske i njihovim pravnim prednicima. Stoga se radni staž ostvaren u jelima ( jelima državne uprave, pravosudnim ili drugim jelima) na području drugih republika i autonomnih pokrajina bivše SFRJ ne smatra radnim stažem u državnim jelima u smislu Kolek vnog ugovora. Rad kod javnog bilježnika, u ustanovama, javnim službama, ranijim samoupravnim interesnim zajednicama svih razina, socijalis čkim savezima, društveno-poli čkim organizacijama i zajednicama, komite ma, fondovima u stambenom i komunalnom gospodarstvu, fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja, raznim zavodima (Zavod za mirovinsko osiguranje, Zavod za zdravstveno osiguranje, Zavod za zaš tu zdravlja i dr.) državnim arhivima, te bivšoj Službi društvenog knjigovodstva odnosno u Zavodu za platni promet ne smatra se radom u državnim jelima. Uvećanje koeficijenta složenos poslova radnog mjesta za radni staž ostvaren u državnim jelima obračunava se tako da se koeficijent složenos poslova radnog mjesta na koje je službenik odnosno namještenik raspoređen (koeficijent koji je uredbom Vlade propisan za to radno mjesto odnosno za pojedina radna mjesta propisan Zakonom o državnim službenicima ili drugim zakonom) uveća za 4 %, 10 % ili 10 % ovisno o ostvarenim godinama radnog staža u državnim jelima. Stoga, službeniku, odnosno namješteniku koji stekne pravo na uvećanje koeficijenta od 8 % ili 10 % (koji je, dakle, do tada imao pravo na uvećanje koeficijenta od 4 %), uvećat će se koeficijent složenos poslova radnog mjesta na koje je raspoređen (koeficijent koji je uredbom ili zakonom propisan za to radno mjesto), a ne ranije uvećani koeficijent koji je tom službeniku ili namješteniku pripadao temeljem Kolek vnog ugovora, ali za manje godina radnog staža u državnim jelima.

I. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

Među m, navedeno uvećanje koeficijenata za zaposlene u državnim službama kao uvećanje koeficijenta složenos poslova radnog mjesta, kao i kod javnih službenika i namještenika, ukinuto je Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža28 od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2014.

5.4. OBAVLJANJE POSLOVA VIŠE SLOŽENOSTI Prema članku 46. Kolek vnog ugovora, ako službenik i namještenik po nalogu obavlja poslove više složenos od poslova na koje je raspoređen, u trajanju od 7 do 30 dana, plaća mu se isplaćuje sukladno plaći radnog mjesta poslova koje je obavljao po nalogu. Mogućnost obavljanja poslova više složenos poslova ne ovisi o stručnoj spremi koju ima službenik i namještenik, već o stručnim vješ nama i sposobnos ma. Državni službenik ili namještenik ne smije obavlja poslove više složenos bez izdanog pisanog naloga čelnika jela ili nadređenog državnog službenika. Prema tome, službenik, odnosno namještenik, koji je obavljao poslove radnog mjesta više složenos bez pisanog naloga čelnika jela ili nadređenog službenika, nema pravo na plaću radnog mjesta više složenos . Za obavljanje poslova više složenos čelnik jela donosi rješenje o plaći, s m da se službeniku ili namješteniku plaća poslova više složenos isplaćuje samo za one radne sate koje je stvarno proveo u obavljaju poslova više složenos , bez obzira na trajanje naloga29. Prema tome, ako je službenik zamjenjivao nadređenog službenika u određenom vremenskom razdoblju, (obvezno) na temelju pisanog naloga, ima pravo na plaću poslova više složenos samo za one radne sate koje je stvarno proveo u obavljaju poslova više složenos (npr. kada je pregledavao poštu i pripremljene nacrte akata službenika ustrojstvene jedinice, sudjelovao na sastancima umjesto nadređenog i sl.), dok pravo na tu plaću nema za sate koje je proveo u obavljanju poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. Stoga bi se o sa ma provedenim u obavljanju poslova više složenos poslova trebala vodi odgovarajuća evidencija (na temelju izvješća službenika ili namještenika o obavljaju poslova više složenos ).

5.5. DOKUP DIJELA MIROVINE U članku 47. Kolek vnog ugovora predviđen je dokup dijela mirovine u dva slučaja: a) Prigodom odlaska u mirovinu, službeniku i namješteniku koji ispunjava uvjete za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, može se dokupi dio mirovine, koji bi bio ostvaren da je navršena određena starosna dob i/ili navršen određeni mirovinski staž. O dokupu dijela mirovine u ovom slučaju odlučuje poslodavac. b) U slučaju otkaza službeniku i namješteniku kojem pripada pravo na otpremninu30, te koji ispunjava uvjete za mirovinu – poslodavac mora ponudi mogućnost izbora između dokupa dijela mirovine i otpremnine, tj. poslodavac mora ponudi mogućnost, kako bi službenik i namještenik mogao izabra između otpremnine i dokupa dijela mirovine, koji predstavlja razliku od mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju do mirovine, koja bi bila ostvarena da je navršio određenu dob, odnosno mirovinski staž. Dakle, u ovom slučaju dokup Zakon o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenog radnog staža, Narodne novine, broj 41/14. Članak 46., stavak 3. Kolek vnog ugovora. 30 Kod državnog službenika ne radi se o otkazu, nego o prestanku službe istekom raspolaganja (v. članke 124. – 131. Zakona o državnim službenicima). 28 29

I.a MATERIJALNA PRAVA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNEIH DUŽNOSNIKA, TE OSTALIH...

I.a MATERIJALNA PRAVA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, TE OSTALIH ZAPOSLENIKA KOJI SE FINANCIRAJU IZ SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA, A ČIJA PRAVA NISU UREĐENA KOLEKTIVNIM UGOVORIMA Materijalna prava, kao što su dnevnice za službena putovanja, terenski dodatak, te naknada za odvojeni život od obitelji državnih dužnosnika, sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, nisu uređena Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (na njih se ne primjenjuje taj Kolek vni ugovor), te u odnosu na ostale zaposlene, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima, primjenjuje se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima80, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na svojoj sjednici održanoj 17. listopada 2012. godine.

1. ODLUKA O VISINI DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE U ZEMLJI I VISINI NAKNADA ZA DRŽAVNE DUŽNOSNIKE, SUCE I DRUGE PRAVOSUDNE DUŽNOSNIKE, TE OSTALE ZAPOSLENE KOJI SE FINANCIRAJU IZ SREDSTAVA DRŽAVNOG PRORAČUNA, A ČIJA PRAVA NISU UREĐENA KOLEKTIVNIM UGOVORIMA 1.1. SLUŽBENO PUTOVANJE I PRAVO NA DNEVNICU DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna Vlada RH odredila je proračunskim korisnicima i izvanproračunskim fondovima iz članka 2., stavka 2. Zakona o proračunu81, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a kojima se troškovi priznaju u materijalne troškove, visinu dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visinu naknada koje se prema propisima mogu isplaćiva državnim dužnosnicima, sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima, te ostalim zaposlenima, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima. Radi usklađivanja visine dnevnice u zemlji Vlada RH je navedenom Odlukom odredila da dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kuna, te da se troškovi noćenja, prema priloženom računu, priznaju u punom iznosu.

80 Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike, te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima, Narodne novine, broj 117/12. 81 Zakon o proračunu, Narodne novine, broj 87/08. i 136/12.

I.a MATERIJALNA PRAVA DRŽAVNIH DUŽNOSNIKA, SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNEIH DUŽNOSNIKA, TE OSTALIH...

1.2. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE DUŽNOSNIKA U TUZEMSTVU Navedenom Odlukom nisu propisana umanjenja dnevnice, kao što je to Kolek vnim ugovorom uređeno za državne službenike i namještenike, pa se postavlja pitanje: Koji propisi se primjenjuju na pitanje umanjenja dnevnica za vrijeme službenog putovanja dužnosnika u zemlji? Kao odgovor na to pitanje može se reći da se primjenjuju propisi, koji reguliraju pravo na naknade za ostale korisnike državnog proračuna. Među m, konkretan i jedinstven propis, koji bi regulirao to pitanje ne postoji, ali neovisno o tome s obzirom na to da je dnevnica naknada koja služi za pokriće troškova prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je osoba upućena na službeni put, iznos dnevnice za vrijeme službenog puta dužnosnika u tuzemstvu trebala bi se umanjiva pod is m uvje ma i na način, kao i za državne službenike i namještenike.

1.3. UMANJENJE VISINE DNEVNICE ZA SLUŽBENO PUTOVANJE DUŽNOSNIKA U INOZEMSTVO Drugo je pitanje umanjenja visine dnevnice za službeno putovanje dužnosnika u inozemstvo. Za službena putovanja dužnosnika u inozemstvu dnevnica se isplaćuje u visini propisanoj Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo, koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Uredba o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji se korisnicima državnog proračuna priznaju u materijalne troškove, ne primjenjuje se samo u odnosu na državne službenike i namještenike, ali se primjenjuje na dužnosnike i ostale korisnike državnog proračuna. Prema odredbi članka 4. Uredbe izdaci za službena putovanja u inozemstvo obuhvaćaju izdatke za smještaj, hranu i prijevoz, a prema odredbi članka 5. Uredbe izdatak za hranu i osobni prijevoz u mjestu na službenom putovanju u inozemstvu (gradski prijevoz) obračunava se dnevnicom. Sukladno članku 6. Uredbe, ako je na službenom putovanju u inozemstvu osigurana besplatna hrana dnevnica se umanjuje za 80 %. Pod osiguranim besplatnom hranom podrazumijeva se da izdatak za hranu ne snosi osoba na službenom putu. Također se, sukladno članku 13. Uredbe umanjuje dnevnica za 80 %, ako su u cijenu karte za putovanje brodom uračuna i troškovi za hranu i, ako su u cijenu avionske karte, zbog prekida putovanja, uračuna troškovi za hranu. S obzirom na trajanje službenog putovanja u inozemstvu iznos dnevnice utvrđen Odlukom obračunava se sukladno članku 9. Uredbe, tako da se jedna dnevnica obračunava za svaka 24 sata provedena na službenom putovanju u inozemstvu, a i za ostatak vremena duži od 12 sa . Za ostatak vremena od osam do 12 sa obračunava se pola dnevnice. Za izdatke za službeno putovanje, koje traje duže od 12 sa obračunava se jedna dnevnica, a za službeno putovanje, koje traje duže od osam sa pola dnevnice.

1.4. OSTALE NAKNADE Sukladno prethodno navedenoj Odluci naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe iznosi dvije kune po prijeđenom kilometru. Terenski dodatak, koji isključuje pravo na dnevnicu i naknadu za odvojeni život od obitelji, dnevno iznosi 150,00 kuna. Naknada za odvojeni život od obitelji, koja isključuje pravo na dnevnicu za obavljanje službenih poslova u mjestu prebivališta obitelji, mjesečno iznosi 1.000,00 kuna. Iznimno, naknada za odvojeni život od obitelji iznosi 50 % određene visine naknade, kada je korisniku naknade po odobrenju nadležnog jela, osiguran smještaj (u hotelu ili drugdje) na teret državnog proračuna.

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA 1. O TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama pravni je izvor za uređenje prava i obveza službenika i namještenika u javnim službama (dalje u teksu: zaposlenici). Kolek vni ugovor se može definira kao dokument dvostrane pravne prirode, kojim zakonom ovlaštene strane ugovaraju prava radnika i obveze poslodavca u području za koji se sklapa kolekvni ugovor1 te samim me predstavlja jedan od izvora prava, a ovlaštene strane za sklapanje kolek vnog ugovora su: sindika , odnosno udruga sindikata (na strani zaposlenika) te poslodavac ili udruga poslodavca (na strani poslodavca). Ovlaštena strana za sklapanje kolek vnog ugovora na strani poslodavca je Vlada Republike Hrvatske, a na strani zaposlenika su sindika javnih službi, reprezenta vni za kolek vno pregovaranje2. Prethodno važeći Temeljni kolek vni ugovor3, zaključen na vremenski period od tri godine, otkazan je Odlukom Vlade Republike Hrvatske4 u rujnu 2012., uz otkazni rok od 3 mjeseca (u skladu s odredbom članka 199. Zakona o radu5), koji je is cao 19. prosinca 2012. godine. Tijekom otkaznog roka, sva materijalna prava i sve obveze utvrđeni m kolek vnim ugovorom primjenjivali su se na is način i u istom opsegu, kao i u vremenu koje je prethodilo otkazivanju. Kako se nije dogovorila produžena primjena njegovih pravnih pravila, očekivalo se novo rješenje, odnosno potpisivanje novog kolek vnog ugovora. Novi Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) potpisan je 12. prosinca 2012., a objavljen je u Narodnim novinama, broj 141/12, s rokom važenja do 12. prosinca 2016. godine6. U Banskim dvorima je Vlada Republike Hrvatske sa šest od 11 sindikata javnih službi potpisala TKU i Dodatak I TKU-a7, objavljen u istom broju Narodnih novina kao i TKU. Sindika potpisnici TKU-a i Dodatka I TKU-a su: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, Sindikat zaposlenika u djelatnos socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički 1 Bodigora-Vukobrat, N., Laleta, S. (2007) Posebnos kolek vnog pregovaranja u europskom i hrvatskom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, v. 28, br. 1, pp. 1-44. 2 Prema Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripar tnim jelima i reprezenta vnos za kolek vno pregovaranje, objavljenom 20. srpnja 2012. u Narodnim novinama, broj 82/12, koji je stupio na snagu 28. srpnja 2012. godine. Nakon usporedbe s izvornim tekstom Zakona, 30. srpnja 2012. godine, u Narodnim novinama broj 88/12., objavljen je ispravak Zakona. 3 Koji je bio zaključen 4. listopada 2010. godine, objavljen u Narodnim novinama, broj 115/10. 4 Odluka Vlade Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 104/12. 5 Članak 199., stavak 1. Zakona o radu, Narodne novine, broj 93/14: nakon isteka roka na koji je sklopljen kolek vni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolek vnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolek vni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka. 6 Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Narodne novine, broj 141/12. 7 Dodatak I Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, Narodne novine, broj 141/12.

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

7.5. TROŠKOVI SLUŽBENOG PUTOVANJA 7.5.1. NAKNADA HOTELSKOG RAČUNA ZA SPAVANJE Trošak smještaja je zasebna kategorija koja se ne pokriva iz dnevnice, ali može utjeca na njenu visinu. Osiguran smještaj na službenom putovanju, u kombinaciji s osiguranom prehranom utječe na umanjenje dnevnice: • za službena putovanja u državi – ako zaposlenik ima plaćen smještaj tj. spavanje i prehranu, pripada mu 30 % od dnevnice • za službena putovanja u inozemstvu – ako zaposlenik ima plaćenu prehranu, pripada mu 20 % od dnevnice. Osim toga, trošak smještaja utječe na pravo na refundaciju, odnosno naknadu hotelskog računa za spavanje na službenom putovanju. U nedostatku dodatnih tumačenja, smatramo da se pod pojmom odgovarajući smještaj u čvrstom objektu podrazumjeva smještaj u zidanom ili drvenom stambenom objektu, koji ispunjava tehničke uvjete za stanovanje (voda, struja, sanitarije, namještaj nužan za smještaj službenika i namještenika, po potrebi grijanje, odnosno hlađenje, zaš ta od buke i dr.).

7.5.2. NAKNADA PRIJEVOZNIH TROŠKOVA Trošak prijevoza na službenom putovanju je zasebna kategorija, koja se ne pokriva iz dnevnice, te ne može utjeca na njenu visinu. Valja razlikova dvije vrste prijevoza, koje se pojavljuju na službenim putovanjima: • prijevoz iz mjesta u kojemu je mjesto rada ili iz mjesta prebivališta/uobičajenog boravišta zaposlenika, koji se upućuje na službeno putovanje u drugo mjesto (osim u mjesto u kojemu ima prebivalište ili uobičajeno boravište) • lokalni prijevoz u mjestu u koje je osoba na službenom putovanju upućena. Prijevoz od mjesta rada ili prebivališta (ili uobičajenog boravišta) do mjesta obavljanja poslova na službenom putu refundira se u cijelos prema uredno ispunjenom i potpisanom putnom nalogu, a iznos se utvrđuje temeljem priložene dokumentacije (računa, putne karte i dr.), te ne utječe na eventualno umanjenje dnevnice. Ako se na službenom putovanju koris automobil umjesto javnog prijevoza, moguće su dvije situacije: • korištenje službenog vozila • korištenje privatnog vozila. Pri korištenju službenog vozila na službenom putu, troškovi prijevoza se ne utvrđuju prema prijeđenim kilometrima pomnoženim s 2,00 kn/km, već se utvrđuju temeljem priloženih računa za gorivo, cestarine, mostarine, tunelarine i dr.; dakle, temeljem stvarno nastalih troškova. Ako se na putovanju koris privatni automobil, a čelnik ins tucije odobrio je korištenje istoga, tada se trošak prijevoza utvrđuje prema prijeđenim kilometrima pomnoženim s 2,00 kn/km. U slučaju da je odlukom čelnika zaposleniku odobrena naknada putnih troškova u visini cijene autobusne karte, a zaposlenik je na službenom putovanju koris o privatni automobil, te ako stvarni trošak puta iznosi više, temeljem korištenja automobila, razliku između troškova odobrenih po putnom nalogu i stvarnih troškova nastalih zbog korištenja automobila podmiruje radnik.

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

Lokalni prijevoz u mjestu na koje je osoba upućena na službenom putovanju će se plaća iz dnevnice, jer je dnevnica po samoj svojoj definiciji naknada za uvećane troškove proizašle sa službenog puta. Prema članku 13., stavku 22., točki 3. Pravilnika o porezu na dohodak, dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu su naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.

7.5.3. EVIDENCIJE KOD KORIŠTENJA AUTOMOBILA Prema upu Središnjeg ureda Porezne uprave74, u svim slučajevima u kojima se isplaćuje neoporeziva naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 2,00 kn/km, potrebno je osigura evidencije i podatke o korištenju osobnog automobila. Evidencije su propisane Pravilnikom o porezu na dohodak75, u članku 14., stavku 2., odnosno propisano je da se izdaci za službena putovanja iz članka 13. Pravilnika76 obračunavaju na temelju urednog i vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava, kojima se dokazuju izdaci i drugi podaci navedeni na putnom nalogu. Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna isprava sadrži osobito sljedeće podatke: • • • • • • • • • • • • •

datum izdavanja ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje mjesto u koje osoba putuje svrha putovanja vrijeme trajanja putovanja vrijeme kretanja na put podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje (ako se putuje automobilom potrebno je naves marku i registarstu oznaku automobila, početno i završno stanje brojila – kilometar/sat) vrijeme povratka s puta potpis ovlaštene osobe pečat obračun troškova potpis likvidatora obračuna i izvješće s puta.

Kada se službeni automobil koris u službene svrhe, za službeni put ili za loko vožnju, također je potrebno vodi propisanu evidenciju, samo se u tom slučaju ne obračunava naknada od 2,00 kn već takva evidencija služi za utvrđivanje opravdanog utroška goriva. Primjer putnog naloga kada je odobrena upotreba službenog automobila u službene svrhe:

Klasa: 410-18/05-01/86, Ur.broj: 513-07-21-01/05-2, od 24. listopada 2005. Pravilnik o porezu na dohodak, Narodne novine, broj 95/05., 96/06., 68/07., 146/08., 2/09. – isprav., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12. i 79/13. 76 Dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i dr. 74

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje (Naziv ustanove)

Broj 752/14

U Zagrebu dana 13. 11. god. 2014. PUTNI NALOG

Određujem da: Ivana Marić Zvanje: Mag. oec. Na radnom mjestu: savjetnica službeno otputuje dana 15. 11. 2014. – 16. 9. 2014. godine, u Osijeku sa zadaćom

Predavačica na radionici za proračunske korisnike

putovanje može traja 2 dana (dva dana) slovima odobravam upotrebu osobnog automobila, marke: TOYOTA , registarske oznake: ZG100ZG troškovi putovanja terete TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje odobravam isplatu predujma u IZNOSU od: 1.000,00 Nakon povratka u roku od tri dana treba izvrši obračun ovog putovanja i podnije pismeno izvješće o izvršenju zadaće. NIKOLINA DELIĆ M.P.

(Naredbodavac)

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

PUTNI RAČUN Za izvršeno službeno putovanje: Radionica za proračunske korisnike zvanje Mag. oec. na dužnos Predavačica na radionici za proračunske korisnike od – do 15. 11. 2014. – 16. 9. 2014 OBRAČUN DNEVNICA POVRATAK Broj sa datum sat 16. 11. 15. 11. 2014. 5 h 21 h 40 2014. ODLAZAK datum sat

Broj dnevnica

Iznos dnevnice

UKUPNO IZNOS

170,00

340,00

početno stanje brojila: 12.000

završno stanje brojila: 12.580

OBRAČUN PRIJEVOZNIH TROŠKOVA RELACIJA Prijevozno Razred sredstvo (u km) od do ZAGREBA RIJEKE Automobil 290 RIJEKE ZAGREBA Automobil 290

Za prijevoz iznos 580 580 1) UKUPNO

1.160,00

OBRAČUN OSTALIH TROŠKOVA - OPIS TROŠKOVA Cestarina Troškovi noćenja

Iznos 112,00 250,00 2) UKUPNO UKUPNO (1+2) Primljen predujam OSTAJE ZA ISPLATU – VRAĆANJE IZNOS

362,00 1.522,00 1.000,00 522,00

Ivana Marić U Zagrebu, dana 13.11.2014. (Podnositelj računa) Potvrđujem da je službeno putovanje prema ovom nalogu izvršeno i isplata se može izvrši . Nikolina Delić (Naredbodavac) Po ovom obračunu priznato IZNOS Isplaćeni predujam IZNOS RAZLIKA – ispla – vra IZNOS Podnositelj računa

Ispla o blagajnik

1.522,00 1.000,00 522,00

Pregledao likvidator

Ispla

nalogodavac blagajni

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

S putnim nalogom, obvezno se prilažu isprave kojima se dokazuju nastali troškovi, osobito: računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i dr. Evidencija o korištenju privatnog automobila za loko vožnju: TIM4PIN d.o.o. (naziv ins tucije)

Ul. grada Vukovara 237A, Zagreb (adresa)

Evidencija o korištenju osobnog automobila za loko vožnju Ime i prezime zaposlenika: IVANA MARIĆ Registarski broj vozila: ZG100ZG Marka vozila: TOYOTA Obračun za razdoblje: studeni 2014. Obračun Stanje brojila Prijeđeni za Relacija Vrijeme Svrha putovanja km razdoblje početno završno 3.11.14. 12.000 12.016 16 Sesvete, Bjelovarska ulica 2 9.00 – 11.00 Poslovni sastanak Prodaja oglasnog 5.11.14. 12.016 12.025 11 Zagreb, Savska cesta 2 9:00 – 13.15 prostora za časopis Podizanje 26.11.14. 12.025 12.035 10 Zagreb, Rudeška cesta 21 9:30 – 11:00 materijala za izradu letaka

Ukupno prijeđenih km

Naknada po km Ostali troškovi (parking, cestarina, mostarina i sl.) UKUPNO ZA ISPLATU

2,00

Potpis radnika:

0,00 74,00 Potpis ovlaštene osobe:

M.P. Kada se službeni automobil koris u službene svrhe, za službeni put ili za loko vožnju, također je potrebno vodi propisanu evidenciju (kao u primjeru prikazanom perthodnom tablicom), samo se u tom slučaju ne obračunava naknada od 2,00 kn, već takva evidencija služi za utvrđivanje opravdanog utroška goriva.

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

Kada se službeni automobil koris u privatne svrhe također je potrebno osigura evidenciju i podatke o korištenju osobnog automobila, jer se na temelju h podataka utvrđuje plaća u naravi prema opsegu korištenja. Evidenciju nije potrebno vodi samo u slučaju kada se za korištenje službenog automobila u privatne svrhe utvrđuje plaća u naravi u visini od 1 % nabavne vrijednos automobila ili 20 % od mjesečne rate leasinga.

7.6. RAD NA TERENU Sukladno odredbama članka 65. TKU-a, zaposleniku se za vrijeme rada izvan sjedišta poslodavca i izvan mjesta njegova stalnog boravka omogućuje pravo na terenski dodatak u visini koja mu pokriva povećane troškove života zbog boravka na terenu. Visina terenskog dodatka ovisi o tome jesu li zaposleniku osigurani smještaj, prehrana i drugi uvje boravka na terenu. Terenski dodatak se isplaćuje unaprijed, i to najkasnije posljednji radni dan u mjesecu za idući mjesec. Dnevnica i terenski dodatak međusobno se isključuju. Iznos terenskog dodatka nije izravno propisan člankom 65. TKU-a, već se u stavku 3. navodi da se puni iznos terenskog dodatka isplaćuje kako je utvrđeno za državna jela, te se u smislu navedenog stavka Komisija za tumačenje odredbi TKU-a u tumačenju broj 58/65 od 24. svibnja 2013. izjasnila da visina terenskog dodatka – znači da zaposlenik ostvaruje terenski dodatak u iznosu i kako je utvrđeno za državna jela. Stoga, ako je zaposleniku za vrijeme rada izvan sjedišta javnog jela i izvan mjesta njegova stalnog boravka osigurana odgovarajuća dnevna prehrana ispla t će se 50 % iznosa terenskog dodatka, a ako je službeniku i namješteniku osiguran adekvatan smještaj (u čvrstom objektu) tada nema pravo na naknadu iznosa hotelskog računa za spavanje. Pravo na terenski dodatak uređeno je u Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike u stavku 4., članka 56., kojim se definira visina terenskog dodatka u iznosu od najmanje 170,00 kn. Ali, državni službenici i namještenici (prema tome, i javni službenici i namještenici) za vrijeme važenja Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike, temeljem Dodatka II Kolek vnog ugovora, neće ostvari pravo na visinu terenskog dodatka u iznosu definiranom Ugovorom u članku 56. stavku 4., od 170,00 kuna, već u iznosu od 150,00 kuna i to u 2014. godini, 2015. i do 8. mjeseca 2016., s obzirom na to da je Ugovor sklopljen na određeno vrijeme do 1. kolovoza 2016. godine. Zaposlenik, koji je upućen na rad na terenu ostvaruje, pored terenskog dodatka, i naknadu za rad za dane provedene na terenu, jer svrha terenskog dodatka nije naknada za rad već naknada za povećane troškove, koji proizlaze iz rada na terenu. Postoji mogućnost da je zaposlenik, upućen da obavi određene poslove na terenu, primoran radi noću, prekovremeno, subotom, nedjeljom, za dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom, na dan Uskrsa te u drugim situacijama određenim granskim kolek vnim ugovorima. U m slučajevima, zaposlenik ostvaruje pravo na uvećanje osnovne plaće propisano člankom 54., pored toga što ostvaruje naknadu za redovan rad te terenski dodatak.

7.7. NAKNADA TROŠKOVA PRIJEVOZA NA POSAO I S POSLA Članak koji je rezul rao brojnim dvojbama i nejasnoćama u prak čnoj primjeni, a koje proizlaze iz vrlo kompliciranih i nedorečenih odredbi je članak 67., kojim se uređuje pravo naknade prijevoza na posao i s posla zaposlenicima u javnim službama.

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

Obračun prava prijevoza na posao i s posla definirano trenutno važećim TKU-om izmjenjeno je u odnosu na prethodno važeći obračun prema GKU-ima i prethodno važećem TKU, a izmjene su ugovorene na rok od če ri godine (do 12. prosinca 2016.). Poprilično komplicirano rješenje regulira se u 19 stavaka članka 67., a za što se treba utvrdi u kojoj je mjeri pravično regulirano, između ostalog, kontradiktorno je odredbi članka 9., stavka 3. Zakona o radu. Prilikom objavljivanja službenih tumačenja Komisije za tumačenje odredbi TKU-a pojavljuje se vrlo neobična praksa: na stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava ne objavljuju se zapisnici sa sjedinica već se objavljuju izmjene tumačenja prema člancima s datumima objava. To predstavlja problem jer su 23. lipnja 2014. objavljena nova tumačenja, s m da su određena stavljena van snage, s obzirom na to da ih više nema objavljenih na internetskim stranicama. S m u svezi, određena tumačenja, koja su prije 23. lipnja 2014. bila objavljena pod određenim brojem, izmjenjena su, ali tako da je broj tumačenja ostao is , a tekst tumačenja izbrisan; broj tumačenja izmjenjen, a tekst tumačenja ostao is , a određena su tumačenja potpuno izbrisana. Prema neformalnim informacijama s kojima raspolažemo iz nadležnih ministarstava, tumačenja koja su obrisana trebala bi se vra i bi važeća, a sva druga uskladi tako da se izbjegnu preklapanja kojima se za jedno pravo ne nalaže više različi h postupanja. A do tada, savjetujemo postupanje prema trenutno važećim propisima, koji su ujedno i javno objavljena na internetskim stranicama Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Sjednicama Komisije za tumačenje odredbi TKU-a predsjedalo je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava77 sve do 1. travnja 2014., te su sva tumačenja bila (i još su uvijek) objavljivana na internetskoj stranici: www.mrms.hr. Od 1. travnja do 1. listopada 2014. godine sjednicama Komisije predsjedavao je predstavnik Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta78. Za vrijeme predsjedanja Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta nije objavljeno ni jedno novo tumačenje, ni su se riješile dvojbe u primjeni odredbi članka 67. Iste proizlaze radi brojnih kontradikcija temeljem trenutno važećih tumačenja Komisije, koja za isto pravo nalažu različita postupanja. Od 1. listopada 2014. godine sjednicama Komisije za tumačenje odredbi TKU-a predsjedava predstavnik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske79. U trenutku izdavanja ove knjige, nova tumačenja nisu objavljena, a kojima bi se prethodno navedene nepravilnos uklonile, i kojima bi se olakšala primjena pravnih pravila naročito u vezi s članakom 67.

7.7.1. RAZLOZI PRELASKA NA NOVI NAČIN OBRAČUNA Svibanj je bio mjesec prilagodbe novom načinu obračuna naknade troškova prijevoza na posao i s posla u svim djelatnos ma javnih službi. Uslijed zaključivanja novog Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi80 u ožujku koji je u primjeni od 1. travnja, sve djelatnos javnih službi nužno primjenjuju članak 67. TKU-a, odnosno nove odredbe o prijevozu, kako od tada više ne postoji ni jedan granski kolek vni ugovor, koji je na snazi, a uređuje pravo prijevoza.

Upi su se slali na e-mail adresu: jasenka.zmirak@mrms.hr, uz naznaku: Upit za tumačenje Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama. 78 Upi su se u navedenom vremenskom periodu dostavljali na e-mail adresu: tku@mzos.hr, ili na adresu: Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta, Donje Sve ce 38, 10000 Zagreb (za Povjerenstvo za tumačenje temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama). 79 Upi se dostavljaju na e-mail adresu: sszssh@zg.t-com.hr. 80 Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi, Narodne novine, broj 42/14. 77

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

Osim toga, svi granski kolek vni ugovori moraju bi usklađeni TKU-om o pitanju ostvarivanja prava na prijevoz, pa to pravo nije predmet uređenja novodefiniranih granskih kolek vnih ugovora81. Situacija u kojoj se trenutno nalaze javne službe u kojoj su svi granski kolek vni ugovori usklađeni s TKU-om o pitanju ostvarivanja prava na prijevoz, trebala je bi prisutna od 12. siječnja 2013. godine, no to se dogodilo tek za više od godinu dana nakon predviđenog roka. Granski kolek vni ugovori su dobili rok da se u vremenskom periodu od 30 dana nakon potpisivanja TKU-a i Dodatka I TKU-u, moraju uskladi s odredbama Dodatka I TKU-a. Sve dok se nisu uskladili, djelatnos kojima se granskim kolek vnim ugovorima uređuju prava iz Dodatka I TKU-a, primjenjivale su se odredbe granskog ugovora djelatnos , koje uređuje određeno pravo na najpovoljniji način za zaposlenike. To proizlazi iz odredbe članka 9., stavka 3. Zakona o radu, a što je potvrđeno mišljenjem Povjerenstva za tumačenje TKU82. Dakle, za prava na prijevoz ostvarena u travnju, a s prvim isplatama u svibnju, za sve zaposlenike u javnim službama, primjenjuju se odredbe prijevoza sukladno članku 67. TKU-a. Najvažnija novina koju propisuje članak 67. TKU-a u odnosu na granske kolek vne ugovore, koji su propisivali odredbu prijevoza je da se iz mogućnos naknade troškova prijevoza na posao i s posla isključuju svi oni koji nemaju zadovoljen uvjet propisan člankom 67., stavkom 4., odnosno da je udaljenost od mjesta stanovanja do mjesta rada dva km ili veća.

7.7.2. MOGUĆNOST PRELASKA NA STARI NAČIN OBRAČUN Uslijed neuobičajene pravne prakse kojom se Zakonom o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama (ZUIMP) izravno derogira pravo iz kolek vnog ugovora (zabrana isplate božićnica i regresa)83, pokrenuta je tužba Ustavnom sudu koji utvrđuje je li navedeni Zakon sukladan s Ustavom Republike Hrvatske. Stoga je Ustavni sud Republike Hrvatske donio Rješenje84, kojim se pokreće postupak za ocjenu suglasnos navedenog Zakona s Ustavom RH. Iako je prvotna namjena pokrenutog postupka utvrđivanje ustavnos odredbi koje se odnose na božićnice i regres, postupak je indirektno povezan i s pravom na prijevoz. Jedan od prijedloga tužitelja je da Ustavni sud utvrdi (ne)zakonitost otkazivanja granskih kolek vnih ugovora, jer smatraju da bi otkazani granski kolek vni ugovori trebali bi pravno važeći, a Sud se u Rješenju izjasnio da je moguće da predmet razmatranja budu i druga pitanja osim prava definiranih ZUIMP-om. Stoga bi odluka Ustavnog suda mogla utjeca na vraćanje na stari obračun prijevoza, koji je bio propisan otkazanim granskim kolek vnim ugovorima, kao i na proširenje materijalnih prava zaposlenika u javnim službama, ako se prihva prijedlog o vraćanju na snagu otkazanih granskih kolek vnih ugovora.

7.7.3. OPĆA PRAVILA ZA ISPLATU NAKNADE TROŠKOVA PRIJEVOZA 7.7.3.1. Utvrđivanje udaljenos (tzv. cipelarina) Novi model obračuna za isplatu naknade za prijevoz isključuje sve one koji od mjesta stanovanja do mjesta rada imaju manje od dva kilometra. Dakle, oni gube pravo na naknadu za troškove Članak 91. TKU-a, materijalna prava iz članka 67., ne mogu bi predmet uređenja granskih kolek vnih ugovora. Tumačenje broj 1/67-6 od 30. siječnja 2013. 83 Više vidi u djelu 7.5.1. Božićnica i regres za godišnji odmor. 84 Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-4405/2013 i U-I-3222/2014 i dr. od 18. srpnja 2014., Narodne novine, broj 101/14. 81

II. TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

prijevoza na posao i s posla sukladno stavku 4., članka 67., kojim se definira da zaposlenik koji ima manje od dva kilometra od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od dva kilometra od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada. Komisija se u svom tumačenju85 drugačije izjasnila od navoda iz stavka 4., članka 67., a o pitanju udaljenos između mjesta stanovanja ili mjesta rada od stanice međumjesnog prijevoza. Tumači da, ako zaposlenik od adrese stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza, odnosno od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada, ima manje od dva kilometra, ostvaruje samo pravo na međumjesni prijevoz. Dakle, kako je navedeno tumačenje objavljeno i valjano, a tako i odredba stavka 4., smatramo da svi zaposlenici koji imaju više od dva kilometra u sljedećim navedenim slučajevima ostvaruju pravo na naknadu troška prijevoza na posao i s posla: • od stanice međumjesnog prijevoza do adrese rada (st. 4 i tumačenje broj 18/67 od 27. veljače 2013.) • od stanice međumjesnog prijevoza do adrese stanovanja (st. 4) • od adrese stanovanja do stanice međumjesnog prijevoza (tumačenje broj 18/67 od 27. veljače 2013.). Jedan od prethodno navedenih slučajeva objašnjen je u sljedećem primjeru. Postavlja se pitanje kako utvrdi udaljenost, ako zaposlenik, prema kar Hrvatskog autokluba, ima udaljenost pri dolasku na posao manje od dva kilometra, a pri odlasku s posla više od dva kilometra? Prema službenim tumačenjima Komisije za tumačenje odredbi TKU-a (koja imaju istu pravnu valjanost kao i sam TKU) proizlazi da se udaljenost definira od mjesta stanovanja do mjesta rada, te se isplaćuje za oba smjera. Dakle, mišljenja smo da se zaposleniku isplaćuje naknada, ako od mjesta stanovanja do mjesta rada ima dva kilometra ili više, te se ista udaljenost isplaćuje za oba smjera, što je potvrđeno službenim tumačenjima 23/6786. Stoga, zaposlenik iz prethodnog primjera ne ostvaruje pravo na naknadu troška prijevoza. U praksi se često događaju nedoumice: koju adresu smatra adresom stanovanja, ako zaposlenik ima prebivalište različito od boravišta; ako obitava na više adresa; ako ne stanuje u mjestu svojeg prebivališta, a boravište (nezakonito) nema prijavljeno; ako se izjašnjava da ne stanuje na adresi prijavljenoj na PK kar ci? Bez obzira na prijavljeno mjesto boravišta, mjesto prebivališta, mjesto stanovanja iz PK kar ce itd., zaposlenik se u Izjavi o troškovima prijevoza na posao i s posla87 izjašnjava o adresi s koje adrese najčešće dolazi na posao i odlazi s posla88. Savjetujemo da se u Izjavu upiše rubrika da zaposlenik odgovara o točnos podataka pod punom krivičnom i materijalnom odgovornos . Tumačenje broj 18/67 od 27. veljače 2013. Tumačenje broj 23/67 od 13. ožujka 2013.: udaljenost od adrese rada do adrese stanovanja iz članka 67., stavka 4. TKU-a, računa se u jednom smjeru, a naknada se isplaćuje za oba smjera. Osim navedenog tumačenja, navedena tvrdnja potvrđena je i tumačenjem broj 46/67, koje je otkazano, no koje bi se, kao i druga koja su otkazana, trebalo vra (prema neformalnim informacijama iz nadležnih ministarstava). 87 Forma Izjave nije propisana TKU-om, pa poslodavac može kreira Izjavu prema vlasitom nahođenju, s rubrikama koje smatra da su bitne za utvrđivanje modela isplate naknade troškova prijevoza na posao i s posla, a primjerke is h su određena ministarstva slala na uvid svojim korisnicima. Primjer forme Izjave je u poglavlju 7.8.3.3. Ostala pravila za utvrđivanje naknade. 88 Tumačenje broj 5/67 od 6.veljače 2013. 85

III. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU...

III. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA 1. UVOD Zbog interesa da se urede prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u ustanovama kulture, a koja nisu uređena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama1 (dalje u tekstu: TKU) i posebnim propisima, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. kolovoza 2012. godine donijela Odluku o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske2, zbog bitno promijenjenih gospodarskih okolnos . Nakon održanih kolek vnih pregovora između strana u pregovoru (Pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske i Pregovarački odbor sindikata), dogovoren je tekst Prijedloga Granskog kolek vnog ugovora. Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi utvrđen je kao reprezenta van za kolek vno pregovaranje radi sklapanja granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama u području kulturnih djelatnos za čije se plaće i druga materijalna prava sredstva osiguravaju u državnom proračunu u iznosu većem od pedeset posto3. Nadalje, Sporazumom o sastavu Pregovaračkog odbora od 11. siječnja 2013. godine, sklopljenim između Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi i Novog sindikata, predstavnik Novog sindikata postaje član Pregovaračkog odbora sindikata. Slijedom toga, Pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske i Pregovarački odbor Sindikata pristupio je pregovorima te dogovorio tekst novog granskog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna. Novi Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna potpisan je 29. svibnja 2014., a u primjeni je od 1. lipnja 2014., objavljen u Narodnim novinama, broju 70/14, 9. lipnja 2014. GKU-om se utvrđuju posebnos za zaposlenike u kulturi koje nisu ugovorene TKU-om. Novim GKU-om planiraju se ostvari uštede po pitanju određenih dodataka na plaću koji su smanjeni ili izostavljeni. Tako je u odnosu na prethodno važeći GKU izostavljen dodatak na radni staž u djelatnos kulture (4 %, 8 % i 10 %)4, dodatak na dva položena stručna ispita, dodatak na površinu čišćenja i održavanja. Smanjen je dodatak za administra vne, financijske i tehničke službe i poslove voditeljstva u odjelima, programima i drugo za 50 %, tako da iznosi 5 %. Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Narodne novine, broj 141/12. Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 99/12. 3 Reprezenta vnost navedenom sindikatu je utvrđena Rješenjem Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos , KLASA: 006-04/12-06/24, URBROJ: 689/1-12-3 od 20. prosinca 2012. godine. 4 Koji je do sada isplaćivan temeljem članka 53a Dodatka III. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (dodatak za kulturu), Narodne novine, broj 64/06. 1 2

107

III. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU...

6. POSEBNI UVJETI RADA Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za 5 %, baletnih umjetnika, plesača pjevača Ansambla LADO i konzervatora koji obavljaju poslove podvodne arheologije za 7 %, za vrijeme obavljanja poslova u posebnim i otežanim uvje ma. Navedeno je potvrđeno i službenim tumačenjima Komisije za tumačenje odredbi GKU-a u kojem se Komisija izjasnila, da se navedeni dodaci na posebne uvjete rada isplaćuju od dana stupanja na snagu GKU-a, odnosno od 1. lipnja 2014. godine8. Ugovorne strane se obvezuju, u roku od 30 dana od dana sklapanja GKU-a, pristupi sklapanju Aneksa GKU u kojem će se utvrdi popis ustanova u kulturi, radna mjesta i poslovi s posebnim i otežanim uvje ma. Aneks GKU-a je trebao bi sklopljen do 29. lipnja. Među m, u trenutku izdavanja ovog djela još uvijek nije sklopljen tako da još uvijek nisu definirane ustanove u kulturi s poslovima i radnim mjes ma s posebnim i otežanim uvje ma rada. Naime, mjesec dana nakon što je Aneks već trebao bi zaključen, točnije 30. srpnja 2014. je tek donesena Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Aneksa Granskom kolek vnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture, koje se financiraju iz državnog proračuna i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade RH9. Jednom godišnje ugovorne strane na prijedlog poslodavca, ovlaštenika za poslove zaš te na radu ili sindikalnih povjerenika izvršit će reviziju i ažuriranje, odnosno dopunu podataka iz popisa poslova, radnih mjesta i zaposlenika, koji posao obavljaju u posebnim uvje ma rada.

7. OTPREMNINE Članak 15. utvrđuje pravo na otpremnina u skladu sa Zakonom o radu svakom zaposleniku, kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika. Otpremnine se isplaćuju danom prestanka radnog odnosa, a najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa. Iznimno, zaposleniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca, pripada povlaštena otpremnina u visini najmanje 65 % prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada. Ako zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća, već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio.

Zaključak 15/14 s 2. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 21. srpnja 2014. godine. 9 Odluka o pokretanju postupka pregovora o sklapanju Aneksa Granskom kolek vnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 95/14. 8

113

III. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU...

8. DODACI NA PLAĆU Osnovna plaća zaposlenika u kulturi uvećat će se u slučajevima predočenim sljedećom tablicom. Specifični slučajevi za uvećanje plaće

Postotno uvećanje plaće

za rad subotom ako je subota neradni dan

25 %

za rad noću

40 %

za prekovremeni rad

50 %

rad nedjeljom

35 %

za rad blagdanom, neradnim danom utvrđenim zakonom i za rad na Uskrs za smjenski rad za sate u drugoj smjeni i za dvokratni rad s prekidom dužim od 90 minuta za sve sate rada u tom danu za rad u turnusima (oblik rada: 12 – 24 sa , 12 – 48 sa )

Izvor

Članak 16. GKU

150 % 10 % 5%

Osnovna plaća zaposlenika za radna mjesta, čiji su posebni nazivi za ustanove kulture navedeni u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama (dalje u tekstu: Uredba), uvećat će se za 10 %, osim onih koja potpadaju pod položaje I. vrste10. Osnovna plaća zaposlenika za radna mjesta koja potpadaju pod jedinstveni naziv radnih mjesta navedene Uredbe, a nisu obuhvaćena odredbama o posebnim nazivima radnih mjesta za ustanove kulture, uvećat će se za 10 %. Osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 5 %, za vrijeme dok obavljaju poslove sljedećih radnih mjesta: • voditelj odjela koji ima najmanje pet zaposlenika • voditelj programa, projekata i stalne grupe poslova utvrđenih pravilnikom o radu i sistemazaciji radnih mjesta11 • umjetnički voditelj opernog, baletnog i dramskog studija • zaposlenik raspoređen na radno mjesto za koje se zahtjevaju posebna znanja i vješ ne u radu s osobama s invaliditetom • zaposlenik u administra vnim, financijskim i tehničkim službama • zaposlenik na poslovima čišćenja i održavanja prostora. Napominjemo da se ovaj dodatak od 5 % odnosi samo na prethodno nabrojana radna mjesta, a nikako se ne odnosi na voditelje raspoređene na radna mjesta, koja su definirana jedinstvenim nazivima radnih mjesta Uredbe, što je dodatno potvrđeno i tumačenjima Komisije za tumačenje odredbi GKU-a12. Primjerice, ako se radi o voditelju iz članka 1. Uredbe, a on također obavlja i poslove administravne, financijske i tehničke prirode, is ostvaruje pravo na uvećanje plaće sukladno članku 16.,

O koeficijen ma, odnosno položajima i radnim mjes ma, više vidjet u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijen ma složenos poslova u javnim službama, Narodne novine, broj 25/13 – 120/14. 11 Pravilnici o radu i sistema zaciji radnih mjesta donose se s prethodnom suglasnos Ministarstva kulture. 12 Zaključak broj 2/14 s 1. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 8. srpnja 2014. godine. 10

114

III. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU...

stavku 4., kojim je izrijekom ugovoreno da zaposlenicima u administra vnim, financijskim i tehničkim službama, uključujući i zaposlenike na poslovima čišćenja i održavanja prostora pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću od 5 %. Izuzetak su rukovoditelji i voditelji iz članka 16., stavka 3. raspoređeni na radna mjesta utvrđena jedinstvenim nazivima radnih mjesta Uredbe. Prema tome, rukovoditeljima i voditeljima iz članka 1. Uredbe ne pripada pravo na dodatak iz članka 16., stavka 4. GKU13. U praksi se pojavljuju različite dvojbe oko primjene dodatka od 5 %, koje je Komisija za tumačenje odredbi GKU-a pokušala razjasni u svojim tumačenjima: • Odnosi li se povećanje plaće u visini od 5 % i na voditelje arheoloških istraživanja, koja se vode na temelju direktnog sklapanja Ugovora s naručiteljem radova ili temeljem javnog natječaja? Voditelj arheoloških istraživanja je osoba, koja je imenovana prema Pravilniku o arheološkim istraživanjima14 i odgovorna je za arheološko istraživanje, a koje provodi kao zaposlenik muzeja bez obzira na to financira li istraživanje muzej ili drugi naručitelj i ima pravo na uvećanje plaće za 5 % dok obavlja te poslove, a o vremenu obavljanja poslova vodi se evidencija15. • Pripada li voditeljima odjela u arhivima čiji su poslovi stalne grupe poslova umjesto uvećanja plaće od 10 % pravo na uvećanje plaće od 5 %? Zaposlenima na stalnim grupama poslova pripada pravo na uvećanje plaće od 5 % sukladno članku 16., stavku 3. GKU-a. Među m, ako se radi o voditelju odjela koji obavlja i poslove stalne grupe poslova pripada mu samo pravo na uvećanje plaće od 5 %16. • Odnosi li se uvećanje plaće od 5 % i na sudjelovanje na vanjskim projek ma (a prije svega na projekte sa srodnim ins tucijama kao što su fakulte i ins tu )? Uvećanje plaće od 5 % ne odnosi se na sudjelovanje na vanjskim projek ma. Uvećanje plaće od 5 % odnosi se na vođenje zajedničkih projekata, koji su regulirani sporazumima o suradnji između Muzeja i drugih ustanova ili ins tucija. Voditelja imenuje Muzej uz suglasnost ostalih sudionika projekta odnosno programa, a uvećanje mu pripada za vrijeme dok obavlja te poslove u redovnom radnom vremenu17. • Koji su to posebni poslovi za koje zaposlenici imaju pravo na uvećanje plaće za 5 %? U članku 16., stavak 3. GKU nema ugovorenog uvećanja plaće od 5 % za posebne poslove već za zaposlenike raspoređene na ona radna mjesta za koje se zah jevaju posebna znanja i vješ ne u radu s osobama s invaliditetom18. • Arhiv nema formirane odjele, stoga ostvaruju li pravo na uvećanje plaće od 5 % s osnove voditeljstva voditelji na poslovima obrade i sređivanju gradiva, vanjska služba i arhivski tehničari i skrbnici? Pravo na uvećanje plaće od 5 % imaju voditelji odjela s najmanje pet zaposlenih, što uključuje i voditelja odjela. Pravo na uvećanje od 5 % pripada i voditeljima stalne grupe poslove u koje se mogu ubroji voditelji vanjskih službi u arhivima, te voditelji na stalnim poslo-

Navedeno je potvrđeno i službenim tumačenjima Komisije za tumačenje odredbi GKU-a: Zaključak broj 12/14 s 2. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 21. srpnja 2014. godine. 14 Pravilnik o arheološkim istraživanjima, Narodne novine, broj 102/10. 15 Zaključak broj 6/14 s 1. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 8. srpnja 2014. godine. 16 Zaključak broj 9/14 s 2. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 21. srpnja 2014. godine. 17 Zaključak broj 7/14 s 1. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 8. srpnja 2014. godine. 18 Zaključak broj 8/14 s 1. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 8. srpnja 2014. godine. 13

115

III. GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU...

vima obrade i sređivanja arhivskog gradiva u manjim arhivima, koji nemaju uvjeta za osnivanje odjela19. • Ima li ravnatelj ustanove pravo na dodatak od 5 % na osnovnu plaću za administra vne poslove? Ravnatelj ustanove nema pravo na dodatak na plaću od 5 %. Komisija za tumačenje odredbi GKU-a u vezi s pitanjem prestaje li važi dodatak na koeficijente iz članka 3. Dodatka GKU iz 2007. godine stupanjem na snagu novog GKU-a, izjasnila se na sljedeći način20: Stupanjem na snagu novog GKU-a 1. lipnja 2014. godine prestao je važi prethodno definirani GKU, Dodatak kolek vnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture koji se financiraju iz državnog proračuna21 i Dodatak III Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (dodatak za kulturu)22. Sukladno tome, prestali su važi i dodaci na koeficijente iz Dodatka GKU iz 2007. godine. Komisija za tumačenje odredbi GKU-a se također izjasnila da su ustanove bile dužne uskladi svoje akte s novim GKU-om u roku od 30 dana od objave GKU-a u Narodnim novinama, odnosno do 9. srpnja 2014., a ravnatelji ustanova od 1. lipnja 2014. godine trebaju primjenjiva dodatke na plaću sukladno odredbama novog GKU23. Dakle, poslodavac je bio dužan zaposlenicima s plaćom za lipanj ispla dodatak na plaću po GKU, ako im to pravo prema GKU pripada24.

9. NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG GLAZBALA Članak 17. uređuje da zaposleniku koji za rad koris privatno glazbalo pripada pravo na naknadu prema kriterijima utvrđenim u Pravilniku o naknadama za uporabu privatnih glazbenih instrumenata i potrošnog materijala za orkestralne instrumente u profesionalnim orkestrima i komornim ansamblima Hrvatske, što ga je donijela Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika.

10. POSEBNOST KOD ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA I OTKAZA UGOVORA O RADU Provođenje javnog natječaja nije potrebno u slučaju sklapanja ugovora o radu s onim zaposlenikom kojem, u slučaju kada dvije ustanove sklapaju pisani sporazum da će uz njegovu prethodnu suglasnost, sporazumnim prestankom presta radni odnos u jednoj ustanovi radi zasnivanja radnog odnosa u drugoj ustanovi. U slučaju redovitog otkaza od strane poslodavca, otkazni rok određuje se u skladu sa Zakonom o radu, u kojem se, između ostalog, u članku 122., propisuje najmanje trajanje otkaznog roka: Zaključak broj 10/14 s 2. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 21. srpnja 2014. godine. 20 Zaključak broj 1/14 s 1. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 8. srpnja 2014. godine. 21 Dodatak kolek vnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna, Narodne novine, broj 77/07. 22 Dodatak III Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (dodatak za kulturu), Narodne novine, broj 64/06. 23 Zaključak broj 5/14 s 1. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 8. srpnja 2014. godine. 24 Zaključak 13/14 s 2. sjednice Komisije za tumačenje Granskog kolek vnog ugovora za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna održane dana 21. srpnja 2014. godine. 19

116

III. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI 1. UVOD Na sjednici održanoj 2. kolovoza 2012. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak1, kojim je najavila otkazivanje Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama objavljenog u Narodnim novinama, broj 115/2010, a zbog bitno promijenjenih gospodarskih okolnos . S obzirom na to da je granski kolek vni ugovor za socijalnu skrb, kojim se uređuju prava zaposlenih u djelatnos socijalne skrbi, pojedinim odredbama povezan s TKU-om, zbog izbjegavanja pravne nesigurnos te ujednačavanja prava zaposlenih u javnim službama s pravima zaposlenih u državnim službama, utvrdilo se da je nužno pristupi pokretanju pregovora o sklapanju izmjena i dopuna granskog kolek vnog ugovora u djelatnos socijalne skrbi (dalje u tekstu: GKU), te se pristupilo imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske za pregovore o GKU za socijalnu skrb. Odluka o pokretanju pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske2 službeno je objavljena u Narodnim novinama u kolovozu 2012. godine. GKU je stavljen izvan snage donošenjem novog GKU-a, tek nakon više od dvije godine od pokretanja pregovora o sklapanju izmjena i dopuna GKU-a. Otkazivanje ovog GKU-a bilo je važno, ne samo za djelatnost socijalne skrbi, već i za sve druge djelatnos javnih službi, jer njegovim otkazivanjem više nije postojalo pravno uporište za ostvarivanje povoljnijih isplata naknade troškova prijevoza na posao i s posla, od onih definiranih člankom 67. TKU-a, s obzirom na to da je to bio posljednji granski kolek vni ugovor koji je bio na snazi, a da je uređivao pravo prijevoza3. Stoga je upravo svibanj bio mjesec prilagodbe novom načinu obračuna ove naknade, i to u svim djelatnos ma javnih službi. Dakle, zaključivanju novog Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi4 pristupilo se 25. ožujka, koji je u primjeni od 1. travnja.

2. TEMELJNE ODREDBE GKU-om se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika u ustanovama socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. GKU je stupio na snagu 1. travnja 2014. godine, a primjenjuje se do 12. prosinca 2016. godine, do kada se

Klasa: 110-04/12-02/02, Ur. broj: 5030112-12-5. Odluka o pokretanju pregovora o sklapanju izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi i imenovanju pregovaračkog odbora Vlade Republike Hrvatske, Narodne novine, broj 99/12. 3 Naime, još je uvijek bio na snazi Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz Državnog proračuna (NN, br. 146/11), u primjeni do 1. lipnja, no on nije uređivao pravo prijevoza. 4 Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi, Narodne novine, broj 42/14. 1 2

119

III. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

8.2. STAŽ KOD ISTOG POSLODAVCA Članak 28. definira što spada pod staž kod istog poslodavca na is način kao što definira i TKU. Dakle, kao staž kod istog poslodavca računa se ukupni radni staž proveden na poslovima u javnim službama, bez obzira na promjenu poslodavca. GKU također pobliže definira, da se kao ukupni staž u javnim službama smatra i rad u prijašnjim ustanovama i drugim pravnim osobama, koje se danas smatraju javnim službama ili koji su pravni prednici javnih ustanova na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama.

8.3. OTPREMNINA Članak 29. definira da svakome radniku kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje radnika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu5. GKU-om je rok isplate otpremnine povoljnije definiran od načina na koji je definiran TKU-om. TKU nalaže da se otpremnina obvezno isplaćuje najkasnije mjesec dana po prestanku radnog odnosa, a GKU-om se definira da se otpremnina isplaćuju odmah po prestanku radnog odnosa. Zaposleniku koji je ostvario staž kod istog poslodavca od ukupno 30 i više godina, isplaćuje se otpremnina u visini najmanje 65 % prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada, ako razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika. Ako radniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća s naknadom preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća, koju bi radnik ostvario da je radio u punom radnom vremenu.

9. SISTAMATSKI PREGLEDI Pravo sistematskih pregleda u većini djelatnos javnih službi nije bilo predmet pregovora kod sklapanja granskih kolek vnih ugovora, kako je isto definirano TKU-om. U slučaju socijalne skrbi, pravo sistematskih pregleda bilo je predmet pregovora, te je sistematski pregled kao pravo definirano člankom 40. na is način, kao što je definirano TKU-om. Svi radnici do 50 godina staros svake tri godine, a radnici iznad 50 godina staros svake dvije godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednos od 500 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano od ministarstva nadležnog za zdravZakon o radu (NN, br. 93/14) člankom 126. definira da se zaposleniku kojem poslodavac otkazuje nakon dvije godine neprekidnog rada, osim ako se otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem zaposlenika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s m poslodavcem. Otpremnina se ne smije ugovori , odnosno odredi u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je zaposlenik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Ako zakonom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može bi veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je zaposlenik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu. Otpremnina u slučaju ozljede na radu ili profesionalne boles je definirana člankom 42. kojim se nalaže da zaposlenik koji je pretrpio ozljedu na radu, odnosno koji je obolio od profesionalne boles , a kojemu nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije, poslodavac ne može osigura odgovarajuće poslove iz članka 41. Zakona o radu, ima pravo na otpremninu najmanje u dvostrukom iznosu, ako je ispunio uvjete za stjecanje prava na otpremninu propisanu Zakonom o radu (osim kada je zaposlenik neopravdano odbio ponuđene poslove iz članka 41. Zakona o radu, tada nema pravo na otpremninu u dvostrukom iznosu).

125

III. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

stvo, a koje će se obavlja u zdravstvenim ustanovama iz osnovne mreže zdravstvene djelatnos , u pravilu prema mjestu rada. Navedeno pravo počet će se primjenjiva na način i u dinamici sukladno mogućnos ma Državnog proračuna Republike Hrvatske. Iz navedenoga proizlazi da pravo zaposlenika na sistematski pregled nije zajamčeno već izravno ovisi o mogućnos Državnog proračuna Republike Hrvatske, unatoč tome što GKU sadrži odredbe o sistematskom pregledu.

10. PLAĆE I NAKNADA PLAĆE 10.1. ISPLATA PLAĆE GKU-om i člankom 43. definirano je da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Pri tome, osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Dodaci na osnovnu plaću su uvećanja plaća, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i s mulacija. Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s me da razmak između dviju isplata ne smije bi dulji od 30 dana, a za samu isplatu, zaposlenik ima pravo bira banku preko koje će dobiva plaću. Poslodavac je obvezan na zahtjev radnika izvrši obustavu (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i sl.).

10.2. ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA Sukladno TKU i činjenici da u javnim službama ne postoji tajnost plaća, u djelatnos socijalne skrbi, sukladno GKU i članku 44., također nema tajnos plaća, a javnost plaća se osigurava dostupnošću podataka o plaćama svih radnika ustanove svim radnicima ustanove i javnos , te neposrednim uvidom sindikalnog povjerenika. Sindikalni povjerenik ima pravo najmanje jednom mjesečno na temelji i neometani uvid u isplatu plaća s pravom na uvid u uplatu poreza i doprinosa za svakog radnika. Struktura odbitaka, odnosno ustegnuća iz plaće radnika ne može bi predmet javne objave, te je dužnost sindikalnog povjerenika čuva tajnost h podataka.

10.3. UVEĆANJA PLAĆE Članak 45. propisuje obvezna uvećanja plaće zaposlenika u socijalnoj skrbi. Dakle, plaća im se uvećava kako je prikazano sljedećom tablicom. Specifični slučajevi za uvećanje plaće* rad noću** prekovremeni rad rad subotom rad nedjeljom smjenski rad***

126

Postotno Izvor uvećanje plaće 40 % 50 % 25 % Članak 45. GKU 35 % 10 %

III. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

za rad u drugoj smjeni, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima****

10 %

dvokratni rad u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta*****

10 %

za rad u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i rad na dane Uskrsa

150 %

Članak 45. GKU

* Dodaci iz članka 45. međusobno se ne isključuju. ** Noćni rad je rad zaposlenika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sa ujutro idućeg dana. *** Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca, koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) jekom radnog tjedna. **** Naknada za rad u smjenama isplaćuje se za obavljanje poslova u drugoj smjeni u sljedećim slučajevima: rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni jekom jednog mjeseca; rad u smjeni je rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni; radom u turnusu smatra se rad, koji zaposlenik obavlja naizmjenično jekom tjedna ili mjeseca po 12 da dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48. ***** Dvokratni rad je rad zaposlenika koji poslove obavlja jekom dvije smjene u jednom danu s prekidom duljim od 90 minuta. Uvećanje plaće za dvokratni rad isplaćuje se u postotku od 10 % uvećanja dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno.

Ako zaposlenik radi zamjene odsutnog radnika po nalogu poslodavca obavlja poslove više složenos za vrijeme odsutnos tog radnika u trajanju od najmanje sedam dana, plaća mu se za vrijeme trajanja zamjene isplaćuje u visini plaće radnog mjesta, kojeg je obavljao po nalogu.

10.4. DODACI S OSNOVA UVJETA RADA Članak 46. definira da će se osnovna plaća uveća s osnova uvjeta rada, pri čemu svaki radnik može ostvari pravo na uvećanje plaće s osnova uvjeta rada samo po jednom osnovu, tj. uvje rada se ne kumuliraju, a plaća se uvećava u sljedećim slučajevima: Specifični slučajevi za uvećanje plaće* zaposleniku za njegu odraslih osoba s težim invaliditetom (težim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osje lnim ili višestrukim oštećenjima) za njegu djece s težim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju ili boravku u domovima socijalne skrbi za njegu odraslih osoba s lakšim invaliditetom (lakim i/ili umjerenim tjelesnim, umjerenim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama) na smještaju u domu za njegu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju u domu (djeca do tri godine života) za njegu u jedinicama za pojačanu njegu starijih i nemoćnih osoba na smještaju u domu te u izvanins tucijskoj skrbi kao pomoć i njega u kući

Postotno uvećanje plaće

Izvor

25 % 25 % Članak 46. GKU 20 % 20 % 20 %

127

III. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

medicinskoj sestri za brigu o zdravlju odraslih osoba s težim invaliditetom (težim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osje lnim ili višestrukim oštećenjima) za brigu djece s težim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju u domovima socijalne skrbi za brigu o zdravlju odraslih osoba s lakšim invaliditetom (lakim i/ ili umjerenim tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osje lnim ili višestrukim oštećenjima) za brigu o zdravlju djece s lakim i/ili umjerenim tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju u domu za brigu o zdravlju djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi (djeca do tri godine života) na smještaju u domu za brigu o zdravlju u jedinicama za pojačanu njegu starijih i nemoćnih osoba na smještaju u domu te u izvanins tucionalnoj skrbi kao pomoć i njega u kući neposredan stručni rad s korisnicima centra za socijalnu skrb odgajatelja s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju ili boravku u domu socijalne skrbi ostalih radnika s djecom bez odgovarajuće roditeljske skrbi na smještaju ili boravku u domu

25 % 25 % 20 % 20 % 20 % 20 %

23% 20 % 17 %

s djecom s problemima u ponašanju, na smještaju u domu

25 %

s djecom s problemima u ponašanju, na poludnevnom boravku u domu

20 %

s odraslim osobama s invaliditetom (tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osje lnim ili višestrukim oštećenjima), s djecom s tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama, na smještaju u domu s odraslim osobama s invaliditetom (tjelesnim, intelektualnim, mentalnim, osje lnim ili višestrukim oštećenjima), te s djecom s tjelesnim, senzoričkim, komunikacijskim, intelektualnim ili višestrukim teškoćama) pružanjem izvanins tucionanih usluga sa starijim i nemoćnim osobama (socijalni radnici, fizioterapeu i radni terapeu ) na smještaju u domu za rad odgajatelja noću prema radnom mjestu ravnatelju predstojniku podružnice za računovodstvene, administra vne, pomoćno-tehničke i druge poslove

128

25 % 25 % 20 % 17 % 12,5 % 20 % 15 % 10 %

Članak 46. GKU

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

V. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA 1. RAZLOZI POKRETANJA PREGOVORA Sudskom presudom1 je utvrđeno da je Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja2 od 27. listopada 2011. sklopljen nezakonito, te da je kao takav ništetan i bez pravnog učinka. Navedenu presudu Ministarstvo zdravlja zaprimilo je 26. lipnja 2013. godine. Budući da donošenjem navedene presude više nije bilo GKU-a za djelatnost zdravstva, 5. srpnja 2013. godine, netom prije isplate plaća radnicima za lipanj 2013. godine, zaključen je novi GKU: Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, objavljen u Narodnim novinama, broj 88/13., a na vremenski rok od tek tri mjeseca. Navedeni GKU bio je sklopljen isključivo zato da cijela djelatnost zdravstva ne ostane bez specifičnih materijalnih prava, pa je on služio kao premosnica do sklapanja novog kolek vnog ugovora koji se trebao ispregovara u sljedećim mjesecima. Prije svega, svrha sklapanja novog GKU-a je da svi radnici iz djelatnos zdravstva imaju pravni izvor za isplatu plaća sa svim dodacima, a koje definira, po svojoj osnovnoj svrsi, granski kolek vni ugovor, pri čemu su se prava radnika vra la na ona iz 2005. godine. Zbog prethodno navedenih razloga, a u kontekstu financijske neodrživos razine prava iz Kolekvnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 27. listopada 2011., pregovori za sklapanje novoga kolek vnog ugovora započeli su u srpnju 2013. godine te do studenoga, kada je Nacrt GKU-a parafiran, održano je čak 28 sastanaka pregovaračkih odbora3. U kolek vnom pregovaranju pregovaračkoga odbora sindikata sudjelovali su: Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara / medicinskih tehničara i Hrvatski liječnički sindikat, a pregovarački odbor Vlade sastojao se od predstavnika Ministarstva zdravlja i jedne predstavnice Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Nacrtom kolek vnog ugovora utvrđuju se, između ostalog, specifičnos koje se odnose na sustav zdravstva i zdravstvenog osiguranja, pa se tako uređuje radno vrijeme, trajanje godišnjeg odmora, uvećanje plaće za rad noću, subotom, nedjeljom i praznikom, za prekovremeni rad, te rad u drugoj smjeni ili u turnusu, dežurstvu, pripravnos , rad po pozivu te uvećanja plaće s osnova posebnih uvjeta rada, kao i položajni dodaci. Najosjetljivija pitanja pregovora o novom kolek vnom ugovoru zasigurno su bila pitanja dežurstva i pripravnos , te utvrđivanje radnih mjesta s posebnim uvje ma rada kao i položajni dodaci.

Županijski sud u Zagrebu je 16. travnja 2013. godine donio presudu Poslovni broj 11. Gžr. – 425/13-2, čime je potvrđena prvostupanjska presuda Općinskog suda. 2 Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja, Narodne novine, broj 126/11. 3 Pri čemu u vremenskom razdoblju od 19. kolovoza do 26. rujna nije održan ni jedan sastanak pregovaračkih odbora zbog provođenja dva postupka mirenja. 1

131

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

6. ODMORI I DOPUSTI 6.1. STANKA Sukladno članku 32. GKU-a zaposlenik koji radi u zdravstvu, ostvaruje pravo na svakodnevan odmor u jeku rada, odnosno na stanku, koja je utvrđena u trajanju od najmanje 30 minuta dnevno. Bitno je naglasi da se obra pažnja na to da se stanka ne može odredi u prva tri sata nakon početka radnoga vremena ni u zadnja dva sata prije završetka radnog vremena, te da se vrijeme provedeno na stanci ne ubraja u radno vrijeme zaposlenika. Također, ako je priroda posla zaposlenika takva da mu ista ne omogućuje stanku jekom radnog dana, poslodavac je u tom slučaju dužan zaposleniku omogući kraće radno vrijeme, i to za 30 minuta, odnosno za vrijeme trajanja zakonski definirane stanke. Novina prema ovom GKU je da će poslodavac u slučaju postojanja odgovarajućih uvjeta, osigura prostor i dostupnost konzumacije obroka u krugu ustanove, čiji trošak snosi radnik, odnosno omogućit će korištenje stanke za konzumaciju obroka izvan ustanove, ako je to izbor radnika.

6.2. ODMOR IZMEĐU DVA RADNA DANA I NAJDULJE NEPREKIDNO TRAJANJE RADA Radnik ostvaruje pravo na odmor između dva uzastopna radna dana od najmanje 12 sa neprekidno, s m da u primarnoj zdravstvenoj zaš odmor između dva uzastopna radna dana može iznosimanje od 12 sa , ali ne manje od 10 sa . Radnik ne smije radi dulje od 16 sa neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i slično) ili potrebe hitne intervencije.

6.3. TJEDNI ODMOR Zaposlenik ostvaruje pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sa neprekidno, s m da su dani tjednog odmora u pravilu subota i nedjelja. Ako zaposlenik radi na dan tjednog odmora, poslodavac je u obvezi da mu osigura korištenje tjednog odmora jekom sljedećeg tjedna, a u slučaju da mu se tjedni odmor, radi potrebe posla, ne može omogući jekom sljedećeg tjedna, u tom slučaju će ga koris naknadno, prema odluci poslodavca. Radniku se u svakom slučaju mora osigura korištenje tjednog odmora najkasnije nakon 14 dana neprekidnog rada.

6.4. GODIŠNJI ODMOR Trajanje godišnjeg odmora detaljnije je uređeno u GKU i utvrđuje se tako da se na 20 dana koliko iznosi najkraće trajanje godišnjeg odmora, dodaju dani godišnjeg odmora prema kriterijima utvrđenima kako slijedi:

135

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Specifični slučaj zaposlenika a) s obzirom na duljinu radnog staža: od 5 do 10 godina od 10 do 15 godina od 15 do 20 godina od 20 do 25 godina od 25 do 30 godina od 30 do 35 godina preko 35 godina b) prema složenos poslova: poslovi zdravstvenog radnika specijalista poslovi VSS, odnosno sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim i veleučilišnim stručnim studijem (specijalis čki diplomski stručni studij) ili s integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem poslovi VŠS, odnosno sa završenim stručnim studijem ili sa završenim preddiplomskim sveučilišnim i veleučilišnim stručnim studijem poslovi SSS, VKV, KV ostali poslovi c) prema posebnim socijalnim uvje ma: roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom

Broj slobodnih radnih dana 2 3 4 5 6 7 8 5 4

3 2 1

2 još po 1 radni roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete dan roditelju, posvojitelju ili skrbniku hendikepiranog djeteta 3 invalidu i radniku sa 70 % i više tjelesnog oštećenja 2 d) prema uvje ma rada: rad u smjenama rad u turnusu rad s pripravnošću ili dežurstvom 2 rad na terenu s najmanje 2/3 radnog vremena rad sa specifično otežanim uvje ma rada određenim pravilnikom Zavoda, uz suglasnost Sindikata e) prema posebnim uvje ma rada, s najmanje 2/3 radnog vremena: na zatvorenim odjelima psihijatrijskih bolnica na odjelima s bolesnicima koji se liječe od AIDS-a na odjelima s bolesnicima koji se liječe od ak vne TBC na patologiji i citologiji s otvorenim izvorima ionizirajućeg zračenja 5 intravenoznoj aplikaciji citosta ka nuklearnoj medicini na radiološko-dijagnos čkim i terapijskim postupcima na gastroenterologiji – ERCP

136

Izvor

Članak 35. GKU

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Specifični slučaj zaposlenika na interventnoj gastroenterologiji na interventnoj kardiologiji na interventnoj pulmologiji u djelatnos hitne medicine na forenzičnoj psihijatriji u operacijskoj dvorani primalje u rađaoni na cerebrospinalnim odjelima u specijalnim bolnicama u jedinicama intenzivnog liječenja

Broj slobodnih radnih dana

Izvor

Članak 35. GKU

Prema GKU, ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznosi više od 30 radnih dana, a samo iznimno se zaposleniku koji radi na poslovima podskupine e) iz prethodne tablice i slijepom zaposleniku te darivatelju parenhimnih organa, pripada pravo na godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najviše 35 radnih dana. Ukupno trajanje godišnjeg odmora prema ovom GKU ne može iznosi više od 30 radnih dana, što je razlika u odnosu na Kolek vni ugovor iz 2011. godine, prema kojem je najveći broj dana godišnjeg odmora iznosio 32 dana. Ovo pravo je smanjeno radi željenog utjecaja na smanjenje sredstava potrebnih za realizaciju GKU-a, jer će tako bi manja potreba za zamjenom odsutnih radnika. Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, zaposleniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Ako je narav posla takva da se od zaposlenika nalaže da radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, ako dežura ili je pripravan, ostvaruje pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije. Na temelju plana rasporeda godišnjeg odmora, poslodavac dostavlja zaposleniku odluku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja godišnjeg odmora, a može mu odgodi , odnosno prekinu korištenje godišnjeg odmora samo radi izvršenja osobito važnih i neodgodivih službenih poslova na temelju odluke poslodavca. Zaposleniku kojem je odgođeno ili prekinuto korištenje godišnjeg odmora mora se omogući naknadno korištenje, odnosno nastavljanje korištenja godišnjeg odmora, s m da ima pravo na naknadu stvarnih troškova prouzročenu odgodom, odnosno prekidom korištenja godišnjeg odmora. Tim troškovima smatraju se putni i drugi troškovi7.

7 Putnim troškovima smatraju se stvarni troškovi prijevoza, koji je zaposlenik koris o u polasku i povratku iz mjesta rada do mjesta u kojem je koris o godišnji odmor u trenutku prekida, kao i dnevnice u povratku do mjesta rada u visini određenoj Ugovorom. Drugim troškovima smatraju se ostali izdaci koje je radnik imao zbog odgode, odnosno prekida godišnjeg odmora, što dokazuje odgovarajućom dokumentacijom.

137

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

6.5. PLAĆENI I NEPLAĆENI DOPUST Ugovoreno je da radnik ima pravo na plaćeni dopust jekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slučajevima: Specifična situacija zaposlenika sklapanja braka rođenja djeteta smr supružnika, djeteta, roditelja, posvojenika, posvojitelja, skrbnika, staratelja i unuka, očuha i pomajke smr brata ili sestre, djeda ili bake, pradjeda, prabake te roditelja supružnika selidbe u istom mjestu stanovanja selidbe u drugo mjesto stanovanja teške boles roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja nastupanja u kulturnim i športskim priredbama dobrovoljno davanje krvi i darivanje organa (za svako darivanje) sudjelovanja na sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos i dr. elementarne nepogode

Broj dana plaćenog dopusta 5 5

Izvor

5 2 2 4

Članak 38. GKU

3 1 2 2 5

Zaposlenik ostvaruje pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u prethodnoj tablici, neovisno o broju dana koje je jekom iste godine iskoris o po drugim osnovama. Ako se smrtni slučaj dogodi za vrijeme dok je zaposlenik na godišnjem odmoru, na zahtjev zaposlenika, korištenje godišnjeg odmora se prekida, te on koris plaćeni dopust. Ako je zaposlenik upućen na usavršavanje ili obrazovanje, i to za potrebe poslodavca, zaposlenik ostvaruje pravo na plaćeni dopust za: Specifična situacija zaposlenika polaganje stručnog ispita polaganje specijalis čkog ispita polaganje ispita iz uže specijalizacije obvezno kon nuirano usavršavanje radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad (godišnje) polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fakultetu

Uvećanje za broj dana 7 15 10 7

Izvor

Članak 39. GKU

Vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije, na koju je zaposlenik upućen od poslodavca za potrebe poslodavca i/ili radi obveznog kon nuiranog usavršavanja, radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje – smatra se vremenom provedenim na radu.

138

VI. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA

VI. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA 1. UVOD Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 30. kolovoza 2012. godine, donijela je Odluku1, kojom se pokreću pregovori o sklapanju izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i imenuje pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske. Slijedom toga, Sindikatu hrvatskih učitelja, koji je utvrđen kao reprezenta van za kolek vno pregovaranje radi sklapanja granskog kolek vnog ugovora za zaposlene u osnovnoškolskim ustanovama2, upućen je Prijedlog izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, te su započeli pregovori o navedenome. Dana 29. svibnja 2013. godine i 24. rujna 2013. godine održani su sastanci pregovaračkih odbora, a na navedenim sastancima nije pos gnut dogovor oko predloženih izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora, odnosno Pregovarački odbor Sindikata hrvatskih učitelja nije prihva o predložene izmjene i dopune, posebno što se če stajališta Vlade Republike Hrvatske da sva prava koja su već ugovorena za sve javne službe u Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama3 (dalje u tekstu: TKU) ne mogu bi predmet pregovora u kolek vnom ugovoru djelatnos . Ujedno, u pregovorima nije pos gnut ni dogovor oko odredbi GKU-a, koje se odnose na naknadu troškova prijevoza, normu rada učitelja i stručnih suradnika, popunjavanje radnih mjesta, pravo sindikalnog povjerenika na dva sata rada tjedno s naknadom plaće, te odredbi koje se odnose na postotno uvećanje osnovne plaće za rad svim zaposlenicima škola s otežanim uvje ma rada.

2. RAZLOZI OTKAZIVANJA GKU A Prethodno definiran Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama4 (dalje u tekstu: GKU), zaključen 29. travnja 2011. godine između Vlade Republike Hrvatske te Sindikata Hrvatskih učitelja i Sindikata zaposlenika u hrvatskom školstvu Preporod, otkazan je Odlukom Vlade Republike Hrvatske. GKU je otkazan radi bitno promjenjenih gospodarskih okolnos , odnosno pojedini visokofrekventni makroekonomski pokazatelji ukazivali su na pogoršanje gospodarskih uvjeta, a pad gospodarske ak vnos , uz ostale nepromijenjene uvjete, djelovao je u smjeru slabijeg prikupljanja prihoda te u smjeru snažnijeg rasta pojedinih kategorija s rashodovne strane5.

Klasa: 110-04/12-02/08, Ur. broj: 5030112-12-2 Rješenje Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos , Klasa: 006-04/12-06/05, Ur. broj: 689/1-12-19 od 20. prosinca 2012. godine. 3 Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Narodne novine, broj 141/12. 4 Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Narodne novine, broj 66/11. 5 Primjerice, ukupni prihodi ostvareni u razdoblju 2010. – 2012. niži su za oko 4 milijarde kuna u odnosu na one projicirane u Smjernicama ekonomske i fiskalne poli ke 2011. – 2013. 1 2

147

VI. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA

du postoji više od osam učenika, taj učitelj neće ostvari pravo na uvećanja plaće od 10 %, već na uvećanje od 15 %. Također, uvećanje plaće ovisi o tome radi li se o učitelju razredne nastave ili o učitelju predmetne nastave. U nastavku navedenoga, primjerice, ako se radi o učitelju vjeronauka, is će ostvari pravo na dodatak na plaću od 7 %, ako radi u razrednom odjelu s učenicima po prilagođenom programu (pri čemu u razrednom odjelu postoji jedan prilagođeni program). Ono što je potrebno posebno istaknu je da će predmetni učitelj iz ovog primjera ostvari navedeno uvećanje plaće razmjerno radnom vremenu provedenom u tom razrednom odjelu, odnosno samo za jedan određeni broj sa koje je proveo radeći u njemu, a ne za cjelokupno svoje radno vrijeme, koje je proveo radeći u drugim razrednim odjelima bez takvog učenika.

7. ZAŠTITA ZAPOSLENIKA Novim Kolek vnim ugovorom za osnovnoškolsku djelatnost nije propisano skraćeno radno vrijeme (jer zaposlenici nisu pod mogućim štetnim utjecajima, koji možebitno utječu na zdravlje i sposobnost zaposlenika, što je karakteris čan preduvjet za ostvarivanje prava na skraćeno radno vrijeme, kako TKU-om, tako i GKU-ima). Među m, ovim GKU-om je propisana povoljnija norma koju rješenjem utvrđuje i osigurava poslodavac. Osnovnoškolska ustanova dužna je zaposleniku osigura povoljniju normu, i to bez smanjenja njegove plaće, koju je ostvario u vremenu prije nastupa smanjenja zaposlenikove radne sposobnos jekom njegovog radnog vijeka, utvrđene rješenjem nadležnog jela9 i jednog od sljedećih uvjeta10: • staros – pet godina pred starosnu mirovinu • profesionalnog oboljenja ili • povrede na radu.

8. OSTALA MATERIJALNA PRAVA 8.1. DNEVNICA Specifičnost definirana ovim GKU-om o pitanju dnevnica je da se zaposleniku upućenom na službeno putovanje s učenicima, koje traje najmanje osam sa ili, ako provodi izvanučioničnu nastavu sukladno propisanom nastavnom planu i programu u mjestu izvan sjedišta škole, isplaćuje iznos pune dnevnice neovisno o osiguranoj prehrani i smještaju. Zaposlenik ima pravo povrata izvanrednih i nepredviđenih troškova nastalih višom silom (telefaks, telefon, PTT troškovi, taksi i sl.), koji su u vezi s obavljanjem poslova realizacije putovanja. Visina dnevnice isplaćuje se u visini kako je to uređeno za državna jela, a to je, sukladno Dodatku II Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike11: 150,00 kn. Među m, s druge strane, kako je osnovnoškolska djelatnost dio javnog sektora, u primjeni postoji i Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU). Sindikat reprezenta van za kolek vno pregovaranje za osnovnoškolsku djelatnost nije potpisao navedeni Ugovor stoga se postavlja pitanje: je li on u primjeni za osnovnoškolsku djelatnost ili nije? Povoljnija norma utvrđuje se prema postotku utvrđenom rješenjem nadležnog jela tako da se za nastavno osoblje, polovina (1/2) utvrđenog smanjenja odnosi na neposredan rad, a druga polovina (1/2) utvrđenog smanjenja na ostala zaduženja u okviru 40-satnog radnog tjedna. Za nenastavno osoblje cjelokupan postotak utvrđenog smanjenja radne sposobnos odnosi se na strukturu poslova u okviru 40-satnog radnog tjedna. 10 Zaposlenik koji koris povoljniju normu po navedenoj osnovi, ne može obavlja poslove u prekovremenom radu. 11 Dodatak II Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike, Narodne novine, broj 150/13. – isprav. 153/13. 9

152

VI. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA

U situaciji u kojoj nakon završenih pregovora kolek vni ugovor nije potpisao jedan od sindikata koji je sudjelovao u kolek vnom pregovaranju, sklopljeni kolek vni ugovor se bez obzira na tu činjenicu primjenjuje, odnosno poslodavac takav kolek vni ugovor ne bi mogao primjenjiva samo na članove sindikata, koji ga je s njim sklopio, a ne primjenjiva ga na ostale zaposlene koji nisu članovi tog sindikata. Naime, s obzirom na Zakonsku odredbu prema kojoj: radnik ne smije bi stavljen u nepovoljniji položaj od drugog radnika na temelju članstva u sindikatu; mišljenja smo da je obveza poslodavca da kolek vni ugovor primijeni jednako na sve radnike, odnosno na one koji jesu članovi sindikata s kojim je kolek vni ugovor potpisan, kao i na one koji to nisu12. TKU propisuje dnevnicu u visini od 170,00 kn. Među m, potpisan je Dodatak II TKU-a13, kojim je ista smanjena na 150,00 kn, kao što je slučaj s državnim službenicima i namještenicima. Opet, postavlja se pitanje: je li osnovnoškolska djelatnost obvezna primjenjiva odredbe Dodatka II TKU-a s obzirom na to da sindikat reprezenta van za kolek vno pregovaranje za osnovnoškolsku djelatnost nije potpisao navedeni Ugovor? Smatramo da u ovom slučaju osnovnoškolska djelatnost nije obvezna primjenjiva odredbe Dodatka II, odnosno smanjenu dnevnicu, već ima pravo na uvećanu u iznosu od 170,00 kn propisanu TKU-om14, sukladno članku 9., stavku 3. Zakona o radu15, a s obzirom na odredbu članka 6., stavka 2. Dodatka I TKU-a16. Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje pripada mu dnevnica sukladno odredbama Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

8.2. NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT Naknada za odvojeni život zaposlenika osnovnoškolskih ustanova je definirana člankom 17., a osnovna svrha iste je pokriće povećanih troškova života zbog odvojenos od obitelji, odnosno rada i mjesta boravka izvan mjesta stalnog prebivališta. Zaposleniku osnovnoškolske ustanove pripada naknada za odvojeni život od obitelji, ako zbog mjesta stalnog rada, različitog od prebivališta njegove obitelji, živi odvojeno od obitelji. Pritom, bitno je naglasi da navedeno pravo ne može ostvari zaposlenik koji živi odvojen od obitelji, ako je: • raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta njegove obitelji na temelju osobnog zahtjeva • temeljem javnog natječaja primljen u radni odnos u mjesto rada različito od mjesta prebivališta njegove obitelji • raspoređen u mjesto rada različito od prebivališta odnosno njegove obitelji, temeljem obveze preuzete ugovorom o školovanju • obitelj odselila u drugo mjesto. Visina naknade za odvojeni život od obitelji zaposlenika u osnovnoškolskoj ustanovi isplaćuje se u visini kako je utvrđeno za državna jela, odnosno u visini od 1.000,00 kuna. Među m, moguće je da je zaposleniku osiguran odgovarajući smještaj ili cjelodnevna prehrana. U tom slučaju, visina

Službeno tumačenje Zakona o radu, KLASA: 110-01/10-01/340, URBROJ: 526-08-01-01/1-10-2, od 30. kolovoza 2010., www.mrms.hr. 13 Dodatak II TKU-a, Narodne novine, broj 150/13 – isprav. 153/13. 14 Više vidje u poglavlju Dnevnice, u cjelini koja se odnosi na Temeljni kolek vni ugovori. 15 Zakon o radu, Narodne novine, broj 93/14. 16 Dodatak I TKU-a, Narodne novine, broj 141/12. 12

153

VI. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA

naknade se umanjuje 25 %. Ako su mu osigurani i odgovarajući smještaj i cjelodnevna prehrana, visina naknade umanjit će se 50 %. Umanjenje naknade za 100 % utvrdit će se zaposleniku za onaj mjesec u kojem nije radio ni jedan dan, neovisno o razlozima. Naknada za odvojeni život od obitelji međusobno se isključuje s terenskim dodatkom.

8.3. OSIGURANJE ZAPOSLENIKA Sukladno članku 18. GKU-a, poslodavac je dužan osigura zaposlenike od posljedica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodnom vremenu jekom 24 sata. U praksi se pojavljuje dilema obuhvaća li polica osiguranja učitelje u produženom boravku ili ne. Naime, učitelji razredne nastave koji provode produženi boravak sklapaju sa školom ugovor o radu i njeni su zaposlenici, te imaju ista prava i obveze kao i drugi učitelji škole. Stoga, smatamo da polica osiguranja obuhvaća i učitelje u produženom boravku.

9. RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI 9.1. RAD U NEPUNOM RADNOM VREMENU U praksi postoje različite dvojbe o pitanju ostvarivanja prava za one zaposlenike koji rade u nepunom radnom vremenu. Općenito je pravilo da zaposlenici koji rade u nepunom radnom vremenu moraju ostvari ista prava, kao i oni koji rade u punom radnom vremenu, radi izbjegavanja moguće diskriminacije. Upravo je navedeno definirano člankom 21., stavkom 1., koji detaljnije uređuje da se to odnosi i na prava u pitanjima: stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora. U skladu s m, ako zaposlenik radi u dvije ili više škola, poslodavci h škola moraju uskladi rješenja o tjednim zaduženjima i rasporedu sa , tako da zaposlenik može na vrijeme obavi poslove za koje je zadužen. Također, zaposlenik ima pravo izabra školu u kojoj ostvaruje pravo na osobni odbitak prigodom obračuna plaće, odnosno u školi po vlas tom izboru. Što se če prava na plaću, mirovinski staž, naknadu za vrijeme bolovanja i naknadu za godišnji odmor, navedeno zaposlenik ostvaruje razmjerno radnom vremenu na koje je zasnovao radni odnos. Prilikom donošenja odluke o rasporedu godišnjeg odmora za zaposlenika koji radi u dvije ili više škola, škole moraju uskladi rješenja o korištenju godišnjeg odmora za zaposlenoga, tako da zaposlenik godišnji odmor koris istodobno u svakoj školi, a ako škole ne pos gnu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora, dužne su omogući korištenje godišnjeg odmora prema zahtjevu zaposlenika. Što se če pitanja ostvarivanja prava na otkazni rok i otpremninu, zaposlenik koji radi u nepunom radnom vremenu ostvaruje ovo pravo jednako, kao i zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu. Naknadu za bolovanje zaposlenika, koji ima ugovor o radu s nepunim radnim vremenom u dvije ili više škola, obračunava i isplaćuje svaka osnovna škola, razmjerno radnom vremenu na koje je zaposlenik zasnovao radni odnos17.

17 Za razliku od srednjoškolskih ustanova u kojima srednjoškolska ustanova s kojom je zaposlenik prvo sklopio ugovor o radu ima obvezu obračuna i isplate naknade za bolovanje zaposleniku, koji radi s nepunim radnim vremenom u dvije ili više srednjoškolskih ustanova.

154

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

VII. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA 1. UVOD Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 30. kolovoza 2012. godine, donijela je Odluku1, kojom se pokreću pregovori o sklapanju izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama i imenuje pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske. Slijedom toga, Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, koji je utvrđen kao reprezenta van za kolek vno pregovaranje radi sklapanja granskog kolek vnog ugovora za zaposlene u srednjoškolskim ustanovama2, upućen je Prijedlog izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, te su započeli pregovori o navedenome. U periodu od svibnja do studenoga 2013. godine, održano je šest sastanaka pregovaračkih odbora na kojima nije pos gnut dogovor oko predloženih izmjena i dopuna GKU-a, jer Pregovarački odbor Sindikata nije prihva o predložene izmjene i dopune, posebno što se če stajališta Vlade da sva prava koja su već ugovorena za sve javne službe u Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama3 (dalje u tekstu: TKU) ne mogu bi predmet pregovora u kolek vnom ugovoru djelatnos . Ujedno, u pregovorima nije pos gnut ni dogovor oko odredbi GKU-a, koje se odnose na naknadu troškova prijevoza, te onih koje se odnose na smjenski i dvokratni rad.

2. RAZLOZI OTKAZIVANJA GKU A Prethodno definiran Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama4 (dalje u tekstu: GKU), zaključen 21. prosinca 2010. godine između Vlade Republike Hrvatske i Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, otkazan je Odlukom Vlade, a radi bitno promjenjenih gospodarskih okolnos . GKU je otkazan radi bitno promjenjenih gospodarskih okolnos , odnosno pojedini visokofrekventni makroekonomski pokazatelji ukazali su na pogoršanje gospodarskih uvjeta, a pad gospodarske ak vnos , uz ostale nepromijenjene uvjete, da djeluje u smjeru slabijeg prikupljanja prihoda te u smjeru snažnijeg rasta pojedinih kategorija s rashodovne strane5.

Klasa: 110-04/12-02/08, Ur. broj: 5030112-12-2 Rješenje Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos , Klasa: 006-04/12-06/05, Ur. broj: 689/1-13-23 od 7. veljače 2013. godine. 3 Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Narodne novine, broj 141/12. 4 Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, Narodne novine, broj 7/11. 5 Primjerice, ukupni prihodi ostvareni u razdoblju 2010. – 2012. niži su za oko 4 milijarde kuna u odnosu na one projicirane u Smjernicama ekonomske i fiskalne poli ke 2011. – 2013. 1 2

159

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

U svojim obrazloženjima otkaza GKU, Vlada navodi da je, u okruženju nega vnih makroekonomskih pokazatelja u razdoblju od 2011. do 2013., izmjenama i dopunama državnog proračuna, financijski plan MZOS-a uvijek povećavan, čak i kada se proračun smanjivao, što je dokaz da su smanjenja na rashodovnoj strani provedena u okviru drugih resora. U prilog navedenoj činjenici govori i povećanje koeficijenata za nastavno osoblje za 6 % s istovremenim smanjenjem za 3 % svim zaposlenicima. Kako se gospodarska situacija u razdoblju od sklapanja Kolek vnog ugovora znatno pogoršala u odnosu na očekivanja, te kako domaće gospodarstvo još uvijek nije prevladalo nega vne trendove, a s Pregovaračkim odborom Sindikata nije usuglašeno smanjenje pojedinih prava ugovorenih navedenim Kolek vnim ugovorom, pristupilo se otkazivanju GKU-a.

3. OPĆE ODREDBE NOVOG GKU A Strane GKU-a su Vlada Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Na strani poslodavca ovaj GKU obvezuje Vladu Republike Hrvatske, školski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja srednjoškolska djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama6, te kojoj se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu. GKU-om se utvrđuju prava i obveze potpisnika Ugovora iz rada i po osnovi rada zaposlenika srednjoškolskih ustanova.

4. IZMJENA, OTKAZ I OBNOVA GKU A GKU je zaključen 22. svibnja 2014., u primjeni je do 1. svibnja 2014., a donesen na određeno vrijeme do 12. prosinca 2016. godine, a može se pisano otkaza u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnos s otkaznim rokom od tri mjeseca s m da je prije otkazivanja, strana koja Ugovor otkazuje, obvezna drugoj strani predloži izmjene i dopune istog. Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovog kolek vnog ugovora mora se pisano očitova u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga, te mora pristupi pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga, a u ponašanju pro vnome navedenom, stekli su se uvje za štrajk uz prethodno provođenje postupka mirenja. Postupak sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen. Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj, prava, obveze te prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju tri mjeseca, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

5. PLAĆE I NAKNADE 5.1. OSNOVNA PLAĆA Plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću. Radni staž je značajan faktor, koji direktno utječe na uvećanje osnovne plaće zaposlenika. Osnovnu plaću čini umnožak koeficijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža. Za uvećanje plaće od 0,5 % po navršenoj godini radnog staža zaposlenika, presudan je ukupno ostvaren radni staž, bez obzira na to gdje je ostvaren, dakle bilo u javnim službama, državnim 6

Zakon o plaćama u javnim službama, Narodne novine, broj 27/01.

160

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

službama, pa čak i u privatnom sektoru. Ali, inozemni staž se ne uračunava u radni staž definiran člankom 167. Pritom, važno je naglasi da se uvećanje plaće od 0,5 % primjenjuje samo za punu godinu radnog staža. Primjerice, ako je zaposlenik koji radi u školi (u punom ili nepunom radnom vremenu) ostvario ukupno 11 godina i 11 mjeseci radnog staža u državnoj službi, te potom 13 godina, 2 mjeseca i 17 dana u javnoj službi, ukupno ostvaren staž iznosi mu 25 godina (suma godina radnog staža u javnoj i državnoj službi je 25 godina, 1 mjesec i 17 dana). Pritom bi taj zaposlenik ostvario pravo na uvećanje plaće za što se dobiva sljedećim izračunom: 25 x 0,5 = 12,5 %, što znači da ostatak od punog iznosa godina staža ne bi bio uzet u obzir (1 mjesec i 17 dana). Dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, dodaci za otežane uvjete rada, dodaci za posebne uvjete rada, položajni dodaci i uvećanja plaće. Plaća se isplaćuje jednom mjesečno za prethodni mjesec, s me da razmak između dviju isplata ne smije bi dulji od 30 dana. Na prethodan zahtjev zaposlenika, poslodavac je obvezan izvrši uplatu obustava (kredita, uzdržavanja, sindikalne članarine, osiguranja i slično).

5.2. UVEĆANJE PLAĆE Člankom 19. propisana su obvezna uvećanja plaće zaposlenika u specifičnim slučajevima predočenim sljedećom tablicom. Specifični slučajevi za uvećanje plaće* rad noću prekovremeni rad rad subotom rad nedjeljom smjenski rad dvokratni rad mentorstvo na izradi i obrani završnog rada i pomoćničkim ispi ma* rad u dane blagdana i neradne dane utvrđene zakonom i rad na dan Uskrsa

Postotno uvećanje plaće Izvor 40 % 50 % 25 % 35 % 10 % Članak 19. GKU 10 % * 150 %

* Nastavnici ostvaruju pravo na naknadu za poslove mentorstva na kraju školske godine. Ravnatelji škola dužni su obračunava naknade za poslove mentorstva uzimajući u obzir broj kandidata, koji su kod određenog nastavnika izabrali temu završnog rada, odnosno prak čnog rada tako da naknada za mentorstvo na izradi i obrani završnog rada iznosi če ri sata po kandidatu, te na pomoćničkim ispi ma najviše 40 sa za nositelja zadatka koji organizira, nadzire i ocjenjuje jek pomoćničkog ispita (poslovi mentorstva su definirani u tekstu u nastavku).

Sindikat je uspio u pregovorima pos ći da se u GKU uvrs odredba o uvećanju plaće temeljem stupnja obrazovanja, iako je jekom pregovora bilo naglašavano da prava koja su ugovorena TKU-om neće bi predmet pregovora GKU-a. Dakle, osnovna plaća zaposlenika uvećat će se za 8 %, ako zaposlenik ima znanstveni stupanj magistra znanos , odnosno za 15 %, ako zaposlenik ima znanstveni stupanj doktora znanos .

Komisija za tumačenje odredbi TKU-a, tumačenje broj 54/51 od 24. svibnja 2013.

161

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

Smjena (smjenski rad) je svakodnevni rad zaposlenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca, koji zaposlenik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) jekom radnog tjedna. Rad u smjenama je rad zaposlenika koji mijenja smjene ili naizmjenično obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni jekom jednog mjeseca, a rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni. U slučaju smjenskog rada, naknada za rad se isplaćuje kao postotno uvećanje dnevne zarade za obavljanje poslova u drugoj smjeni. Noćni rad je rad zaposlenika u vremenu između 22 sata i šest sa idućeg dana. Dvokratni rad nastavnika su poslovi neposrednog odgojno-obrazovnog rada u prvoj i drugoj smjeni u istom radnom danu, a unutar tjednog zaduženja, s prekidom dužim od 90 minuta. Dvokratni rad je i rad zaposlenika, koji obavlja poslove u istom radnom danu s prekidom dužim od 90 minuta. U navedenim slučajevima, naknada se isplaćuje kao postotno uvećanje dnevne zarade za radni dan u kojem je zaposlenik radio dvokratno. Pritom, važno je naglasi da se dvokratnim radom ne smatraju: nastavnička i razredna vijeća, sjednice stručnih ak va, roditeljski sastanci, informacije, pripreme učenika za natjecanje. Poslovi mentorstva su poslovi zadavanja i odabira teme, praćenja i kontrole izrade, vrednovanje i ocjenjivanje obrane završnog rada, te poslovi nastavnika – nositelja zadatka koji organizira, nadzire i ocjenjuje jek pomoćničkih ispita. Nastavnici ostvaruju pravo na naknadu za navedene poslove na kraju školske godine. Uvećanja plaće iz članka 19. međusobno se ne isključuju, osim kumuliranja uvećanja plaće s osnova dvokratnog rada i smjenskog rada u istom danu.

6. OTEŽANI UVJETI RADA Rad u školi koja radi u otežanim uvje ma je jedan od posebnih uvjeta rada zaposlenika srednjih škola. Zbog disperzije srednjoškolskih programa, specifičnos životne sredine određenih područja, po canja njihovog održivog razvoja, zadržavanja nastavnika u m sredinama i zbog njihove lošije prometne povezanos , u članku 20. navode se srednjoškolske ustanove (područne ili ma čne škole), koje imaju status srednjoškolskih ustanova s otežanim uvje ma rada, a sukladno području na kojem su locirane. Ovaj članak je specifičan po tome što se njime, prije svega, propisuju uvje rada, koji se povezuju s lokacijom škole, a ne samim radom s učenicima – radi čega se obično ostvaruje pravo na uvećanje plaće. Specifičnost povezana s ovim dodatkom je da je to jedini propisani dodatak koji se dodjeljuje zaposlenicima za posebne uvjete rada, a koji se isplaćuje jekom cijele školske godine, ne samo za vrijeme nastave, kao što je to slučaj s ostalim dodacima na plaću za posebne uvjete rada. Upravo se u područjima statusa posebnih uvjeta rada, radi društvenog i gospodarskog razvoja, pokušava zadrža nastavno osoblje pa se njihov rad smatra radom u otežanim uvje ma rada za što dobiva dodatak na plaću od 10 % (dodatak se obračunava na osnovnu bruto plaću). Navedena područja su područja općina – gradova Republike Hrvatske, koji imaju status brdsko-planinskog i otočkog područja8. Bitno je napomenu da se dodatak na plaću za rad u školi s otežanim uvje ma rada odnosi na sve zaposlenike škole s otežanim uvje ma rada, bez obzira na to radi li se o nastavnom ili nenastavnom osoblju.

Cjelovi popis vidje u cjelini propisa, u Kolek vnom ugovoru za srednjoškolsku djelatnost, članku 20.

162

IV. KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

7. POSEBNI UVJETI RADA Posebni uvje rada definirani su člankom 21. GKU-a, kojim se utvrđuje da se radom u posebnim uvje ma smatra rad zaposlenika u sljedećim specifičnim uvje ma: • rad nastavnika, koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju i u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama učenika s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama • rad nastavnika, koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave • rad odgajatelja, koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkim domovima • rad svih zaposlenika, koji rade u srednjoškolskim ustanovama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos , u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu • rad nastavnika, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola. Prethodno navedeni zaposlenici u srednjoj školi ostvaruju pravo na dodatke na plaću na ime posebnih uvjeta rada, a na sljedeći način: Specifični slučajevi za uvećanje plaće Rad nastavnika u razrednim odjelima ili odgojnoobrazovnim skupinama s učenicima s poteškoćama u razvoju pri redovnim školama Rad nastavnika i stručnih suradnika u razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama s učenicima s većim poteškoćama u razvoju pri redovnim školama Rad nastavnika s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u razredne odjele redovne nastave – po prilagođenom programu* Rad odgajatelja koji rade s učenicima s poteškoćama u razvoju integriranim u odgojne skupine u učeničkom domu – po prilagođenom programu* Rad svih zaposlenika koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnos , u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu Rad nastavnika, koji jekom jednog dana realizira nastavu u tri ili više ma čnih ili područnih škola Rad svih zaposlenika, koji rade u posebnim ustanovama za djecu s poteškoćama u razvoju: 1. Centru za odgoj i obrazovanje, Zagreb 2. Školi za osposobljavanje i obrazovanje Vinko Bek, Osijek *

Postotno uvećanje Osnova za obračun plaće 10 %

Osnovna plaća

10 %

Osnovna plaća

Održani sa

5% 5% 15 %

Izvor

Članak 21. GKU

255,44 kn tj. 5 % od osnovice za obračun plaće u javnim službama Dnevna zarada Osnovna plaća

Članak 22. GKU

Najveći broj programa je tri programa po nastavniku, odnosno odgajatelju.

163

IV. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

VIII. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE 1. UVOD Za Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (dalje u tekstu: GKU) 1, zaključen 22. listopada 2010. godine između Vlade Republike Hrvatske te Nezavisnog sindikata znanos i visokog obrazovanja, 27. prosinca 2013. godine utvrđeno je otkazivanje Odlukom Vlade RH: Odlukom o otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (dalje u tekstu: Odluka o otkazivanju GKU-a)2, a zbog bitno promijenjenih gospodarskih okolnos . Odlukom o otkazivanju se pokreću pregovori o sklapanju izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje i imenuje pregovarački odbor Vlade Republike Hrvatske. Slijedom toga, Nezavisnom sindikatu znanos i visokog obrazovanja, koji je utvrđen kao reprezenta van za kolek vno pregovaranje radi sklapanja granskog kolek vnog ugovora za zaposlene u znanstvenim ustanovama, odnosno ustanovama iz sustava visokog obrazovanja3 upućen je Prijedlog izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (dalje u tekstu: Prijedlog), te su započe pregovori o navedenome. Pregovori nisu bili uspješni, jer je Vlada Republike Hrvatske oprečnog stajališta od Sindikata da sva prava koja su već ugovorena za sve javne službe u Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU)4 ne mogu bi predmet pregovora u kolek vnom ugovoru djelatnos te da se u GKU ne definiraju stavke koje su specificirane u Zakonu o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju i odgovarajuće podzakonske akte. Ujedno, u pregovorima nije pos gnut ni dogovor oko odredbi GKU-a, koje se odnose na poslove zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju i veličini nastavnih grupa, troškove poslijediplomskih doktorskih studija, te sigurnost na radu i poslove s izvorima opasnos . Kako se gospodarska situacija u razdoblju od sklapanja GKU do danas znatno pogoršala u odnosu na tadašnja očekivanja, te kako domaće gospodarstvo još uvijek nije prevladalo nega vne trendove, a s Pregovaračkim odborom Sindikata nije usuglašeno smanjenje pojedinih prava ugovorenih navedenim GKU, pristupilo se otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje5. Odluka o otkazivanju GKU-a je 27. prosinca 2013. stupila na snagu. Stoga, otkazni rok od tri mjeseca6 istekao je 27. ožujka 2014. do kada su se sva pravna pravila definirana GKU-om primjenjivala u opsegu i na način, kao što su se primjenjivala i do tada.

Kolek vni ugovor za znanost i obrazovanje, Narodne novine, broj 140/10. Odluka o otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, Narodne novine, broj 159/13., objavljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013., a stupila na snagu danom zaključivanja 27. prosinca 2013. 3 Rješenje Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos , Klasa: 006-04/12-06/05, Ur. broj: 689/1-12-17 od 20. prosinca 2012. godine. 4 Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama, Narodne novine, broj 141/12. 5 Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje, Narodne novine, broj 142/10. 6 Članak 4., stavak 5. GKU-a. 1 2

169

IV. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Otkazivanjem GKU-a za znanost i visoko obrazovanje, brojna materijalna prava su uskraćena. Najvažnija se navode kako slijedi: • ukidanje dodataka na plaću u iznosu od 4 %, 8 % i 10 % za godine staža • brisanje odredbe o naknadi za doktorat i magisterij, u iznosu od 15 % i 8 % iz GKU-a (navedena odredba definirana je TKU-om) • ukidanje naknada za troškove izrade doktorata • smanjivanje naknada za posebne uvjete rada • ukidanje obaveze ustanova da svojim asisten ma pokriva troškove poslijediplomskog studija u cijelos , već samo djelomično • brisanje odredbi o sistematskim pregledima (iako definirano TKU-om, ovo pravo bilo je definirano na povoljniji način otkazanim GKU-om) • brisanje odredbi o obavezi javnog natječaja prilikom zapošljavanja • brisanje odredbi o zaš na radu • pravo na dvostruku otpremninu zbog otkaza koji nije uzrokovan skrivljenim ponašanjem već je na natječaju izabran bolji kandidat. • i druga. Nakon brojnih sjednica Pregovoračkog odbora, sindika i Vlada još uvijek nisu pos gli koncenzus i zato znanost i visoko obrazovanje još uvijek nema definiran GKU i njime povoljnije utvrđena prava. Pregovori za novi Kolek vni ugovor u znanos i visokom obrazovanju su 17. travnja 2014. neuspješno okončani, jer pregovaračke strane nisu uspjele pos ći dogovor oko novog GKU-a. Nakon smjene čelnika u Ministarstvu znanos , obrazovanja i sporta, pregovori su u srpnju 2014. ipak nastavljeni, te oni, u trenutku izdavanja ovog djela, još uvijek traju. Nezavisni sindikat znanos i visokog obrazovanja je podigao dvije tužbe: jednu kojom osporava zakonitost otkazivanja GKU-a i drugu, koju su priložili Ustavnom sudu, zbog Zakona o uskra isplate uvećanja plaća za 4 %, 8 % i 10 %. Ovisno o ishodu te dvije tužbe, Sindikat prije pokretanjem daljnjih tužbi za sve kojima će bi uskraćena prava iz otkazanog GKU-a, za koji smatraju da je otkazan neutemeljeno. Iz navedenog se uočava loš dijalog u sustavu koji šte svim zaposlenicima na koje se odnosi GKU za znanost i visoko obrazovanje. Kako je teško predvidje i sa sigurnošću utvrdi jek daljnjih događanja, dalje u tekstu su predočene najvažnije izmjene u GKU prema Prijedlogu Vlade7 (uz određene napomene pri tumačenju određenih prava kojima je Sindikat uspio dogovori za zaposlenike povoljniji tretman). Prema Prijedlogu Vlade, GKU-om se uređuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenih u javnim znanstvenim ins tu ma, javnim ustanovama visokog obrazovanja i drugim javnim ustanovama u tom području na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama8. Zaključuje se na če ri godine, a postupak sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je zaključen, s m da se može pisano otkaza u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnos s otkaznim rokom od tri mjeseca. Unatoč tome što se o Prijedlogu GKU-a prestalo pregovara , iz sljedeće prikazane komparacije uočit će se intencija poslodavca (Vlade), odnosno u kojim okvirima poslodavac namjerava uskra prava zaposlenicima. 8 Zakon o plaćama u javnim službama, Narodne novine, broj 27/01. i 39/09., područje primjene određuje na sljedeći način: Članak 2.: Javne službe u smislu ovoga Zakona jesu: javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i javne ustanove kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Članak 3.: Na pitanja plaća i drugih naknada na osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolek vni ugovori. Kolekvne ugovore na temelju ovoga Zakona sklapaju Vlada Republike Hrvatske (u nastavku teksta: Vlada) i sindika javnih službi. 7

170

IV. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Što se če pravnog važenja9, odredbe GKU-a primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za zaposlenike u ustanovama, koje primjenjuju GKU povoljnije uređena ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili zakonom, primjenjuje se za radnika povoljnije pravo, ako zakonom nije drukčije određeno. Prema Prijedlogu Vlade, više ne postoji mogućnost sklapanja posebnih kolek vnih ugovora ustanova10 za specifična pitanja koja nisu obuhvaćena GKU-om i TKU-om. Odredbe u vezi sa zasnivanjem radnog odnosa11 brisane su, jer je isto definirano TKU-om. Prema TKU, radi potreba za zasnivanjem radnog odnosa raspisuje se javni natječaj, a oglašava se na internetskim stranicama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odnosno na oglasnim pločama ustanova i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, te u Narodnim novinama. Poslodavac je u obvezi na is način i u istom roku obavijes sve kandidate o rezulta ma natječaja, a rok prijave za natječaj teče od dana objave natječaja u Narodnim novinama.

2. MATERIJALNA PRAVA RADNIKA Važan dio GKU-a jest dio koji se odnosi na materijalna prava radnika te se upravo oko ovog dijela vode polemike, naročito radi brisanja članaka 13. i 14., koji se odnose na naknadu za troškove doktorata i magisterija te dodatak za akademski stupanj. Brisanjem navedenih članaka nestaju odredbe koje su omogućavale zaposlenicima u suradničkom, stručnom i nastavnom zvanju i na radnom mjestu, da ostvare pravo na naknadu za izradu i opremu doktorata znanos u jednokratnom neto iznosu od 6.000,00 kuna, te izradu i opremu magisterija znanos u jednokratnom neto iznosu od 4.000,00 kuna12. Također, prema Prijedlogu Vlade, briše se i članak 14., koji se odnosi na dodatak na plaću na ime akademskog stupnja prema kojem se osnovna plaća zaposlenika uvećavala u slučajevima13: • 8 %, ako zaposlenik ima akademski stupanj magistra znanos • 15 %, ako zaposlenik ima akademski stupanj doktora znanos . Odredba o dodatku za akademski stupanj, ukinuta prema Prijedlogu Vlade u novom GKU, definirana je TKU-om14 na iden čan način te stoga zaposlenici u znanos i visokom obrazovanju, bez obzira na to što im je GKU otkazan i s me brisana ta odredba, navedeno pravo nisu izgubili. Sindikat s me nije bio zadovoljan te je nastojao da se ova odredba ponovno definira novim GKU-om i uspio u listopadu 2014. s poslodavcem dogovori primjenu navedenog prava iako u užem obujmu, i to kako slijedi: osnovna plaća zaposlenika koji ima akademski stupanj doktora znanos uvećat će se za dodatak od 15 %. Pravo na naknadu za troškove izrade doktorata i magisterija nije definirano TKU-om te, ako ovo pravo neće bi definirano novim GKU-om, zaposlenici u znanos i visokom obrazovanju ga više neće ostvariva .

Članak 5. GKU-a. Odnosi se na javne znanstvene ins tute, javne ustanove visokog obrazovanja i druge javne ustanove u tom području, na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. 11 Članak 9. otkazanog GKU-a. 12 Članak 13. GKU-a. 13 Dodaci se obračunavaju tako da se is dodaju na osnovnu bruto plaću zaposlenika. 14 Članak 54., stavak 2. TKU-a. 9

171

IV. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Prema trenutnom stanju pregovora, u trenutku izdavanja ovog djela, naknada za troškove izrade doktorata i magisterija trebala bi bi definirana, ali na drugačiji način. Naknada za troškove izrade magisterija neće se refundira , dok će se naknada troškova za izradu i opremu doktorata, za zaposlenike u suradničkom, stručnom i nastavnom zvanju ispla , ali ne kao nagrada već kao naknada koja predstavlja povrat stvarno nastalih troškova, nužnih za sak i opremu doktorskog rada, prema dostavljenim računima, a najviše u iznosu od 6.000,00 kuna. Članak koji se odnosi na uvećanje vrijednos koeficijenata složenos poslova15, te na sistematski pregled16 također se ukidaju. Otkazanim GKU-om definirano je da pravo na postotno uvećanje vrijednos koeficijenta složenos poslova radnog mjesta imaju svi zaposlenici, a ovisno o ukupnom broju godina radnog staža ostvarenog u ustanovama u sustavu odgoja i obrazovanja te sustavu znanstvene djelatnos i visokog obrazovanja na sljedeći način17: • od 20 do 29 godina radnog staža za 4 % • od 30 do 34 godina radnog staža za 8 % • od 35 i više godina radnog staža za 10 %. Članak koji se odnosi na uvećanje vrijednos koeficijenata složenos poslova18 iden čno je definiran TKU-om koji će zaposlenici u znanos i visokom obrazovanju primjenjiva nakon otkazivanja GKU-a, te će stoga primjenjiva odredbe u vezi s navedenim područjem na is način kao i do sada, ako se Prijedlog usvoji. Pravo na sistematski pregled je također ukinuto. Nakon isteka otkaznog roka GKU-a, izvor za ostvarivanje ovog prava je TKU, koji ga definira na sljedeći način: svi zaposlenici do 50 godina staros svake tri godine, a zaposlenici iznad 50 godina staros svake dvije godine imaju pravo na sistematski pregled u vrijednos od 500,00 kuna, po cijenama zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano od ministarstva nadležnog za zdravstvo, a koje će se obavlja u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene službe, u pravilu prema mjestu rada. Prijedlogom je brisana odredba o kontroli dinamike odlazaka na sistematski pregled te o pregledima koji su uključeni u is (prema otkazanom GKU, dinamiku obveznih sistematskih pregleda planira i kontrolira poslodavac, tako da svake godine prema abecednom redoslijedu odredi trećinu zaposlenika do 50 godina staros odnosno polovinu zaposlenika iznad 50 godina staros radi odlaska na pregled u toj tekućoj godini19). Kako je pravni izvor za ostvarivanje ovog prava isključivo TKU, pravo će se primjenjiva na način i u dinamici sukladno mogućnos ma Državnog proračuna Republike Hrvatske. Dakle, iako TKU sadrži odredbe o pravu zaposlenika na sistematski pregled, to pravo nije zajamčeno već izravno ovisi o mogućnos Državnog proračuna Republike Hrvatske. Poslovi u okviru 40-satnog radog vremena definirani člankom 19. otkazanog GKU-a, izmijenjeni su prema Prijedlogu Vlade. U okviru 40-satnog radnog vremena kao poslovi zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju (na odgovarajući način, odnosi se i na asistente i više asistente, odnoČlanak 15. GKU-a. Članak 16. GKU-a. 17 Pravo na postotno uvećanje vrijednos koeficijenta složenos poslova radnog mjesta se međusobno ne kumulira. 18 Članak 15. GKU-a. 19 Za žene obvezan sistematski liječnički pregled između ostalog uključuje i ginekološki pregled, Papa-test i pregled dojki, a za muškarce pregled prostate, u skladu s liječničkim standardima, odnosno prema popisu sadržaja sistematskog pregleda Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje. 15 16

172

IV. PRIJEDLOG IZMJENA I DOPUNA KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

sno na zaposlenike u suradničkom zvanju; na poslove zaposlenika u znanstvenom zvanju; te na poslove zaposlenika u nastavnom zvanju), ako se Prijedlog GKU-a usvoji, bit će: • Svi oblici izvođenja preddiplomske, diplomske i postdiplomske nastave, uključujući predavanja, vježbe i seminare, mentorski rad i sudjelovanje u raznim komisijama i povjerenstvima povezano s me (obrane i ocjene doktorskih, magistarskih i završnih radova, komisije za znanstvena i nastavna napredovanja), izrada vodiča i godišnjaka studija, te recenzije studijskih programa, izrada i kontrola pismenih ispita i sl. • Svi oblici znanstveno-istraživačkog rada, uključujući pisanje i objavu članaka, znanstvenih i stručnih radova i sličnih tekstova, poglavlja u znanstvenim knjigama, udžbenika, priručnika, izradu zbirke zadataka, druge zbirke te pisani radovi koji nastaju kao rezultat rada na znanstveno-istraživačkom projektu. U nesamostalni rad bi trebale spada i recenzije članaka, znanstvenih i stručnih radova, poglavlja u znanstvenim knjigama i priručnika. Rezulta navedenih djelatnos su i uvjet za napredovanje u znanstveno-nastavnim zvanjima te se posljedično honoriraju i po napredovanju i s m povezani rast koeficijenata za plaću. I dalje zaposlenici u znanstveno-nastavnom zvanju, znanstvenom zvanju, nastavnom zvanju te asisten i viši asisten (odnosno zaposlenici u suradničkom zvanju) mogu obavlja i znanstveni i stručni rad za tržište, koji se obavlja u okviru fakulteta i sredstvima fakulteta, te se oni i dalje dodatno plaćaju prema zasebnom ugovoru na način određen člankom 11. GKU-a, samo (prema Prijedlogu Vlade za novi GKU) sukladno provedbenom propisu koji donosi ministar. Uspoređujući nove odredbe GKU-a prema Prijedlogu sa starim odredbama otkazanog GKU-a, a koje se također odnose na članak 19., te na članke 21. i 29., uočava se bitna razlika: • ne postoje poslovi koji čine temelj za obračun osnovne plaće20 • ne postoji mogućnost obavljanja određenih poslova prema procijeni koliko je to potrebno prema okolnos ma i pravilima na visokom učilištu i za njih više ne postoji mogućnost posebnog vrednovanja21: terenska nastava, konzultacije, mentorstva, korekcije programa, pregled programa, seminarskih radova, mentorstvo diplomskih radova i dnevnika prakse, ispi , kolokviji, priprema, usavršavanje u nastavnim vješ nama, rad u fakultetskom vijeću, rad u fakultetskim povjerenstvima • a prema člancima 21. i 29., ostali poslovi, kao što su dežurstva na prijemnim ispi ma, izrada satnice i sl., posebno su se plaćali prema stvarnim sa ma rada, u visini cijene radnog sata zaposlenika, kojega se m poslovima zadužuje, no to je novim Prijedlogom ukinuto. V ‼! Mišljenja smo da i dalje zaposlenici suradničkih zvanja i oni na radnim mjes ma asistenata i viših asistenata imaju pravo na naknadu troškova studija prema Zakonu o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju22. Među m, zapošljavanje, potom i plaćanje troškova studija asistenata i poslijedoktoranada ovisi o tome ostvaruje li ustanova vlas te prihode ili je sredstva za plaće i troškove studija asistenata i poslijedoktoranada potrebno osigura u državnom proračunu. Ako ma čna ustanova nije u stanju financira asistenta ili poslijedoktoranda, obveza osiguravanja sredstava se prebacuje na ministarstvo, koje u tom slučaju određuje hoće li se zapošljavanje i troškovi studija dopus ili ne. Prema starom GKU to su bili: preddiplomska, diplomska i postdiplomska nastava – predavanja, vježbe, seminari. Također je za njih postojala mogućnost drukčijeg rješenja u kolek vnim ugovorima na razini ustanove ili ugovorima o radu. 22 Zakon o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju, Narodne novine, broj 123/03., 198/03., 105/04., 174/04., 2/07. – OUSRH, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13. i 101/14. – O i RUSRH. 20 21

173

PROČIŠĆENI TEKSTOVI KOLEKTIVNIH UGOVORA

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), kao poslodavac i SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBI: Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika RH Sindikat policije Hrvatske Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova zaključili su 3. kolovoza 2013. godine sljedeći

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE Narodne novine, broj 104/13 - osnovni tekst i Dodatak I te Dodatak II 150/13 - isprav. 153/13

1. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (1) Ovaj Kolek vni ugovor (u daljnjem tekstu: Ugovor) zaključuju Vlada Republike Hrvatske i sindika državnih službi u ime svojih članova. (2) Ovim se Ugovorom na razini Republike Hrvatske utvrđuju međusobna prava i obveze potpisnika ovoga Ugovora. (3) Ovim Ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim jelima. Članak 2. Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe. Članak 3. Odredbe ovoga Ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom. Članak 4. Ako zbog promjena okolnos koje nisu postojale ni bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršava , ili bi joj to bilo izuzetno otežano, obvezuje se da neće prekrši ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predloži izmjenu Ugovora.

2. RADNI ODNOSI NAMJEŠTENIKA Članak 5. (1) Radna mjesta namještenika utvrđuju se pravilnikom o unutarnjem redu državnog jela kao radna mjesta za obavljanje pomoćno-tehničkih poslova. (2) S namještenikom se sklapa ugovor o radu temeljem provedenog internog oglasa ili javnog natječaja. (3) S namještenikom raspoređenim na radno mjesto u državnom jelu temeljem rješenja sklopit će se ugovor o radu za obavljanje poslova tog radnog mjesta.

179

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

DODATAK I KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE1 Narodne novine, broj 104/13 Članak 1. Sukladno načelu poš vanja zakonitos i dosljedne provedbe propisa s područja uređenja plaća u javnom sektoru, Vlada Republike Hrvatske obvezuje se osigura usklađivanje plaća zaposlenih u državnim i javnim službama, agencijama i ustanovama s propisima kojima se uređuje raspon i visina koeficijenata složenos poslova radnih mjesta. Članak 2. Članak 50. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike neće se primjenjiva u 2013. godini. Članak 3. Visina dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj iz članka 55. stavka 2. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike iznosit će 150 kuna u 2013. godini. Članak 4. Visina terenskog dodatka iz članka 56. stavka 4. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike iznosit će 150 kuna u 2013. godini. Članak 5. Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iz članka 62. stavka 2. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike iznosi 500 kuna u 2013. godini, a primjenjuje se od dana sklapanja kolek vnog ugovora. Članak 6. Članak 64. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike neće se primjenjiva u 2013. godini. Članak 7. Ovaj Ugovor sastavljen je u pet izvornih primjeraka, od kojih svakom sindikatu pripada po jedan primjerak, a Vladi dva primjerka. Članak 8. Ugovorne strane sporazumno utvrđuju da će za vrijeme trajanja Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike, svake godine prije donošenja Državnog proračuna ponovno pregovara o materijalnim pravima koja su ovim Dodatkom ograničena. Članak 9. Ovaj Ugovor primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE Ministar rada i mirovinskoga sustava i namještenika Republike Hrvatske prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., v. r.

ZA SINDIKATE Sindikat državnih i lokalnih službenika Boris Pleša, predsjednik, v. r. Sindikat policije Hrvatske Dubravko Jagić, predsjednik, v. r. Nezavisni sindikat djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Zdravko Lončar, predsjednik, v. r.

Potpisnici Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike su ujedno potpisnici i Dodatka I Kolek vnog ugovora, zaključenog dana 3. kolovoza 2013. godine.

207

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE

DODATAK II KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA DRŽAVNE SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE2 Narodne novine, broj 150/13 Članak 1. Potpisom ovog Dodatka ugovorne strane utvrđuju ograničenje materijalnih prava ugovorenih člancima: 50., 55. stavak 2., 56. stavak 4., 62. stavak 2. i 64. Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (»Narodne novine« broj 104/2013.), za vrijeme važenja kolek vnog ugovora. Članak 2. Članak 50. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike neće se primjenjiva . Članak 3. Visina dnevnice za službena putovanja u Hrvatskoj iz članka 55. stavka 2. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike iznosit će 150,00 kuna. Članak 4. Visina terenskog dodatka iz članka 56. stavka 4. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike iznosit će 150,00 kuna. Članak 5. Osnovica za isplatu jubilarnih nagrada iz članka 62. stavka 2. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike iznosit će 500,00 kuna. Članak 6. Članak 64. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike neće se primjenjiva . Članak 7. Radi provođenja mjera Vlade Republike Hrvatske za smanjenje deficita proračuna Republike Hrvatske ugovorne strane sporazumno utvrđuju da je potrebno zaš i očuva položaj zaposlenih u državnim službama. Članak 8. Vlada Republike Hrvatske obvezuje se da će u postupak provedbe mjera za smanjenje deficita u proračunu Republike Hrvatske u državnim službama uključi reprezenta vne sindikate. U slučaju provođenja outsourcinga i objedinjavanja poslovnih procesa u državnim službama posebnim sporazumom regulirat će se minimalni zaš tni uvje . Tijekom 2014. godine u slučaju umirovljenja i novog zapošljavanja primijenit će se klauzula 2 za 1, sukladno mogućnos ma državnog proračuna Republike Hrvatske. Članak 9. Ugovorne strane su suglasne da ovaj Dodatak prestaje važi u slučaju pozi vnog rasta bruto domaćeg proizvoda u tri uzastopna tromjesečja i deficita proračuna Republike Hrvatske manjeg od 3% za vrijeme važenja Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (»Narodne novine« broj 104/2013). Prestankom važenja ovog Dodatka, a za vrijeme važenja Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike, nastavljaju se u cijelos primjenjiva sva prava iz kolek vnog ugovora. Potpisnici Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike su ujedno potpisnici i Dodatka II Kolek vnog ugovora, zaključenog dana 10. prosinca 2013. godine.

208

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

Vlada Republike Hrvatske, zastupana po prof. dr. sc. Mirandu Mrsiću, dr. med., ministru rada i mirovinskoga sustava i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Spomenki Avberšek, predsjednici, Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, zastupan po Ljubici Pilić, glavnoj tajnici, Sindikat zaposlenika u djelatnos socijalne skrbi Hrvatske, zastupan po Jadranki Ivezić, predsjednici, Hrvatski liječnički sindikat, zastupan po mr. sc. Ivici Babiću, dr. med., predsjedniku, Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju, zastupan po Antunu Guljašu, predsjedniku, Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, zastupan po Borisu Pleši, predsjedniku zaključili su 12. prosinca 2012. godine u Zagrebu sljedeći

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA Narodne novine, broj 141/12 - osnovni tekst i Dodatak I te Dodatak II 150/13, 153/13

OPĆE ODREDBE Primjena ugovora Članak 1. Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namještenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama (u daljnjem tekstu: zaposlenici). Vremensko važenje Članak 2. 1. Ovaj Ugovor stupa na snagu od dana potpisa. 2. Ovaj Ugovor važi do 12. prosinca 2016. godine. Temeljna načela Članak 3. Potpisnici su suglasni da će se vodi sljedećim načelima i vrijednos ma: – učinkovitost i odgovornost u javnim službama; – pravednost i solidarnost; – jednaka plaća za jednaki rad i rad jednake vrijednos ; i – suradnja u području radnih odnosa, socijalnog osiguranja i zapošljavanja. Članak 4. Potpisnici su suglasni da će se zauzima za sljedeće opće ciljeve: – promicanje socijalnog partnerstva i kolek vnog pregovaranja; – mirno rješavanje sporova; i

211

TEMELJNI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA

DODATAK I TEMELJNOM KOLEKTIVNOM UGOVORU ZA SLUŽBENIKE I NAMJEŠTENIKE U JAVNIM SLUŽBAMA3 Narodne novine, broj 141/12 Članak 1. Potpisom ovoga Dodatka, ugovorne strane utvrđuju privremeno ograničenje materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama sklopljenog dana 12. prosinca 2012. (u daljnjem tekstu: TKU). Članak 2. Članak 60. TKU-a neće se primjenjiva u 2013. godini. Članak 3. Visina dnevnice za službena putovanja u Republici Hrvatskoj iz članka 64. stavka 2. TKU-a iznosit će 150,00 kuna u 2012. i 2013. godini. Članak 4. Osnovica iz članka 69. stavka 2. TKU-a za isplatu jubilarnih nagrada u 2013. godini iznosi 500,00 kuna. Članak 5. Članak 71. TKU-a neće primjenjiva u 2012. i 2013. godini. Članak 6. 1. Svi kolek vni ugovori za pojedina područja, odjeljke ili skupine prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnos , koji su zaključeni slijedom Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, uskladit će se s ovim Dodatkom u roku od 30 dana od dana njegovog potpisivanja. 2. Ukoliko je pojedino materijalno pravo, sadržano u članku 60., članku 64. stavku 2., članku 67., članku 69. stavku 2. i članku 71. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, postalo utuživo temeljem kolek vnih ugovora iz stavka 1. ovoga članka, Vlada Republike Hrvatske priznaje utuživost h prava i drugim službenicima i namještenicima u javnim službama na koje se kolek vni ugovori ne primjenjuju, u opsegu i u visini materijalnih prava sadržanih u m kolek vnim ugovorima. Članak 7. Ovaj Ugovor sastavljen je u devet izvornih primjeraka, od kojih svakom sindikatu pripada po jedan primjerak, a Vladi Republike Hrvatske tri primjerka. ZA PREGOVARAČKI ODBOR VLADE RH ZA PREGOVARAČKI ODBOR SINDIKATA JAVNIH SLUŽBI Ministar rada i mirovinskoga sustava Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske prof. dr. sc. Mirando Mrsić, dr. med., v. r. Spomenka Avberšek, v. r. Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi Ljubica Pilić, v. r. Sindikat zaposlenika u djelatnos socijalne skrbi Hrvatske Jadranka Ivezić, v. r. Hrvatski liječnički sindikat mr. sc. Ivica Babić, dr. med., v. r. Nezavisni sindikat zaposlenih u hrvatskom zdravstvenom osiguranju Antun Guljaš, v. r. Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske Boris Pleša, v. r. Objavljen je u Narodnim novinama, broj 141/12, zaključen 12. prosinca 2012. godine, potpisnici TKU-a su također potpisnici i Dodatka I TKU-a.

233

GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, koju zastupa ministrica kulture prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić i HRVATSKI SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURI, Zagreb, Kneza Mislava 20, kojeg zastupa predsjednik Ivica Trubić i glavna tajnica Ljubica Pilić i NOVI SINDIKAT, Zagreb, Park Stara Trešnjevka 2, kojeg zastupa glavni tajnik Tomislav Kiš, dana 29. svibnja 2014. godine zaključili su

GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA Narodne novine, broj 70/14 UVOD Članak 1. Granskim kolek vnim ugovorom za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se posebnos za zaposlenike u kulturi koje nisu ugovorene Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (»Narodne novine«, broj 141/12). PRAVNO VAŽENJE Članak 2. Ovaj Ugovor primjenjuje se uvijek, osim ako je propisom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu za zaposlenike nešto povoljnije riješeno ili ako Zakonom o radu ili nekim drugim zakonom, nije drukčije određeno.

(1) (2) (3)

(4) (5) (6)

RADNO VRIJEME Članak 3. Puno radno vrijeme iznosi 40 sa tjedno. Tjedno radno vrijeme je u pravilu raspoređeno na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka. Zbog specifičnos posla u ustanovama u kulturi, radno vrijeme može se rasporedi na šest radnih dana u tjednu, o čemu odlučuje poslodavac pisanom odlukom uz prethodno pribavljeno mišljenje radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća. U ustanovama kulture poslodavac će odredi početak radnog vremena u minimalnom rasponu od pola sata (klizno radno vrijeme), vodeći računa o specifičnos ma poslova i radnih mjesta. Obveza poslodavca iz stavka 4. ovoga članka, ne odnosi se na zaposlenike Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i zaposlenike Ansambla narodnih pjesama i plesova LADO. Pri utvrđivanju rasporeda radnog vremena roditelja djeteta s posebnim potrebama, poslodavac mora vodi računa o potrebama djeteta toga zaposlenika.

237

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI

Vlada Republike Hrvatske i Sindikat zaposlenika u djelatnos socijalne skrbi Hrvatske sklopili su 25. ožujka 2014. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST SOCIJALNE SKRBI Narodne novine, broj 42/14

I. OBVEZNI DIO 1. TEMELJNE ODREDBE Predmet ugovora Članak 1. 1. Ovim Kolek vnim ugovorom (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u ustanovama socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama. 2. Izrazi koji se u ovom Ugovoru koriste za osobe u muškom rodu su neutralni i odnose se na muške i ženske osobe. Vremensko važenje Članak 2. 1. Ugovor stupa na snagu 1. travnja 2014. godine, a primjenjuje se do 12. prosinca 2016. godine. 2. Ugovorne strane se obvezuju započe pregovore o obnovi Ugovora najkasnije 3 mjeseca prije isteka roka na koji je Ugovor sklopljen. Temeljna načela primjene ugovora Članak 3. Ugovorne strane suglasne su u primjeni ovoga Ugovora zalaga se i rukovodi : – načelom primjene u dobroj vjeri, – načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolek vnog pregovaranja, – načelom mirnog rješavanja sporova. Načelo primjene ugovora u dobroj vjeri Članak 4. 1. Ugovorne strane obvezuju se primjenjiva ovaj Ugovor u dobroj vjeri. 2. Ako zbog promjene okolnos koje nisu postojale ili nisu bile poznate u trenutku sklapanja ovoga Ugovora ugovorna strana ne bi mogla, ili bi joj bilo znatno otežano izvršava neke od odredbi Ugovora, obvezuje se da neće jednostrano prekrši ugovor, nego da će drugoj strani predloži izmjenu ovoga Ugovora, u postupku sukladno posebnim propisima. Obveza konzul ranja sindikata Članak 5. Ministarstvo će uključi predstavnika sindikata potpisnika ovoga Ugovora u radnu skupinu za pripremu propisa koji utječe na radnopravni položaj zaposlenika u djelatnos socijalne skrbi.

249

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA

Vlada Republike Hrvatske i Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara, (u daljnjem tekstu: Sindika ) zaključili su 2. prosinca 2013. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA DJELATNOST ZDRAVSTVA I ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA Narodne novine, broj 143/13

I. OPĆE ODREDBE Primjena Kolek vnog ugovora Članak 1. Ovim Kolek vnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (u daljnjem tekstu: Ugovor) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnos zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu. Pod sredstvima koja se u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu podrazumijevaju se i sredstva koja se temeljem ugovora o provođenju zdravstvene zaš te ostvaruju od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Vremensko važenje Članak 2. Ovaj Ugovor zaključuje se na vrijeme od 4 godine. Temeljna načela Članak 3. Ovaj Ugovor obvezuje njegove potpisnike kao i sindikate koji mu naknadno pristupe. Prava i obveze radnika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđena ovim Ugovorom, Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama i Dodacima Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, čine jedinstven sustav pa se njihove odredbe primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedina pitanja za radnike povoljnije riješena. Primjena Ugovora u dobroj vjeri i promjena okolnos Članak 4. Strane potpisnice obvezuju se primjenjiva ovaj Ugovor u dobroj vjeri. Ako zbog promjena okolnos koje nisu postojale ni bile poznate u trenutku zaključenja Ugovora, jedna od strana ne bi mogla neke od odredbi Ugovora izvršava ili bi joj to bilo izuzetno otežano obvezuje se da neće jednostrano prekrši ovaj Ugovor, nego će drugoj strani predloži izmjenu Ugovora.

267

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE (u daljnjem tekstu: Vlada), zastupana po doc. dr. sc. Željku Jovanoviću, dr. med., mr. oec, ministru znanos , obrazovanja i sporta i SINDIKAT HRVATSKIH UČITELJA (u daljnjem tekstu: Sindikat), zastupan po predsjednici Sanji Šprem, dipl. učiteljici, zaključili su 30. travnja 2014. godine u Zagrebu

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U OSNOVNOŠKOLSKIM USTANOVAMA Narodne novine, broj 63/14

I. OPĆE ODREDBE

(1) (2) (3) (4)

Članak 1. Strane Kolek vnog ugovora Ovaj Ugovor zaključuju Vlada Republike Hrvatske i Sindikat potpisnik. Ovaj Ugovor obvezuje sve osobe koje su ga sklopile te sve osobe koje naknadno pristupe Kolekvnom ugovoru. Strane koje su zaključile ovaj Ugovor moraju se brinu za izvršenje i poš vanje odredbi ovog Ugovora. Ovaj Ugovor obvezuje i primjenjuje se u ustanovama u kojima se obavlja osnovnoškolska djelatnost (u daljnjem tekstu: Škola), pri čemu financijska sredstva za ugovorena prava i obveze osigurava Državni proračun Republike Hrvatske, odnosno proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na način utvrđen Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine« br. 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10. – ispr., 90/11., 16/12., 86/12. i 94/13.).

Članak 2. Načela primjene Kolek vnog ugovora (1) Ugovorne strane suglasne su zalaga se i rukovodi : – načelom primjene u dobroj vjeri, – načelom promicanja socijalnog partnerstva i kolek vnog pregovaranja, – načelom mirnog rješavanja sporova. (2) Polazeći od konvencije 87. i 98. Međunarodne organizacije rada, potpisnici su suglasni da će uvažava općedruštvenu važnost sindikata i sindikalnog rada zbog: – veće vjerodostojnos socijalnog partnerstva i kolek vnog pregovaranja; – većeg stupnja društvene stabilnos , odgovornos i kompetentnos socijalnih partnera; – razvijanja načela uzajamnos i odgovornos zaposlenika za unapređenje prava iz radnog odnosa; – većeg uključivanja svih zaposlenika u odlučivanje o uvje ma svoga rada i života i – jačanja demokratske kulture i svijes o zajedničkoj odgovornos za opće dobro. (3) Radi po canja i zaš te slobodnog i neometanog sindikalnog organiziranja i djelovanja, potpisnici će se zajednički zauzima za ostvarivanje povoljnog norma vnog okvira u skladu s međunarodnim standardima i kompara vnim iskustvima.

291

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA

Vlada Republike Hrvatske, zastupana po doc. dr. sc. Željku Jovanoviću, dr. med., mr. oec., ministru znanos , obrazovanja i sporta i i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, zastupan po predsjedniku Sindikata Branimiru Mihalincu, prof. zaključili su 22. svibnja 2014. godine

KOLEKTIVNI UGOVOR ZA ZAPOSLENIKE U SREDNJOŠKOLSKIM USTANOVAMA Narodne novine, broj 72/14

I. OPĆE ODREDBE Strane kolek vnog ugovora Članak 1. (1) Strane Kolek vnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama su Vlada Republike Hrvatske i Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. (2) Na strani poslodavca ovaj kolek vni ugovor obvezuje Vladu Republike Hrvatske, školski odbor i ravnatelja ustanove u kojoj se obavlja srednjoškolska djelatnost, a na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama (»Narodne novine«, 27/01) te kojoj se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu (u daljnjem tekstu: srednjoškolska ustanova). Sadržaj ugovora Članak 2. (1) Ovim ugovorom utvrđuju se prava i obveze potpisnika ovog kolek vnog ugovora. (2) Ovim se ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada zaposlenika srednjoškolskih ustanova.

(1) (2) (3) (4) (5)

Vrijeme važenja i otkaz ugovora Članak 3. Ovaj ugovor se sklapa na određeno vrijeme do 12. prosinca 2016. godine. Ovaj ugovor može se pisano otkaza u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnos s otkaznim rokom od 3 mjeseca. Prije otkazivanja ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predloži izmjene i dopune Ugovora. Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisa. Postupak sklapanja novog ugovora počet će najkasnije tri mjeseca prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen.

Pravno važenje Članak 4. Nakon isteka roka na koji je sklopljen ovaj Ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj, prava, obveze te prestanak radnog odnosa i dalje se primjenjuju tri (3) mjeseca, kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu.

317