Zašto Europska unija? Misija EU-a u 21. stoljeću je: ►zadržati i nadograđivati mir uspostavljen među državama članicama; ►međusobno približiti europske države kroz praktičnu suradnju; ►osigurati da europski građani žive sigurno; ►promicati gospodarsku i društvenu solidarnost; ►očuvati europski identitet i raznolikost u globaliziranom svijetu; ►zagovarati vrijednosti zajedničke Europljanima.
Mir ideja ujedinjene Europe bila je samo san u umovima filozofa i vizionara. Victor Hugo je, primjerice, zamišljao miroljubive “Sjedinjene Europske Države“ nadahnute humanističkim idealima. Strašni ratovi koji su poharali kontinent tijekom prve polovice 20. stoljeća uništili su taj san.
Između 1945. i 1950. godine nekolicina hrabrih državnika, uključujući Roberta Schumana, Winstona Churchilla i dr., odlučila je uvjeriti svoje narode da uđu u novo razdoblje. U zapadnoj Europi trebao je nastati novi poredak, utemeljen na zajedničkim interesima i na temelju ugovora koji bi jamčili vladavinu prava i jednakost među svim državama.
Robert Schuman (francuski ministar vanjskih poslova) preuzeo je ideju koju je izvorno začeo Jean Monnet te je 9. svibnja 1950. godine predložio osnivanje Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ). U državama koje su nekada međusobno ratovale, proizvodnju ugljena i čelika trebalo je staviti pod zajedničku nadležnost.
Zbližavanje Europe Europska unija podupirala je ujedinjenje Njemačke nakon pada Berlinskog zida 1989. Raspadom SSSR-a mnoge države odabrale su budućnost u obitelji demokratskih europskih naroda. Osam ih je pristupilo Europskoj uniji 2004.,a još dvije sljedile su 2007. Proces proširenja se nastavlja. Pregovori o pristupanju s Turskom i Hrvatskom započeli su 2005. godine. Island je 2009. zatražio članstvo u Uniji.Očekuje se da će Hrvatska postati 28. članica Europske unije 2013.
Sigurnost Treba konstruktivno surađivati s regijama koje su tik do njezinih granica: Balkanom, Sjevernom Afrikom, Kavkazom i Bliskim Istokom. Također treba štititi svoje vojne i strateške interese surađujući sa svojim saveznicima, poglavito u okviru NATO saveza. Borba protiv terorizma i organiziranog kriminala traži usku suradnju policijskih snaga svih država Unije.
Gospodarska i društvena solidarnost Europske države predstavljaju sve manji postotak svjetske populacije. Zbog toga se moraju nastaviti držati zajedno ako žele osigurati gospodarski rast i natjecati se s drugim velikim gospodarstvima na svjetskoj sceni. Kako bi se osiguralo da što je moguće više ljudi ima koristi od tog širokog europskog tržišta od 500 milijuna potrošača, EU nastoji ukloniti prepreke trgovini i radi na tome da oslobodi tvrtke od nepotrebne birokracije.
Kako EU ostvaruje svoj utjecaj? Europska unija je vodeća svjetska trgovinska sila te stoga igra odlučujuću ulogu u međunarodnim pregovorima poput onih između 153 države članice Svjetske trgovinske organizacije (World Trade Organisation, WTO) ili na konferencijama Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama.
EU zauzima jasan stav o zaštiti okoliša, obnovljivih izvora energije, području sigurnosti hrane, etičkih aspekata biotehnologije, zaštite ugroženih vrsta itd. EU ostaje na čelu svjetskih nastojanja u rješavanju problema globalnog zatopljenja. U prosincu 2008. jednostrano se obvezala na smanjenje stakleničkih plinova.
Vrijednosti EU promiče humanitarne i progresivne vrijednosti . Europljani njeguju svoje bogato naslijeđe vrijednosti, koje uključuje vjeru u ljudska prava, društvenu solidarnost, slobodno poduzetništvo, pravednu raspodjelu plodova gospodarskog rasta, pravo na zaštićeni okoliš, poštivanje kulturne, jezične i vjerske raznolikosti te skladnu mješavinu tradicije ...
Deset povijesnih koraka
1951.: Šest država osnovalo je Europsku zajednicu za ugljen i čelik 1957.: Istih šest država potpisuje Rimske ugovore, kojima su osnovane Europska ekonomska zajednica (EEZ) i Europska zajednica za atomsku energiju (Euratom) 1973.: Zajednice se šire na devet država članica te uvode više zajedničkih politika 1979.: Prvi neposredni izbori za Europski parlament 1981.: Prvo proširenje na Mediteran 1992.: Europsko jedinstveno tržište postaje stvarnost 1993.: Ugovorom iz Maastrichta utemeljena je EU 2002.: Euro ulazi u opticaj 2007.: EU ima 27 država članica 2009.: Lisabonski ugovor stupa na snagu i mijenja način funkcioniranja EU-a
9. svibnja 1950. francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman prvi je javno predložio ideje koje su dovele do osnivanja Europske unije. Stoga se 9. svibnja slavi kao rođendan Europske unije.
Proširenje Europske unije i odnosi sa susjedima
Europska unija otvorena je svakoj europskoj zemlji koja ispunjava demokratske, političke i ekonomske kriterije za članstvo. Od 2010. devet novih zemalja ili već pregovaraju za članstvo (npr. Hrvatska i Turska) ili su u različitim fazama priprema. Hrvatska bi trebala postati 28. država članica Europske unije. Svaki ugovor kojim Unija prima novu članicu zahtijeva jednoglasan pristanak svih država članica. no funkcionirati.
U vjeti za članstvo Prema Lisabonskom ugovoru bilo koja europska država može zatražiti članstvo u Europskoj uniji ako poštuje načela slobode, demokracije, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavinu prava. Kriteriji iz Kopenhagena - Slijedom zahtjeva bivših komunističkih zemalja za pristupanjem Uniji Europsko je vijeće 1993. godine postavilo tri kriterija koja moraju ispuniti kako bi postale članicama: •stabilne institucije koje jamče demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava te poštivanje i zaštitu manjina; •funkcionalno tržišno gospodarstvo i sposobnost da se nose s pritiscima konkurencije i tržišnim silama unutar Unije; •moraju imati javnu upravu koja je sposobna primijeniti i upravljati zakonodavstvom EU-a u praksi.
Kako radi EU?
Europsko vijeće - sastavljeno od ministara država članica Europske unije, često se sastaje kako bi donijelo političke odluke i usvojilo zakone EU-a. Europski parlament - predstavlja građane s Vijećem dijeli zakonodavnu vlast i zajednički odlučuje o proračunu. Europska komisija - predstavlja zajedničke interese EU-a, glavno je izvršno tijelo. Predlaže nove propise i osigurava da se politike Europske unije pravilno provode.
Sud pravde Europske unije -sjedište u Luksemburgu, sastavljen je od po jednoga suca iz svake države EU-a, kojima pomaže osam nezavisnih odvjetnika. Uloga Suda je osigurati poštivanje zakona EU-a te pravilno tumačenje i primjenu Ugovora. Europska središnja banka - sjedište u Frankfurtu, odgovorna je za upravljanje eurom i monetarnom politikom EU-a . Revizorski sud -sjedište u Luksemburgu, Ima po jednog člana iz svake države članice, imenovanog na mandat od šest godina. Sud revizora provjerava jesu li svi prihodi i rashodi Europske unije zakoniti i regularni
Ostala tijela Europski gospodarski i socijalni odbor njegovi članovi predstavljaju razne gospodarske i socijalne interesne skupine koje zajednički čine “organizirano civilno društvo“. Članove imenuje Vijeće na mandat od pet godina. Odbor regija Europska investicijska banka sjedište u Luksemburgu daje zajmove i jamstva kako bi pomogla manje razvijenim regijama EU-a i kako bi pomogla tvrtkama da postanu konkurentnije.
Ĺ to radi EU?
Inovacijske politike Aktivnosti Europske unije utječu na svakodnevni život njezinih građana suočavanjem sa stvarnim izazovima s kojima se susreće društvo: zaštita okoliša, zdravstvo, tehnološke inovacije, klimatskr promjene, obnovljive energije, biogorivo,buka,otpad, zaštita prirodnih staništa, ispušni plinovi, kemikalije, industrijske nesreće i čistoća vode, sprječavanje prirodnih katastrofa ili onih uzrokovanih ljudskim djelovanjem, kao što su izlijevanja nafte ili šumski požari.
Politike solidarnosti cilj pomoći najslabije razvijenim zemljama i regijama da brže dostignu prosjek EU-a poboljšanjem uvjeta za rast i zapošljavanje. To se postiže kroz ulaganja u fizički i ljudski kapital, inovacije, društvo znanja, prilagodljivost, zaštitu okoliša i administrativnu učinkovitost.
Euro
Euro je jedinstvena valuta u 17 od 27 država članica Europske unije. Počela se koristiti u negotovinskim transakcijama 1999. , a za sva plaćanja od 2002. kad su izdane novčanice i kovanice eura. Euro potrošačima u Europi pruža značajne prednosti. Putnici su pošteđeni troškova i neugodnosti zamjene valuta. Kupci mogu izravno uspoređivati cijene u različitim zemljama. Cijene su stabilne zahvaljujući Europskoj središnjoj banci, čija je zadaća očuvati tu stabilnost. Osim toga, euro je, uz američki dolar, postao glavna valuta rezervi.
Što znači biti europski građanin
Građani zemalja Europske unije mogu putovati, živjeti i raditi bilo gdje u Europskoj uniji. EU potiče i financira programe, posebice u području obrazovanja i kulture, kojima se građani Unije približavaju jedni drugima. Ljudi prepoznaju simbole zajedničkog europskog identiteta poput jedinstvene valute te europske zastave i himne. Građani svakih pet godina izlaze na izbore za novi Europski parlament, koji zatim glasuje o sastavu nove Europske komisije.
Temeljna prava Zalaganje Europske unije za prava građana jasno se očitovalo u prosincu 2000. u Nici kad je Europsko vijeće svečano proglasilo Povelju o temeljnim pravima Europske unije. U šest poglavlja - Dostojanstvo, Slobode, Jednakost, Solidarnost, Prava građana i Pravda i 54 članka navode se temeljne vrijednosti Europske unije te građanska, politička, gospodarska i socijalna prava građana EU-a. Povelja također promiče ravnopravnost muškaraca i žena te uvodi prava poput zaštite podataka, zabrane eugeničkih postupaka i reproduktivnog kloniranja ljudskih bića, prava na zaštitu okoliša, prava djece i starijih osoba, kao i prava na dobru upravu.
Europa znači obrazovanje i kulturu Među tim programima su Comenius (osnovne i srednje škole), Erasmus (visoko školstvo), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje), Grundtvig (obrazovanje odraslih) i Jean Monnet (podučavanje i istraživanje o europskoj integraciji na sveučilišnoj razini). Europske države rade zajedno - kroz “Bolonjski proces“ - na stvaranju europskog prostora visokog obrazovanja (međusobno priznavanje diploma. U području kulture, EU programi “Kultura“ i “Media“ - suradnja televizijskih programa i filmskih producenata, radio-stanica...
Osjećaj pripadnosti Ideja o “Europi građana“ vrlo je svježa. Već postoje neki simboli zajedničkog europskog identiteta, poput europske putovnice koja je u uporabi od 1985. godine. Od 1996. u svim se zemljama EU-a izdaju jedinstvene europske vozačke dozvole. EU ima geslo “Ujedinjeni u različitosti“, a 9. svibnja obilježava se kao “Dan Europe“. Europska himna (Beethovenova “Oda radosti“) i europska zastava (krug od 12 zlatnih zvijezda na plavoj pozadini)
Europa slobode, sigurnosti i pravde