*PRILOG 1
DIMENZIJA
Društvena dimenzija - Socijalne vještine i društvena solidarnost Ljudsko-pravna dimenzija
Svrha
Aktivan i odgovoran član razreda, škole i lokalne zajednice
Ishodi (učenik)
Naučit će što su socijalne vještine i zašto su one potrebne Prepoznat će kako u konfliktnu situaciju Upoznat će se s asertivnošću kao modeoml rješavanja sukoba Uvježbat će aserivne tehnike Vježbat će kako se u konfliktnim situacijama zauzeti se za sebe, a da ne povrijedi tuđa prava Gradit će svoje samopouzdanje
Kratki opis aktivnosti
Učenje će se realizirati sljedećim koracima:
ETIKA: nastavna jedinica Angažman za sebe i druge (radionica: Asertivnost) Učenici su podijeljeni u parove); učenicima se kratko objasne klučni pojmovi: socijalne vještine, verbalni sukob, tolerancija, asertivnost, konflikt, samopoštovanje... Učenicima je objašnjena shema asertivnosti: „Kada ti….“ (opis uzroka, razloga, vaša razmišljanja i zaključke u vezi toga); „…događa se tada …“ (opis stanja i onog što se dogodilo); „ … i osjećam se…“ opis posljedice, kako se zbog toga osjećate). „pa bih ja radije i željela bih da…“ (opis onoga što želite, kakve su vaše potrebe, želje) Učenici dobiju na papiriću konfliktnu situaciju i asertivnu tehniku Učenici odigraju svoju situaciju i pokažu kako asertivnom tehnikom izbjeći sukob / konflikt Ciljna grupa Način provedbe
Resursi
Prvi razredi Model
Međupredmetno
Metode i
Oblici : rad u paru
oblici rada
Metode : razgovora, izlaganja, kritičkog mišljenja, suradničko učenje demonstracije, izvještavanje Za učenike : radni list s opisomasertivnih tehnika Za učitelje : Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja građanskog odgoja i obrazovanja za
osnovne i srednje škole (Narodne novine 104/14), udžbenici, internet, stručni članci
*PRILOG 2
DIMENZIJA U GOO
Ljudskopravna dimenzija (prava žena/diskriminacije žena)
Svrha
Aktivan i odgovoran član razreda, škole i lokalne zajednice
Ishodi (učenik)
Uvježbavati socijalne vještine, razbijanje predrasuda Razumijevati koliko odgoj u obitelji kod mladih stvara svjetonazorske vrijednosti Nabrajati na koje sve načine i u kojim situacijama se krše ljudska prava, odnosno diskriminiraju žene
Kratki opis aktivnosti
ETIKA: NASTAVNA JEDINICA: Ljudska prava (na primjeru prava žena i spolne/rodne diskriminacije) Radni materijal: „Duga“ (Dinko Šimunović), novinski članci. Uvod: razgovor o Srni i posljedicama roditeljskog odgoja: Zbog čega je Srna nastradala? Po kakvom su modelu roditelji odgajali Srnu? Pod utjecajem roditelja i okoline (društva) djeca uče kako biti djevojčice i dječaci koji će postati muškarci i žene. Kroz proces odgoja djecu učimo ponašanju, stavovima, ulogama i aktivnostima. To naučeno ponašanje postaje rodni identitet (rodna uloga). Izlaganje: Obitelj oblikuje ponašanje i stavove svoje djece i utječe na usvajanje rodnih uloga. Dakle: rod društveno oblikovanje biološkog spola. U povijesti u svim društvima privilegirani su muškarci. Biološki čimbenici kažu da su žene manje sposobne, pa time i manje vrijedne. To su rodni stereotipi (pojednostavljene, iskrivljene slike o ženama i muškarcima npr. muškarci su fizički snažniji, agresivniji, bezosjećajniji, dominantniji; žene su pasivnije, nježnije i osjećajnije). Razgovor: Što misliš o odgoju muške i ženske djece danas, u odnosu na vrijeme u kojem je živjela Srna? Što je isto, što se promijenilo? Treba li na jednak način odgajati mušku i žensku djecu? Prodiskutirajmo nekoliko primjera (rodnih stereotipa): žena vozačica, manekenka… Rodni stereotipi vode ka spolnoj diskriminaciji (diskriminacija = u društvenim odnosima obespravljenje ili ograničavanje prava za pojedince ili cijele skupine iz različitih razloga (vjerskih, rasnih, narodonosnih, spolnih, političkih, ekonomskih). Podcjenjivanje žena i njihovih sposobnosti na osnovi spola, uskraćivanje njihove ravnopravne pozicije u društvu i kršenje njihovih ljudskih prava (seksizmi). Žene najčešće rade slabije plaćene poslove, teže dolaze do posla, otkaz se prvo daje ženama, za isto radno mjesto manje su plaćene nego muškarci (20%). Po statistici UN žene obavljaju 2/3 posla na svijetu, a zarađuju 1/10 svjetskog prihoda. Koja su to ženska ljudska prava? Između ostalog podrazumijevaju pravo na život bez nasilja, reproduktivan izbor,
*PRILOG 3
DIMENZIJA U GOO
Društvena dimenzija (Socijalne vještine i društvena solidarnost - Volontiranje i dobrovoljni društveni rad u zajednici)
Svrha
Aktivan i odgovoran član razreda, škole i lokalne zajednice, humanist, volonter i suosjećajan građanin
Ishodi (učenik)
Uvježbavati socijalne vještine, razbijanje predrasuda prema onima različitih od nas Opisivati značenje i vrijednost volonterskog rada Istraživati i primjerima potkrepljivati kako organizacije civilnog društva mogu biti inicijatori i moderatori aktivnosti građana Objašnjavati ulogu nevladinih organizacija u zaštiti prava pojedinca i rješavanju problema
Kratki opis aktivnosti
ETIKA: NASTAVNA JEDINICA:
Egoizam, izvor i podrijetlo, oblici (na primjeru volontiranja)
Uvodni tekst: Nekada davno je stari Cherokee svome unuku ispričao jednu životnu istinu: U nutrini svakog čovjeka se vodi bitka, kao borba između dva vuka, u nutrini svakoga od nas. Jedan vuk predstavlja zlo: predstavlja bijes, zavist, ljubomoru, žaljenje, pohlepu, aroganciju, samosažaljenje, krivnju, grijeh, srdžbu, inferiornost, laž, lažni ponos, egoizam... Drugi vuk predstavlja dobro: predstavlja ono što pruža užitak, mir, ljubav, nadu, vedrinu, poniznost, ljubaznost, dobrohotnost, srdačnost, darežljivost, istinu, suosjećanje i vjeru. Mali Indijanac se zamisli na nekoliko trenutaka. Sve svoje misli vrijedno usmjeri u dubinu djedovih riječi, te ga zapita: Koji vuk na kraju pobijedi? Stari Cherokee odgovori sa smiješkom na svojem starom licu: Pobjeđuje uvijek onaj kojega hraniš. Razgovor: Jesi li razumio ovaj tekst? O kojim “vukovima” je ovdje riječ? Volonterstvo (ili dobrovoljni/dragovoljni rad) je jedan od kamena temeljaca civilnoga društva, jer oživljava najplemenitija stremljenja čovječanstva zauzimanje za mir, slobodu, mogućnost izbora, sigurnost i pravičnost za sve ljude. (Opća deklaracija o volonterstvu ) Civilno društvo: “Aktivno ukljucivanje gradana u život svoje zajednice i odgovornost svakog od nas ne samo za sebe nego i za drugoga”. Jasminka Ledic Razgovor: Gdje se sve može volontirati? Kako? Jesi li se kad bavio volontiranjem? Kada? Gdje? Zašto? Što si radio? Što mislite Zašto ljudi volontiraju? Zato što… se tako stječe svijest o svojim radnim sposobnostima i vrijednosti rada , stječe korisno i traženo radno iskustvo ,upoznaje nove ljude, promiču vrijednosti civilnog društva, jačaju civilne inicijative u Hrvatskoj, zaštita ljudskih prava, nenasilna komunikacija i promicanje kulturne, etničke, spolne, rasne i dobne različitosti, tako se upoznaje s vrijednostima civilnog društva i postaje svjesniji položaja koji unutar njega posjeduju, te koje mogućnosti djelovanja i utjecaja im taj položaj pruža; pomaže ljudima, pomaže udrugama i ustanovama da opstanu i nastave djelovati za dobrobit lokalne zajednice, povećava vrijednost degradiranih vrsta rada, kao što su skrb za djecu s poremećajima u razvoju, briga za starije ili nemoćne osobe, briga