Mudrost svetih

..................................................

Benedikt XVI.

Mudrost svetih

Poticaji iz života 80 svetaca

VERBUM

Benedikt XVI. MUDROST SVETIH

IzdavaÄ?: VERBUM

Urednik: mr. sc. Petar Balta

Prijevod: dr. sc. Ante Mateljan

Za nakladnika: Miro Radalj

Benedikt XVI.

MUDROST SVETIH Poticaji iz života 80 svetaca Priredio: Lucio Coco

VERBUM Split, 2012.

Naslov izvornika: I Santi di Benedetto XVI © Libreria Editrice Vaticana, Città del Vaticano © Copyright za hrvatsko izdanje: Verbum, Split, 2012.

Izvršna urednica: Ljiljana Jurinović, prof.

Sva prava pridržana. Nijedan se dio ove knjige ne smije umnožavati, fotokopirati, reproducirati ni prenositi u bilo kakvu obliku (elektronički, mehanički i sl.) bez prethodne pisane suglasnosti nakladnika.

Lektura: Anđa Jakovljević, prof.

Knjiga je objavljena uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

CIP - Katalogizacija u publikaciji SVEUČILIŠNA KNJIŽNICA U SPLITU UDK 262.13 Benedictus XVI, papa(042.5) BENEDICTUS XVI, papa Mudrost svetih : poticaji iz života 80 svetaca / Benedikt XVI. ; priredio Lucio Coco ; <prijevod Ante Mateljan>. - Split : Verbum, 2012.

Prijevod djela: I Santi di Benedetto XVI. ISBN 978-953-235-312-9 1. Coco, Lucio I. Sveci 141104004

Mudrost svetaca je poznavanje srca.

Benedikt XVI.

UVOD

UVOD

U ovoj su knjizi predstavljeni likovi svetaca o kojima je papa Benedikt XVI. govorio u svojim govorima, propovijedima, katehezama ili ih je navodio i na njih upućivao u spisima koji prate njegov pontifikat, kao što su apostolska pisma i enciklike. Ovu knjigu možemo smatrati idealnom galerijom portreta. Svaki svetac sa svojim osobinama, svatko sa svojim posebnostima, svatko sa svojom osobinom koja ga razlikuje od ostalih i koja pod posebnim svjetlom očituje njegovu blizinu s Bogom. To svjetlo sveci donose svijetu, svjedočeći vlastitim životom Božje prvenstvo. Svatko od njih, naime, iznad osobne povijesti i događaja svojega zemaljskog života pokazuje da je “svetac onaj tko je toliko zanesen Božjom ljepotom i njegovom savršenom istinom da ga one sve više i više preobražavaju” (Propovijed, 23. listopada 2005.). Upravo ih to čini izvanredno lijepima, lijepima ljepotom koju vjera donosi na njihova lica i koja potiče “mnoštvo muškaraca i žena da ih slijede” (Poruka, 31. svibnja 2006.). Čitajući o ovim osobama primjećujemo da poslanje svetaca u povijesti može postati konkret7

UVOD

no i djelotvorno zato što su oni “muževi i žene vjere, nade i ljubavi” (Bog je ljubav, 40). U svakodnevnome djelovanju, u mukama i teškoćama kroz koje prolaze, pokazuju se kao Božji ljudi koji na stvarnost gledaju očima vjere. To je slučaj sv. Pija iz Pietralcine čija “djela nude izvanredan primjer ove istine… da Bogu ništa nije nemoguće” (Govor, 14. listopada 2006.) ili sv. Male Terezije “koja je ukazala na ‘jednostavan’ put svetosti po posvemašnjemu predanju Božjoj ljubavi” (Angelus, 1. listopada 2006.). Puno se puta ovo povjerenje potpuno slaže s prihvaćanjem Gospodnje volje. Papa Benedikt u ovomu kontekstu na izvanredan način prikazuje likove sv. Josipa i Gospe, ističući prije svega njihovu sposobnost šutnje, “šutnje protkane trajnom molitvom, molitvom koja blagoslivlja Gospodina, klanjanjem njegovoj svetoj volji i bezrezervnim predanjem u njegovu providnost” (Angelus, 18. prosinca 2005.), potom podcrtavajući duboku slutnju “da ne pridonose spasenju svijeta vršeći svoje djelo, nego samo stavljajući se potpuno na raspolaganje Božjoj inicijativi” (Bog je ljubav, 41).

S druge strane, svjetlo kojim sveti odsijevaju jest svjetlo nade. To je slučaj svete Bakhite, ropkinje iz Sudana koja je, dovedena u Italiju, daleko više od sitne nade da će naći manje okrutne gospodare, mogla iskusiti veliku nadu da se osjeti kao ona koja je od Boga ljubljena te je više od 8

UVOD

povratka u domovinu voljela posvetiti se poniznu služenju i poticanju na misije: “Nadu, koja je za nju rođena i koja ju je ‘otkupila’”, tumači Sveti Otac, “nije mogla zadržati za sebe; ova je nada trebala stići do mnogih, doći do svih” (U nadi spašeni, 3). K tome, sjeme koje sveci siju sjeme je ljubavi. Papi su jako pri srcu sveci koji su na poseban način živjeli ovu krjepost (usp. Bog je ljubav, 40).

Tome je primjer sv. Martin Turški koji je prihvatio logiku dijeljenja “da bi na autentičan način iskazao ljubav prema bližnjemu” (Angelus, 11. studenog 2007.). On je, naime, pred vratima Amiensa podijelio svoj plašt sa siromahom, a sljedeće noći mu se ukazao Isus ogrnut tim istim plaštem. I valja nam shvatiti da upravo ova gesta ljubavi grije suncem ne samo martinjska ljeta, nego i svaku životnu dob čovjeka.

Promatrajući povijesti svetaca koje nam papa Benedikt predlaže, shvaćamo da on trajno ljude podsjeća na uzore moguće svetosti. Sveti nisu malen broj izabranih ni samo oni koji su službeno priznati svetima, nego krštenici svih vremena i svih mjesta na zemlji koji su vjerno i s ljubavlju nastojali vršiti volju Božju: “Biti svet”, izvrsno tumači Papa, “znači živjeti u Božjoj blizini, živjeti u njegovoj obitelji” (Propovijed, 1. studenog 2006.).

Postati svet (usp. 1 Pt 1,14) znači biti sve bliže Bogu, sve više otkrivati njegovo svjetlo koje prosvjetljuje savjest i sve dublje osvjetljava naše ja. To je 9

UVOD

moguće i bit će uvijek moguće, trajno ističe Sveti Otac u svojemu naučavanju, ako gledamo na njegova Sina, ako ga naučimo slušati i vjerovati mu u Sinu, poučljivo slijedeći i vršeći njegovu volju, volju Božju. To je način kojim svatko može težiti svetosti: “Tajna svetosti”, veli Papa u govoru mladima u Kölnu prigodom XX. svjetskog dana mladih, “jest u prijateljstvu s Kristom i vjernu prihvaćanju njegove volje” (Govor, 19. kolovoza 2005.).

Isus nam puno govori o svetosti. Isus nam o svetosti sve kaže. U susretima s grješnicima na putovima Galileje, koji su u konačnici putovi svijeta i života, Isus nas, ograničena stvorenja, trajno ugrožena grijehom i izložena našoj ljudskoj ograničenosti, kao brižljiv otac trajno podsjeća da biti svet ne znači biti savršen. On neumorno šapće našemu srcu da svetost nije u tome da se nikada ne pogriješi ili sagriješi. Kada se uskladimo s onim što nas Isus uči, otkrivamo da je svetost prije svega u opraštanju, darivanju sebe, u odricanju i takvu djelovanju da sve više živimo Kristovim životom. Tako papa Benedikt na izvanredan način osvjetljuje duhovnu dinamiku: “Svetost raste sa sposobnošću obraćenja, pokore, raspoloženja da se ponovno započne te, iznad svega, sposobnošću pomirenja i opraštanja… Svetima nas ne čini to što nikada nismo pogriješili, nego sposobnost pomirenja i opraštanja. I svi možemo naučiti ovaj put svetosti” (Kateheza, 31. siječnja 2007.).

10

UVOD

Papa Ivan Pavao II. govorio je da je svetost temeljni put za vjernike trećega tisućljeća (usp. Kateheza, 16. svibnja 2001.). Povijesti svetaca sabrane u ovoj knjizi pripovijedaju nam o muškarcima i ženama koji su, poslušni božanskome naumu, koji put prošli kroz neopisive poteškoće i muke, progonstva i mučeništva. Papa Benedikt nas podsjeća da “svaki put svetosti, iako ima vlastite oznake, uvijek prolazi putem križa, putem samoodricanja” (Propovijed, 1. studenog 2006.) te nam tako pruža ključ za iščitavanje našega vlastitog života. Svetost ne zanemaruje križ niti od njega bježi, ne bježi od odricanja i sebedarja. Samo tako svetost može postati naša zajednička težnja i u nama ostvariti istinski ideal sreće, tako često krivo shvaćan i u naše doba zamijenjen s umornim idolima koji čovjeka mogu samo ražalostiti. Naprotiv, veli papa Benedikt, blaženici i sveci pokazuju nam put do istinske radosti te upućuju kako se može biti istinski čovječan jer "nisu grčevito tražili vlastitu sreću, nego su se uvijek željeli darovati jer su bili taknuti Kristovim svjetlom” (Govor, 20. kolovoza 2005.). Jedini oblik vlastite sreće jest svetost: to je odlučna poruka pape Benedikta kojom nas poziva da prepoznamo koliko su životi, likovi i trajno djelovanje svetaca pridonijeli istinskome i dragocjenu blagu “Crkve i svih koji traže istinu i evanđeosko savršenstvo” (Poruka, 27. travnja 2006.). kardinal José Saraiva Martins 11

UVOD

Sveti Albert Hurtado Cruchaga (1901.–1952.; 18. kolovoza) Program “Ljubi Gospodina Boga svojega svim srcem svojim… Ljubi svoga bližnjega kao sebe samoga” (Mt 22,37 i 39). Ovo je bio program života svetoga Alberta Hurtada koji se želio poistovjetiti s Gospodinom u ljubavi prema siromasi12

SVETI ALBERT HURTADO CRUCHAGA

ma. Odgoj što ga je primio u Družbi Isusovoj, utvrđen molitvom i euharistijskim klanjanjem, doveo ga je do toga da dopusti da ga Krist osvoji, budući da je bio istinski kontemplativac u akciji. U ljubavi i potpunu sebedarju volji Božjoj nalazio je snagu za apostolat. Utemeljio je El Hogar di Cristo (Kristov dom) za najsiromašnije i beskućnike, pruživši im obiteljsko ozračje puno ljudske topline. U svojemu svećeničkom služenju odlikovao se jednostavnošću i raspoloživošću za druge, postavši živa slika Učitelja, “blaga i ponizna srca”. A na kraju svojih dana, trpeći teške patnje u bolesti, imao je još snage ponavljati: “Zadovoljan sam, Gospodine, zadovoljan”, tako svjedočeći radost koju je trajno živio.

Propovijed, 23. listopada 2005.

13

MUDROST SVETIH

Sveti Ambrozije (oko 340.–397.; 7. prosinca) Ambrozijanska kateheza [Sveti Augustin pripovijeda da je] Ambrozije čitao Sveto pismo zatvorenih usta, samo očima (usp. Ispovijesti, 6,3). Doista, u prvim stoljećima kršćanstva čitanje je bilo usko povezano s navještajem, a čitati naglas pomagalo je 14

SVETI AMBROZIJE

da shvati i onome koji čita. To da je Ambrozije mogao čitati stranice samo očima Augustinu je značilo da ima osobitu sposobnost shvaćanja i zadivljujuću bliskost sa Svetim pismom.

Stoga, u tomu tihom čitanju, u kojemu se srce trudi da dođe do razumijevanja Božje riječi… može se prepoznati metoda ambrozijanske kateheze: sámo Sveto pismo, iznutra prihvaćeno, vodi do sadržaja za naviještanje kako bi dovelo do obraćenja srdaca. Tako, po učenju Ambrozija i Augustina, kateheza je neodvojiva od svjedočanstva životom. Ono što sam u Uvodu u kršćanstvo napisao o teologu može vrijediti i za katehista. Tko odgaja u vjeri ne smije riskirati da ispadne neka vrsta klauna koji nešto recitira po “zanatu”. Naprotiv – da se poslužimo slikom koju donosi Origen, pisac osobito drag Ambroziju – on mora biti poput ljubljenoga učenika koji svoju glavu naslanja na Učiteljeve grudi i tu uči način mišljenja, govora, djelovanja. U konačnici, istinski je učenik onaj koji na najvjerodostojniji i najdjelotvorniji način naviješta evanđelje.

Kateheza, 24. listopada 2007.

15

MUDROST SVETIH

Sveti Andrija apostol (1. stoljeće; 30. studenog) Protóklitos Andrija je bio učenik Ivana Krstitelja, što znači da je bio čovjek koji je tražio, koji je imao udjela u nadi Izraela, koji je iz bližega želio upoznati riječ Gospodnju, stvarnost Gospodnje prisutnosti. Doista je bio čovjek vjere i na16

SVETI ANDRIJA APOSTOL

de. I kada je jednoga dana od Ivana Krstitelja čuo kako Isusa naziva “Jaganjcem Božjim” (Iv 1,36), pokrenu se i s još jednim, neimenovanim učenikom, pođe za Isusom, za onim za kojega Ivan reče: “Evo Jaganjca Božjega.” Evanđelist svjedoči: oni “vidješe gdje stanuje i ostadoše kod njega onaj dan” (Iv 1,37–39). Andrija je dakle proživio dragocjene trenutke u Isusovoj blizini. Izvještaj nastavlja sa znakovitom bilješkom: “Jedan od one dvojice, koji su čuvši Ivana pošli za Isusom, bijaše Andrija, brat Šimuna Petra.

On najprije nađe svoga brata Šimuna te će mu: ‘Našli smo Mesiju!’ – što znači Krist – Pomazanik. I dovede ga Isusu” (Iv 1,40–43), odmah pokazujući nesvakidašnji apostolski žar. Andrija, dakle, bijaše među apostolima prvi pozvan slijediti Isusa. Upravo na temelju toga liturgija bizantske Crkve časti ga nazivom Protóklitos, što znači “prvi pozvani”.

Kateheza, 14. lipnja 2006.

17

MUDROST SVETIH

Sveti Anselmo iz Aoste (1033.–1109.; 21. travnja) Težnja za istinom Ako se odbaci pitanje o istini i stvarna mogućnost da svaka osoba može doseći istinu, život se svede tek na hrpu hipoteza, bez sigurnih oslonaca. Kao što je poznati humanist Erazmo govorio: “Mišljenja su jeftin izvor sreće. Da bi 18

SVETI ANSELMO IZ AOSTE

se dokučila prava bit stvari, pa i kada se radi o stvarima od malena značenja, hoće se mnogo truda...” (Pohvala ludosti, XLV). Ovaj trud osposobljava da se sve više i više uđe u bit pitanja i osjeti radost kada se otkrije istina. Tako ostaju pune značenja i aktualnosti riječi svetoga biskupa Anselma iz Aoste: “Daj mi da te tražim žudeći za tobom, da žudim za tobom tražeći te, da te nađem ljubeći te, da te ljubim nalazeći te” (Proslogion, 1).

Govor, 21. listopada 2006.

19

MUDROST SVETIH

Sveti Antonio od sv. Ane Galvao (1739.–1822.; 23. prosinca) Primjer fra Galvaa Značajan je primjer fra Galvaa u njegovoj raspoloživosti za služenje narodu svaki put kada bi ga pozvali. Bio je glasovit savjetnik, pomiritelj duša i obitelji, dobrotvor potrebnih, posebno siromaha i bolesnika. Često su ga tra20

SVETI ANTONIO OD SV. ANE GALVAO

žili za ispovijed budući da je bio revan, mudar i razborit. Značajka onoga tko doista ljubi jest da ne želi da se Ljubljenoga vrijeđa; stoga je pomirenje pokornika bila velika težnja ovoga sveca.

Sestra Helena Maria, koja je bila prva “redovnica” s kojom je započela Družba Naše Gospe od Začeća (Recolhimento de Nossa Senhora da Conceição), svjedočila je kako je fra Galvao govorio: “Molite da Bog, naš Gospodin, podigne grješnike svojom snažnom rukom iz ponora bijede u kojemu se nalaze.” Neka nas ova nježna opomena potakne da prepoznamo Božje milosrđe i nađemo put do pomirenja s Bogom i bližnjima, kao i mir našim savjestima.

Propovijed, 11. svibnja 2007.

21

MUDROST SVETIH

Arkanđeli Mihael, Gabriel i Rafael (29. rujna) Božji glasnici Trojica arkanđela u Svetomu pismu spomenuti su po imenu: Mihael, Gabriel i Rafael… Ali, tko je anđeo? Sveto pismo i predaja Crkve daju nam pojmiti dva vida. S jedne strane, anđeo je stvorenje koje stoji pred Bogom, 22

ARKANĐELI MIHAEL, GABRIEL I RAFAEL

svim svojim bićem okrenut prema njemu. Sva tri imena arkanđela završavaju s riječju El koja znači “Bog”. Bog je upisan u njihovo ime, u njihovu narav. Njihova je istinska narav postojanje pred Bogom i za Boga. Upravo se time tumači i drugo obilježje anđela: oni su Božji glasnici. Donose Boga ljudima, otvaraju nebo i tako otvaraju zemlju. Upravo zato što su kod Boga, mogu biti tako bliski ljudima. Bog nam je, naime, bliži nego što smo mi samima sebi. Anđeli čovjeku govore o onomu što tvori njegov pravi bitak, o onomu što je u njegovu životu tako često prekriveno i zakopano. Oni ga pozivaju da se vrati sebi, dodirujući ga s Božje strane.

U tomu smislu i mi, ljudska bića, trebamo uvijek nanovo postajati anđeli jedni drugima, anđeli koji nas odvraćaju od krivih putova i uvijek nas nanovo upravljaju k Bogu.

Propovijed, 29. rujna 2007.

23

MUDROST SVETIH

Sveti Atanazije (295.–373.; 2. svibnja) “Bog s nama” Atanazije je bez sumnje jedan od najvažnijih i najčašćenijih crkvenih otaca. Ipak, ovaj je veliki svetac iznad svega zauzeti teolog utjelovljenja Logosa, Riječi Božje, koja – kako veli Prolog četvrtoga Evanđelja – “tijelom postade 24

SVETI ATANAZIJE

i nastani se među nama” (Iv 1,14). Najpoznatije doktrinalno djelo svetoga aleksandrijskog biskupa jest traktat O utjelovljenju Riječi, Božje Riječi koja je tijelom postala i tako postala naše spasenje. U tomu djelu Atanazije donosi tvrdnju, koja je s pravom postala slavna, da je Riječ Božja “postala čovjekom da bismo mi postali Bogom; on je u tijelu postao vidljiv kako bismo mogli imati ideju Boga nevidljivoga, on sam je od ljudi trpio da bismo mi postigli neraspadljivost” (54,3). Svojim uskrsnućem, doista, Gospodin je učinio da smrt nestane poput “slame u ognju” (8,4). Temeljna misao sveukupne Atanazijeve teološke borbe bila je upravo ta da je Bog dostupan. Nije on Bog iz druge ruke, nego pravi Bog, i po našemu zajedništvu s Kristom možemo se stvarno sjediniti s Bogom. On je stvarno postao “Bog s nama”.

Kateheza, 20. lipnja 2007.

25

MUDROST SVETIH

Sveti Augustin (354.–430.; 28. kolovoza) Naučitelj milosti Sveti je Augustin bio čovjek prožet neumornom željom da otkrije istinu, da otkrije što je to život, da sazna kako živjeti, da spozna čovjeka.

Upravo po svojemu zanimanju za čovjeka nužno je tražio Boga jer se samo u Božjemu svjetlu mo26

SVETI AUGUSTIN

že potpuno otkriti veličina čovjeka i ljepota avanture biti čovjek. Taj mu se Bog na početku činio jako dalek. Potom ga je našao: ovaj veliki, nepristupačni Bog došao je blizu, postao jedan od nas.

Veliki Bog je naš Bog, Bog s ljudskim licem. Tako vjera u Krista nije dokrajčila njegovu filozofiju, njegovu intelektualnu odvažnost, nego ju je, naprotiv, potaknula na istraživanje dubina ljudskoga bića i na pomaganje ljudima kako bi živjeli bolje, pronašli život, umjetnost života. Za njega je filozofija bila ovo: znati živjeti, posve razumski, u svoj dubini naše ljudske misli i naše volje, dopustivši se voditi putom istine, koji je put hrabrosti, poniznosti, trajna očišćenja. Vjera u Krista upotpunila je čitavo Augustinovo istraživanje. Upotpunjenje u smislu da je trajno ostao na putu. Još više, kaže se: ni u vječnosti naše traženje (naša čežnja) ne će biti dovršena, nego će biti vječna avantura otkrivanja novih veličina i novih ljepota. On je riječi psalma: “Uvijek tražite lice njegovo” ovako protumačio: to vrijedi za vječnost; ljepota je vječnosti u tome što ona nije statična stvarnost, nego beskrajan napredak u beskrajnoj Božjoj ljepoti. Tako je mogao naći Boga kao utemeljujući razlog, ali i kao ljubav koja nas obuhvaća, vodi i daje smisao povijesti i našemu osobnom životu.

Govor, 22. travnja 2007.

27

MUDROST SVETIH

Sveti Barnaba (1. stoljeće; 11. lipnja) Sveti Barnaba znači “sin pouke” (Dj 4,36) ili “sin utjehe” te je nadimak jednoga Židova levita rođena na Cipru. Nastanivši se u Jeruzalemu, bio je jedan od prvih koji su, poslije Kristova uskrsnuća, prihvatili kršćanstvo. U svojoj 28

SVETI BARNABA

velikodušnosti prodao je polje koje je baštinio, donijevši novac pred noge apostola, za potrebe Crkve (usp. Dj 4,37). On je pred jeruzalemskom zajednicom, koja je sa sumnjom gledala na nekadašnjega progonitelja, jamčio za Savlovo obraćenje (usp. Dj 9,27). Poslan u Antiohiju Sirijsku, otišao je po Pavla u Tarz, kamo se ovaj bio povukao, i s njim je proveo cijelu godinu, posvetivši se evangelizaciji toga važnog grada u kojemu je Crkva Barnabu prepoznala kao proroka i učitelja (usp. Dj 13,1). Tako je Barnaba, na početku obraćenja prvih pogana, shvatio da je to prikladan čas za Savla, koji se bio povukao u svoj grad. Tamo ga je otišao potražiti. Tako je, toga značajnog časa, tako reći Pavla vratio Crkvi; darovao joj je, moglo bi se reći, još jednom Apostola naroda. Iz antiohijske Crkve Barnaba je poslan u misije zajedno s Pavlom, izvršivši ono što se naziva prvim Apostolovim misijskim putovanjem… Dvojica, Pavao i Barnaba, poslije su se na početku drugoga misijskog putovanja razišli jer je Barnaba htio za suputnika uzeti Ivana Marka dok Pavao to nije htio budući da se je mladić od njih odvojio za vrijeme prethodnoga putovanja (usp. Dj 13,13; 15,36–40). Dakle, i među svetima susrećemo razmimoilaženja, nesloge, sukobe. To me jako tješi jer vidimo kako ni sveci nisu “pali s neba”.

29

MUDROST SVETIH

Ljudi su poput nas, često s velikim poteškoćama. Svetost nije u tome da se nikada ne pogriješi ili sagriješi. Svetost raste sposobnošću obraćenja, kajanja, raspoloživosti da se počne ispočetka te, iznad svega, po sposobnosti pomirenja i opraštanja. Tako se je i Pavao, koji je bio izrazito nepopustljiv i krut u odnosu na Marka, na kraju s njim ipak našao. U posljednjim Pavlovim poslanicama, Filemonu i Drugoj Timoteju, upravo se Marko pojavljuje kao “moj suradnik”. Dakle, sveti postajemo ne po činjenici da nikada nismo pogriješili nego po sposobnosti pomirenja i oproštenja. I svi možemo naučiti ovaj put svetosti.

Kateheza, 31. siječnja 2007.

30

SVETI TURIBIJE MONGROVEJSKI

SADRŽAJ

Uvod (kardinal José Saraiva Martins) . . . . . . . . . . . 7 1. Albert Hurtado Cruchaga . . . . . . . . . . . . . . . . . 12 2. Ambrozije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14 3. Andrija apostol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16 4. Anselmo iz Aoste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 5. Sveti Antonio od sv. Ane Galvao . . . . . . . . . . .20 6. Arkanđeli Mihael, Gabriel i Rafael. . . . . . . . . .22 7. Atanazije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24 8. Augustin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 9. Barnaba. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 10. Bartolomej . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 11. Bazilije i Grgur. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33 12. Benedikt opat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 13. Bernardica Soubirous . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39 14. Bernard iz Clairvauxa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 15. Brigita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45 16. Bruno. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47 17. Ćiril Aleksandrijski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49 18. Ćiril i Metod. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 19. Ćiril Jeruzalemski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .53 20. Daniel Comboni . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 21. Efrem. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57 22. Elizabeta Ugarska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59 23. Euzebije Vercelski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62 189

SADRŽAJ

24. Feliks iz Nikozije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .65 25. Filip i Jakov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .67 26. Filip Smaldone. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .70 27. Franjo Asiški . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .72 28. Franjo Ksaverski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74 29. Franjo Paulski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76 30. Franjo Saleški . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 78 31. Gaetan Catanoso . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .80 32. Giorgio Preca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 33. Grgur Nisenski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .84 34. Grgur Veliki . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .86 35. Hilarije Poitierski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 36. Ignacije Antiohijski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 91 37. Ignacije Lojolski. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93 38. Irenej Lionski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95 39. Ivan Bosco . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .97 40. Ivan Evanđelist . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99 41. Ivan Krstitelj. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101 42. Ivan od Križa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .103 43. Ivan Zlatousti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105 44. Jakov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107 45. Jeronim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109 46. Josemaría Escrivá de Balaguer . . . . . . . . . . . . 112 47. Josip. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .114 48. Jozefina Bakhita. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 116 49. Justin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119 50. Karlo Boromejski. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 121 51. Karlo od sv. Andrije Houben . . . . . . . . . . . . .123 52. Klara . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125 53. Klement . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127 54. Kromacije Akvilejski. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .129 190

SADRŽAJ

55. Maksim Torinski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 131 56. Marija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 133 57. Marija Eugenija od Isusa . . . . . . . . . . . . . . . . . 135 58. Marija Magdalena . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137 59. Marija Magdalena de’ Pazzi . . . . . . . . . . . . . . 139 60. Martin Turški . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 143 61. Matej . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 62. Matija apostol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 148 63. Monika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150 64. Paulin Nolanski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152 65. Petar Damijanski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 66. Petar i Pavao. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158 67. Pio iz Pietralcine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 160 68. Polikarp iz Smirne. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 162 69. Rafael Guizar Valencia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 164 70. Rosa Venerini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 166 71. Stjepan. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168 72. Šimun i Juda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 170 73. Šimun iz Lipnice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172 74. Teodora Guérin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174 75. Terezija Avilska . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176 76. Terezija Benedikta od Križa (Edith Stein) . . . 178 77. Terezija od Djeteta Isusa (Mala Terezija) . . . . 180 78. Toma Akvinski . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .182 79. Toma apostol . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185 80. Turibije Mongrovejski. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187

191

Nakladnik: VERBUM d.o.o.

Trumbićeva obala 12, 21000 Split Tel.: 021/340-260, fax: 021/340-270 E-mail: naklada@verbum.hr www.verbum.hr Priprema za tisak: ACME Tisak: Grafički zavod Hrvatske Tiskano u prosincu 2012.

Kao svojevrsna galerija Mudrost svetih sadrži portrete svetaca koje je papa Benedikt XVI. spominjao u svojim govorima, homilijama, enciklikama, katehezama i ukazivao na njihove primjere za vrijeme svojega pontifikata, a koji su u ovoj knjizi prikazani sa svojim osobinama i posebnostima kako bi svima bili na poticaj.

U knjizi je prikazano osamdeset portreta svetaca – od Augustina do Benedikta, od Marije Magdalene do Klare Asiške, od Ignacija Lojolskoga do Josemarije Escrive, od Tome Akvinskoga do Franje Saleškoga – koji pokazuju čovjeku put do istinske radosti, upućujući kako se može biti istinski čovječan, ne uporno tražeći svoju vlastitu sreću, nego dajući sebe.

Povijest svetaca koju nam papa Benedikt približava trajni je poziv ljudima na nasljedovanje jer put svetosti nije samo za izabrane pojedince nego za krštenike svih vremena i svih mjesta na zemlji. “Biti svet”, izvrsno tumači Papa, “znači živjeti u Božjoj blizini, živjeti u njegovoj obitelji.”

ISBN 978-953-235-312-9

VERBUM 75 kn

www.verbum.hr