MENADŽMENT ZNANJA Međuovisnost poslovanja i znanja Suvremeno shvaćanje odnosa znanja i produktivnosti
Metodološke osnove Svaka se cjelina može promatrati kao sustav. Svaki sustav čine elementi (atomistički pristup) koji su u međudjelovanju i koji razmjenjuju: -materiju, -energiju i -informacije.
Teorija sustava definirana je tijekom 1950-tih godina na principima ontologije, filozofije, fizike, biologije i inžinjeringa.
Svaki sustav ima svoju strukturu koju čine elementi sustava. Struktura se sutava tijekom vremena mijenja. Svaka se promjena može promatrati kao događaj. Niz događaja koji mijenjaju strukturu sustava čine proces. Ludwig von Bertalanffy
U sustavu je moguće diferencirati podsustave. Podsustav čini skup relativno homogenih elemenata koji imaju zajedničko djelovanje u funkciji ostvarivanja temeljnog cilja sustava.
Atzgersdorf (blizu Beča), 19.9.1901 - New York, 12.6.1872. Znanstvenik (Biologija, teorija sustava)
Temeljni je cilj svakog sutava opstanak. Iz temeljnog se cilja deriviraju izvedeni ciljevi: -rast -efikasnost i -fleksibilnost. Opstanak se osigurava kroz regulaciju sustava vođenjem (upravljanjem) sustavom. Sustav se u načelu barem dijeli na dva podsustava: -upravljački podsustav -izvršni podsustav
Poslovni sustav (poslovni subjekt) Poslovni sustav (subjekt) čini: -poslovna strktura -poslovni događaji Poslovni proces = poslovna struktura + poslovni događaji Poslovni subjekti: -gospodarski subjekti - dobit -izvangospodarski subjekti - društveno korisni učinci Mjera uspješnosti poslovnog sustava (subjekta): -rast -efikasnost/efektivnost i -fleksibilnost. Efikasnost poslovanja: Kao apsolutin izraz:
William Ross Ashby London, 6.9.1903. - 15.11.1972. Znanstvenik (psihijatrija, kibernetika, teorija sustava)
Produktivnost je proporcionalna veličina s znanjem Primjer: kapital intenzivna proizvodnja (proizvodnja temeljena na znanju) je produktivnija (i efikasnija) od radno intenzivne Paradoks znanja: pozitivni učinci: 1.rastom se količine apliciranog znanja smanjuju potrebe za drugim proizvodnim resursima (radnom snagom, dodatnim prirodnim resursima, bolje se iskorištava kapita i s manjom količinom podataka se racionalno odlučuje) 2.znanje smanjuje potrebno vrijeme za izradu proizvoda (povećava produktivnost rada) 3.znanje se ponaša kao perpetumobile - znanje ‘množi’ znanje (njegovim se prikupljanjem i prijenosom izaziva lančana rekacija i ono je u tom slučaju ne samo input u proizvodnju, nego i output) 4.znanje povećava kapitalnu osnovu poslovnog subjekta i smanjuje potrebu za vanjskim (egzogenim kapitalom) 5.znanje povećava vrijednost outputa kroz povećanje vrijednosti proizvoda za vrijednost ugrađenog znanja 6.znanje umanjuje kapitalna ulaganja u inovacije i razvoj novog proizvoda 7.znanje je moguće interno (u poslovnom subjektu) eksternalizirati i kroz to smanjiti potrebu za skupim eksternim znanjima (obrazovanim/obučenim skupim ljudskim resursima) 8.znanje se pojedinca s vremenom povećava, te s vremenom raste i količina znanja u organizaciji 9.znanje je unovčivo i može predstavljati didatan način povećanja outputa 10.znanje je neuništivo i tjekom trošenja se ne smanjuje negativni učinci: 1.znanje može postati samo sebi svrha 2.ljudsko je znanje potrebno obnavljati (refresh) 3.znanje stalno evoluira i potrebno je stalno usvajanje novih znanja (potrebno permanentno povećavanje i obujma i dubine znanja) 4.znanje množi administraciju 5.znanje može izmaći kotroli (neetična i protupravna u potreba znanja) 6.znaje se može zloupotrijebiti (protiv vlastite organizacije) 7.znanje može potaći koruptivno djelovanje (protupravna i protuetična prodaja znanja) 8.znanje je neotuđivo (odlaskom čovjeka koji zna odlazi i znanje) 8.znanje je predmet interesa vanjskih čimbenika (špijunaža) 9.znanje stvara diskriminaciju među ljudima (oni koji znaju marginaliziraju ome koji ne znaju - prijer slobodnih zidara), čak i potiče ratove (Tesla bio zagovornik ravnoteže znanja među velikim silama)
Menadžmenta znanja u fokusu suvremene znanosti Prvi se “navodno” menadžmentom znanja bavio Kenneth J. Arrow Članak: The Economic Implications of Learning by Doing, The Review of Economic Studies, Oxford University Press, Vol. 29, No. 3 (Jun., 1962), pp. 155-173 Uočio utjecaj znanja na povećanje produktivnosti Učenjem se u nekim industrijama potrebno vrijeme za proizvodnju smanjuje i do 80% Primjer izrade aviona: New York, 23. kolovoza 1921. američki ekonomist
Ekonomija -Samuelson: "znanost koja proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvodili dobra i usluge kako bi što bolje zadovoljili svoje potrebe" -bitnq područjq istraživanja ekonomije: -razlozi zašto se organizacije koje se nalaze u sličnim uvjetima razlikuju u krajnjem rezultatu -kakav je utjecaj na krajnji rezultat imaju informacije, znanja, tehnologija i svi drugi uvjeti -u odnosu na MZ bitna pitanja: -kako upotrijebiti znanje za osiguranje opstanka Paul Samuelson -kako osigurati informacijsku superiornost 15.5.1915 -13.12.2009 -kakav je utjecaj znanja na racionalno odlučivanje i informacijsku superiornost -mogući pristupi: -mikroekonomski (poslovna ekonomija) - utjecaj zanja na produktivnost poslovne organizacije -makroekonomski - utjecaj znanja na proizvodnost gospodarstva Informacijske znanosti -znanstveno polje unutar društvenih znanosti -bavi izučavanjem informacija i/ili znanja -danas usko (ali ne presudno) vezana uz ICT -znanstvene grane informacijskih znanosti: -arhivistika i dokumentalistika -informacijski sustavi i informatologija -knjižničarstvo -leksikografija i enciklopedistika -muzeologija -organizacija i informatika -informacijsko i programsko inženjerstvo -znanost u čijem je fokusu: -informacijski menadžment -menadžment znanja (MZ)
Česti pristupi izučavanju Menadžmenta znanja Interdisciplinarni fenomen Informacijske znanosti
Znanje kao resurs
Računalne znanosti
Ekonomija
Informacije i znanje su osnovni resursi suvremenog doba
KM
Mit1:Tehnologije u funkciji MZ-a dostavljaju informacije pravoj osobi u pravo vrijeme Informacije koje dobivamo su prošlost, kako mogu biti u funkciji predviđanja kada se sve nalazi u neprestanoj promjeni – onda čemu ICT i težnja za informacijama u pravo vrijeme i pravoj osobi …
Povjesna težnja čovjeka je otkriti, zabilježiti, sačuvati i prenositi znanje. Filozofija
Računalna znanost -proučava teorijske osnove informacije i računanja -proučava implementaciju informacija i računanja u računalnim sustavima -Hereza: Menadžment znanja ne može se implementirati bez ICT-a (KPMG LLP's voditelj Turillo M. J.) -Malhotra Y.: mitovi vezani za MZ i ICT
Psihologija
rezultat (dobit/gubitak) = Ukupni prihodi - Ukupni rashodi
Yogesh Malhotra
Mit2:Informacijska tehnologija može pohraniti ljudsku inteligenciju i iskustva
Kao relativan broj: Output efikasnot =
Ukupni prihodi =
Input
ttps://www.youtube.com/watch?v=dgVyR3aeEl4
= profitabilnost Ukupni rashodi
https://simplicable.com/new/efficiency-formula
Klasično shvaćanje efikasnosti: 1.proizvodnja generira novostvorenu vrijednost i kroz to prihode 2.obujam output-a proizvodnje (proizvodnost) ovisi o produktivnosti 3.efikasnost je proporcionalna produktivnosti
Znajem se može upravljati i znanje predstavlja bitan gospodarski resurs. Menadžment znanja -upravlja znanjem i procesima vezanim uz znanje -menadžment znanja neformalno egzistira koliko i ljudsko društvo -očituje se kroz potrebe: otkrivanja, bilježenja, čuvanja, prijenosa i aplikacije znanja Aplikacija znanje u poslovnoj organizacij: -omogućava redovito poslovanje -štiti organizaciju od negativnih utjecaja (unutrašnjih i vanjskih) -osigurava razvitak poslovne organizacije
Efektivnost: Društveno korsisni učinci
Klasično shvaćanje produktivnosti Općenito: Uspješnost pri obavljanju nekog posla u odnosu na upotrebljene resurse. Output produktivnost = Input Produktivnost rada: količina proizvedenih proizvoda produktivnost rada = jedinica veremena (sat) Produktivnost poslovanja: količina novostvorene vrijednosti (izražena u novcu) produktivnost poslovanja = jedan ili više proizvodnih resursa (izražen u novcu) Proporcionalni čimbenici produktivnosti: -proizvedeni proizvodi i usluge -drugi prihodi koji nisu vezani uz proizvodnju (kamate,tečajne razlike) Obrnuto proporcionalni čimbenici produktivnosti (inputi): -prirodni resursi (matetijalni i energetski) -rad (fizičke i mentalne sposobnosti djelatnika u proizvodnji) -uloženi kapital, novac -troškovi informacija (podaci i intelektualni kapital menadžmenta) -znanje (formalna i skrivena znanja kao primjerice iskustvo) PROBLEM!!! Prema formuli za produktivnost znaje i produktivnost su obrnuto proporcionalne veličine: -rast vrijednosti ulaganja u znanje smanjuje produktivnost -Jeli to baš tako? Što kažu nove teorije?
Razine znanja u organizaciji: -upravljačko-kontrolna znanja + tehničko-provedebena znanja Poslovi menadžmenta znanja: -Analiza i bilježenje stanja poslovne strukture i znanja vezanih za upotrebu i održavanja elementa poslovne strukture -analiza poslovnih procesa i znanja vezanih za poslovne procedure (flow chart) i poslovne procese -Analiza informacijskih tijekova kroz formalne (dokumentirane) i neformalne tijekove informacija te bilježenje tijekova informacija (hodogrami dokumentacije) -Uspostava i održavanje sustava bilježenja informacija na dokumentima, digitalizacije dokumenata, odlaganja i arhiviranja dokumenata -Izrada pravilnika o dokumentima i dokumentaciji (sadržaju, čuvanju, štićenju,...) -Analiza radnih mjesta i potrebnih općih i posebnih znanja za radna mjesta -Analiza ljudskih resursa, njihova formalnog obrazovanja i specifičnih znanja -Izdvajanje eksperata i nositelja znanja kao mentora i trenera za nove radnike -Katalogizacija postojećih znanja -Prema katalozima utvrđivanje potreba, nabavka tiskane i digitalne literature -Katalogizacija i pohrana nabavljene potrebne literature -Izrada pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta prema potrebnim znanjima -Izrada pravilnika o sustavu napredovanja, te načinima i obvezama vezanim za obrazovanje i napredovanje radnika -izrada pravilnika o sustavu nagrađivanja prema radu i prijenjenom znanju -uspostava protokola za provjeru znanja u provođenju natječaja za zapoš. -normiranje radnih mjesta -uspostava protokola i sustava za mjerenje i provjeru znanja i vještina radnika (pokazne vježbe, testiranja) -uspostava protokola ponovne upotrebe postojećih znanja (produktivnost rada) -prema marketing planu priprema potrebnih znanja za razvoj novog proizvoda i/ili unapređenje postojećeg -"head hanting" -uspostava suradnje s znanstvenim i stručnim ustanovama i pojedincima radi kupovine i/ili akvizicije znanja te obrazovanja i/ili treniranja vlastitih radnika -izrada pravilnika o razini zaštite podataka (informacija i znanja) i prava pristupa podacima (informacijama i znanju) -izrada protokola zaštite od napupštanja stručnjaka i odljeva mozgova (znanja) -Sustavna eksternalizacija znanja eksperata (eksperni sustavi) -Uspostava i održavanje dijela informacijskog sustava koji je u funkciji generiranja informacija i znanja (upravljači informacijski sustavi + sustavi za podršku odlučivanju) -uspostava i održavanje informacijskih sustava koji su u funkciji grupnog rada i razvoja proizvoda te u funkciji lokalnog djeljenja informacija i znanja (Intranet) -uspostaviti sustave fizičke zaštite izvora znanja od krađe i zloupotrebe -izrada protokola praćenja ljučnih indikatora poslovanja .....
Sociologija Ostale znanosti
Sociologija -znanost koja proučava društvo -istražuje načine na koje društvo oblikuje ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi -vezano za MZ traži odgovore na mnoštvo pitanja: -koji je utjecaj znanja na zajednicu -u kojim uvjetima dolazi do dijeljenja znanja -u kojim uvjetima se u zajednici uči -u kojim uvjetima se koristi, mijenja ili ignorira ono što je naučeno od drugih -koliki je utjecaj znanja na razvitak zajednice i sl. -dans ima velik utjecaj u suvremenom poimanju MZ-a (zahvaljujući društvenim mrežama i odnosima koji vladaju nastao je koncept MZ 2.0) Filozofija -proučava načela, apstraktnih i općih problema vezanih za: -bitak, -znanje, -moral, -um, -jezik i -ljudsku egzistenciju -bavi se pojmom znanja i utjecajem znanja na moral, um, jezik i egzistenciju ljudi -u smislu MZ-a istražuje razlike između: -stihijskog i organiziranog znanja -implicitnog (tacit) i eksplicitnog znanja -filozofija je u načelu udarila temelje bavljenja ljudi sa znanjem i znanošću Psihologija -prirodna i društvena znanost -bavi mozgovnim procesima i njihovim utjecajem na ponašanje čovjeka -proučava različite vrste znanja -istražuje razloge zašto ljudi: -uče -zaboravljaju -ignoriraju znanje i sl. -objašnjava prirodni kognitivni proces (načine na koje čovjek dolazi do spoznaja (znanja) i usvaja ih) -vezano za kognitivni proces istražuje pitanja: -volje, -želje i -motivacije -bavi se i procesom prenošenja znanja (od davatelja prema primatelju znanja)
Dok ne budemo u stanju skenirati ljudski um nismo u mogućnosti eksplicitno i sveobuhvatno izraziti pomoću ICT-a ljudsku inteligenciju i ljudska iskustva … Mit3:Informacijska tehnologija može distribuirati ljudsku inteligenciju Informacijska tehnologija orijentirana je na povećanje efikasnosti u donošenju integralnog pogleda na problem, zanemaruje evoluciju znanja, te problem definicije koje su to prave informacije i koji su to ljudi kojim ih treba distribuirati … http://km.brint.com/malhotra/KMandIT.html
-Dobrenićev zakon: Kompjuterizacija množi administraciju -Zašto onda računalne znanosti? Interdisciplinaran – objedinjuje široko područja: -Modele prikupljanja i prezentacije znanja -Metode mapiranje znanja -Upravljanje informacijama -Repozitorije znanja -Poslovnu inteligenciju -Baze znanja -Ekspertne sustave -Upravljanje sadržajima (Content management) -Transfer znanja -Upravljanje osobnim učenjem (treniranjem) -Organizacijsko učenje -Učeće organizacije, učenje kroz organizaciju, učenje od organizacije(dobre prakse) -Učenje uz pomoć suvremene ICT (e-Learning) -Upravljanje dokumentacijom -Označavanje i evidentiranje bibliotečne građe, -Informatologija -Korporativna memorija (umjetna inteligencija, upravljanje kvalitetom, upravljanje ljudskim kapitalom i resursima, intelektualni kapital, inovativnost, patenti...) -Znanost -Ekonomija znanja, Društvo znanja -cognitivne (spoznajne) znanosti -knowledge base management systems (KBMS) -kompjuterski podržani kolaborativni rad (groupware) -tehnički komunikator-razmjena tehničkih informacija -sustavi za podršku odlučivanju (Decision Support Systems – DSS) -semantičke mreže -relacijske i objektne baze podataka, te skladišta podataka i skladištenje podataka -simulacije -organizacijske znanosti -objektno orijentirano modeliranje informacija -računalno dizajniranje -elektroničko izdavaštvo (hypertext - World Wide Web; help-desk tehnologije) -pretraživanje cijelog teksta i dohvat informacija -sustavi za podršku performansama sustava -semantički Web (Web 2.0) - ontologija, XML, OWL, RDF -baze propisa -pedagogija -metodika znanstveno istraživačkog i stručnog rada -upravljanje vremenom -upravljanje procesima -upravljanje projektima -itd.