MENADŽMENT ZNANJA Međuovisnost poslovanja i znanja Suvremeno shvaćanje odnosa znanja i produktivnosti
Metodološke osnove Svaka se cjelina može promatrati kao sustav. Svaki sustav čine elementi (atomistički pristup) koji su u međudjelovanju i koji razmjenjuju: -materiju, -energiju i -informacije.
Teorija sustava definirana je tijekom 1950-tih godina na principima ontologije, filozofije, fizike, biologije i inžinjeringa.
Svaki sustav ima svoju strukturu koju čine elementi sustava. Struktura se sutava tijekom vremena mijenja. Svaka se promjena može promatrati kao događaj. Niz događaja koji mijenjaju strukturu sustava čine proces. Ludwig von Bertalanffy
U sustavu je moguće diferencirati podsustave. Podsustav čini skup relativno homogenih elemenata koji imaju zajedničko djelovanje u funkciji ostvarivanja temeljnog cilja sustava.
Atzgersdorf (blizu Beča), 19.9.1901 - New York, 12.6.1872. Znanstvenik (Biologija, teorija sustava)
Temeljni je cilj svakog sutava opstanak. Iz temeljnog se cilja deriviraju izvedeni ciljevi: -rast -efikasnost i -fleksibilnost. Opstanak se osigurava kroz regulaciju sustava vođenjem (upravljanjem) sustavom. Sustav se u načelu barem dijeli na dva podsustava: -upravljački podsustav -izvršni podsustav
Poslovni sustav (poslovni subjekt) Poslovni sustav (subjekt) čini: -poslovna strktura -poslovni događaji Poslovni proces = poslovna struktura + poslovni događaji Poslovni subjekti: -gospodarski subjekti - dobit -izvangospodarski subjekti - društveno korisni učinci Mjera uspješnosti poslovnog sustava (subjekta): -rast -efikasnost/efektivnost i -fleksibilnost. Efikasnost poslovanja: Kao apsolutin izraz:
William Ross Ashby London, 6.9.1903. - 15.11.1972. Znanstvenik (psihijatrija, kibernetika, teorija sustava)
Produktivnost je proporcionalna veličina s znanjem Primjer: kapital intenzivna proizvodnja (proizvodnja temeljena na znanju) je produktivnija (i efikasnija) od radno intenzivne Paradoks znanja: pozitivni učinci: 1.rastom se količine apliciranog znanja smanjuju potrebe za drugim proizvodnim resursima (radnom snagom, dodatnim prirodnim resursima, bolje se iskorištava kapita i s manjom količinom podataka se racionalno odlučuje) 2.znanje smanjuje potrebno vrijeme za izradu proizvoda (povećava produktivnost rada) 3.znanje se ponaša kao perpetumobile - znanje ‘množi’ znanje (njegovim se prikupljanjem i prijenosom izaziva lančana rekacija i ono je u tom slučaju ne samo input u proizvodnju, nego i output) 4.znanje povećava kapitalnu osnovu poslovnog subjekta i smanjuje potrebu za vanjskim (egzogenim kapitalom) 5.znanje povećava vrijednost outputa kroz povećanje vrijednosti proizvoda za vrijednost ugrađenog znanja 6.znanje umanjuje kapitalna ulaganja u inovacije i razvoj novog proizvoda 7.znanje je moguće interno (u poslovnom subjektu) eksternalizirati i kroz to smanjiti potrebu za skupim eksternim znanjima (obrazovanim/obučenim skupim ljudskim resursima) 8.znanje se pojedinca s vremenom povećava, te s vremenom raste i količina znanja u organizaciji 9.znanje je unovčivo i može predstavljati didatan način povećanja outputa 10.znanje je neuništivo i tjekom trošenja se ne smanjuje negativni učinci: 1.znanje može postati samo sebi svrha 2.ljudsko je znanje potrebno obnavljati (refresh) 3.znanje stalno evoluira i potrebno je stalno usvajanje novih znanja (potrebno permanentno povećavanje i obujma i dubine znanja) 4.znanje množi administraciju 5.znanje može izmaći kotroli (neetična i protupravna u potreba znanja) 6.znaje se može zloupotrijebiti (protiv vlastite organizacije) 7.znanje može potaći koruptivno djelovanje (protupravna i protuetična prodaja znanja) 8.znanje je neotuđivo (odlaskom čovjeka koji zna odlazi i znanje) 8.znanje je predmet interesa vanjskih čimbenika (špijunaža) 9.znanje stvara diskriminaciju među ljudima (oni koji znaju marginaliziraju ome koji ne znaju - prijer slobodnih zidara), čak i potiče ratove (Tesla bio zagovornik ravnoteže znanja među velikim silama)
Menadžmenta znanja u fokusu suvremene znanosti Prvi se “navodno” menadžmentom znanja bavio Kenneth J. Arrow Članak: The Economic Implications of Learning by Doing, The Review of Economic Studies, Oxford University Press, Vol. 29, No. 3 (Jun., 1962), pp. 155-173 Uočio utjecaj znanja na povećanje produktivnosti Učenjem se u nekim industrijama potrebno vrijeme za proizvodnju smanjuje i do 80% Primjer izrade aviona: New York, 23. kolovoza 1921. američki ekonomist
Ekonomija -Samuelson: "znanost koja proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvodili dobra i usluge kako bi što bolje zadovoljili svoje potrebe" -bitnq područjq istraživanja ekonomije: -razlozi zašto se organizacije koje se nalaze u sličnim uvjetima razlikuju u krajnjem rezultatu -kakav je utjecaj na krajnji rezultat imaju informacije, znanja, tehnologija i svi drugi uvjeti -u odnosu na MZ bitna pitanja: -kako upotrijebiti znanje za osiguranje opstanka Paul Samuelson -kako osigurati informacijsku superiornost 15.5.1915 -13.12.2009 -kakav je utjecaj znanja na racionalno odlučivanje i informacijsku superiornost -mogući pristupi: -mikroekonomski (poslovna ekonomija) - utjecaj zanja na produktivnost poslovne organizacije -makroekonomski - utjecaj znanja na proizvodnost gospodarstva Informacijske znanosti -znanstveno polje unutar društvenih znanosti -bavi izučavanjem informacija i/ili znanja -danas usko (ali ne presudno) vezana uz ICT -znanstvene grane informacijskih znanosti: -arhivistika i dokumentalistika -informacijski sustavi i informatologija -knjižničarstvo -leksikografija i enciklopedistika -muzeologija -organizacija i informatika -informacijsko i programsko inženjerstvo -znanost u čijem je fokusu: -informacijski menadžment -menadžment znanja (MZ)
Česti pristupi izučavanju Menadžmenta znanja Interdisciplinarni fenomen Informacijske znanosti
Znanje kao resurs
Računalne znanosti
Ekonomija
Informacije i znanje su osnovni resursi suvremenog doba
KM
Mit1:Tehnologije u funkciji MZ-a dostavljaju informacije pravoj osobi u pravo vrijeme Informacije koje dobivamo su prošlost, kako mogu biti u funkciji predviđanja kada se sve nalazi u neprestanoj promjeni – onda čemu ICT i težnja za informacijama u pravo vrijeme i pravoj osobi …
Povjesna težnja čovjeka je otkriti, zabilježiti, sačuvati i prenositi znanje. Filozofija
Računalna znanost -proučava teorijske osnove informacije i računanja -proučava implementaciju informacija i računanja u računalnim sustavima -Hereza: Menadžment znanja ne može se implementirati bez ICT-a (KPMG LLP's voditelj Turillo M. J.) -Malhotra Y.: mitovi vezani za MZ i ICT
Psihologija
rezultat (dobit/gubitak) = Ukupni prihodi - Ukupni rashodi
Yogesh Malhotra
Mit2:Informacijska tehnologija može pohraniti ljudsku inteligenciju i iskustva
Kao relativan broj: Output efikasnot =
Ukupni prihodi =
Input
ttps://www.youtube.com/watch?v=dgVyR3aeEl4
= profitabilnost Ukupni rashodi
https://simplicable.com/new/efficiency-formula
Klasično shvaćanje efikasnosti: 1.proizvodnja generira novostvorenu vrijednost i kroz to prihode 2.obujam output-a proizvodnje (proizvodnost) ovisi o produktivnosti 3.efikasnost je proporcionalna produktivnosti
Znajem se može upravljati i znanje predstavlja bitan gospodarski resurs. Menadžment znanja -upravlja znanjem i procesima vezanim uz znanje -menadžment znanja neformalno egzistira koliko i ljudsko društvo -očituje se kroz potrebe: otkrivanja, bilježenja, čuvanja, prijenosa i aplikacije znanja Aplikacija znanje u poslovnoj organizacij: -omogućava redovito poslovanje -štiti organizaciju od negativnih utjecaja (unutrašnjih i vanjskih) -osigurava razvitak poslovne organizacije
Efektivnost: Društveno korsisni učinci
Klasično shvaćanje produktivnosti Općenito: Uspješnost pri obavljanju nekog posla u odnosu na upotrebljene resurse. Output produktivnost = Input Produktivnost rada: količina proizvedenih proizvoda produktivnost rada = jedinica veremena (sat) Produktivnost poslovanja: količina novostvorene vrijednosti (izražena u novcu) produktivnost poslovanja = jedan ili više proizvodnih resursa (izražen u novcu) Proporcionalni čimbenici produktivnosti: -proizvedeni proizvodi i usluge -drugi prihodi koji nisu vezani uz proizvodnju (kamate,tečajne razlike) Obrnuto proporcionalni čimbenici produktivnosti (inputi): -prirodni resursi (matetijalni i energetski) -rad (fizičke i mentalne sposobnosti djelatnika u proizvodnji) -uloženi kapital, novac -troškovi informacija (podaci i intelektualni kapital menadžmenta) -znanje (formalna i skrivena znanja kao primjerice iskustvo) PROBLEM!!! Prema formuli za produktivnost znaje i produktivnost su obrnuto proporcionalne veličine: -rast vrijednosti ulaganja u znanje smanjuje produktivnost -Jeli to baš tako? Što kažu nove teorije?
Razine znanja u organizaciji: -upravljačko-kontrolna znanja + tehničko-provedebena znanja Poslovi menadžmenta znanja: -Analiza i bilježenje stanja poslovne strukture i znanja vezanih za upotrebu i održavanja elementa poslovne strukture -analiza poslovnih procesa i znanja vezanih za poslovne procedure (flow chart) i poslovne procese -Analiza informacijskih tijekova kroz formalne (dokumentirane) i neformalne tijekove informacija te bilježenje tijekova informacija (hodogrami dokumentacije) -Uspostava i održavanje sustava bilježenja informacija na dokumentima, digitalizacije dokumenata, odlaganja i arhiviranja dokumenata -Izrada pravilnika o dokumentima i dokumentaciji (sadržaju, čuvanju, štićenju,...) -Analiza radnih mjesta i potrebnih općih i posebnih znanja za radna mjesta -Analiza ljudskih resursa, njihova formalnog obrazovanja i specifičnih znanja -Izdvajanje eksperata i nositelja znanja kao mentora i trenera za nove radnike -Katalogizacija postojećih znanja -Prema katalozima utvrđivanje potreba, nabavka tiskane i digitalne literature -Katalogizacija i pohrana nabavljene potrebne literature -Izrada pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta prema potrebnim znanjima -Izrada pravilnika o sustavu napredovanja, te načinima i obvezama vezanim za obrazovanje i napredovanje radnika -izrada pravilnika o sustavu nagrađivanja prema radu i prijenjenom znanju -uspostava protokola za provjeru znanja u provođenju natječaja za zapoš. -normiranje radnih mjesta -uspostava protokola i sustava za mjerenje i provjeru znanja i vještina radnika (pokazne vježbe, testiranja) -uspostava protokola ponovne upotrebe postojećih znanja (produktivnost rada) -prema marketing planu priprema potrebnih znanja za razvoj novog proizvoda i/ili unapređenje postojećeg -"head hanting" -uspostava suradnje s znanstvenim i stručnim ustanovama i pojedincima radi kupovine i/ili akvizicije znanja te obrazovanja i/ili treniranja vlastitih radnika -izrada pravilnika o razini zaštite podataka (informacija i znanja) i prava pristupa podacima (informacijama i znanju) -izrada protokola zaštite od napupštanja stručnjaka i odljeva mozgova (znanja) -Sustavna eksternalizacija znanja eksperata (eksperni sustavi) -Uspostava i održavanje dijela informacijskog sustava koji je u funkciji generiranja informacija i znanja (upravljači informacijski sustavi + sustavi za podršku odlučivanju) -uspostava i održavanje informacijskih sustava koji su u funkciji grupnog rada i razvoja proizvoda te u funkciji lokalnog djeljenja informacija i znanja (Intranet) -uspostaviti sustave fizičke zaštite izvora znanja od krađe i zloupotrebe -izrada protokola praćenja ljučnih indikatora poslovanja .....
Sociologija Ostale znanosti
Sociologija -znanost koja proučava društvo -istražuje načine na koje društvo oblikuje ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi -vezano za MZ traži odgovore na mnoštvo pitanja: -koji je utjecaj znanja na zajednicu -u kojim uvjetima dolazi do dijeljenja znanja -u kojim uvjetima se u zajednici uči -u kojim uvjetima se koristi, mijenja ili ignorira ono što je naučeno od drugih -koliki je utjecaj znanja na razvitak zajednice i sl. -dans ima velik utjecaj u suvremenom poimanju MZ-a (zahvaljujući društvenim mrežama i odnosima koji vladaju nastao je koncept MZ 2.0) Filozofija -proučava načela, apstraktnih i općih problema vezanih za: -bitak, -znanje, -moral, -um, -jezik i -ljudsku egzistenciju -bavi se pojmom znanja i utjecajem znanja na moral, um, jezik i egzistenciju ljudi -u smislu MZ-a istražuje razlike između: -stihijskog i organiziranog znanja -implicitnog (tacit) i eksplicitnog znanja -filozofija je u načelu udarila temelje bavljenja ljudi sa znanjem i znanošću Psihologija -prirodna i društvena znanost -bavi mozgovnim procesima i njihovim utjecajem na ponašanje čovjeka -proučava različite vrste znanja -istražuje razloge zašto ljudi: -uče -zaboravljaju -ignoriraju znanje i sl. -objašnjava prirodni kognitivni proces (načine na koje čovjek dolazi do spoznaja (znanja) i usvaja ih) -vezano za kognitivni proces istražuje pitanja: -volje, -želje i -motivacije -bavi se i procesom prenošenja znanja (od davatelja prema primatelju znanja)
Dok ne budemo u stanju skenirati ljudski um nismo u mogućnosti eksplicitno i sveobuhvatno izraziti pomoću ICT-a ljudsku inteligenciju i ljudska iskustva … Mit3:Informacijska tehnologija može distribuirati ljudsku inteligenciju Informacijska tehnologija orijentirana je na povećanje efikasnosti u donošenju integralnog pogleda na problem, zanemaruje evoluciju znanja, te problem definicije koje su to prave informacije i koji su to ljudi kojim ih treba distribuirati … http://km.brint.com/malhotra/KMandIT.html
-Dobrenićev zakon: Kompjuterizacija množi administraciju -Zašto onda računalne znanosti? Interdisciplinaran – objedinjuje široko područja: -Modele prikupljanja i prezentacije znanja -Metode mapiranje znanja -Upravljanje informacijama -Repozitorije znanja -Poslovnu inteligenciju -Baze znanja -Ekspertne sustave -Upravljanje sadržajima (Content management) -Transfer znanja -Upravljanje osobnim učenjem (treniranjem) -Organizacijsko učenje -Učeće organizacije, učenje kroz organizaciju, učenje od organizacije(dobre prakse) -Učenje uz pomoć suvremene ICT (e-Learning) -Upravljanje dokumentacijom -Označavanje i evidentiranje bibliotečne građe, -Informatologija -Korporativna memorija (umjetna inteligencija, upravljanje kvalitetom, upravljanje ljudskim kapitalom i resursima, intelektualni kapital, inovativnost, patenti...) -Znanost -Ekonomija znanja, Društvo znanja -cognitivne (spoznajne) znanosti -knowledge base management systems (KBMS) -kompjuterski podržani kolaborativni rad (groupware) -tehnički komunikator-razmjena tehničkih informacija -sustavi za podršku odlučivanju (Decision Support Systems – DSS) -semantičke mreže -relacijske i objektne baze podataka, te skladišta podataka i skladištenje podataka -simulacije -organizacijske znanosti -objektno orijentirano modeliranje informacija -računalno dizajniranje -elektroničko izdavaštvo (hypertext - World Wide Web; help-desk tehnologije) -pretraživanje cijelog teksta i dohvat informacija -sustavi za podršku performansama sustava -semantički Web (Web 2.0) - ontologija, XML, OWL, RDF -baze propisa -pedagogija -metodika znanstveno istraživačkog i stručnog rada -upravljanje vremenom -upravljanje procesima -upravljanje projektima -itd.
MENADŽMENT ZNANJA Pojam menadžmenta znanja Društveno-povjesni kontekst menadžmenta znanja
Jeli MZ jedan od najkompleksnijih predmeta? svi se bave upravljanjem znanjem na sveučilištu?!
Znanje kao društveni fenomen 2000
ZNANJE U ZNANOSTI I PRAKSI
Ključna filozofska pitaja glede znanja? Je li taj predmet realan ili idealan? Spoznajemo li mi pravu stvarnost ili samo privid?
Evolucija Menadžmenta znanja
ZNANOST
Složenost ZNANSTVENI STUDIJI (SVEUČILIŠTA) gimnazije
Znanje kao sredstvo odlučivanja 1990
Korištenje kolektivnog znanja - konverzacija olakšana društvenim medijima i društvenim procesima
STRUČNI STUDIJI (VELEUČILIŠTA) srednje strukovne škole
Znanje kao informacijski fenomen 1980
Rezime filozofskog pogleda na znanje:
Načelne evolutivne fazemenadžmenta znanja
Diferencirani pogledi na znanja u zadnjih 100 godina
osnovna škola
Znanje u funkciji obrazovanja Korištenje iskustvenog znanja - zajednice prakse - lociranje stručnjaka - timski procesi za učenje prije, za i nakon
1970 PRAKSA
ZNANOST: Kada svi zanju zašto a ništa ne radi PRAKSA: Kada sve radi a nitko ne tna zašto
Znanje kao organizacijski fenomen
Prvi poznati odnos prema znanju: Sokrat: “Znam da ništa ne znam” Sokrat (470 p.n.e. -399 p.n.e.)
Prva definicija znanja:
Platon: “Znanje je istinito, opravdano vjerovanje” Tumačenje: Osoba S zna propoziciju p ako (ako i samo ako): -je propozicija (tvrdnja) istinita, -osoba vjeruje nešto o p i -osoba ima opravdanje (ili razlog) za vjerovanje.
Korištenje eksplicitnog znanja - prikupljanje dokumenata i specifičnih/analitičkih sadržaja
1940 1995 Samostalno učenje Potrebno je znati Sadržaj kontroolira menadžment
2000 Veza
2005 Javno učenje kroz razgovor Transparentnost Sadržaj kontroolira korisnik https://www.linkedin.com/pulse/thats-knowledge-management-part-2-km-evolution-neil-olonoff
Pojam menadžmenta znanja Interdisciplinarni poslovni koncept koji u svom fokusu ima znanje Ne postoji univerzalna definicija menadžmenta znanja Ne postoji suglasnost o tome šta menadžment znanja sadrži Strukturna formula MZ-a KM = ZNANJE + SUSTAVI + ORGANIZACIJSKA KULTURA -Sustavi za upravljanje bazom podataka -Upravljanje informacijskim sustavima -Sustavi za podršku odlučivanju -Upravljanje potpunom kvalitetom -Skladištenje podataka -Rudarenje podataka -Elektronička razmjena podataka -Selektivno širenje informacija ...
Shvaćanje Aristotela i Tome Akvinskog?
Znanje je objektivna kategorija Ne postoji ozbiljno pitanje o znanju
Sir Karl Raimund Popper - austrijsko-britanski filozof - bavio se promišljanjem trćeg svijeta (društvo znanja)
Znanje, Mudrost, Inteligencija, Shvaćanje, Vjerovanje, Nauka, Znanost, Pamet, Odluka, Talent, ….
Joseph Eugene Stiglitz – američki ekonomist - kreiranje organizacije koja uči - od organizacije koja uči do društva koje uči
Shvaćanje R. Descartesa?
Razum u središtu: “Mislim, dakle jesam” Suprotno od Aristotela i Tome Akvinskog
Definicije znanstvenih pojmova često brkaju: -episteme (znanje) i -logos (objašnjenje) Gary (SAD), 9.2.1943
Epistemologija
Evolucija menadžmenta znanja 1962 Kenneth J. Arrow: The Economic Implications of Learning by Doing, The Review of Economic Studies, Oxford University Press, Vol. 29, No. 3 (Jun., 1962), pp. 155-173 New York, 23.8.1921. uočava utjecaj znanja na produktivnost američki ekonomist Branislav Mašić, Jelena Đorđević - Boljanović (2008): Menadžment Znanja: Koncept Za Kreiranje Konkurentske Prednosti U Novoj Ekonomiji, Montenegrin Journal of Economics, 2005, 1 (2), pp. 1-71
1994 Peter Drucker je identifikovao znanje kao novu osnovu konkurencije u postkapitalističkom društvu
1948 teoretičat menadžemta
1994 Paul Romer je nazvao znanje jedinim nelimitiranim resursom i vrednošću koja raste onoliko koliko se koristi.
Beč, 19.11.1909.Claremont(SAD), 11.11.2005. američki ekonomist
199x Pojava nekoliko knjiga: - savjetuju menadžere da treba upravljajti znanjem Pojava rukovodećih radnim mjesta za upravljanje znanjem (chief knowledge officers i directors of intellectual capital ) u: Denver, 7.11.1955. američki ekonomist - General Motors, 8konsultantske kuće) Ernst&Young, IBM Consulting, Huges Aerospace And Electronics (uvodi sustav bilježenja podataka o ponavljajućim istrživačkim problemima - učeća organizacija), .... Istražuju se mogućnosti povezivanja tehnologije i znanja - Eksertni sustavi, Sustavi za ponovno korištenje znanja 1998 Drucker, P.F.: Managing in a Time of Great Change, Truman Talley Books Plume - bavi se problemom menadžemta u vremenu velikih promjena - govori o novom društvu znanja - zaključuje da ni jedna postojeća teorija poslovanja neće vrijediti u budućnosti - uspješnost vođenja poslovanja povezuje s kompetencijama menadžmenta
Pojam znanja je vrlo važno pitanje - razlog: -postoji očiti nesklad između misli i svijeta te je stoga i pitanje spoznaje središnje
https://www.scribd.com/document/363826785/Bog-Filozofa
René Descartes (1597-1651.)
teorija znanja Episteme(znanje)+logos(objašnjenje)
Gradi most od subjekta prema objektu
grana filozofije: -filozofija spoznaje -fokus na prirodi i dosegu znanja
Descartesov dogmatizam (cogita): -reakcija na renesansni skepticizam -utemeljenje spoznaje racionalističko, ali kasniji racionalisti više ne postavljaju pitanje pojma znanja, nego razmišljaju o izvorima znanja.
Pojam: škotski filozof James Frederick Ferrier
1994 Tom Stewart u časopisu Fortune upozorio poslovne subjekte fokus: - manje na ono što poseduju (own), a - više na ono što znaju (know) – svoj intelektualni kapital “Informacije i znanje su termonuklearna konkurentska oružja našeg doba”
Toma Akvinski (oko 1225.-1274.)
Jedino važno pitanje: kako postižemo znanje i kako um kontaktira sa zbiljom?
Pojmovi koji se često isprepliću i miješaju:
Beč, 28. 7.1902. – London, 17.9.1994.
Aristotel - Platonov učenik (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. – Halkida, 322. pr. Kr.)
Kada problem znanja nije središnji? -ako na ontološkoj razini postoji sklad između misli i svijeta (ontologija – grčki:ontos-bit; logos–objašnjenje) -ako je na djelu realizam kao teorija o svijetu (svijet neovisnan o spoznavatelju i o istini kao o nekoj vrsti korespondencije između iskaza i stanja stvari)
Pojam znanja
Sveta Helena, 5. 5. 1821.
Platon (Atena, 428. p.n.e. ili 427. p.n.e. – Atena, 347. p.n.e. ili 348. p.n.e.)
Suvremeni autori: A. J. Ayer i R. M. Chisholm
Paradigme menadžmenta znanja Neke od osoba koje su utjecale na razvitak MZ-a: Napoleon I. Bonaparte - francuski vojskovođa, državnik, cari vladar - moto: “Mašta pokreće svijet” Ajaccio, 15. 8.1769. –
Suvremena definicije: -istinitosti, -vjerovanja i -opravdanja.
Središnja pitanja epistemologije: Što je znanje? -Što je ljudsko znanje? -Jeli ljudsko znanje neovisno od toga što se zna? -Kako se do tog znanja dospjelo? -Je li to znanje izvjesno? -Konačno kako odrediti ili definirati znanje? Što je ono što razlikuje znanje od mišljenja, od vjere, od nagađanja ili od slučajnog pogotka? -Kako znamo da su 7 + 5 = 12 -Kako znamo da ako ima oblaka, bit će i kiše? -Općenito: „Kako znamo da ....? „ -Znamo li opće što ili imamo sreće da se nešto desi Je li čovjek uspješan u dohvaćanju znanja? -Zna li čovjek zaista kada nešto zna? (ili) -Zna li čovjek kada misli da zna? (ili) -Postoji mogućnost da se vara kada misli da zna? Koji su izvori znanja? -Odakle potječe glavnina našeg znanja? Koja su područja ljudskoga znanja? -Jesu li to samo teoretska znanja, ili i praktična? -Jesu li to samo znanja dobivena neposredno ili i ona dobivena posredno – paradoks svjedoka: zna li samo svjedok ili zna i druga osoba koja nije svjedok, ali joj svjedok pruži svjedočanstvo Znanjem se bavili filozofi...
James Frederick Ferrier (1808. – 1864.)
Shvaćanje empirista (Locke i Hum)?
Descartes je polazišna točka Nastoje razmišljati o izvorima znanja Izvor: osjetna spoznaja ili iskustvo Kantov pristup:
Shvaća epistemologiju kao meta znanost Bavi se problemom oblika racionalnosti
John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. 8.1632. - Oates, 28. 10.1704.)
https://www.slideshare.net/drpsdeb/epistemology-453223
Razdjeljuje znanje kao ono: -suprotstavljeno vjeri ili -suprotstavljeno prema izvorima znanja Izvori znanja mogu biti: -iskustvo (prirodna znanost) -razum (matematika)
Immanuel Kant (Königsberg, 22.4.1724. – Königsberg, 12. 2.1804.),
Shvaćanja suvremenih filozofa: http://www.inspirationinpictures.com/albert-einstein-quote-ego-1knowledge/
Napuštaju se tradicionalne podjele i smjerovi Ne dijeli se subjekt i objekt Filozofi nisu sigurni u potpunu ispravnost realizma Znanje vide neodvojivo od vrijednosti i konteksta Čovjeka vide predefiniranog zajedno sa svijetom u kojem se nalazi Ovisno o filozofskoj školi pojam se znanja različito tumači Konačna definicija znanja:
2000 Davenport, T.H., Prusak L.: Working knowledge, Harvard Business School Press, Boston Massachusetts - proveli istraživanje iz domene informacijskog menadžmenta - okupili 20-tak menadžere (Hewlett-Packard, IBM, AT&T, American Airlines) - Pitanje svima: šta je to što trebaju znati, a što ne znaju i kako pomoći u da znaju - paradoks: menadžeri nisu imali ideja kako upravljati informacijama i znanjem Leo Platt, CEO Hewlett – Packard-a izjavio: “Kada bi Hewlett Packard znao šta Hewlett Packard zna, bili bismo tri puta profitabilniji” - REZIME: - bitno je znanje djeliti - znanje treba staviti u funkciju stvaranja efektivnosti i efikasnosti 20xy Fokus suvremenih autora: - sposobnost organizacije da uči i da se mijenja (učeća organizacija) - sposobnost organizacije da uči i djeluje brže od drugih - znanje kao razvojni resurs - poslovni procesi kao informacijski procesi i procesi znanja - metode kreiranje, usvajanje, čuvanje, distribucija i prijmenu znanja - znanje kao čimbenik produktivnosti, kvalitete (TQM), konkurentnosti (CRM) - znanje se diferencijra: kolektivno (eksplicitno znanje) i intelektualni kapital (neopipljiva imovina) - znanje kao društveni fenomen - KM 2.0 - fenomen rasta vrijednosti podataka, informacija i znanja, itd.
Znam da ništa ne znam?! Uobičajeno shvaćanje pojma znanje:
-činjenice, informacija i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem -može biti teoretsko ili praktično 17.10.1954 američki ekonomist
Deskriptivna definicija znanja:
Znanje je fluidna mješavina oblikovanoga iskustva, vrijednosti, povezanih informacija i ekspertnih mišljenja koja osigurava okvir za ocjenjivanje i uključivanje novih iskustava i informacija. Ono potječe i primijenjeno je u umovima znalaca. http://rblee83.deviantart.com/art/Philosophy-Timeline-36419313
https://rblee83.deviantart.com/art/Philosophy-Timeline-36419313
U organizacijama, znanje je često pohranjeno ne samo u dokumentima ili spremištima (bazama znanja) već i u organizacijskim rutinama, procesima, praksama i normama. (T. H. Davenport, L. Prusak: Working Knowledge)
David Hume (7.5.1711 – 25.8.1776)
MENADŽMENT ZNANJA Deriviranje znanja
Podjela i kruženje znanja
Od podatka do mudrosti:
Primarna podjela znanja
Poslovanje temeljeno na znanju Tipologija znanja izvedena iz deriviranja znanja
Tacit znaje kao bitno obilježje radnika znanja
Tacit znaje kao bitno obilježje radnika znanja
Znanje u kreranju superiorne strategije
Podatak (i znanje) -nije smješten u prostor ili vrijeme -on je izvan konteksta, te sam po sebi ima malo ili nikakvo značenje. -kada podatak stavimo u kontekst, koji može biti i naša pretpostavka, određujemo mu značenje. Informacija (i znanje) -odnos između podataka -da bi bila to što jest, ovisi o kontekstu u kome se nalazi -temeljem informacije ne možemo predvidjeti buduće stanje Znanje -kada među podacima i informacijama postoji određeni model međusobnog odnosa on može postati znanjem i do neke mjere ima svoj kontekst -model (i znanje): -da bi taj model postao znanje, pojedinac mora uvidjeti i razumjeti odnose i što oni predstavljaju -pomoću toga modela moguće je predvidjeti s velikom sigurnošću i pouzdanošću kako će se ti odnosi razvijati u predstojećem periodu. -model znanja vs. model podataka Mudrost -znanje postaje mudrost kada pojedinac razumije osnovna načela zbog kojih su modeli znanja takvi kakvi jesu -osnovna načela su univerzalna i zbog toga potpuno neovisna od konteksta, no moramo ih razumjeti da bismo došli do mudrosti Rezime…. informacija <> skup podataka znanje<>skup informacija znanje=informacije + kontekst kontekst=razumjevanje skupa odnosa
Mudrost -definira principe, osnove, moralna načela i prototip –daje odgovor na pitanje: Zašto?
Eksplicitno znanje Podaci/informacije Dokumenti/članci/knjige Modeli, alati Politike/strategije Direktive/postupci Upute
Odnos znanja u organizaciji
Informacija -opis, definicija, ili gledište -daje odgovor na pitanja: Što? Tko? Gdje? i Kad? Znanje -uspoređuje strategiju, praksu, metodu i pristup -daje odgovor na pitanje: Kako?
Eksplicitvo vs. implicitno znanje
Implicitno znanje Potaknuto razmišljanje Ideje i pogledi Kreativno razmišljanje Primjedbe Mišljenja
Peter Drucker uveo pojam: knowledge worker Spominje ga u knjizi iz 1959: The Landmarks of Tomorrow Pprema časopisu Business Week: Čovjek koji je izmislio menadžment Smatrao da se do gospodarskog razvitka može doći iz rada temeljenog na znanju prije nego iz proizvodnje (industrijski koncept)
Spirala znanja
Predviđa propadanje industrijske radne snage (plavih ovratnika – eng. blue-collar): –fizička snaga bez kvalifikacije – izdržljivost vs. znanje
PIRAMIDA ZNANJA Njegova promišljanja se mogu prikazati tablično:
MUDROST
Industrijski rad (Frederick Taylor) Definira mu se posao Zapovijedanje i kontrola Strogi standardi Fokus na količini Mjerenje performansi strogih standarda Minimizacija troškova po zadatku
UOČAVANJE ZNANJE ZNAČENJE INFORMACIJA KONTEKST PODATAK
Primjer (Gene Bellinger): Podatak: znamenke 100 i 5%; Neovisnost glavnica; konteksta kamata; Mudrost kamatna stopa; Razumijevanje Informacija: kontekst:štedni račun u banci; principa Znanje glavnica je $100; Razumijevanje kamatna stopa je 5%; uzoraka Informacija kamata je prinos na glavnicu; Razumijevanje Znanje: Ako na štedni račun stavim $100, odnosa banka plaća 5% kamate godišnje, Podatak Razumijevanje znači da ću na kraju godine imati $105 na računu, jer će banka mojoj glavnici od $100 dodati kamatu od $5. Mudrost: Osnovni princip je da svaka radnja koja ohrabruje ponavljanje iste radnje izaziva efekt koji se naziva rast, koji je primjetan kad se model poveže, odvija i razvija u određenom vremenskom roku.
Kruženje znanja u organizaciji
Rad s fokusom znanja (Peter Drucker) Razumjeti posao Ima autonomiju Stalne inovacije Fokus na kvaliteti Stalno učenje i podučavanje Tretiranje radnika kao imovinu, a ne kao trošak
Poslovi menadžmenta znanja (eksplicit vs. tacit)
Izvor: http://www.applitude.se/tag/the-knowledge-worker/
Kruženje znanja u organizaciji - transformacije
Produktivnost industrijskog rada Rad je vidljiv Rad je specijaliziran Rad je nepromjenjiv Naglasak na tekućem (operativa) Više struktura s manje odluka Fokus na pravom odgovoru
Produktivnost rada znanja Rad je nevidljiv Rad je holistički Rad se mijenja Naglasak na promjeni (dijalektika) Manje struktura s više odluka Fokus na pravom pitanju
Tehnologije menadžmenta znanja
Izvor: http://www.applitude.se/tag/the-knowledge-worker/ http://leadinganswers.typepad.com/leading_answers/2011/08/ agile-outside-of-software.html
Data, Information, Knowledge, and Wisdom - DIKW Model
Stjecanje znanja radnika (Drucker) Obrazovanje + Iskustvo + Osobna interakcija Korištenje znanja Holistički način (sva znanja – ne pojedinačna) Svrha - postizanje organizacijskih ciljeva u dinamičkom okruženja Projektna organizacija - organizacijska shema Rad temeljem na znanju Kruženje znanja u organizaciji – transformacije – novo doba
Teško s njim upravljati zbog njegove prirode Vrijeme teško procjenjivo zbog: -nedetreminističkih procesa -akcenta na kvaliteti (ne kvantiteti) -okupacije cjelokupnog vremena Izazov suvremenom menadžmentu
Odnos razine tacit znanja i broja djelatnika u organizaciji
Proces transformacije T2E i E2T
Razine djelovanja MZ-a -razina podsustava koji upravlja (menadžmenta) -razina podsustava kojim se upravlja (izvršitelji) Ključna pitanja menadžmentu znanja vezana za poslovnu organizaciju: Kako iskoristiti znanje u odlučivanju? Kako iskoristiti znanje u rukovođenju? Kako iskoristit znanja djelatnika za povećanje produktivnosti? Kako povećati obujam znanja djelatnika? Kako distribuirati i djeliti znanja u organizaciji? Kako znati tko što zna i koliko organizacija zna? Kako doći do točnih podataka i izvući znanja iz podataka? Kako eksternalizirati postojeća znanja djelatnika? Kako odjeliti bitna od nebitnih znanja za opstanak organizacije? Kako doći do novih znanja? Kako zapisivati i organizirati znanja da svima budu jasna i dostupna? Kako transformirati industrijsku organizaciju u organizaciju znanja? Kako osigurati konkuretnost na znanju kao čimbeniku konkurentnosti? Kako mjeriti efekte znanja? Kako motivirati radnike na usvajanje i djeljenje znanja? Kao organizaciju znanja transformirati u organizaciju mudrosti?