MENADŽMENT ZNANJA Nastavno osoblje Nastavno osoblje Branimir Dukić, redoviti profesor Ekonomski fakultet u Osijeku Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Predavanja: 30 sati e-mail: bdukic@efos.hr tel. 091 22 44 028
Domena formalnog bavljenja menadžmentom znanja
Međuovisnost znanja i društvenog razvitka Društveni razvitak i rast obujma znanja su proporcionalne veličine:
Menadžeri - organizacijsko upravljačka razina Informacijski stručnjaci - brinu o eksternalizaciji i transferu znanja Razvojni stručnjaci - bave se novim znanjima (inovacijama) Planeri i tehnička priprema - bave se sustavnom aplikacijom znanja u poslovni proces Edukatori - bave se prijenosom znanja pojedincima Problem cjeloživotnog obrazovanja i obrazovanja općenito, te problemi KM-a uiopće
Sanja Dugandžić, asistent Ekonomski fakultet u Osijeku Sveučilište J.J.Strossmayera u Osijeku Vježbe:15 sati Seminari: 15 sati e-mail: dsanja@efos.hr
Obrazovni sustavi su centralizirani sustavi za prijenos znanja i cjeloživotno učenje Bibiloteke - centri prikupljanja znanja Internet - naveća baza polustrukturiranog znanja Tehnološki evolutivni procesi - zastarjevanje znanja Problem odabira ključnih znanja i vještina Problem mudrosti
Obveze studenata
Pohađati nastavu, seminare i vježbe, Uredno evidentirati prisutnost na nastavi Pristupiti kolokvijima Riješiti zadatke na vježbama Predati vježbe Pristupiti ispitu Popuniti studentske ankete
Menadžment znanja
Konzultacije i informacije Konzultacije se dogovaraju e-mail-om (bdukic@efos.hr/dsanja@efos.hr) Potrebne informacije i digitalna literatura: http://oliver.efos.hr/~bdukic Skupna komunikacija: Facebook grupa: MZ 20xx
Jedan od najširih i najsloženijih predmeta na studiju Satnica dozvoljava grebanje po površini Kako u karnistar od 10 litara sipati 1000 litara vode?!
Literatura:
Dukic, B., Dukić, S.: Osnove menadžmenta znanja – nastavni materijal, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2015. Panian, Ž., Klepac, G.; Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb 2003.
Rast obujma znanja
Award,E.M., Ghaziri,H.M.: Knowledge management, Pearson Education International, Prentice Hall 2004 Čerić, V., Varga, M.: Informacijska tehnologija u poslovanju, Zagreb 2004. R. Kimball,R. Mertz: The Data Webhouse Toolkit - Building the WebEnabled Data Warehouse, Wiley, 2000 Hara, K.: Platon i Internet; Zagreb, 2003. Preston, G.: Kako funkcionira Internet, Zagreb, 2004
Problem upravljanja znanjem:
Tko sluša ovaj predmet? Obvezan predmet na 1.godini diplomsko studija smjera: Poslovna informatika Izborni predmet 3. godine, smjera: Menadžment
Pojavljuju se paralelno s nastankom i razvitkom čovjeka. Raste s rastom složenosti proizvodnih snaga i proizvodnih odnosa. Može se razstaviti na: Problem otkrivanja znanja (inovativnost) Problem bilježenja, čuvanja i prijenosa znanja Problem usvajanja znanja Problem aplikacije znanja Rast obujma znanja zahtjeva nove pristupe i nove tehnologije (ICT) Tehologije - znanja koja su promjenile svijet: I. tehnološka revolucija - metalurgija, kalendar, pismo, kartografija, matematika, filozofija, tehnologija hrante 1.5. tehnološka revolucija - tiskarski stroj,elektricitet, petrokemija, fotografija i kinematografija, radio i televizija, prometna sredstva 2. tehnološka revolucija - informacijsko-komunikacijska tehnlogija, tehnologija svemira, nano tehnologije, tehnologije, genetika
Odnos broja studenata: 80:20
Zašto menadžment znanja? Znanje je ključan čimbenik ljudske evolucije.
Znanje primata Znanje čovjeka Menadžment znanjanja u ekonomiji vs. Menadžmenta znaanja uopće
menadžment znanja Znanje i ljudske mogućnosti
Sadržaj predmeta:
1.Uvodna razmatranja. Društveni kontekst. Društvo znanja. Što je cijeloživotno obrazovanje i kako se njime upravlja. Što cijelo-životno obrazovanje nije. Prepoznavanje potreba. Upravljanje poslovnim tokovima i promjenama. Utjecaji globalizacije. Maksimalizacija „dobrog“. Minimalizacija „lošega“. Dobra i l oša iskustva. Ljudski čimbenici. 2.Pojam menadžmenta znanja. Znanje. Podaci, informacije znanje i mudrost. Eksplicitna i implicitna znanja. Znanja u ljudima. Znanja u timovima. Znanje kao organizacijski fenomen. Dokumentacijski postupci znanja. Znanje i upravljanje. Upravljanja znanjem (UZ). Znanje - ključne funkcije razvoja. Razlozi i potrebe postojanja sustava upravljanja znanjem. Kompetentnost, kvalificiranost, konkurentnost derivirani iz znanja. 3.Suvremena informacijsko-komunikacijska tehnologija u funkciji menadžmenta znanja. ICT i sustav upravljanja znanjem. Raspoložive tehnologije. 4.Menadžment znanja u poslovnom subjektu. Menadžment znanja u funkciji poslovnog odlučivanja. Upravljanja uspješnošću. Menadžment znanja u funkciji povećanja efikasnosti organizacije. Strategija. Postupci. Stvaranje, prikupljanje znanja, pohranjivanje znanja; distribucija znanja; prosuđivanja, korištenje znanja u upravljanju. Integralna funkcija upravljanja znanjem. Strukturalni kapital poduzetništva. Tehnologija i znanje. Opća i posebna znanja. Sustav upravljanja znanjem i orijentacija k elektroničkom poslovanju. Ljudski kapital. Intelektualni kapital. Kontinuirano obrazovanje. troškovima MZ-a 5.Tehnologije menadžmenta znanja. Podrška organizaciji i provedbi sustava upravljanja znanjem. Modeli integralnog upravljanja znanjem. Umjetna inteligencija. Baze znanja. Prikazivanje znanja. Pretraživanje. Korisničke spoznaje. Skladišta podataka. Rudarenja podataka. Ekspertni sustavi. Strukturiranje i klasifikacija znanja. Metode bilježenja nestrukturiranih i polustrukturiranih znanja. (Ideja, koncept, činjenica, pravilo, metododika, model, teorija, praksa). Semantički Web. Pregled standardnih alata za uspostavu i provedbu MZ-a. Elektronička suradnja. Serveri znanja. Portali znanja. Sustavi za upravljanje dokumentima/sadržajem (Content management systems). Alati za prikupljanje znanja eksperata intervjuom (Electronic Performance Support Systems (EPSSs)). Pretraživači (Search engines). Inteligentni agenti. Knowledge management dodaci (AddIn). Višefunkcionalni alati u funkciji MZ-a (MS Outlook, SharePoint, idr.). Umjetna inteligencija. Spoznajne znanosti. e-Obuka. Objektni pristup MZ-u. UML. 6.Implementacija menadžmenta znanja. Primjeri integracije MZ sustava u druge podsustave i sredstva poslovnih subjekata. Znati tko, gdje, kada i zašto. Poslovni slučajevi. Domaća i strana rješenja MZ-a. Ostali pristupi znanju i MZ-u. Interdisciplinarni sustavi MZ-a Ishodi učenja:
1.Definirati pojmove koji su nužni za razumijevanje koncepta menadžmenta znanja 2.Objasniti razlike između poslovne inteligencije i menadžmenta znanja, te menadžmenta znanja u poslovanju i ostalim područjima ljudskog djelovanja 3.Usporediti različite tehnologije koje se koriste u menadžmentu znanja. 4.Predložiti model implementacije menadžmenta znanja u konkretnu organizaciju. 5.Prosudit čimbenike aplikativnosti menadžmenta znanja u suvremenim poslovnim subjektima 6.Koristiti različita programska rješenja u svrhu modeliranja sustava menadžmenta znanja koji je u funkciji prikupljanja, transformacije, pohrane i distribucije znanja radi povećanja efikasnosti poslovne organizacije
menadžment znanja u ekonomiji Ciljevi kolegija:
Znanja potrebna u ekonomiji Čitav niz različitih znanja Podjela po obuhvatu: -opća znanja (čitanje, pisanje, matematika, opća kultura,prva pomoć, upravljanje vozilom, ...) -posebna znanja (računovodstvena znanja, znanja marketinga, tehnološka znanja, organizacijska znanja, znanja upotrebe posebnih programskih alata, ....) Podjela po mjestu primjene: -proizvodnja (tehnološka znanja) -menadžment (organizacijska znanja, znanja vezana za donošenje odluka, legistrativna znanja, ....) -pravna služba (opće, radno, gospodarsko, obvezno pravo, ...) -ljudski resursi (psihološka i sociološka znanja) -računovodstvo (računovodstvena zannja, znanja upotrebe ERP sustava, znanja strojopisa, znanja podlovnog dopisivanja) -prodaja (znanja vezana uz kalkuliranje, porezni sustav, psihologiju potrošača, upotrebu ICT-a, ...) - itd. Ostale podjele (po nositelju znanja (radnik vs. rukovoditelj), po mjestu u hijerarhiji (dubina vs. širina), po sručnoj obrazovanju (ekonomska vs. inženjerska znanja), po stručnoj spremi, ....)
Pozicionirati kolegij u nastavnom planu i programu kako bi studenti razumjeli važnost predmeta u obrazovnom procesu Pozicionirati predmet u društvenim procesima,naznačiti njegovu teorijsku i pragmatičnu dimenziju i motivirati studente da s razumijevanjem pristupe svladavanju gradiva Osposobiti studente za samostalno rješavanjeproblema vezanih za upotrebu koncepta upravljanja znanjem Potaći studente na akceptiranje evolutivnih procesa i njihovu aplikaciju u domeni MZ-a Ocjenjivanje: 2 kolokvija (ocjene 1 -5) vježebe (+ / -) seminar (+ / -)
MENADŽMENT ZNANJA Pojam menadžmenta znanja Paradigme menadžmenta znanja Neke od osoba koje su utjecale na razvitak MZ-a:
Društveno-povjesni kontekst menadžmenta znanja
Niccolò Machiavelli - talijanski književnik i političar - ljudski um kao ograničavajući čimbenik razvoja: “Nema ništa kompliciranije od . . . uspostave novog načina razmišljanja” Napoleon I. Bonaparte - francuski vojskovođa, državnik, cari vladar - moto: “Mašta pokreće svijet”
Firenca, 3.5.1469.Firenca, 21.6.1527.
Ajaccio, 15. 8.1769. – Sveta Helena, 5. 5. 1821.
Sir Karl Raimund Popper - austrijsko-britanski filozof - bavio se promišljanjem trćeg svijeta (društvo znanja) Beč, 28. 7.1902. – London, 17.9.1994.
Herbert Alexander Simon – američki ekonomist - bavio se znanjem u funkciji odlučivanja - uvodi koncept zadovoljavajućih rješenja Joseph Eugene Stiglitz – američki ekonomist - kreiranje organizacije koja uči - od organizacije koja uči do društva koje uči John Naisbitt - američki znanstvenik - futurist - premisa suvremenog doba: “Misli globalno djeluj lokalno”
Gary (SAD), 9.2.1943
Načelne evolutivne fazemenadžmenta znanja Salt Lake City, 15.1.1929.
Evolucija menadžmenta znanja 1962 Kenneth J. Arrow: The Economic Implications of Learning by Doing, The Review of Economic Studies, Oxford University Press, Vol. 29, No. 3 (Jun., 1962), pp. 155-173 uočava utjecaj znanja na produktivnost
1994 Paul Romer je nazvao znanje jedinim nelimitiranim resursom i vrednošću koja raste onoliko koliko se koristi. 1995 Ikujiro Nonaka i Hirotaka Takeuchi su objavili studiju The Knowledge –Creating Company govori o generiranju znanja i njegovoj upotrebi u japanskim poslovnim subjektima
Tokyo 10.5.1935 japanski ekonomist (teorija organizacije)
Denver, 7.11.1955. američki ekonomist
Tokyo 16.10.1946 japanski ekonomist HARVARD BUSINESS SCHOOL
1998 Drucker, P.F. Managing in a Time of Great Change, Truman Talley Books Plume - bavi se problemom menadžemta u vremenu velikih promjena - zaključuje da ni jedna postojeća teorija poslovanja neće vrijediti u budućnosti - vođenje poslovanja definiraju pretpostavke o: · okruženju organizacije (društvo i njegove strukture, tržište, potrošači i tehnologija), · specifičnoj misiji organizacije I · kompetentnosti potrebne za ostvarenje misije misije - pretpostavke trebaju akceptirati društvo znanja
ZNANJE U ZNANOSTI I PRAKSI
ZNANOST
ZNANSTVENI STUDIJI (SVEUČILIŠTA) gimnazije
Znanje kao sredstvo odlučivanja 1990 1980
Beč, 19.11.1909.Claremont(SAD), 11.11.2005. američki ekonomist
199x Pojava nekoliko knjiga - savjetuju menadžere da treba upravljajti znanjem Pojava rukovodećih radnim mjesta za upravljanje znanjem (chief knowledge officers i directors of intellectual capital ) u: - Dow Chemical, Skandia, General Motors - (konsultantske kuće) Ernst&Young' i IBM Consulting - Huges Aerospace And Electronics (uvodi sustav bilježenja podataka o ponavljajućim istrživačkim problemima - učeća organizacija) Istražuju se mogućnosti povezivanja tehnologije i znanja - Eksertni sustavi, Sustavi za ponovno korištenje i transformaciju znanja
Jeli MZ jedan od najkompleksnijih predmeta? svi se bave upravljanjem znanjem na sveučilištu?!
STRUČNI STUDIJI (VELEUČILIŠTA) srednje strukovne škole
Znanje kao informacijski fenomen
1948 teoretičat menadžemta
1995 Dorothy Leonard Barton je napisala studiju o ulozi znanja u zanatskim poslovnim subjektima Well-springs of Knowledg
Diferencirani pogledi na znanja u zadnjih 100 godina
2000
osnovna škola
1999 Bill Gates and Collins Hemingway: Business @ the Speed of Thought - pišu o poslovanju brzinom misli - govore digitalnom neuronskom sustavu (Internet) - učavaju da ICT mjenja poslovanje i ponašanje potrošača - predviđaju da će se poslovanje u sledećih deset godina promeniti više nego što se promenilo u poslednjih 50 godina - govore o poslovanju u virtualnom okruuženju - posredno definiraju novi platformu menadžmentu znanja
Znanje u funkciji obrazovanja 1970 PRAKSA
ZNANOST: Kada svi zanju zašto a ništa ne radi PRAKSA: Kada sve radi a nitko ne tna zašto
Znanje kao organizacijski fenomen
1940
Korištenje kolektivnog znanja - konverzacija olakšana društvenim medijima i društvenim procesima
1994 Peter Drucker je identifikovao znanje kao novu osnovu konkurencije u postkapitalističkom društvu
10 bitnih tehnologija novog doba Autonomni automobili koji ne zahtijevaju vozača Osobni 3D printeri kao predvodnici nove industrijske revolucije Egzoskeleti za vojnike budućnosti Nosiva proširena stvarnost (Google Glass) Virtualna stvarnost (Oculus Rift) Leap motion kao zamjena za miš i tipkovnicu Cloud servisi za pohranu podataka Bespilotne letjelice: nebeski vladari budućnosti Umjetni udovi koje pokrećete vlastitim mislima Hologram kao novi način komunikacije i zabave
Znanje kao društveni fenomen
Evolucija Menadžmenta znanja Složenost
New York, 23.8.1921. 1994 Tom Stewart u časopisu Fortune upozorio poslovne subjekte američki ekonomist fokus: - manje na ono što poseduju (own), a - više na ono što znaju (know) – svoj intelektualni kapital “Informacije i znanje su termonuklearna konkurentska oružja našeg doba”
Menadžmenta znanja u novom dobu 10 bitnih odlika novog doba Gospodarstvo koja uči u uvjetima globalizacije Ubrzane promjene Stalne inovacije Složene tehnologije Prekvalifikacija radne snage Kreativna transformacija Obnova infrastrukture Održivi razvoj Učenje tokom cijelog života Potrošivi izvori
I200x Fokus suvremenih autora: - sposobnost organizacije da uči i da se mijenja - sposobnost organizacije da uči brže od drugih i da naučeno brzo pretvori u akciju - poslovni subjekti (pojedinici i države) ovisne od načina na koji razvijaju svoje sposobnosti i primjenjuju svoja znanje radi realizacije postavljenih ciljeva - suvremene organizacije sve poslovme procese promatraju kao procesi znanja - menadžmet znanja birne o procesima znanja koji imaju životni ciklus (kreiranje, usvajanje, čuvanje, distribucija i prijmenu znanja) - znanje je u funkciji opstanka kroz: produktivnosti rada rast kvalitet proizvoda (usluga) - TQM rast vrijednosti poslovnog subjekta (goodwill) kreiranja konkurentske prednoste (znanje o potrošaču) - pitanje individualnih vs. kolektivnih znanja - nastaje pojam: učeće organizacje i organizacije znanje - znanje se diferencijra: kolektivno (eksplicitno znanje) i intelektualni kapital (neopipljiva imovina - eng. intangible assets – property - znanje kao društveni fenomen - KM 2.0 - fenomen rasta vrijednosti podataka, informacija i znanja, - distribuiranost informacija - nezamjenjivost kognitivnih (spoznajnih) sposobosti ljudi (prosuđivanje, dizajn, vođenje, donošenje kvalitetne odluke, sposobnost uvjeravanja, inovacija, estetika, dosjetljivost, humor ) - razlozi neimplementacije menadžmenta znanja:
2000 Davenport, T.H., Prusak L. Working knowledge, Harvard Business School Press, Boston Massachusetts - proveli istraživanje iz domene informacijskog menadžmenta - okupili 20-tak menadžere (Hewlett-Packard, IBM, AT&T, American Airlines) - Pitanje svima: šta je to što im je neophodno da znaju, a što nisu znali i kako im se može najbolje pomoći u da znaju - paradoks: menadžeri nisu imali ideja kako upravljati informacijama i znanjem 17.10.1954 - uspješnim menadžerima bitno: pronaći najbolju praksu, američki ekonomist pronaći nove ideje kreativno međudjelovati i sarađivati - odgovore na ta pitanje ne može pružiti informacija, bez obzira koliko se dobro njom upravlja - znanje egzistira u poslovnim subjektima ali nije dostupno kada se traži: Leo Platt, CEO Hewlett – Packard-a izjavio: “Kada bi Hewlett Packard znao šta Hewlett Packard zna, bili bismo tri puta profitabilniji” - REZIME: - bitno je znanje djeliti - znanje treba staviti u funkciju stvaranja efektivnosti i efikasnosti organizacije
Korištenje iskustvenog znanja - zajednice prakse - lociranje stručnjaka - timski procesi za učenje prije, za i nakon Korištenje eksplicitnog znanja - prikupljanje dokumenata i specifičnih/analitičkih sadržaja 1995 Samostalno učenje Potrebno je znati Sadržaj kontroolira menadžment
2000 Veza
2005 Javno učenje kroz razgovor Transparentnost Sadržaj kontroolira korisnik
Pojam menadžmenta znanja Interdisciplinarni poslovni koncept koji u svom fokusu ima organizacijsko znanje Ne postoji univerzalna definicija menadžmenta znanja Ne postoji suglasnost o tome šta menadžment znanja sadrži Pokušaji definiranja menadžmenta zanja: Poslovni koncept koji u svom fokusu ima znanje u organizaciji Koncept kolektivnog znanja čiji je cilj efikasna primjena znanja radi brzog donošenja kvalitetnih odluka Filozofija koja izazove i opasnosti savremenog i nepredvidljivog poslovnog okruženja transformira u šansu uspješnog poslovanja moderne organizacije Proces kroz koji organizacija kreira vrijednost svoje intelektualne imovine temeljene na znanju Proces usvajanja i korišćenja kolektivnog iskustva organizacije bilo gdje u poslovnom procesu: na papiru, u dokumentima, bazama podataka, umovima Menadžment znanja je eksplicitan i sistematičan menadžment vitalnog znanja i pridruženih procesa stvaranja, prikupljanja, organiziranja, difuzije, korištenja i eksploatacije. Menadžment znanja zahtijeva pretvorbu osobnog znanja u korporativno znanje, koje se može dijeliti i prikladno primijeniti u organizaciji. Menadžment znanja odnosi se na kritična pitanja prilagodbe organizacije, njezinog preživljavanja i kompetencija, s obzirom na rastuće diskontinuirane promjene u okolini. U osnovi, on utjelovljuje organizacijski proces, s ciljem sinergijske kombinacije podatkovnih i informacijskih kapaciteta procesiranja informacijskih tehnologija te kreativnih i inovativnih kapaciteta ljudskih bića. Menadžment znanja je formalizacija i pristup iskustvu, znanju i ekspertizi koji otvara nove mogućnosti, omogućuje superiorne performanse, potiče inovacije i povećava vrijednost za korisnika (Beckman, 1997). Menadžment znanja je dobivanje odgovarajućeg znanja, za odgovarajuće ljude, u odgovarajućem trenutku, da bi oni mogli donijeti najbolje odluke (Petrash, 1996). Menadžment znanja je proces prikupljanja (capturing) kolektivne ekspertize u poduzeću, bez obzira na mjesta gdje se pojavljuje – u bazama podataka, na papiru, ili u glavama ljudi – te njezine distribucije na mjesta gdje može proizvesti najveću vrijednost (Hibbard, 1997). (Menadžment znanja je) … rastuća disciplina menadžmenta koja uključuje lociranje, organiziranje, prijenos i korištenje znanja te ekspertize unutar organizacije, u cilju obavljanja poslovnih aktivnosti (Turner, 1999). Menadžment znanja znači primjenu procesa stvaranja, održavanja, primjene, dijeljenja i obnavljanja znanja, da bi se poboljšale organizacijske performanse i stvorila vrijednost (Allee, 1997). Allee umjesto menadžmenta znanja upotrebljava izraz korištenje znanja (leveraging knowledge), jer menadžment previše upućuje na kontrolu, koja je koncept industrijskog doba. http://www.moj-posao.net/Vijest/69065/Sto-je-Knowledge-Management/6/#ixzz3tuzr
Strukturna formula MZ-a KM = ZNANJE + SUSTAVI + ORGANIZACIJSKA KULTURA -Sustavi za upravljanje bazom podataka -Upravljanje informacijskim sustavima -Sustavi za podršku odlučivanju -Upravljanje potpunom kvalitetom -Skladištenje podataka -Rudarenje podataka -Elektronička razmjena podataka -Selektivno širenje informacija ...
MENADŽMENT ZNANJA Pojam znanja
Deriviranje znanja
Pojmovi koji se često isprepliću i miješaju:
Rezime filozofskog pogleda na znanje:
Shvaćanje R. Descartesa?
Znanje, Mudrost, Inteligencija, Shvaćanje, Pamćenje, Objašnjenje, Usvajanje, Vjerovanje, Nauka, Znanost, Pamet, Odluka, Talent, ….
Ključna filozofska pitaja glede znanja? Je li taj predmet realan ili idealan? Spoznajemo li mi pravu stvarnost ili samo privid?
Stvar se komplicira ako se: -uplatu strane riječi (engleske, latinske, grčke) ili -pojave složeni pojmovi (ekologija, ekonomija,…)
Znanje je objektivna kategorija: Platon, Aristotel i Toma Akvinski
Empiriji kao izvoru suprotstavlja razum Immanuel Kant
teorija znanja Episteme(znanje)+logos(objašnjenje) grana filozofije: -filozofija spoznaje -fokus priroda i doseg znanja Pojam: škotski filozof James Frederick Ferrier Epistemiologija suprotstavlja: -objektivno i -subjektivno Središnja pitanja epistemologije: Što je znanje? Što je ono što razlikuje znanje od: -mišljenja -vjere -nagađanja ili -slučajnog pogotka? Kako se znanje usvaja? Je li čovjek uspješan u dohvaćanju znanja? Što ljudi znaju? Koji su izvori znanja? Koja su područja ljudskoga znanja? Kakav je predmet znanja? Što je znanje ( epistemologija)?
Prvi poznati odnos prema znanju: Sokrat: “Znam da ništa ne znam” James Frederick Ferrier (1808. – 1864.)
Sokrat (470 p.n.e. -399 p.n.e.)
Pojam znanja je vrlo važno pitanje - razlog: -postoji očiti nesklad između misli i svijeta, te je stoga i pitanje spoznaje središnje
Shvaćanje empirista (Locke i Hum)?
Platon: “Znanje je istinito, opravdano vjerovanje”
John Locke (Wrigton kraj Bristola, 29. 8.1632. - Oates, 28. 10.1704.)
David Hume (7.5.1711 – 25.8.1776)
Platon (Atena, 428. p.n.e. ili 427. p.n.e. – Atena, 347. p.n.e. ili 348. p.n.e.)
Shvaća epistemologiju kao meta znanost Bavi se problemom oblika racionalnosti
Izvori znanja mogu biti: -iskustvo (prirodna znanost) -razum (matematika)
Immanuel Kant (Königsberg, 22.4.1724. – Königsberg, 12. 2.1804.),
Shvaćanja suvremenih filozofa:
Napuštaju se tradicionalne podjele i smjerovi Ne dijeli se subjekt i objekt
Ne postoji ozbiljno pitanje o znanju Kada problem znanja nije središnji? -ako na ontološkoj razini postoji sklad između misli i svijeta (ontologija – grčki:ontos-bit; logos–objašnjenje) -ako je na djelu realizam kao teorija o svijetu (svijet neovisnan o spoznavatelju i o istini kao o nekoj vrsti korespondencije između iskaza i stanja stvari) Jedino važno pitanje: kako postižemo znanje i kako um kontaktira sa zbiljom?
Filozofi nisu sigurni u potpunu ispravnost realizma Znanje vide neodvojivo od vrijednosti i konteksta Čovjeka vide predefiniranog zajedno sa svijetom u kojem se nalazi Ovisno o filozofskoj školi pojam se znanja različito tumači Konačna definicija znanja:
Znam da ništa ne znam?! Neka pragmatična shvaćanja pojma znanja:
-činjenice, informacija i vještine koje je osoba stekla iskustvom ili obrazovanjem teoretsko ili praktično razumijevanje nekog predmeta ukupnost svega poznatog u nekom polju (činjenice i informacije) -svjesnost ili familijarnost stečena iskustvom neke činjenice ili situacije pouzdanog razumijevanja nekog predmeta, uz potencijalnu sposobnost korištenja za specifičnu svrhu Aristotel - Platonov učenik (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. – Halkida, 322. pr. Kr.)
Toma Akvinski (oko 1225.-1274.)
Rezime…. informacija <> skup podataka znanje<>skup informacija znanje=informacije + kontekst kontekst=razumjevanje skupa odnosa
Mudrost -definira principe, osnove, moralna načela i prototip –daje odgovor na pitanje: Zašto?
Eksplicitvo vs. implicitno znanje
Eksplicitno znanje Podaci/informacije Dokumenti/članci/knjige Modeli, alati Politike/strategije Direktive/postupci Upute
Odnos znanja u organizaciji
Implicitno znanje Potaknuto razmišljanje Ideje i pogledi Kreativno razmišljanje Primjedbe Mišljenja
Spirala znanja
PIRAMIDA ZNANJA MUDROST UOČAVANJE
Znanje -uspoređuje strategiju, praksu, metodu i pristup -daje odgovor na pitanje: Kako?
Razdjeljuje znanje kao ono: -suprotstavljeno vjeri ili -suprotstavljeno prema izvorima znanja
Shvaćanje Aristotela i Tome Akvinskog?
Znanje je objektivna kategorija
Znanje -kada među podacima i informacijama postoji određeni model međusobnog odnosa on može postati znanjem i do neke mjere ima svoj kontekst -model (i znanje): -da bi taj model postao znanje, pojedinac mora uvidjeti i razumjeti odnose i što oni predstavljaju -pomoću toga modela moguće je predvidjeti s velikom sigurnošću i pouzdanošću kako će se ti odnosi razvijati u predstojećem periodu. -model znanja vs. model podataka
Informacija -opis, definicija, ili gledište -daje odgovor na pitanja: Što? Tko? Gdje? i Kad?
Kantov pristup:
Suvremena definicije: -istinitosti, -vjerovanja i -opravdanja.
Informacija (i znanje) -odnos između podataka -da bi bila to što jest, ovisi o kontekstu u kome se nalazi -temeljem informacije ne možemo predvidjeti buduće stanje
Mudrost -znanje postaje mudrost kada pojedinac razumije osnovna načela zbog kojih su modeli znanja takvi kakvi jesu -osnovna načela su univerzalna i zbog toga potpuno neovisna od konteksta, no moramo ih razumjeti da bismo došli do mudrosti
Tumačenje: Osoba S zna propoziciju p ako (ako i samo ako): -je propozicija (tvrdnja) istinita, -osoba vjeruje nešto o p i -osoba ima opravdanje (ili razlog) za vjerovanje.
Suvremeni autori: A. J. Ayer i R. M. Chisholm
Pitanja otvaraju epistemiološka potpitanja: Što je znanje? -Što je ljudsko znanje? -Jeli ljudsko znanje neovisno od toga što se zna? -Kako se do tog znanja dospjelo? -Je li to znanje izvjesno? -Konačno kako odrediti ili definirati znanje? Što je ono što razlikuje znanje od mišljenja, od vjere, od nagađanja ili od slučajnog pogotka? -Kako znamo da su 7 + 5 = 12 -Kako znamo da ako ima oblaka, bit će i kiše? -Općenito: „Kako znamo da ....? „ -Znamo li opće što ili imamo sreće da se nešto desi Je li čovjek uspješan u dohvaćanju znanja? -Zna li čovjek zaista kada nešto zna? (ili) -Zna li čovjek kada misli da zna? (ili) -Postoji mogućnost da se vara kada misli da zna? Koji su izvori znanja? -Odakle potječe glavnina našeg znanja? Koja su područja ljudskoga znanja? -Jesu li to samo teoretska znanja, ili i praktična? -Jesu li to samo znanja dobivena neposredno ili i ona dobivena posredno – paradoks svjedoka: zna li samo svjedok ili zna i druga osoba koja nije svjedok, ali joj svjedok pruži svjedočanstvo
René Descartes (1597-1651.)
Descartes je polazišna točka Nastoje razmišljati o izvorima znanja Izvor: osjetna spoznaja ili iskustvo
Prva definicija znanja:
Primarna podjela znanja
Podatak (i znanje) -nije smješten u prostor ili vrijeme -on je izvan konteksta, te sam po sebi ima malo ili nikakvo značenje. -kada podatak stavimo u kontekst, koji može biti i naša pretpostavka, određujemo mu značenje.
Descartesov dogmatizam (cogita): -reakcija na renesansni skepticizam -utemeljenje spoznaje racionalističko, ali kasniji racionalisti više ne postavljaju pitanje pojma znanja, nego razmišljaju o izvorima znanja.
Empirija (iskustvo) je izvor znanja John Locke i David Hum
Epistemologija
Razum u središtu: “Mislim, dakle jesam” Suprotno od Aristotela i Tome Akvinskog
Gradi most od subjekta prema objektu
Znanje je subjektivna kategorija Rene Descartes
Definicije znanstvenih pojmova često brkaju: -episteme (znanje) i -logos (objašnjenje)
Podjela i kruženje znanja
Od podatka do mudrosti:
ZNANJE ZNAČENJE INFORMACIJA KONTEKST PODATAK
Primjer (Gene Bellinger): Podatak: znamenke 100 i 5%; Neovisnost glavnica; konteksta kamata; Mudrost kamatna stopa; Razumijevanje Informacija: kontekst:štedni račun u banci; principa Znanje glavnica je $100; Razumijevanje kamatna stopa je 5%; uzoraka Informacija kamata je prinos na glavnicu; Razumijevanje Znanje: Ako na štedni račun stavim $100, odnosa banka plaća 5% kamate godišnje, Podatak Razumijevanje znači da ću na kraju godine imati $105 na računu, jer će banka mojoj glavnici od $100 dodati kamatu od $5. Mudrost: Osnovni princip je da svaka radnja koja ohrabruje ponavljanje iste radnje izaziva efekt koji se naziva rast, koji je primjetan kad se model poveže, odvija i razvija u određenom vremenskom roku.
Kruženje znanja u organizaciji
Kruženje znanja u organizaciji - transformacije
Data, Information, Knowledge, and Wisdom - DIKW Model
Načelno razumijevanje znanja:
Znanjem se bavili filozofi... Kruženje znanja u organizaciji – transformacije – novo doba
Deskriptivna definicija znanja:
Znanje je fluidna mješavina oblikovanoga iskustva, vrijednosti, povezanih informacija i ekspertnih mišljenja koja osigurava okvir za ocjenjivanje i uključivanje novih iskustava i informacija. Ono potječe i primijenjeno je u umovima znalaca. U organizacijama, znanje je često pohranjeno ne samo u dokumentima ili spremištima (bazama znanja) već i u organizacijskim rutinama, procesima, praksama i normama. (T. H. Davenport, L. Prusak: Working Knowledge) Demokratizacija znanja:
Stjecanje znanja:
involvira složene kognitivne procese: -percepciju, -učenje, -komunikaciju, -asocijaciju i -zaključivanje. kognitivan: -spoznajni, -koji se odnosi na spoznaju Suprotstavljena pitanja:
-induktivni vs. deduktivni procesi u znanju -apstraktna vs. aplikativna znanja Stjecanje znanja u RH:
http://rblee83.deviantart.com/art/Philosophy-Timeline-36419313
Proces transformacije T2E i E2T
MENADŽMENT ZNANJA Poslovanje temeljeno na znanju Tipologija znanja izvedena iz deriviranja znanja
Znanje u poslovnoj organizaciji Tacit znaje kao bitno obilježje radnika znanja
Primarni aspekt menadžmenta znanja: Fenomen u domeni poslovne organizacije Organizacija koordiniran skup sposobnosti povezanih sa svojom povješću i limitiranih sa efektivnošću trenutnih kognitivnih i socijalnih sposobnosti Organizacijsko znanje -znanje derivira sposobnosti organizacije -organizacijsko znanje je koordiniran skup sposobnosti organizacije -organizacija je sposobna da uči i uvećava svoje sposobnosti -organizacija se ponaša kao živo biće - sinergiskim djelovanjem članova organizacije rješavaju se složeni problemi -organizacijska inteligencija - sposobost snalaženja u novim situacijama Kako funkcionira poslovna organizacija
Tacit znaje kao bitno obilježje radnika znanja
Pozicija menadžmenta znanja u organizaciji -formalno ga kontolira i vodi upravljački podsustav -znanje u organizaciji centralizirano u funkciji odlučivanja, ali i u svakom djelatniku i svakoj organizacijskoj rutini Zadatak menadžmenta vezano za menadžment znanja -permanentno istraživati mogućnosti organizacije u kreiranju, usvajanju, čuvanju, podjeli i primjeni znanja koje će organizaciju pokrenuti naprijed -osiguratu da se primjenom znanja kreirati dodatnu vrijednost i ostvariti konkurentsku prednost -permanentno informacije pretvarati u znanje -koristeći tehnologiju izazove i opasnosti nepredvidljivog i promjenjivog okruženja pretvoriti u šanse Model upravljanja znanjem:
Znanje u kreranju superiorne strategije
Peter Drucker uveo pojam: knowledge worker Spominje ga u knjizi iz 1959: The Landmarks of Tomorrow Pprema časopisu Business Week: Čovjek koji je izmislio menadžment Smatrao da se do gospodarskog razvitka može doći iz rada temeljenog na znanju prije nego iz proizvodnje (industrijski koncept) Predviđa propadanje industrijske radne snage (plavih ovratnika – eng. blue-collar): –fizička snaga bez kvalifikacije – izdržljivost vs. znanje Evolutivne promjene u menadžmentu znanja
Njegova promišljanja se mogu prikazati tablično: Industrijski rad (Frederick Taylor) Definira mu se posao Zapovijedanje i kontrola Strogi standardi Fokus na količini Mjerenje performansi strogih standarda Minimizacija troškova po zadatku
Rad s fokusom znanja (Peter Drucker) Razumjeti posao Ima autonomiju Stalne inovacije Fokus na kvaliteti Stalno učenje i podučavanje Tretiranje radnika kao imovinu, a ne kao trošak
Metode dolaženja do znanja u organizaciji Znanja iz okruženja -kupovanje organizacija/pojedinaca, -zakup, -obavještajne aktivnosti (BI), -“krađa” Vlastiti resursi -istraživanje i razvoj, -ciljana izobrazba, -samoizobrazba -stapanje/Fuzija -organiziranje skupa zaposlenika različitih znanja i iskustava sa zadaćom stvaranja novoga znanja -adaptacija (prilagodba) - poticanje na prilagodbu iniciranjem osjećaja krize prije nego što ona nastupi -umrežavanja -učinkovito i učestalo komuniciranje (fiksni i mobilni Internet, Intranet, neformalne mreže, e-mail, NetMeeting, biblioteke, communities, forumi) Model spremanja znanja u organizaciji Kodiranje znanja: -prevođenje znanja u dostupne i pristupačne oblike (skup pravila). -vrlo složena tacit znanja eksperata ne mogu se kodirati (opisati u obliku dijagrama tijeka, npr. kako svirati violinu) Mapiranje i modeliranje znanja -gdje treba ići po potrebno znanje: “Yellow pages”, -mudro organizirane baze podataka Sustavno spremanje ogromne količine podataka, informacija i eksplicitnog znanja -Internet, -Intranet, -baze znanja, -biblioteke, -normirani i nenormirani sustavi upravljanja, -“Communities” – namjena je učenje,.. Model prijenosa znanja u organizaciji transfer znanja = prijenos + apsorpcija znanja (neupijeno znanje nije stvarno transferirano)
Bitna znanja za funkcioniranje organizacije
Poslovi menadžmenta znanja (eksplicit vs. tacit) http://mohamedaminechatti.blogspot.com/2012/08/knowledge-management-personal-knowledge.html
Područja aplikacije bitnih znanja
Izvor: http://www.applitude.se/tag/the-knowledge-worker/
Produktivnost industrijskog rada Rad je vidljiv Rad je specijaliziran Rad je nepromjenjiv Naglasak na tekućem (operativa) Više struktura s manje odluka Fokus na pravom odgovoru
Produktivnost rada znanja Rad je nevidljiv Rad je holistički Rad se mijenja Naglasak na promjeni (dijalektika) Manje struktura s više odluka Fokus na pravom pitanju
Izazovi pred menadžmentom znanja Ubrzanje ritma promjena Povećanje globalizacije poslovanja Povećanje nivoa konkurencije Promjenjivost tehnologija Sve raznovrsnija radna snaga Tranzicija od industrijskog k društvu znanja Nestabilnost tržišta i ekonomskih uvjeta Kvaliteta i inovacije kao menadžerski imperativ Povećanje zahtjeva od strane potrošača(stakeholder-a) Sve kompleksniji sustavi odlučivanja Promjene kao rezultat aplikacije menadžmenta znanja u organizaciji
Strateške - promjene u načinu funkcioniranja poslovne organizacije Operativne - promjene u načinu obavljanja određenih zadataka Tehnologije menadžmenta znanja
Izvor: http://www.applitude.se/tag/the-knowledge-worker/ http://leadinganswers.typepad.com/leading_answers/2011/08/ agile-outside-of-software.html
Modeli strateških promjena: -model evolutivnih (inkrementalnih) promjena -model prekinute ravnoteže -model revolucionarnih (poduzetničkih) promjena
Stjecanje znanja radnika (Drucker)
Model evolutivnih (inkrementalnih) promjena
Obrazovanje + Iskustvo + Osobna interakcija
Znanja u funkciji odlučivanja!?
Korištenje znanja Holistički način (sva znanja – ne pojedinačna) Svrha - postizanje organizacijskih ciljeva u dinamičkom okruženja Projektna organizacija - organizacijska shema
-nazivaju se promjenama prvog reda (alfa promjene) -parcijalne promjene niskog intenziteta, spore i predvidljive -promjene se unaprijed planiraju i izvode u fazama: 1.identifikacija problema, 2.prikupljanje podataka, 3.razvoj alternativnih opcija, 4.vrednovanje i izbor optimalne opcije, 5.implementacija izabrane opcije
Rad temeljem na znanju Teško s njim upravljati zbog njegove prirode Vrijeme teško procjenjivo zbog: -nedetreminističkih procesa -akcenta na kvaliteti (ne kvantiteti) -okupacije cjelokupnog vremena Izazov suvremenom menadžmentu
Odnos razine tacit znanja i broja djelatnika u organizaciji
Razine djelovanja MZ-a -razina podsustava koji upravlja (menadžmenta) -razina podsustava kojim se upravlja (izvršitelji) Ključna pitanja menadžmentu znanja vezana za poslovnu organizaciju: Kako iskoristiti znanje u odlučivanju? Kako iskoristiti znanje u rukovođenju? Kako iskoristit znanja djelatnika za povećanje produktivnosti? Kako povećati obujam znanja djelatnika? Kako distribuirati i djeliti znanja u organizaciji? Kako znati tko što zna i koliko organizacija zna? Kako doći do točnih podataka i izvući znanja iz podataka? Kako eksternalizirati postojeća znanja djelatnika? Kako odjeliti bitna od nebitnih znanja za opstanak organizacije? Kako doći do novih znanja? Kako zapisivati i organizirati znanja da svima budu jasna i dostupna? Kako transformirati industrijsku organizaciju u organizaciju znanja? Kako osigurati konkuretnost na znanju kao čimbeniku konkurentnosti? Kako mjeriti efekte znanja? Kako motivirati radnike na usvajanje i djeljenje znanja? Kao organizaciju znanja transformirati u organizaciju mudrosti?
-promjene su spore, nisu dobro došle i izbegavaju se (teži se očuvanju status quo-a) -organizacije se relativno lako prilagođavaju inkrementalnim (malim, korak po korak) promjenama
-povezuje se uz daptivno učenje (učenje u jednom krugu): 1.saznanje i razumijevanje promjena iz okruženja 2.adaptiranje tim promjenama -menadžeri i konsultanti ključni agenti promjene Model prekinute ravnoteže Eksplicitna znanja u organizaciji - interni i eksterni repozitoriji
-ako su promjene u okruženju prevelike: -ne mogu se riješiti putem inkrementalnih promjena -zamjena dugih inkrementalnih razdoblja s kratkim razdobljima radikalnih (revolucionarnih) promjena -nazivaju se promjenama drugog reda (beta promjene) -razbija se postojeći stari okvir rada, razmišljanja i ponašanja i kreira nov (organizacije izlaze iz postojećeg modela ravnoteže) -povezuje se uz adaptivno i generativno učenje -ključna uloga lidera u procesu promjena -tok procesa promjena (prema Kurtu Lewinu): 1.odmrzavanje: objavljivanje promjene, motivacija,… 2.Promjena: implementacija,uvođenje novih znanja, vrijednosti, vjerovanja i obrazaca ponašanja 3.Zamrzavanje: stabilizirati obrasce ponašanja Model revolucionarnih (poduzetničkih) promjena -stalne, kontinuirane, revolucionarne promjene -nazivaju se promjenama trećeg reda (gama promjene) -akteri – svi zaposleni -povezuje se uz generativno učenje (učenje u duplom krugu) (sposobnost organizacije za kontinuirane transformacijske procese)
Glavni područja primjene znanja Istraživanje i razvoj proizvoda Upravljanje potrošačima Upravljanje poslovnim rezultatom Poslovno planiranje Upravljanje ljudskim resursima Faze procesa implementacije Proces iteracije koji se odvija bez prestanka: 1.odlučivanje 2.djelovanje 3.ocjenjivanje Ograničenja u djelovanju ništa nije neučinkovito kao učinkovito djelovanje tamo gdje uopće ne treba djelovati Mogući načini implementacije -upotrebom raspoloživih gotovih programskih paketa (integralni ili pojedinačni) -upotrebom Consulting tvrtki -outsourcing – upotrebom Application Service Providers (ASP) - iCloude Elementi implementacije menadžmenta znanja -proces - pridruženje MZ-a specifičnim poslovnim procesima -organizacijska dinamika - prevladavanje prepreka u procesima MZ-a (naglaskom na dijeljenje znanja i motiviranje inovativnosti) -tehnologija - omogućavanje realizacije procesa Zanimanja vezana za menadžment znanja -Chief knowledge officer (Seniorski nivo, postavlja strateške prioritete, definira područje znanja temeljem misije organizacije i ciljeva, definira infrastrukturu, identificira vodeće znalce, upravlja grupnim sadržajima, kreira bazu znanja) -Chief Executive Officer - CEO (Vodi menadžment znanja u organizcaiji) -Upper management (osigurava dostupnost resursa CEO menadžemntu) -Communities of practice – zajednice prakse -Knowledge management system developers -Knowledge management system staff (Evidentira i koristi znanje) Umjesto zaključka Kada bi HP znao šta HP zna, bili bismo tri puta
Leo Platt, CEO Hewlett Packard profitabilniji http://www.crnarupa.singidunum.ac.rs/valjevo/2006-2007/Predmet%20 Menadzmet%20-%20Prof.%20dr%20Branislav%20Masic/Organizacija% 20koja%20uci%20i%20konowledge%20management.ppt