MMS

Multimedijalni Sustavi

DRUŠTVENI KONTEKST

Društveni kontekst

DRUŠTVENI KONTEKST POTREBA

RAZDOBLJE

DRUŠTVENI KONTEKST Columbijansko doba

Informaričko doba

AGRARNO

ZEMLJA

INDUSTRIJSKO

SIROVINE I MATERIJAL

INFORMACIJSKO

PODACI

DRUŠTVENI KONTEKST Svijet u 20. stoljeću

INFORMACIJE

2000 godina

1

DRUŠTVENI KONTEKST

DRUŠTVENI KONTEKST

Svijet u 21. stoljeću Gospodarstvo koja uči u uvjetima globalizacije Ubrzane promjene Stalne inovacije Složene tehnologije Prekvalifikacija radne snage Kreativna transformacija Obnova infrastrukture Održivi razvoj Učenje tokom cijelog života Potrošivi izvori Gospodarenje podacima .vs.

Gospodarenje matrijom

Komunikacijsko doba?! najsuvremenija tehnološka riješenja: Internet, globalna video telefonija, mobilne komunikacije, HDTV, satelitska navigacija, bio-tehnologija, injekcijski potkožni čipovi, itd.?

SMS umjesto blagdanskih čestitki, MMS umjesto kavice sa prijateljima, 24 sata spremno čekamo, da nas netko1pozove, statusni i prestižni GSM aparati, koji više i nisu telefoni: bilježnice, epošta i Internet, digitalni fotoaparati ili video kamere, video igrice, MP3 glazba, UMTS, itd. “mobitel” sutra? Suvremeni riječnik za sporazumijevanje sa svima, svuda, u svakom trenutku (npr. Vi hrvatski, on japanski)!?

DRUŠTVENI KONTEKST

DRUŠTVENI KONTEKST

Novi pravci razvitka: Biotehnologija! Dolijeće brzinom1 U jednoj DNA molekuli 3 milijarde informacija!

2018 godine snaga računala biće 10.0000x veća Iskustva iz prošlosti ne pomažu – treba učiti iz budućnosti!?

Kaos je posve prirodan fenomen, jer se radi o biološkom stanju! Zato kaos1funkcionira!

Kako promjenje utječu na Vas?!

Smeta li vas pritisak na Vaš intimni, osobni svijet? Što donosi biometrija - čipovi ispod kože?

Možemo li izbjeći suvremeni ICT? (Zaustaviti svijet, jer se vrti prebrzo?!)

Stvara li se društvo demokracije tipa stare Atene ili Orwelovske budućnosti?

Kako uopće pratiti taj brzi razvoj?

Protivnici i sljedbenici slažu se samo u jednom: druga strana nije u pravu!

Kako ICT utječe na globalne promjene?

Ako bi razvoj u zrakoplovnoj industriji išao jednako brzo, kao što se u posljednih 25 godina razvijala ICT, let iz New Yorka u Europu ne bi stajao 500 i više US$ i trajao osam sati! Godine 2004 taj bi let trajao samo jednu sekundu i stajao bi manje od 1 centa! Uz to zrakoplov bio vrlo malen i rušio bi se jedanput tjedno, što zapravo i nije tako strašno kod ovakvog super odnosa između troškova i efekata!

(Funky Business)

DRUŠTVENI KONTEKST

DRUŠTVENI KONTEKST

Kako će svijet izgledati sutra?!

80% proizvoda i usluga, koji će nam biti dostupni 2020 godine, još uopće i nije “u razvoju"!

(IABC, Washington)

“Nema crte za kraj!” (slogan kompanije Nike)

ICT komponente budućnosti Globalna povezanost Multimedijalnost Velike brzine obrade Velike brzine prijenosa podataka Veliki kapaciteti pohrane podataka Mobilnost Aplikacijsko-podatkovna integrabilnost Strukturiranost podatkovnih resursa

2

DRUŠTVENI KONTEKST Multimedija .vs. Klasični proizvodi: Kada se izvoze automobili ili ljekovi mora se fizički proizvesti svaka jedinica proizvoda. Kod elektronskih medijima to nije slučaj – da bi se milionskom auditorijumu neke TV stanice prikazao neki film dovoljna je samo jedna kopija.

Cijena materijala od koje je ona napravljena je zanemariva, ono što se plaća je sadržaj.

Paradoks globalizacije (primjer): britanski antropolog koji se bavi afričkim tradicionalnim kulturama je pozvan na neku porodično okupljanje u neko udaljeno selo u Keniji i očekivao je da će nešto saznati o nekim, za njega nepoznatim, lokalnim običajima. Ispostavilo se da je povod za okupljanje bilo gledanje američkog fima » Niske strasti« na videu, a u to vreme – tvrdi antropolog – film još nije ni počeo da se prikazuje u Londonu.

Proizvodi namenjeni globalnom filskom tržištu, naravno u piratskoj verziji, stižu u najzabitija mesta širom sveta...

DRUŠTVENI KONTEKST John Maynard Keynes 5. jun 1883 - 21. april 1946 engleski ekonomista Zagovornik politike državnog intervencionizma (država koristiti fiskalne i monetarne mjere da bi ciljano ublažila efekte ekonomske recesije, depresije i eksplozija), zagovornik teorije pune zaposlenosti.

DRUŠTVENI KONTEKST Gdje smo sad?!

KRIZA FINANCIJSKA

$ STRUKTURNA

DRUŠTVENI KONTEKST PARADIGME U 2004. novi proizvodi su činili 38% prihoda, a 2005. se očekuje 42% Gerard Kleisterlee, President and Chief Executive Officer of Philips

http://www.philips.com

Mašta pokreće svijet!

Napoleon I. Bonaparte Ajaccio, 15. 8.1769. – Sveta Helena, 5. 5. 1821. francuski vojskovođa, državnik, cari vladar

TREBAJU LI NAM DANAS TAKVI LJUDI I TAKVA RJEŠENJA!? ŠTO JE RJEŠENJE KRIZE SUVREMENOG DOBA? GDJE JE TU ZNANJE?

DRUŠTVENI KONTEKST Nema ništa kompliciranije od . . . uspostave novog načina razmišljanja.

PESPEKTIVNO .vs.

PROSPEKTIVNO MIŠLJENJE

PITANJA!

- Machiavelli, 1532

“Misli globalno djeluj lokalno” John Naisbitt (b. January 15, 1929 in Salt Lake City, Utah)

Nova paredigma?

Misliti digitalno, djelovati??= humano – uspostavom odnosa

3

Temeljni pojmovi Što je multimdija?

Novi način i novi oblici prijenosa informacija

Temeljni pojmovi Stvaranje konkurentnosti!

Informacijska asimetrija kroz informacijsku logistiku (davanje i primanje informacija) Podjela medija (Floridi, 1996): Jednosmjerni pasivni mediji ili W-mediji Dvosmjerni interaktivni mediji ili WW-mediji WWW-umreženi interaktivni mediji

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

Multimedija: multis (lat.) – brojni medium (lat.) - sredina, centar, posrednik Kombinacije medija tekst(DTP) boja grafika animacija zvuk video Klasični medijski prostori (nositelji medija) Pisani/Tiskani (novine) Elektronički (Radio i Televizija) Novi medijski prostori www prividna stvarnost

Što je multimedija integracija različitih medijskih elemenata koji su u osnovi samostalni sadržaji informacija predstavljena ili spremljena u kombinaciji teksta, grafike, zvuka, animacije i videa objedinjenih putem računala aplikacije i dokumenti poboljšani dodavanjem zvuka, animacije ili videa u najširem smislu programska podrška koja korisnicima omogućuje pristup ovim medijima Što je to interaktivna multimedija? korisnicima je omogućena kontrola nad aplikacijom, ako je dodana struktura hiperveza - hipermedija

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

Što je to medij? različite vrste signala svi mogu prenašati podatak (informaciju) služe za predočavanje podataka/informacija Najčešće upotrebljavani mediji brojke i slova (alfanumerički prikaz) slike (crteži ili fotografije) pokretne slike (animacije ili video) zvuk (audio izvori ili sintetizirani oblici) Neki primjeri korištenja (ispravnog ili neispravnog) pojma medij video i audio na računalu magnetni mediji (npr. disketa) CD-R medij novine i televizija ”mediji”

Što je to medij?

http://informatika6.bloger.hr/post/multimediji--uvod-umultimedije/6825175.aspx

4

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

Podjela medija prema načinu zapisa Analogni Digitalni Analogni mediji mediji predstavljeni u fizičkom svijetu Digitalni mediji / Digitalna multimedija područje povezano s računalno kontroliranom obradom podataka predmet obrade je sve što se može prikazati digitalno Multimedijski software bilo koja računalna prezentacija programsko rješenje koje koristi elemente multimedije

Digitalna multimedija

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

http://e.foi.hr/wiki/blog/Robert_g/category/uncategorized/

Digitalizirani vs. sintetizirani mediji digitalizirani (captured): slika, video, zvuk sintetizirani: tekst, grafika, animacija Diskretni vs. kontinuirani mediji diskretni (prostorni): tekst, slike, grafika kontinuirani (vremenski): zvuk, video, animacija Nužan uvjet egzistencije multimedije potrebno je da barem jedan diskretan medij bude kombiniran sa barem jednim kontinuiranim medijem Mediji i Multimedija u virtualnom okruženju Hipertekst (Gopher, e-mail, na početku WWW) Hipermedija (WWW, virtualna stvarnost)

Nelinearan Tekstualan Knjige, novine

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

Hipertekst (hypertext) nelinearna metoda organiziranja i prikazivanja informacija u obliku teksta koji sadrži veze na druge dokumente veze su hiperveze (hyperlinks, hot words, hot links) čitatelj hiperteksta stvara svoj vlastiti put pretraživanja i čitanja Tim Berners-Lee (1955) osmislio World Wide Web i HTML (hypertext markup language) Hipermedija (HM - hypermedia) naglašava netekstualne komponente dodane hipertekstu (animaciju, zvuk i video) hipermedija = hipertekst + multimedija

Hipermedijski sustavi sastoji se od čvorova (nodes, concepts) i veza (links, hyperlinks, relationships) nestrukturirani model podataka zasnovan na čvorveza paradigmi (node-link paradigm) Hipermreža (hiperweb) kolekcija primitivnih čvorova s vezama koji predstavljaju odnose među njima Interaktivnost vrsta dijaloga korisnika i aplikacije Bitna komponenta hipermedijskih sustava uključuje interaktivnost i od korisnika zahtijeva aktivnost

Hypertext

Hypermedia

Nije orijentiran na tekst Razni tipovi medija World Wide Web

5

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

Upotreba hipermedijskih sustava teme su povezane tako da korisnik u potrazi za informacijom prelazi s predmeta na drugi povezani predmet interaktivnost omogućuje korisniku biranje, odlučivanje, ali i povratno utjecanje na program u stvarnom vremenu zahvaljujući postojanju više navigacijskih putanja u hipermedijskom programu Navigacija (navigation) način kretanja korisnika kroz hipermedijsku aplikaciju Vrste navigacije definirana modelom pri izgradnji aplikacije linearna, hijerarhijska, kružna, slobodna

Unapređeni oblici navigacije olakšavaju navigaciju u aplikaciji dodaju se pomoćni alati kao što su mape, dugmad s tekstom ili simbolima, ikone itd.

Problem kod loše navigacije dezorijentiranost korisnika prilikom kretanja kroz hipermedijski prostor ili sindrom "izgubljenosti u hiperprostoru" (lost in hyperspace) Singularna hipermedija jednokorisnički hipermedijski sustavi u početku singularni (pojedinačni) pristup neumreženoj hipermediji jedan korisnik u interakciji s jednom aplikacijom (obično na CD-ROM-u)

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

Globalna (mrežna) hipermedija mrežni hipermedijski sustavi omogućava istovremeno pregledavanje aplikacije od strane više korisnika unutar tvrtke, škole, kod kuća,... posebno značajna upotreba Interneta (WWW-a) WWW (World Wide Web) globalni mrežni hipermedijski sustav nastao kao hipertekstualni sustav dodavanjem multimedijskih elemenata postaje hipermedijski sustav - globalna hipermedija hiperveze povezuju čvorove na računalima bilo gdje na Internetu klijentsko/poslužiteljski model (HTTP, URL, HTML)

Što je to sustav?

Skup predmeta i pojava koji čine cjelinu i koji imaju određenu strukturu i međudjelovanje okolinom Ne može se rastaviti na dijelove a da se ne izgube njegova osnovna svojstva Što je multimedijski sustav?

Računalno kontrolirani, integrirani sustav, koji može biti interaktivan podaci su u njima digitalizirani Tipovi multimedijskih sustava: samostojeći (stand alone) multimedijalni sustavi mrežni (networked) multimedijalni sustavi

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

Samostalni multimedisjki sustavi

Mrežni multimedijski sustavi

http://ahyco.ffri.hr/apuri/uvod.htm http://213.202.123.24/forum/topic/samogradnja/howto-vodic-kroz-izradu-mreze-dva-kucna-racunala/10387.aspx

6

Temeljni pojmovi

Temeljni pojmovi

Samostalni multimedisjki sustavi temelje se na računalnoj tehnologiji objedinjavaju osobno računalo i periferne multimedijske uređaje Mrežni multimedijski sustavi: objedinjuju računalnu i komunikscijsku tehnologiju omogućavaju međuljudsku komunikaciju temelji se na klijent - server modelu komunikacije Strojna komponenta mrežnog mm sustava: osobno računalo: pohrana i obrada podataka računalne mreže: razmjena podataka (bilo koga, bilo kada, bilo s kim)

Što je razog uspjeha multimedije multimedijska aplikacija čiji ulazi su alfanumerički (s tipkovnice), glasovni i/ili pomoću miša, a koji impliciraju reakcije računala Zašto multimedija?!

Npr. studenti pamte: 20% ono što vide 30% ono što čuju 50% ono što vide i čuju 80% ono što vide, čuju i probaju

PITANJA! Nastanak i razvoj multimedijskih sustava

Nastanak i razvoj MMS-a

Nastanak i razvoj MMS-a

Povijesne paradigme začeci hipermedije - ideje o stvaranju radnog i obrazovnog okružja sličnog ljudskom mišljenju Esej Vannevara Busha (1945.) "As We May Think" – opisuje stroj "memex" pomoću kojeg korisnik ima mogućnost spremanja podataka, te kreirenja i kasnijeg korištenja hipertekstualnih veza među njima po principu asocijativnog indeksiranja Ted Nelson 60-ih godina uvodi riječ hipertekst i predviđa društvo u kojem će hipertekstualni dokumenti biti uobičajeni kao i knjige i časopisi Ideja zaživjela tek 80-ih godina kada se tehnologija dovoljno razvila da je omogući

Povijesne paradigme 1984. Apple Macintosh računalo s WIMP (WindowIcon-Mouse-Pointer) korisničkim sučeljem HyperCard program za razvoj hipermedijskih aplikacija 1985. nastaju Microsoft Windows 1989. nastaje WWW kao hipertekstualni sustav na Internetu 1990. prva specifikacija multimedijskog PC za Windows platformu – dopunjena 1991.

1993. nastaje prvi grafički preglednik NCSA Mosaic - globalna hipermedija

7

Nastanak i razvoj MMS-a

Nastanak i razvoj MMS-a

Primjena multimedije i hipermedije u svim područjima ljudskog djelovanja gdje je potreban pristup informacijama u e-Obliku Područja primjene (1/2) poslovanje -poslovne multimedijske aplikacije (marketing, prezentacije, propagandne poruke, simulacije, katalozi, ...), obuka djelatnika, videokonferencije on-line prodaja, digitalizacija tiskane građe, itd. javna mjesta -hoteli, autobusni i željeznički kolodvori, trgovački centri, muzeji i itd. (npr. e-Kiosci, e-Paneli)

Područja primjene (2/2) privatna (kućna) upotreba -PC (samostalni uređaji za zabavu, edukativne i socijalne svrhe – Internet), igraće konzole (Playstation, Nintendo, Xbox i sl.) , TV, itd. obrazovanje -PC povezani u LAN, projektori, zvučni sustavi i dr. (kvalitetu nastave podiže grafika, animacija, video i zvuk koji su u funkciji obogaćivanja sadržaja) obrazovanje na daljinu -e-Leradning sustavi (tutorski hipermedijski sustavi) upravljanje znanjem (u širem smislu)

Nastanak i razvoj MMS-a

Nastanak i razvoj MMS-a

Područja primjene (2/2) privatna (kućna) upotreba -PC (samostalni uređaji za zabavu, edukativne i socijalne svrhe – Internet), igraće konzole (Playstation, Nintendo, Xbox i sl.) , TV, itd. obrazovanje -PC povezani u LAN, projektori, zvučni sustavi i dr. (kvalitetu nastave podiže grafika, animacija, video i zvuk koji su u funkciji obogaćivanja sadržaja) obrazovanje na daljinu -e-Leradning sustavi (tutorski hipermedijski sustavi) upravljanje znanjem (u širem smislu)

Skraćeni pregled

Nastanak i razvoj MMS-a

Nastanak i razvoj MMS-a

Mrežni multimedijski sustavi

Mrežni multimedijski sustavi

MULTIMEDIJA

MALA RAČUNALA VELIKA RAČUNALA 8080-te

N E T

2000 godina

http://www.liftlab.com/think/nova/

http://www.personalizemedia.com/rip-multi-platform-long-live-multi-channel-transmedia-tablets/

8

Nastanak i razvoj MMS-a

Nastanak i razvoj MMS-a

U početku razvoja bilo je vrlo malo zahtjeva od korisnika za MM sustavima (technology pushed) alfanumerički podaci; slika; zvuk; video

Mobilni multimedijski sustavi

Desktop Video conferencing

Multimedia Image Processing Word Processing Database Terminal Emulation Rane ‘80.

CAD/CAM Grafički Dizajn

Printer Sharing

Collaborative Computing Groupware Tele-Medicina

e-mail Spreadsheet Srednje ‘80.

http://www.jayakrishnan.bravehost.com/

File Transfer Kasne ‘80.

Rane ‘90.

Nastanak i razvoj MMS-a Razvitak socijalnih medija

Sada!

Novi milenij

Nastanak i razvoj MMS-a Za brzi razvoj multimedije ključni su bili: - novi, brzi procesori i algoritmi koji ih iskorištavaju - razvoj tehnologije i pad cijena medija za pohranu - razvoj operativnih sustava (GUI) - razvoj računalnih mreža (posebno Internet tehnologija) 4% Telemedicine Danas je tempo Distributed processing; 5% razvoja multimedije Client/Server Internet; Interactive World 11% podređen brojnim Wide Web; E-mail File transfer; Uploading; 15% zahtjevima korisnika Downloading 17% CAD files; Graphics (market pulled) 25%

Imaging

31%

Multimedia

http://www.crexendo.com/blog

0%

IT is DEAD Računalna superiornost .vs.

Informacijska superiornost

50%

Videoconferencing; Interactive Video 5%

10%

15%

20%

25%

30%

35%

40%

45%

50%

PITANJA!

9

INFRASTRUKTURA MMS-a

Infrastruktura MMS--a MMS

INFRASTRUKTURA MMS-a

Podjela multimedijskih računalnih sustava: sustavi za razvoj multimedijskih sadržaja i aplikacija (namijenjeni su autorima) sustavi za pregledavanje i upotrebu multimedijskih sadržaja i aplikacija (namijenjeni su korisnicima) hibridni multimedijski sustavi Glavne multimedijske računalne platforme Windows platforma Macintosh platforme Linux/Unix platforma Glavne odlike multimedijskog računalnog sustava vrlo brza računala s velikom radnom memorijom i eksternom memorijom, moćnim grafičkim i zvučnim podsustavom, upravljivo mišom i u zadnje vrijeme povezano brzom mrežnom infrastrukturom

Pojam infrastrukture: Lat. Infra (ispod, niže) + struktura = podloga Potrebna ekonomska, tehnička i organizacijska podloga nekog visoko razvijenog pothvata (npr. prometna mreža, računalna mreža) Tehničko-organizacijski aspekt infrastrukture e-poslovanja: 1. Komponenta - Informacijska tehnologija 2. Komponenta - Komunikacijska tehnologija 3. Komponenta - Programska tehnologija Organizacija – objedinjava prethodne komponente

INFRASTRUKTURA MMS-a Komponente tehničko-organizacijskog aspekta

PITANJA! 1. Komponenta MMS strukture

10

1. Komponenta

1. Komponenta

Informacijska tehnologija (IT):* Tehnologija koja se bavi obradom podataka, pohranom i distribucijom multimedijskih podataka.

U suvremenim uvjetima poistovjećuje se s računalnim sustavom.

Računalni sustav objedinjava:

Strojna komponenta računalnog sustava (Hardware) Čine elektronička računala u raznim oblicima i različite namijene (opća i specijalizirana) Načinjena u digitalnoj tehnologiji U osnovi prate koncepciju Johna von Neumanna

P O S L O V N I IN F O R M A C I J S K I S U S T A V

n U re d s k i i s u s ta v a S u s ta v z n o d lu č iv a a č k j l v a r p U s u s ta v

k i fo r m a c i j s p o d rš k u ju a c i js k i i in fo rm

L ife w a r e (lju d s k i p o te n c ija l) S o ftw a re (p ro g ra m s k i p o d s u s ta v ) H a rd w a re (s tr o jn i p o d s u s ta v )) M a rk e t i n g - i n f f o rm a c i i j s k i s u s t a v P ro i z v o d n i i n f o rm a c i j s k i s u s t a v R a č u n o v o d s t v e n i i n f o rm a c i j s k i s u s t a v F i n a n c i j s k i i n f o rm a c i j s k i s u s t a v

... http://proliant.pmfst.hr/joomla/images/Kolegij_UR/UR_Predavanja/ICT.pdf

1. Komponenta

Načelna (uobičajena) podjela elektroničkih računala: -osobna -serveri -mainframe računala -super računala

1. Komponenta

Osobna računala - Personal Computer (PC) : Obilježja: -malih dimenzija -namijenjen upotrebi jednog korisnika Podjela prema prenosivosti: -Neprenosiva računala: Desktop/Tower/Mini tower -Prenosiva: Laptops/Notebooks/Palmtop(Personal Digital Assistants - PDA)/Tablet Podjela neprenosivih računala prema snazi: -Univerzalna računala -Radne stanice (Workstation): odlikuje ih jač procesor, više memorije, te pojačani strojni dijelovi za posebne namjene (npr. grafika kod grafičkih radnih stanica)

Osobna multimedijska računala: računala optimizirana da poslužuju jednog korisnika – jednokorisnički sustavi danas sva suvremena osobna računala su MMS Načelna podjela multimedijalnih osobnih računala sustavi za razvoj multimedijalnih sustava (sadržaja i aplikacija) - autorima namijenjeni sustavi sustavi za pregledavanje multimedijskih sadržaja i korištenje multimedijskih aplikacija – korisnički sustavi hibridni sustavi Platformska podjela multimedijskih sustava Windows platforma Macintosh platforma Linux/Unix platforma

1. Komponenta

1. Komponenta

Opće karakteristike multimedijskih računala: vrlo brza računala s velikom radnom memorijom i tvrdim diskom, snažnim grafičkim i zvučnim sučeljem, mišom i u zadnje vrijeme brzom mrežom Tipične komponente (1/2) multimedijski procesori (od MMX-a – često se tumači i kao MultiMedia eXtension) memorije i uređaji za pohranu -RAM, ROM, hard/SSD disk, disketa, zip, magnetooptički uređaji (DVD (Digital Versatile Disc), CDROM) ulazno-izlazni podsustavi (kontroleri perifernih uređaja) -grafički, mrežni, zvučni podsustav, univerzalni I/O podsustav (LPT, COM, USB)

Tipične komponente (2/2) pretežito ulazni uređaji -tipkovnica, miš, trackball, touchscreen, grafičke ploče (tablets), skeneri, digitalni fotoaparati i kamere, sustavi za hvatanje glasa (mikrofon) pretežito izlazni uređaji -monitori, zvučnici, video uređaji, projektori, printeri, ploteri/cuteri ulazno-izlazni uređaji -monitori osjetljivi na dodir komunikacijski uređaji modem, ISDN adapter, ADSL modem, SIM kartice Komponente koje su najviše doprinijele razvoju miš + grafički podsustav + monitor

11

1. Komponenta

1. Komponenta

Grafički podsustav (1/10) Da bi monitor iscrtao zaslonske točke na svome zaslonu mora dobaviti podatke o njima Podatke monitoru priprema elektronički sklop koji se naziva grafički podsustav Zadatak grafičkog podsustav je prikupiti podatke koje treba prikazati na zaslonu monitora, obraditi ih i prevesti u oblik koji monitor može “razumjeti” Prethodnik grafičkog podsustava je tekstualni podsustav (tekstualno sučelje) U vrijeme tekstualnog sučelja zaslonske točke su bile u dvobojnom prikazu – monoktomatski (npr. crno/bijelo)

Grafički podsustav (2/10) Kod dvobojnog prikaza i relativno male razlučivosti zadatak grafičke kartice nije bio složen Obrada podataka prije slanja monitoru bila je jednostavna a podatke je obrađivala središnja jedinica za obradu (CPU) S pojavom grafičkog korisničkog sučelja i složenih prikaza slika zahtjevi za obradom podataka prije slanja monitoru su porasli.

Da je središnja jedinica za obradu nastavila raditi kao prije, svo bi vrijeme samo punila i obnavljala memoriju podacima o zaslonskoj slici i ne bi mogla raditi ništa drugo Grafičko sučelje danas postaje malo zasebno računalo s vlastitim procesorom

1. Komponenta

1. Komponenta

Grafički podsustav (3/10) Razlikuju se grafički podsustavi ugrađeni na: -matičnu ploču (integrirana grafika) -zasebnu karticu (ekspanzionu ploču) Slotovi (utičnice) grafičkog podsustava -ISA -VESA -AGP -PCI Express Karakteristike integrirane grafike -grafički je procesor ugrađen na matičnu ploču -koristi dio radne memorije računala -nedostaci: zauzima dio RAM-a, 3D prikazi su skromnih mogućnosti -prednost: niska cijena

Grafički podsustav (4/10) suvremene ekspanzione kartice (grafički kontroleri) -PCI Express karitica koja je iz uporabe istisnula AGP karticu ugrađuje se na PCI Express sabirnicu

1. Komponenta

1. Komponenta

Grafički podsustav (5/10) Svojstva PCI sabirnice -prednost - serijska arhitektura koja omogućava vrlo lako povećanje osnovne brzine prijenosa podataka (250 MBps) proširenjem priključnica

Grafički podsustav (6/10) PCI Express sabirnica grafičkog podsustava -za grafičke je kartice prihvaćena inačica PCIExpress x16.

PCI Express priključak

PCI Express x16 priključnica

Popularni grafički podsustavi

12

1. Komponenta

Grafički izlazni uređaji (7/10) Razlikuju se grafički podsustavi ugrađeni na: -matičnu ploču (integrirana grafika) -zasebnu karticu (ekspanzionu ploču) Slotovi (utičnice) grafičkog podsustava -ISA -VESA -AGP -PCI Express Karakteristike integrirane grafike -grafički je procesor ugrađen na matičnu ploču -koristi dio radne memorije računala -nedostaci: zauzima dio RAM-a, 3D prikazi su skromnih mogućnosti -prednost: niska cijena

1. Komponenta Grafički podsustav (8/10) građa

1. Komponenta

1. Komponenta

Grafički podsustav (9/10) Grafički procesor (GPU ili VPU) -posebno građen mikroprocesor koji obavlja sve složene operacije obrade slike bez pomoći središnje jedinice za obradu Memorija grafičke kartice -koristi se za spremanje podataka o zaslonskim točkama, a ujedno je i radna memorija grafičkog mikroprocesora -dio memorije koji služi pohrani slike naziva se video memorija ili VRAM -što je kapacitet video memorije veći, to će i kvaliteta grafičke kartice biti bolja Priključak za monitor omogućava komunikaciju kartice s monitorom

Grafički podsustav (10/10)

1. Komponenta

1. Komponenta

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) Podaci koji nastaju u računalu su u obliku u kome postoje samo dva stabilna stanja (0 i 1) Da bi bili razumljivi okolini, potrebno ih je pretvoriti u okolini prihvatljiv oblik (semantika) U tu svrhu služe razni izlazni uređaji: monitori, pisači, zvučnici…

Monitor je izlazni uređaj koji podatke iz računala prikazuje na svom zaslonu u čovjeku razumljivom obliku Veličina zaslona mjeri se duljinom dijagonale zaslona izraženom u palcima (inčima-1inč=1palac=25,4mm) Uobičajene mjere: 15”, 17”, 19”, 21” Omjer između vodoravne i uspravne stranice zaslona 4:3 i 16:9 (wide screen)

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) veličine zaslona

4:3

16:9

13

1. Komponenta

1. Komponenta

1. Komponenta

1. Komponenta

1. Komponenta

1. Komponenta

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) Pixel (engl. pixel, picture element) -slika se na zaslonu monitora sastoji od niza osnovnih dijelova koji se nazivaju zaslonske točke

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) Formiranje boja (RGB sustav): -svaka se boja može prikazati kombinacijom tri osnovne boje: crvene (engl. red, R), zelene (engl. green, G), plave (engl. blue, B) -kombinacijom odgovarajućeg intenziteta svake od tri osnovne komponente moguće je dobiti bilo koju nijansu boje -tri RGB zaslonske točke (pixel) smještene su vrlo blizu – ljudsko oko to vidi kao jednu točku

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) Vrste monitora s obzirom na tehnološku izvedbu: -s katodnom cijevi, CRT - Cathode Ray Tube -s tekućim kristalima, LCD - Liquid Crystal Display -s plinskom plazmom, PDP - Plasma Display Panel -OLED monitori - Organic Light-Emitting Diode CRT monitor:

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) Razlučivost (rezolucija) -mjera kakvoće slike na zaslonu monitora -iskazuje se brojem zaslonskih točaka, odnosno umnoškom uspravne i vodoravne razlučivosti (npr. 1280x1024)

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) RGB prikaz zaslonske točke: razmak zaslonskih točaka -udaljenost dvije RGB točke iste boje (od 0.2 mm do 0.3 mm).

-određuje razlučivost (ako je manji razmak između točaka, točaka može biti više = veća razlučivost)

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) LCD monitor: -djelovanje temelje na svojstvima tekućih kristala -prednosti: manje dimenzije i manja potrošnja energije PDP monitori: -za stvaranje slike koriste matricu s malenim ćelijama plina OLED monitri: -tehnologija temeljena na LCD-u i pozadinskom osvjetljenju LED diodama (mala potrošnja energije, izuzetno tanki (od 3 mm), čak i savitljivi)

14

1. Komponenta

Grafički izlazni uređaji – monitor (5/10) Razne konstrukcije OLED monitora:

1. Komponenta Primjeri osobnih računala

1. Komponenta

1. Komponenta

Serverska računala (poslužitelji/domaćini): Računala optimizirana da poslužuju druga računala putem računalne mreže Višekorisnička računala (omogućava primarno software, a potpomaže odgovarajući hardware) Obično imaju jači procesor ili više njih, više memorije i veći prostor za pohranu podataka Prema izvedbi dijele se na: -Samostalne serverske uređaje -Ugradbene (Rack) servere Česti kriteriji podjele servera: -prema namjeni (databse, aplication, Web, …)

-prema snazi -prema broju procesora -prema načinu povezivanja (samostalni vs. Klaster)

Primjeri servera i njihove ugradnje

1. Komponenta Mainframe računala: Velika računala Zauzimaju velike prostore Zbog stalnog smanjivanja veličine računala pojam mainfraim gubi značaj i izlazi iz upotrebe Još se često koriste u velikim poslovnim sustavima gdje obrađuju milione transakcija dnevno

http://www.evcomps.com/business-services/servers-networks.html http://1userverrack.net/2010/12/11/rack-server/ http://laynetech.net/helppics/server_rack_sample.htm

1. Komponenta

Super računala: Izrađuju se kao pojedinačna računala izuzetne (posebice procesorske) moći ili kao računalna struktura sastavljena od više moćnih računala koji su povezani paralelno, te se ponašaju se kao jedan sustav Izuzetno skupa računala koja se koriste na mjestima gdje je nužna velika numerička moć sustava (npr. znanstvene institucije) Najpoznatija super računala: -Cray Supercomputers -IBM Blue gene LX -Isabella u RH

http://thedifferent-asiri712.blogspot.com/ http://thedifferent-asiri712.blogspot.com/

15

1. Komponenta

1. Komponenta

Razvoj računalne komponente

Računala prema namjeni u mrežnom sustavu: Klijenti Serveri

POSLUŽITELJ

KLIJENT http://www.esri.com/news/arcnews/spring01articles/gnet.html

1. Komponenta

1. Komponenta

Osnove arhitekture Klijent-Poslužitelj:

Evolucija klijentske računalne tehnologije

90te

80te

90te

Me

Me

10te

http://brel54.blogspot.com/2010_11_01_archive.html

1. Komponenta

1. Komponenta

Evolucija serverske infrastrukture

Od pojedinačnih servera do klastera servera

90te

danas

http://www.intelliadmin.com/index.php/2006/12/dell-to-produce-green-machines/ http://cloudscaling.com/blog/cloud-computing/debunking-the-no-such-thing-as-a-private-cloud-myth

http://niceware.blogspot.com/2009/10/ubuntu-server-edition.html

16

1. Komponenta Klasteri servera – kako je krenuo Google

PITANJA!

http://www.codinghorror.com/blog/2007/03/building-a-computer-the-google-way.html

2. Komponenta

2. Komponenta MMS strukture

Pojam računalne mreže sustav koji povezuje različite ili slične računalne uređaje u jednu cjelinu u telekomunikacijskom i podatkovnom smislu, mreža povezuje: -uređaje za obradu podataka i -komunikacijske uređaje: povezivanje se ostvaruje na: -međudržavnom planu -unutar pojedine zemlje -unutar pojedinog grada -unutar pojedine lokalne cjeline

2. Komponenta

2. Komponenta

Pojam računalne mreže sustav koji povezuje različite ili slične računalne uređaje u jednu cjelinu u telekomunikacijskom i podatkovnom smislu, mreža povezuje: -uređaje za obradu podataka i -komunikacijske uređaje: povezivanje se ostvaruje na: -međudržavnom planu -unutar pojedine zemlje -unutar pojedinog grada -unutar pojedine lokalne cjeline

Struktura klasične Lokalne i Globalne mreže

http://www.abcomega.com/security.html

http://www.zephyrcorp.com/secure-remote-host-access-isa.htm

17

2. Komponenta

2. Komponenta

Povijesni nastanak računalnih mreža: 1. i 2. generacija računala

Povijesni razvitak računalnih mreža: 3. i 4. generacija računala (rad su udaljenih mjesta)

http://www.cci-compeng.com/ Unit_5_PC_Architecture/ 5203_1st_Generation.htm

http://www.ccicompeng.com/Unit_5_PC_Architecture/5205_3rd_Generation.htm

http://www.ccicompeng.com/Unit_5_PC_Architecture/5204_2nd_Generation.htm

2. Komponenta

Povijesni razvitak računalnih mreža 5. generacija računala

2. Komponenta

Povijesni razvitak računalnih mreža: početkom 1980-ih ekspanzija računalnih mreža prve mreža bile prilično kaotične – nekompatibilne različite tvrtke guraju različite standarde rješanje problema je LAN

http://www.mylot.com/w/keywords/floppy+disk.aspx

http://www.vintage-computer.com/ibmpcat.shtml

problem razmjene podataka

http://www.businessfacilities.com/blog/2007_06_01_archive.php

http://jehanhariadhi.blogspot.com/

2. Komponenta

http://tha-luphavid.blogspot.com/

LAN (Local Area Network) Najčešći tip podatkovne mreže obično organizirana unutar nekakve organizacije (firme, sveučilišta) i sl. bitna karakteristika LAN-a - čvorovi su međusobno povezani obično vrlo brzim komunikacijskim vezama (tipične brzine prijenos 100 Mbps). Česti pojavni oblici LAN-a: -Ethernet – najčešće korišten -FDDI - Fiber Distributed Data Interface -Token Ring Načelna organizacija LAN-a: -Međučvorovi (ruteri, gatewayi, switchevi) omogućavaju spajanje više LAN mreža koje tako tvore veću LAN mrežu.

-Međučvorovi također omogućavaju spajanje LAN na WAN (Wide Area Network).

http://assignmentlanka.blogspot.com/2009/08/history-of-local-area-networks-lan.html

2. Komponenta

Topologija računalnih mreža: Definira kategorije po kojima možemo utvrditi: -sastavne dijelove računalne mreže i -način rada računalne mreže Temeljem kategorija može se: -razložiti mreae na manje sastavne dijelove -napraviti raspored (tlocrt) elemenata mreže -opisati način pristupa manjim djelovima (segmentima) mreže i dr.

Razlikuje se: fizička topologija i logička topologija Fizička topologija: -prikazuje tlocrt fizičkog rasporeda čvorova u mreži -oblici: point-to-point, bus, star, tree, mash Logička topologija: -prikazuje tlocrt putanje podataka između čvorova -povezane se s načinom na koji se pristupa mediju za slanje podataka (MAC–Media Access Control) -bavi se primjenom komunikacijskih protokola

18

2. Komponenta

Topologija lokalnih mreža:

2. Komponenta

Višerazinska struktura LAN-a:

Hub

http://torajaunique.blogspot.com/2010/10/pengenalan-jaringan-lan-dan-topologi.html http://www.tomsguide.com/us/lan-party-how-to,review-496-3.html

2. Komponenta

Povezivanje Hub-ova sabirničkom (Bus) infrastrukturom:

http://computer.howstuffworks.com/lan-switch2.htm

2. Komponenta

WAN (Wide Area Network) Mreže koje pokrivaju zemljopisno velika područja Tipične brzine prijenosa od 2 Mbps, 34 Mbps, 45 Mbps, 155 Mbps, 625 Mbps.

http://www.dicofr.com/cgibin/n.pl/dicofr/definition/20010101005444

http://www.networkingtipsblog.com/networking/wan-computer-networks/

2. Komponenta

Poprečne veze na veće udaljenosti LAN-om:

http://www.omnitron-systems.com/applications/application_cwdm.php

2. Komponenta

Tehnologije umrežavanja:

BAKAR – Troškovi eksploatacije – Kvaliteta instalacije – Ograničenja propusnog pojasa – Preslušavanje , EMI, FIME – Volumen i težina kabela Da li garantira budćnost?

BEŽIČNE TEHNIKE – Trošak – Mali pojas – Sigurnost – Pozdanost – Nova tehnologija

OPTIKA – Trošak komponenti – Trošak elektronike – Kompliciranost instalacije – Nije prikladna za spajanje telefona Idealan, no ne čini se isplativ ... JOŠ

19

2. Komponenta MMS-a

2. Komponenta MMS-a

Građa lokalne mreže:

Građa lokalne mreže: 4 Pair Cat5 UTP, FTP or S-FTP

PASIVNA OPREMA

PASIVNA OPREMA

KABLOVI (koaksijalni,optika/UTP Cat. 5)

KANALICE

UTIČNICE

VEZIVNI ELEMENTI

UTIKAČI (RJ 45)

PATCH PANELI

2. Komponenta MMS-a Građa lokalne mreže:

RACKovi

ORMARI (s opremom)

2. Komponenta MMS-a

Najjednostavnija mrežna veza:

AKTIVNA OPREMA MREŽNE KARTICE

ZVJEZDIŠTA (HUB) PREKLOPNICI (SWITCH) ROUTERI PRISTUPNA MJESTA (ACCESS POINT)

http://anww.org/2009/09/how-to-connect-my-desktop-to-laptop-using-ethernet-

/

through-wireless-for-internet

2. Komponenta MMS-a Ožičenje i mrežni koncentrator - hub Današnja generacija Etherneta zove se Twisted Pair Ethernet ili TP Ethernet.

Svako računalo vezano je zasebnom twisted pair žicom (paricom) na mrežni koncentrator hub.

Mrežno sučelje izvedeno je kao mrežna kartica s RJ-45 konektorom (sličan kao za telefon).

2. Komponenta MMS-a Hub vs. Swich (pojmovi) Hub je uređaj koji pojačava signal i povećava domet, ali ujedno proslijeđuje kolizij Veliki broj uređaja na jednom mrežnom segmentu je dovodio do velikog broja kolizija i time smanjivao pozitivne karakteristike mreže Switch je u osnovi bridge sa više portova (spojnih mjesta) Kao i hub switch ima više portova za spajanje mrežnih uređaja (računala) http://jehanhariadhi.blogspot.com/

20

2. Komponenta MMS-a Hub vs. Swich (razlika) Hub: -komunikaciju dva uređaja čuje se na svim portovima -time se onemogućuje istovremena komunikacija neka druga dva Swich: -komunikacija dva uređaja izolirana samo na portove na kojima su spojeni uređaju koji trenutno komuniciraju

2. Komponenta MMS-a

2. Komponenta MMS-a

2. Komponenta MMS-a

Paketna sklopka - packet switch Paketna sklopka (packet switch) je uređaj koji ima dvije vrste ulazno/izlaznih priključaka (port-ova).

Prva vrsta priključaka radi na velikoj brzini i služi za priključivanje veza prema drugim sklopkama.

Druga vrsta priključaka radi na manjoj brzini i služi za priključivanje računala.

Osnovna zadaća sklopke je prebacivanje cijelih paketa s jednog priključka na drugi.

Dakle paket koji je stigao s jednog računala ili jedne telekomunikacijske veze može se usmjeriti prema drugom računalu ili drugoj vezi.

Nešto složenija mrežna veza (hub ili swich):

Nešto složenija mrežna veza:

http://www.nagapattinam.tn.nic.in/nic.html

2. Komponenta MMS-a Evolucija u bakru:

2. Komponenta MMS-a

UBRZANJE LAN – a Mbit/s 1200 FIBRE CHANNEL

1100 1000

GIGABIT ETHERNET

900 800

ATM (622)

700 600 500 400 FDDI 300 200 100

ETHERNET

Token Ring ATM (155)

RS 232 (<19.2 Kbps) 1975

1980

1985

1990

1995

2000

Godina

http://www.intel.com/standards/case/case_ethernet.htm

21

2. Komponenta MMS-a

Hub – Switch – Router /zadaci/:

2. Komponenta MMS-a Hub – Switch - Router:

http://yudhakurniawan.wordpress.com/category/comptia/ http://www.cisco.com/en/US/tech/tk389/tk689/technologies_tech _note09186a00800a7af3.shtml

2. Komponenta MMS-a Baka vs. Optika lokalno:

2. Komponenta e-Poslovanja Bežična pristupna točka - Access Point Da bi se više računala bežično povezalo u mrežu, slično kao kod žičanog povezivanja, potreban je dodatni uređaj koji će obaviti usmjeravanje komunikacije među računalima Kod žičanog povezivanja to je mrežni koncentrator (hub) Kod bežičnog povezivanja to je pristupna točka (access point) Računalo koje se bežično povezuje mora posjedovati bežičnu mrežnu karticu

http://www.cedmagazine.com/News-Motorola-GPON-enterprise-LAN-051809.aspx

2. Komponenta MMS-a WireLess LAN Infrastruktura:

2. Komponenta MMS-a

Pristupno mjesto i bežične mrežne kartice:

22

2. Komponenta MMS-a

Lokalno bežično umrežavanje:

2. Komponenta MMS-a

Lokalno bežično umrežavanje:

http://www.dlinkworks.com/DWL-2100AP.asp

http://www.ozcableguy.com/3G.asp

2. Komponenta MMS-a

Lokalno bežično umrežavanje:

http://windows.microsoft.com/hr-HR/windows-vista/Sharingmedia-on-a-network-using-Windows-Media-Player

2. Komponenta MMS-a

Bežična mrežna preklapanja:

2. Komponenta MMS-a

Standardi lokalnog umrežavanja:

http://www.routerfreak.com/wireless-local-area-networks/

2. Komponenta MMS-a

Može to bežično i kompliciranije:

http://www.enduriawireless.ca/ http://www.zdnet.com/topics/access+point

23

2. Komponenta MMS-a

Bežični sustavi prijenosa s obzirom na udaljenost

http://en.kioskea.net/contents/wireless/wlintro.php3

2. Komponenta MMS-a

SAN (System Area Network) obično mreža u jednoj prostoriji povezuje komponente većeg računalnog centra danas paralelni višeprocesorski sustavi spojeni sa serverima na kojima su baze podataka nazivaju se i Storage Area Networks

http://www.olson-technology.com/mr_fiber/glossary-s.htm

2. Komponenta MMS-a Unutar SAN-a:

http://hubpages.com/hub/What-are-the-differences-between-servers

2. Komponenta MMS-a

Bežični sustavi prijenosa s obzirom na mobilnost

http://www.sciencetext.com/finding-a-private-place-on-the-wireless-net.html

2. Komponenta MMS-a

Važnost SAN-a: unutar njega se organizira elektroničko poslovanje najčešći elementi:

http://yiusan.wordpress.com/2009/10/03/server-farm-scalability/

2. Komponenta MMS-a

Povezivanje SAN-a i WAN-a:

http://hubpages.com/hub/What-are-the-differences-between-servers

24

2. Komponenta MMS-a

Vrste mreža s obzirom na udaljenost

2. Komponenta MMS-a

Vrste mreža s obzirom na udaljenost udaljenost 10 m 100 m 1 km 10 km 100 km 1000 km 10000 km

lokacija soba zgrada niz zgrada grad država kontinent planet

mreža LAN MAN WAN INTERNET

http://sysadminworkshop.blogspot.com/2007/10/day-twenty-network-types-and-topologies.html

2. Komponenta MMS-a Povezivanje na globalnu mrežu: Spaja se računalo ili više njih (LAN) na davatelja internetskih usluga (Internet Service Provider.- ISP) Povremene veze (Dile-Up veze): -Modemska veza -ISDN veza -GSM veza Stalne veze: -Iznajmljena parica/svjetlovod -Kablovski modemi -ADSL veza

2. Komponenta MMS-a

2. Komponenta MMS-a Internet service provider:

2. Komponenta MMS-a Konekcija na ISP:

Izbor načina spajanja = brzine prijenosa:

http://thedifferent-asiri712.blogspot.com/

http://www.experts-exchange.com/Software/Misc/Q_24062209.html

http://computer.howstuffworks.com/internet/basics/internet-infrastructure1.htm

http://support.novell.com/techcenter/articles/nc1998_12b.html http://soprandi.com/computer.htm

25

2. Komponenta MMS-a

2. Komponenta MMS-a

Pristup internet: Pozivne terminalske veze - tekstualni način rada Mobilni pristup Bežični pristup Izravna veza – LAN mreže izravno povezane internetom optičkim kabelom SLIP telefonska linija i modem, 9600bps PPP telefonska linija i modem, veće brzine i pouzdanosti ISP - Internet Service Provider – kod nas HTnet, Vipnet, Globalnet, CARNet..

DSL linije - digitalne telefonske veze + dsl modem.

Stalna veza sa internetom.

Dijeli telefonski liniju na 3 kanala 1 za telefonske razgovore i 2 za Internet.

ADSL dijeli 2 kanala nesimetrično tako da se za slanje koriste manje brzine nego za primanje podataka.

Važno – udaljenost pozivnog DSL modema mora biti manja od 2.7 km Kabelski modem – pojedini sustavi kabelske televizije dopuštaju pristup Internetu putem koaksijalnog kabela kojim se prenose televizijski signali 10 –20 puta brži od klasičnog modema WebTV - satelitska antena

2. Komponenta MMS-a

2. Komponenta MMS-a

Suvremene globalne mreže

GLOBALNA MREŽNA INFRASTRUKTURA SVJETLOVODI TELEFONSKI (BAKRENI) KABLOVI RADIO ODAŠILJAČI SATELITSKE VEZE

Zemaljska vs. zračna http://www.spacenet.com/satellitetechnology/hybrid/

2. Komponenta MMS-a

2. Komponenta MMS-a

Suvremene globalne bežične mreže i ISP-ovi

VEZA NA SVJETLOVODE OPREMA:

OPTIČKI SWITCH/ATM SWITCH ROUTER

VEZA NA “ŽIVU” TELEFONSKU LINIJU OPREMA:

MODEM (int./ext.)

ISDN KOMPLET ADSL

VEZA NA “MRTVU” TELEFONSKU LINIJU OPREMA:

MODEM

http://elxireit.com/images/

ROUTER

26

2. Komponenta MMS-a

2. Komponenta MMS-a

Infrastruktura mobilne komunikacijske mreže:

Kratka priča o evoluciji mobilne tehnologije:

http://www.pcpress.info/info/osvrti/p c-press-4g-pred-vratima/

2. Komponenta MMS-a

Bežični sustavi prijenosa s obzirom na standarde

http://www.vivasemfio.com/blog/category/ieee_institute_electrical_electronics_engineers/

2. Komponenta MMS-a Drugi sustavi komnikacije:

2. Komponenta MMS-a Podjela bežičnih tegologija :

http://www.novimobiteli.com/hsdpa/

2. Komponenta MMS-a Potpuno bežično:

http://computer.yourdictionary.com/is-136 http://www.myboxpro.com/notebook-news/3g-the-future-of-laptop-wi-fi

27

PITANJA! 3. Komponenta MMS strukture

3. Komponenta

Pojam programske tehnologija: Tehnologija koja sudjeluje i/ili obavlja obradu podataka koristeći se računalima i računalnim komunikacijama Engleski naziv za ovu tehnologiju: -software (meka roba) Softver čine: -podaci i -računalni programi (programska rješenja, programske aplikacije) Podjela računalnih programa:

http://www.softdistrict.com/types-of-computer-software/

3. Komponenta

Pojam operacijskog sustava: “Operacijski sustav je specijalan program ili skupina programa koji upravlja računalom u smislu sklopovlja (engl. hardware) i programske podrške (engl. software).

Operacijski sustav tvori osnovnu podršku za različite dodatne programe odnosno softver, pružajući različite usluge. Takve usluge su na primjer upravljanje procesima, upravljanje memorijom, upravljanje datotečnim sustavima, mrežna podrška, upravljanje sigurnošću, grafičko ili tekstualno sučelje, upravljački programi za specifično sklopovlje i sl.”

Korunić, D: Uvod u kernel, http://sistemac.carnet.hr/node/76 Podjela OS-a s obzirom na MM (sučelje) tekstualno orijentirani operacijski sustavi grafički (multimedijalni) operacijski sustavi

3. Komponenta

Podaci: Sve ono što se može digitalizirati Predmeti obrade, nositelji informacija Računalni programi: Upute računalu kako da obrađuje podatke Čine ih nizovi upravljačkih instrukcija Različite uloge u sustavu obrade podataka Podjela s obzirom na orijentaciju: -Sistemski (sustavni) programi – orijentirani k ICT-u -Aplikativni (korisnički) programi – orijentirani rješavanju specifičnih zadataka Podjela sistemskih programa: -operacijski sustavi -uslužni programi (Utilities) -temeljni komunikacijski programi Podjela korisničkih programa: -mnoštvo vrsta (poslovni programi, uredski alati, igre, Web programi, …)

3. Komponenta

Podjela operacijskih sustava prema načinu upotrebe: Prema načinu upotrebe: -Klijentski (jednokorisnički) -Serverski (Višekorisnički) Razlike su u: -implementaciji sigurnosti -stabilnosti i sklabilnosti -hardverskim zahtjevima -programima Najpoznatiji OS-i današnjice: -Windows -Unix/Linux -MacOS Klasifikacija Windows inačica: -Klijentski: Windows 95, 98, ME, NT Workstation, 2000Pro, XP, Vista, 7 -Serverski: Windows NT Server, 2000 Server, 2003 Server, 2008 Server, 2010 Server

28

3. Komponenta

Windows OS Windows je operacijski sustav za osobna računala.

Proizvođač - Microsoft Corporation (tvrtku Microsoft utemeljili su u travnju 1975.godine Bill Gates i Paul Allen) Razvila ga tvrtka Seattle Computer Products i nazvala ga 86 - DOS 1980- Microsoft s IBM-om ugovara prodaju operacijskog sustava za osobno računalo IBM PC polovinom 1981.godine Microsoft isporučuje prvu inačicu - MS-DOS 1.0 ( Microsoft Disk Operating System ) - MS-DOS postaje najrasprostranjeniji operacijski sustav za osobna računala. sljedi razvoj operacijskog sustava s grafičkim korisničkim sučeljem

3. Komponenta Windows OS 10.studenog 1983.godine Microsoft prvi puta najavljuje program Windows Windows interface - grafičko korisničko sučelje (GUI- Graphical user interfaces) koje je namijenjeno uporabi uz MS-DOS: - koristiti bitmap prikaz, nudeći pravi WYSIWYG - grafički usmjeren program, sa značajnim korištenjem grafičkih simbola – ikona (icons) - naglasak na ergonomiju Windowsi aplicirani na hardwareu proizvođača IBM (Industrial Business Machines )

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

Windows OS Windows programiran u jeziku Pascal, kasnije Lattice C, a zadnje verzije pisane su za Microsoft CCompiler Dozvoljava neposrednu manipulaciju na ekranu npr.omogućavajući korisnicima programa za obradu teksta pomicanje lijeve i desne margine dokumenata mišem, umjesto da se prethodno računaju i upisuju određene vrijednosti U sebi sadržava paradigmu objekt-aktivnost, tako da korisnik prvo odabere objekt, a zatim označi aktivnost Nudi standardne očekivane elemente, kao što su npr. izbornici, standardni elementi prozora i vođenje dijaloga- implicira dosljednost među aplikacijama

Windows OS 22.svibnja 1990 – Bill Gates u New York Cityju objavio inačicu Windows 3.0 ( istovremena obrada više zadataka ( multitasking )), mogućnost pristupa memoriji iznad 640K, mnogo snažniji korisnički Interface, poboljšani ( 386 ) način rada s velikom memorijom i mogućnošću izvršavanja više DOS programa, dodatni programi su Menager i File menager, podrška računskim mrežama, podrška za više od 16 boja, najprodavaniji interface u povijesti prije razvijanja novih aplikacija Svaka demonstracija Windowsa uključivala je Microsoft Excel, Aldus PageMaker i gotovo ništa drugo

Windows OS Windows 1.0 - najavljen 1983.godine,ali je razvoj kasnio pa je izašao 1985.godine u studenom; izbor aplikacija je malen pa je i prodaja bila skromna Osnovne značajle prve verzije: grafičko okruženje s izbornicima, nepreklapajućim prozorima i podrškom za miš, grafika nezavisna od pisača i tip grafičke kartice i monitora, mogućnost višeprogramskog rada Windows aplikacija Windows 2.0 (Windows/286) - uveden u jesen 1987.godine, donosi nova unaprijeđena Windows okruženja i ikone Windows/386 - izašao je krajem 1987.godine, veće mogućnosti 80386 procesora, dodana mogućnost rada više DOS aplikacija u proširenoj memoriji

Windows OS Windows 3.1 - izašao u travnju 1992.godine sa značajno povećanom brzinom rada, korisnik može obavljati više različitih poslova (imati više otovrenih aplikacija), prestala podrška realnom ( 8086 ) načinu rada, podrška za True Type fontove, povezivanje i uključivanje objekata, podrška za Multimedia Device Windows NT - predstavljen 1993.godine, namjenjen za velikim i zahtjevnim sistemima kao što su radne stranice i mrežni serveri, korisnički interface sličan Windowsu 3.1, ali je način rada bitno drugačiji: temelji se na drukčijoj jezgri programa, 32-bitne pristup, koji omogućava do 4 GB memorije, ugrađena podrška za mreže ( LAN Manager i TCP/IP), ugrađeni sigurnosni mehanizmi

29

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta Windows Media Center: vizija

Windows OS Windows 95 - pojavljuje se 24.kolovoza 1995.godine, novi izgled ekranskog prikaza, temelji se na Intel procesorima, novi dio je sustav za upravljanje datotekama, korisničko sučelje lakše i pristupačnije za rad, uvedena je Plug and Play tehnologija, rad u zaštićenom modu i to kao 32-bitni OS, mogućnost korištenja brzog FAT 32 datotečnog sustava Windows 98 - mnoštvo programa s tisućama naredbi i različitih mogućnosti, nisu novi OS, to je dobra stara 95 – ica, sa ispravljenim bugovima i integriranim Internet sučeljem, prilagođeni su korisniku, jednostavna nadogradnja, podrška za DVD, USB (Universal Serial Bus), bolja zaštita od rušenja sustava, telefoniranje pomoću računala

Windows Media Center: vizija ustupio: Goran Mataić Microsoft

Jednostavno korištenje uređaja za zabavu +

+

Platforma za nezavisne aplikacije

Windows OS Windows 2000 - verzija NT-a, na tržištu se pojavio u četiri oblika: Windows 2000 Professional (nasljednik NT Workstationa i koristi se za upotrebu na osobnim računalima - može se nadograditi na Windoes 95 i 98), Windows 2000 Server, Windows 2000 Advanced Server, Windows 2000 Datacentar Server Windows ME ( Millenium Edition ) - dizajnirani za kućne korisnike, ima poboljšane multimedijske mogućnosti, komunikacija s uređajima i računalima Windows XP - kratica eng.ExPerience – iskustvo, dvije izvedbe: XP Home Edition (bez naprednijih mogućnosti umrežavanja i zaštite podataka, ne podržava rad sa više procesora) i XP Professional Windows Vista = multimedija centar

Windows Media Center: Načinjen za kućnu zabavu 1.

Home Office

2.

Bedroom

3.

4.

Family Room Any room

Windows Media Center PC

Uređaji spojeni na TV

Media Center korisnicima daje kontrolu nad vrhunskom bibiliotekom digitalne zabave – omogućujući im da uživaju kad god požele u svojim vlastitim multimedijskim sadržajima, kao i u kolekcijama digitalnih sadržaja koji su neograničeni, poput Weba i videoteke filmova.

3. Komponenta

Small Business

Memories

Data Backup and Security

TV and Movies

Sales and Marketing

• Exploding popularity • Top Mix Shift opportunity

Gaming

Music

Communication

Productivity

Financial Management

Collaboration and Mobility

DVD Player with built-in Windows Media Center Extender receives signal from Media Center PC and displays pictures and online music and movie services

Digital TV with built-in Media Center Extender receives signal from Media Center PC and displays live and recorded HDTV, photos, and home videos

3. Komponenta

Windows Media Center: verzije Sadržaji Vista paketa Consumer

XBox 360 with Media Center Extender receives signal from Media Center PC and plays music and live and recorded TV

Media Center Extender: Pristup od svuda

Enterprise Optimize Desktop Infrastructure Find, Use, Share Information Enable Mobile Workforce Security and Compliance

Temeljni komunikacijski programi i osnove računalnih komunikacija: temeljni komunikacijski programi su programi koji omogućavaju računalnu komunikaciju i dio su sistemskih programa svaka komunikacija se temelji na protokolima protokol je dogovor (ili skup pravila) između dvije strane koje komuniciraju o tome kako će se komunikacija odvijati protokolima se riješava: -kontrola toka -kontrola pogreške -sinkronizacija -adresiranje računalni komunikacijski sustav (ISO standard): -definiran hijerarhijski - po slojevima -za svaku razinu definira se protokol i sučelje (interakcija) s drugim hijerarhijskim slojem

30

3. Komponenta

OSI (Open System Interconnection) mrežni model: nastao kao krajem 70-ih definiran kao ISO (International Organization for Standardization) standard apstraktni i konceptualni opis dizajna protokola komunikacijskih i računalnih mreža predstavljen u obliku sedam slojeva: -Fizički sloj (Physical Layer) -Podatkovni sloj (Data Link Layer) -Mrežni sloj (Network Layer) -Prijenosni sloj (Transport Layer) -Sesijski sloj (Konferencijski, Sjednički ili Razgovorni sloj – Session Layer) -Prezentacijski sloj (Presentation Layer) -Aplikacijski sloj (Application Layer) http://www.networkguruz.com/protocols/osi-reference-model/

3. Komponenta

Princip OSI komunikacije: Kada uređaj spojen na mrežu, (npr. osobno računalo) šalje podatke mrežom (npr. e-mail) ti podaci putuju “niz” slojeve OSI modela, sve do zadnjeg, fizičkog sloja Kada te podatke prima uređaj spojen na mrežu, oni putuju obrnutim putem, od najnižeg fizičkog sloja, pa sve do najvišeg aplikativnog Enkapsulacija - proces slanja podataka niz OSI De-enkapsulacija – obrnuti proces od enkapsulacije Važnost OSI komunikacije -omogućava sklapanje komunikacijskog lanca od modula različitih proizvođača http://www.conniq.com/Networking_OSI-Model.htm

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

Dijelovi OSI sustava:

TCP/IP model vs. OSI model

Dijelovi OSI sustava:

TCP/IP model - IP Sloj Aplikacijski

Transportni

Protokol DNS, DHCP, TLS/SSL, TFTP, FTP, HTTP, IMAP, IRC, NNTP, POP3, SIP, SMTP, SNMP, SSH, Telnet, BitTorrent, RTP, rlogin, …

TCP, UDP, DCCP, SCTP, IL, RUDP,

Mrežni

IP (IPv4, IPv6), ICMP, IGMP, ARP, RARP, …

Podatkovni

Ethernet, Wi-Fi, Token ring, PPP, SLIP, FDDI, ATM, DTM, Frame Relay, SMDS, …

http://hr.wikipedia.org/wiki/IP

http://learn-networking.com/tcp-ip/the-tcpip-stack-and-the-osimodel

31

3. Komponenta

IP adrese: Svaki mrežni uređaj (npr. računalo) koji je spojen na Internet ima jedinstvenu IP adresu (Internet Protocol address) Kod WAN-a IP adrese dodjeljuje NIC (Network Information Center) Kod LAN-a IP adrese odabire administrator mreže.

IP adresa sastoji se od: -32 bita - 4 byte-a (4 x 8 bitova) -brojevi se odvajaju točkama (XXX.XXX.XXX.XXX) -svaki byte zapisuje se decimalno (od 0 do 255) npr. 192.168.2.100 ukupan broj adresa: 4,294,967,296 danas - submaska određuje klasu

3. Komponenta

IP adresiranje: Dojam velike homogene mreže s jedinstvenom uslugom S pomoć IP adresa stvaraju se virtualne mreže Fizičko vs. IP adresiranje Adresiranje u virtualnoj mreži neovisan o fizičkim adresama Dvije aplikacije ili dva korisnika izmjenjuju poruke bez znanja fizičkih adresa Informaciju o fizičkim adresama trebaju samo niži slojevi protokola http://www.scribd.com/doc/42927848/KLASE-IP-ADRESA

http://www.gradnis.net/tutorijali/osnovi-ipadresa-i-tcpip-protokola-sta-je-to-)/

3. Komponenta

IP adresiranje: Svaki čvor u mreži ima svoj broj koji se naziva Internet Protocol address ili skraćeno IP adresa Svaki paket koji se šalje kroz virtualnu mrežu u zaglavlju ima IP adresu polaznog i dolaznog čvora Sva komunikacija se odvija jedino korištenjem IP adresa http://www.scribd.com/doc/42927848/KLASE-IP-ADRESA

3. Komponenta

Struktura IP adrese: IP adresa se dijeli na: -Prefiks ili adresa mreže (network number / ID) identificira fizičku mrežu u kojoj se čvor nalazi (host) -Sufiks označava pojedinačni čvor u mreži (host ID) Dvije fizičke mreže ne mogu imati istu mrežnu adresu i dva čvora u istoj fizičkoj mreži ne mogu imati isti sufiks Primjer za IP adresu: 152.111.101.101 -network ID - 152.111 -host ID - 103.124.

http://www.tarife-dsl-vergleich.de/tech-how-to/statische-ipvergeben.html

3. Komponenta

Klasno i bezklasno IP adresiranje: Klasno adresiranje IP adresa: -označavalo se sa A do E klase -primjer: IP adresa 192.168.2.100 Što je u adresi čvor a što mrežna adresa?

-primarne klase IP adresa: A, B i C (A klasa ima velik broj čvorova – velik sufiks, a mali boj mreža; kod klase C obrnuto) -sekundarne klase IP adresa: D i E Besklasno adresiranja: -adresni prostor od 232 adrese je podijeljen na blokove različitih veličina -blokovi ne pripadaju klasama -korisniku (organizaciji) se dodjeljuje blok veličine koja najbolje odgovara njenim potrebama -načina rješavanja problema nedostatka IPv4 prostora

3. Komponenta

Klasno IP adresiranje: Prva 4 bita adrese određuju klasu IP adrese Klase A, B, C su primarne klase i koriste se za adresiranje čvorova Klasa D se koristi za multicasting (skup čvorova dijeli multicast adresu, svaki dobiva kopiju svakog paketa poslanog na multicast adresu)

http://web.studenti.math.hr/~manger/mr/MrezeRacunala-13.pdf

32

3. Komponenta

Dijeljenje adresnog prostora kod Klasnog adresiranja Iz decimalne notacije nije moguće lako očitavanje tipa mreže Tipovi se prepoznaju po rasponima vrijednosti prvog okteta (bit 1-8 =28 = 256)

Klase IP adresa nisu jednakih veličina Primjer-prvi bit u IP adresi klase A mora biti 0 Broj mreža odnosno računala po mreži ovisi o klasi adresa

3. Komponenta

Bezklasno IP adresiranje: Problem manjka IP adresa Privremeno rješenje: -podmrežno adresiranje (subnet adressing) i -bezklasno adresiranje (classless addressing) IP adresa (oznaka A) se dijeli na sufiks i prefiks pomoću adresne maske (oznaka M) Adresna maska M je dodatni 32-bitni broj Par (A,M) se zapisuje u Classless Inter-Domain Routing – CIDR npr. 128.10.2.3/16 (16 broj bitova adresne maske) Opći oblik CIDR-a: IP.IP.IP.IP/DULJINA_PREFIXA Bezklasna adresa je uređeni par (A,M) Duljina prefikasa – određuje broj bitova adresa mreže, a ostalo su bitovi čvorova

3. Komponenta

Koncept podmreže (subnet): Temelji se na primjeni mrežnih maski (subnet mask) Mrežna maska: Omogućava formiranje podklase (tj. podmreže) unutar jedne IP adresne klase 32-bitni broj (4x8bitova) Pomoću maske se utvrđuje koji dio početne IP adrese označava adresu mreže Svaki bit mrežne maske koji ima vrijednost 1, označava da bit IP adrese na istoj poziciji pripada dijelu adrese koji predstavlja mrežu

3. Komponenta

Broj IP adresa u klasnom sustavu:

Raspodjela IP prostora: Klasa A - velika poduzeća (globalna mreža – npr.

IBM - 9.0.0.0.)

Klasa B -poduzeća srednje veličine Klasa C - mala poduzeća (jedna lokalna mreža) Problem promjene veličine poduzeća: Ovaj problem ograničenja adresiranja po klasama, rješava se konceptom podmreže (subnet) i privatnim IP adresama

3. Komponenta Primjer bezklasne adrese: Upotreba linux instrukcije ipcalc: # ipcalc -n 193.198.1.0/28 Address: 193.198.1.0 11000001.11000110.00000001.0000 0000 Netmask: 255.255.255.240 = 28 11111111.11111111.11111111.1111 0000 Wildcard: 0.0.0.15 00000000.00000000.00000000.0000 1111 => Network: 193.198.1.0/28 11000001.11000110.00000001.0000 0000 HostMin: 193.198.1.1 11000001.11000110.00000001.0000 0001 HostMax: 193.198.1.14 11000001.11000110.00000001.0000 1110 Broadcast: 193.198.1.15 11000001.11000110.00000001.0000 1111 Hosts/Net: 14 Class C http://sistemac.carnet.hr/node/330

Maska /28 znači da je moguće adresirati 14 hostova: -zbog maske ostalo 24=16 slobodnih adresa -od 16 oduzima se 2 za mrežnu i broadcast adresu -raspoloživ raspon adresa:193.198.1.1 - 193.198.1.14 Broadcast & Multicast -Paket koji izvana dođe na adresu mreže bit će dostavljen svim čvorovima u toj mreži

3. Komponenta

Primjeri IP adresa:

33

3. Komponenta e-Poslovanja

Rezervirane IP adrese: Broadcast i Multicast adrese Loopback adrese: -koriste ih programeri za testiranje software-a koji koristi TCP/IP protokol -imaju mrežni prefiks 127/8. (npr. 127.0.0.1) Adresa 255.255.255.255 (limited broadcast adress): -koristi se za lokalno slanje paketa kroz cijelu lokalnu mrežu (prilikom starta mreže) Ostalo/Rezime: PREFIKS

SUFIKS VRSTA ADRESE

SVRHA

sve 0

sve 0

ovo računalo

mrežna adresa

sve 0

mreža

koristi se prilikom podizanja sustava identifikacija mreže

mrežna adresa

sve 1

usmjerena difuzija

difuzija u specifičnoj mreži

sve 1

sve 1

ograničena difuzija

difuzija u lokalnoj mreži

127

bilo što

loopback

testiranje

3. Komponenta

Primjer logičke topologije mreže 1/3: Aadresa mreže 192.165.11.XXX (adresa klase C) Maksimalan broj čvorova je 254 čvorova Veći broj čvorova u mreži ruši performanse mreže (čvorovi se otimaju za pristup fizičkom mediju) Npr. mreža ima72 čvora i loše performanse Administrator mreže je odlučio mrežu podijeliti u tri različite mreže (tj. u tri logičke i funkcionalne cjeline) koje će povezati usmjerivačima.

Grupiranje čvorova: -LAN 1 Računovodstvo - 14 korisnika (čvorova) -LAN 2 Programeri - 28 korisnika (čvorova) -LAN 3 Prodaja, Marketing i Administrativna podrška - 30 korisnika (čvorova)

3. Komponenta

Primjer logičke topologije mreže 3/3: Routeranje (usmjeravanje) u mreži:

3. Komponenta

Privatne i javne IP adrese: Javne IP adrese su jedinstvene, globalne i standardizirane Privatne adrese mogu biti duplicirane uz uvjet da se ne nalaze u istoj lokalnoj mreži Prilikom izlaska iz lokalne mreže na Internet, privatna adresa IP adresa se pretvara u javnu IP adresu pomoću metoda: -NAT (Network Address Translation) i -PAT (Port Address Translation) Adresa 0.0.0.0 - 0.255.255.255 10.0.0.0 - 10.255.255.255 127.0.0.0 - 127.255.255.255 169.254.0.0 - 169.254.255.255 172.16.0.0 - 172.31.255.255 192.0.2.0 - 192.0.2.255 192.88.99.0 - 192.88.99.255 192.168.0.0 - 192.168.255.255 198.18.0.0 - 198.19.255.255 224.0.0.0 - 239.255.255.255 240.0.0.0 - 255.255.255.255

Namjena nul-adrese Privatne adrese Lokalni host ('loopback' adresa) Zeroconf Privatne IP adrese Dokumentacija i primjeri IPv6 prema IPv4 relay Anycast Privatne IP adrese Network Device Benchmark Multikast Rezervirano

Klasa A A A B B C C C C D E

Broj adresa 16,777,216 16,777,216 16,777,216 65,536 1,048,576 256 256 65,536 131,072 268,435,456 268,435,456

3. Komponenta

Primjer logičke topologije mreže 2/3: Administrator je definirao dvije mrežne maske: prva maska (binarno): 11111111.11111111.11111111.11110000 moguće adresirati 14 čvorova (dovoljno za LAN 1) maska (decimalno): 255.255.255.240 druga maska (binarno): 11111111.11111111.11111111.11100000 moguće adresirati 30 čvorova (dovoljno za LAN 2 i LAN 3) maska (decimalno): 255.255.255.224 Za LAN 1 će se koristiti IP adresa 192.165.11.16 binarno: 11000000.10100101.00001011.00010000 moguće adrese čvorova: 192.165.11.17 - 192.165.11.30 Za LAN 2 će se koristiti IP adresa 192.165.11.32 binarno: 11000000.10100101.00001011.00100000 moguće adrese čvorova: 192.165.11.33 - 192.165.11.62 Za LAN 3 će se koristiti IP adresa 192.165.11.64 binarno: 11000000.10100101.00001011.01000000 moguće adrese čvorova: 192.165.11.65 - 192.165.11.94

3. Komponenta

Usmjernici (routeri) i IP adrese: svaki usmjernik ima barem dvije pridružene IP adrese, budući da je: -usmjernik čvor u više fizičkih mreža -svaka adresa ima prefiks - označava fizičku mrežu IP adresa ne označava kompjuter (host), nego spoj između kompjutera i mreže.

Računala, kao i usmjernici, mogu imati vezu s nekoliko mreža Princip multi-homed host povećava robustnost i performanse mreže

http://www.weatherdirect.com/router/

34

3. Komponenta

Tipovi IP adresa s obzirom na njihovo pridruživanje: statičke IP adrese dinamička IP adresa od DHCP servera (Dynamic Host Configuration Protocol) dinamička IP adresa od servisa APIPA (Automatic Private IP Addressing) Statička vs. Dinamička IP adresa: staticka IP adresa je jedna adresa (jedan IP broj) dinamicka IP adresa je adresa koja je razlicita pri svakoj konekciji (koristi se preko nekog servera kroz DHCP servis ) Broj IP adresa po računalu: Princip: jedno računalo jedna IP adresa, no jedno računalo može imati i više IP adresa (više mrežnih kartica ili jedna mrežna kartica s više adresa)

3. Komponenta Podešavanje statične IP adrese na računalu:

http://www.twenga.com.au/prices-PRO-1000-GT-Quad-Port-Server-Adapter-INTELNetwork-card-43349-0

3. Komponenta

TCP/IP model - DHCP Sloj Aplikacijski

Transportni

Protokol DNS, DHCP, TLS/SSL, TFTP, FTP, HTTP, IMAP, IRC, NNTP, POP3, SIP, SMTP, SNMP, SSH, Telnet, BitTorrent, RTP, rlogin, …

TCP, UDP, DCCP, SCTP, IL, RUDP,

Mrežni

IP (IPv4, IPv6), ICMP, IGMP, ARP, RARP, …

Podatkovni

Ethernet, Wi-Fi, Token ring, PPP, SLIP, FDDI, ATM, DTM, Frame Relay, SMDS, …

http://hr.wikipedia.org/wiki/IP

3. Komponenta

Princip i faze rada DHCP-a: Discover - klijent upućuje paket za pronalazak DHCP servera i zahtjev za dodjelu IP adrese Offer (DHCP server ili serveri) - šalju svoje paketne ponude klijentu sa IP adresama Request - prihvaćanje ponude DHCP od strane klijenta - u slučaju da je poslano vise IP adresa klijent prihvaća prvu IP adresu Ack - potvrđivanje dodjele IP adrese od strane servera - ako je bilo vise DHCP servera - ostali povlače svoje ponude za IP adresom

3. Komponenta

DHCP (Dynamic Host Configuration Protocol): Radi na principu server – klijent Na serveru se instalira serverski dio Na klijent se podesi mrežni dio - podešavanje Internet konekcije Postupak dodjele adresa je propisan i nije slučajan IP adresa nije slučajna Početne mrežne adrese dodjeljuje ARIN (American Registry for Internet Numbers) Internet providerima u rasponu od-do mrežne IP adrese Internet provider dijeli adrese iz dobivenog raspona Kad potroši sve adrese provider ARIN-u podnosi zahtjev za dalju dodjelu IP adresa Kako radi DHCP? Klijent računalo upućuju zahtev DHCP serveru za IP adresom i drugim parametrima DHCP automatski dodjeljuje IP adresu iz opsega dobivenog od ARIN-a

3. Komponenta

Prikaz faza rada DHCP-a: DHCP Dynamic Host Configuration Protocol

•DHCPDISCOVER + ime računala •DHDPOFFER + IP adresa •DHCPREQUEST + IP adresa •DHCPPACK + IP adresa DHCP server

Dinamičko dodjeljivanje IP adresa

IP adresa

rezervirana

IP adresa

ime računala

IP adresa IP adresa

35

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

DHCP softver: Naziva se DNS resolver Ugrađen je u samu TCP/IP aplikaciju ili je instaliran kao DNS server na određenom računalu Omogućava određivanje: -IP adresu na temelju imena računala ili -imena računala temeljem IP adrese Složena višeslojna komunikacija - pojednostavljeno: -svaki put kada se s računala (koje je DNS klijent) pokrene Internet browser, telnet, ftp klijent ili nešto drugo, šalju se paketi za određivanjem IP adrese računala koje se poziva -taj se signal (paketi) na računalu koji pozivate preko TCP/IP aplikacije upućuju na DNS server -DNS server prihvaća zahtjev računala, određuje IP adresu temeljem imena računala i vraća IP adresu -ako DNS server ne može odrediti IP adresu, zahtev se prosljeđuje drugom DNS serveru da odrediti IP

Deskriptivno prikazivanje IP adrese: Problem pamćenja brojčane adresa Uvodi se dodjela logičkog imena (Alias) Alias – “Pseudonim, odnosno, alternativno ime ili oznaka koja se koristi za naslovljavanje poruka pojedincima ili skupinama korisnika na mreži; drugo ime računala na Internetu. Mrežni admi-nistrator računalu može pridružiti nekoliko različitih imena, a svako od njih upućuje na vrstu usluge ili posla koju računalo obavlja.”

Izvor:http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/alias

Proces dodjele IP adrese putem DHCP softvera:

Razine domena u domeskom sustavu [1/2]: Root Domain – Korjenska domena -nalazi se na vrhu -označava se točkom koja se u pravilu izostavlja Top Level Domain (TLD) - Glavna domena -ispod i iznad nje se ne može nalaziti druga TLD -daje naslutiti kojoj organizaciji ili državi pripada domena (npr. .hr) -Nositelj TLD-a u RH je CARnet Second Level Domain -hijerarhijski ispod TLD -označava ime subjekta nositelja domene (npr. Efos) -unikatno ime unutar TLD-a -u RH dodjeljuje ga CARnet

3. Komponenta

3. Komponenta

Razine domena u domeskom sustavu [2/2]: Subdomain – Poddomena -ispod navedenih domena moguće je krirati još jedan sloj domena – poddomena -u znanstvenim ustanovama npr. koriste se za podjelu po katedrama: http://www.marketing.efos.hr -pododmenama se kreiraju dugački teškopamtljivi nazivi -alternativa podomenama su virtualni hostovi (računala s logičkim imenom), npr: http://marketing.efos.hr

Tipovi glavnih domena: Glavna domena može označavati zemljopisnu pripadnost, npr: .hr (Hrvatska) .de (Njemačka) .uk (Ujedinjeno Kraljevstvo) Glavna domena može označiti i djelatnost: .com (engl. commercial) .edu (engl. Educational) .gov (engl. goverment) .net (engl. network)

36

3. Komponenta

Domenska hjerarhija: Slična routing hijerarhiji

3. Komponenta

Pretvaranje logičkog imena u IP adresu: IP adrese iz simboličkog oblika u brojčani pretvaraju DNS poslužitelji (engl. domain name server) Obično za to rezervirana specijalizirana računala na internetu (DNS serveri) čiji je zadatak pretvorba adresa iz brojčanog oblika u simbolički i obrnuto Kako to načelno radi?

Korisničko računalo šalje DNS poslužitelju simboličku adresu DNS računalo vraća korisničkom računalu brojčanu adresu i tek tada može započeti razmjena podataka.

www3.ttf.hr/info/racunalstvo/Strukovne/2010/.../14.../14_internet.ppt

www3.ttf.hr/info/racunalstvo/Strukovne/2010/.../14.../14_internet.ppt

3. Komponenta

TCP/IP model - DNS Sloj Aplikacijski

Transportni

Protokol DNS, DHCP, TLS/SSL, TFTP, FTP, HTTP, IMAP, IRC, NNTP, POP3, SIP, SMTP, SNMP, SSH, Telnet, BitTorrent, RTP, rlogin, …

TCP, UDP, DCCP, SCTP, IL, RUDP,

Mrežni

IP (IPv4, IPv6), ICMP, IGMP, ARP, RARP, …

Podatkovni

Ethernet, Wi-Fi, Token ring, PPP, SLIP, FDDI, ATM, DTM, Frame Relay, SMDS, …

3. Komponenta

Domain name system (DNS): DNS je programska aplikacija (servis) Primjer domene: efos.hr DNS poslužitelj pohranjuje ime/adresa parove Domain Name System je hijerarhijski uređen Olakšava korištenje i održavanje umreženih sustava (promjena u adresnom prostoru se ne odražava na korisnika)

http://hr.wikipedia.org/wiki/IP

http://thphys.irb.hr/~shrvoje/Internet/predavanje4.ppt

3. Komponenta

DNS sustav vs. DNS server .vs. DNS klijent DNS = Sustav područnih naziva DNS sustav primarno omogućava određivanje FQDN (Fully Qualified Domain Name) naziva uređaja na mreži na temelju njegove IP adrese DNS sustav se sastoji od tri dijela: -DNS klijent (resolver): program koji se izvršava na klijentskom računalu i koji formira određeni DNS zahtjev - najčešće je ugrađen u standardnoj biblioteci u formi sistemskih poziva koje pozivaju različiti korisnički programi -Rekurzivni (recursive) DNS: poslužitelj (program) koji nakon dobivenih upita za klijenta obavlja pretraživanje kroz DNS stablo i vraća odgovore -Autoritativni (authoritative) DNS: poslužitelj koji odgovara na upite rekurzivnih poslužitelja te vraća ili završni odgovor ili zbog delegiranja vraća referencu na neki drugi autoritativni DNS poslužitelj

3. Komponenta

Domensko traganje:

www.oss.unist.hr/~tlistes/Šesto%20predavanje.ppt

37

3. Komponenta

DNS sustav vs. DNS server .vs. DN klijent DNS protokol se nalazi na najvišem aplikacijskom sloju TCP/IP modela Koristi standardne portove dodijeljene TCP/53 i UDP/53 Na portovima osluškuje zahtjeve, te može bilo sa dotičnih bilo sa nekog visokog porta (port veći od 1024, ovisno o konfiguraciji poslužitelja) poslati odgovor u vidu traženih zapisa odnosno RR-ova (resource record) Standardno se uvijek koristi UDP za upite, a komunikacija se uglavnom svodi na jedan UDP upit i jedan UDP odgovor TCP komunikacije se koristi jedino kad veličina odgovora prelazi 512 bajtova ili za grupne prijenose DNS informacija, tzv. prijenos zone

3. Komponenta

3. Komponenta

Domensko traganje:

www.unze.ba/am/informatika/06%20DNS.ppt

3. Komponenta

DNS2IP:

Kako kreirati svoju domenu i smjetiti je “negdje”?

Obratiti se CARnetu radi registracije domene Pronaći ISP-a (bilo gdje na svijetu) koji iznajmljuje diskovni prostor i od njega preuzeti IP adresu CARnet-u dostaviti IP-adresu kako bi se na domenskim serverima (.hr) u bazi .hr top domene Vašoj domeni dodjelila IP adresa Načiniti Web stranice i postaviti ih na server (prva stranica je npr. Index.html) Što će se desiti kada se upiše u trailici domena: U tražilici upišete adresu domene (npr. http://www.mustang.hr) Vaš server browser zatraži IP adresu od CARnet-ovih servera koji upućuju na IP adresu stroja na kojem su Vaše stranice Browser pita Web server (appache) da mu prosljedi datoteku Index.html www3.ttf.hr/info/racunalstvo/Strukovne/2010/.../14.../14_internet.ppt

3. Komponenta

Konfiguracijske datoteke DNS-a: Obično se koriste datoteke (named ili bind mape): /etc/named/host.db - orginal /etc/named/hosts.rev - kopija

3. Komponenta

Instrukcije za uspostavljenje veze IP - DNS: Jednostavni utili koji daju pregled DNS-a Pretvaraju ime stroja u IP adresu i obrnuto UNIX/Linux instrukcije: -host -dig -nslookup

http://bluberry-pancake.blogspot.com/

38

3. Komponenta e-Poslovanja

3. Komponenta

Razlučivanje imena pomoću DNS-a: Postupak u dva koraka:

DNS poslužitelj

some.cs.edu??

1. razluči ime

2. pošalji poruku Kako je na drugom kraju

TCP/IP model

Ime

Adresa

some.cs.edu student.phy.hr dominis.phy.hr microsoft.com

129.86.8.90 161.53.7.243 161.53.7.1 207.68.156.68

129.86.8.90 TCP/IP

Sloj Aplikacijski

Transportni

Protokol DNS, DHCP, TLS/SSL, TFTP, FTP, HTTP, IMAP, IRC, NNTP, POP3, SIP, SMTP, SNMP, SSH, Telnet, BitTorrent, RTP, rlogin, …

TCP, UDP, DCCP, SCTP, IL, RUDP,

Mrežni

IP (IPv4, IPv6), ICMP, IGMP, ARP, RARP, …

Podatkovni

Ethernet, Wi-Fi, Token ring, PPP, SLIP, FDDI, ATM, DTM, Frame Relay, SMDS, …

http://hr.wikipedia.org/wiki/IP

Kako

je

na dr

ugom

kraju

129.86.8.90

3. Komponenta

Transmission Control Protocol - TCP: Kada aplikacija otvori konekciju prema drugom računalu na Internetu, poruka koju šalje prolazi kroz TCP sloj Odgovoran je za usmjeravanje aplikacijskih protokola odgovarajućoj aplikaciji na odredišnom računalu U tu se svrhu koristi broj porta Kada paket dođe na odredišno računalo, TCP protokol određuje aplikaciju koja će primiti paket Kada TCP sloj dobije podatke iz aplikacijskog sloja, rabije ih na pakete i svakom paketu stavi TCP zaglavnje Kada odredišni TCP sloj dobije paket, skine mu TCP zaglavlje i proslijedi aplikaciji na broj porta zapisanim u TCP zaglavlju Konekcijski je orijentiran protokol Pouzdan je jer nakon primitka paketa, šalje se potvrdu o primitku.

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

Paketni promet mrežom:

Komunikacija/paketi

Komunikacija/paketi

student2

student2

I

student1

Local Area Network

student1

Local Area Network

39

3. Komponenta

3. Komponenta

Komunikacija/paketi

Komunikacija/paketi

student2

II

student2

I

II

Local Area Network

student1

Local Area Network

student1

I

3. Komponenta

3. Komponenta

Komunikacija/paketi

Komunikacija/paketi

student2

I

student1

II

Local Area Network

3. Komponenta

Transportni

Protokol DNS, DHCP, TLS/SSL, TFTP, FTP, HTTP, IMAP, IRC, NNTP, POP3, SIP, SMTP, SNMP, SSH, Telnet, BitTorrent, RTP, rlogin, …

TCP, UDP, DCCP, SCTP, IL, RUDP,

Mrežni

IP (IPv4, IPv6), ICMP, IGMP, ARP, RARP, …

Podatkovni

Ethernet, Wi-Fi, Token ring, PPP, SLIP, FDDI, ATM, DTM, Frame Relay, SMDS, …

http://hr.wikipedia.org/wiki/IP

student1

Local Area Network

3. Komponenta

TCP/IP model Sloj Aplikacijski

student2

Bitni mrežni servisi: WINS-servis za razrješavanje NetBIOS imena racunara SNMP-servis za nadgledanje i upravljanje mrežom SNTP-sinhronizacija vremena u mrezi POP3-servis za primanje elektroničke pošte SMTP-servis za slanje elektroničke pošte FTP HTTP TELNET

40

3. Komponenta

3. Komponenta

e-Mali

FIREWALL (Vatrozid)

3. Komponenta

3. Komponenta

skup programske podrške i sklopovlja koji služi zaštiti lokalne mreže.

Proxy poslužitelj i “keširanje” Geteway .vs. Proxy – poslužitelji koji uslužuju svog klijenta šaljući upite prema drugim poslužiteljima. Proxy server koji propušta sve zahtjeve, bez modifikacije, naziva se Geteway firewall

Proxy poslužitelj

Internet

Lokalna mreža

Strateški model sigurnosti lokalne mreže Internet Protocol security (IPsec) -zaštićen promet putem IP-a -prijenosni protokol unutar IP-a SSL - Secure Sockets Layer -Transportni protokol unutar TCP/IP-a -Sigurnosni sloj utikača -omogućuje enkripciju prometa na intranetu i Internetu -traže potvrdu vlasništva web mjesta -sigurna Web mjesta imaju SSL certifikat http://www.infoexpert.hr/SigMre.htm

3. Komponenta

Struktura aplikacijskog softwarea: dizajn i razvoj u slojevima (layers) razlog - olakšava zadovoljavanje nefunkcionalnih zahtjeva software-a kao što su: skalabilnost, modularnost, jednostavno održavanja i dodavanje novih funkcionalnosti, raspoloživost sustava itd.

3. Komponenta WWW World Wide Web je mreža informacijskih resursa.

Web se oslanja na tri glavna mehanizma koji omogućavaju pristup informacijskim resursima širokom krugu korisnika: - Jedinstveni način imenovanja resursa smještenih na Web-u (npr., URL).

- Protokoli koji omogućavaju pristup informacijskim resursima na Web-u (npr., HTTP).

- Hipertekst za što lakšu navigaciju među

resursima (npr., HTML). http://www.mscommunity.ba/blogs/ninel/archive/2007/11/16/sloje vita-arhitektura-software-a.aspx

41

3. Komponenta

3. Komponenta

Ideja o razvoju WWW je rođena u proljeće 1989.

Tada je broj malih korisnika Interneta bio zanemariv što se drastično mijenja 1993 Tim Berners-Lee (tada na CERN-u) je predložio stvaranje hipertekstualnog sustava koji će omogućiti: - jednostavnu razmjenu informacija - prikazivanje dokumenta različitog tipa - pristup tim dokumentima iz bilo kojeg dijela svijeta Interoperabilnost www-a operacijski sustav, hardver računala ili softver ne smiju utjecati na mogućnost rada na Webu -.

Arhitektura klijent-server tipa

Projekt stvaranja WWW koji se počeo razvijati krajem 1990 je postavio i zahtjev da softver za pristup WWW-u bude besplatan.

Prvi program za pristup WWW-u u proljeće 1991 imao je tekstualno sučelje. Slobodno je pušten u svjetsku distribuciju pod imenom www i bio je svima na raspolaganju.

Krajem 92. već ima 50-tak poslužitelja za WWW u svijetu, a napisan je i prvi grafički pretraživač WWW-a za X-Windows koji se zvao Viola.

1993 – već preko 200 Web severa

3. Komponenta

3. Komponenta

Za Web je izuzetno značajna još jedna institucija – W3 konzorcij (W3C - WWW Consortium) osnovana 1994.

W3C predlaže standarde kao što su HTML, XML, CSS i sl.

To je neprofitna organizacija koju financiraju članice konzorcija.

IETF (Internet Engineering Task Force) definira standarde za HTTP protokol (HTTP/1.1) i MIME (Multipurpose Internet Mail Extensions)

URI i URL Uniform Resource Locator (URL) je string koji specificira način pristupa nekom resursu na mreži (jednoznačno identificira resurs na mreži kao što je na primjer HTML dokument.)

URL je dio URI-ja (Uniform (Universal) Resource Identifier). <protokol>:<adresa> <protokol>://<server>:[<port>]/<put do dokumenta> npr.: mailto:pero@efos.hr http://pero.efos.hr/index.html http://laris.fesb.hr:80/index.html http://laris.fesb.hr/claroline-1.3.1/

Apsolutni URL .vs. Relativni URL Internet/lekcija1.html

3. Komponenta

3. Komponenta

Protokoli - HTTP, FTP HTTP HyperText Transfer Protocol je protokol aplikacijske razine koji upravlja komunikacijom između Web servera na Web klijenta - HTTP/1.0: RFC 1845

HTTP 1.0 Ostvaren je jednostavan princip kod kojega se uočava tipičan slijed: - uspostava veze - zahtjev - odgovor - kraj Moguće je obavljanje samo jednog zahtjeva prije raskidanja veze.

HTTP 1.1 Unaprjeđenje verzije 1.0 u vidu: - uspostavljanja trajne veze - omogućava višestruke zahtjeve ili odgovore.

- ostvareni su mnogi drugi napredni mehanizmi komunikacije čime je povećana efikasnost i smanjen prijenos nekorisnih informacija.

- HTTP/1.1: RFC 2068

HTTP protokol radi preko TCP konekcije obično HTTP server sluša na portu 80 HTTP klijent i HTTP server razmjenjuju HTTP poruke preko TCP konekcije Format HTTP poruka je ASCII – običan tekst.

Svaka linija HTTP poruke mora završavati sa CRLF “\r\n”.

42

3. Komponenta

3. Komponenta

Klijent –server komunikacija

Linija statusa (Status-Line) Zaglavlja . . .

Prazna linija

Sadržaj...

3. Komponenta HTTP metode GET – zahtjev za čitanjem web stranice HEAD – zahtjev za čitanjem zaglavlja stranice PUT - zahtjev za pohranom web stranice POST – dodavanje resursu navedenog URL-a DELETE – brisanje web stranice TRACE – vraća poslani zahtjev (kontrola ispravnosti) CONNECT – rezervirano OPTIONS – zahtjev za parametrima poslužitelja

3. Komponenta HTTP zaglavlje Zaglavlje User-Agent Accept Accept-Charset Accept-Encoding Accept-Language Host Authorization Cookie Date Upgrade Server Content-Encoding Content-Language Content-Length Content-Type Last-Modified Location Accept-Ranges Set-Cookie

Tip Zahtjev Zahtjev Zahtjev Zahtjev Zahtjev Zahtjev Zahtjev Zahtjev Oba Oba Odgovor Odgovor Odgovor Odgovor Odgovor Odgovor Odgovor Odgovor Odgovor

Sadržaj Informacije o pregledniku i računalu Tipovi stranica koje klijent može primiti Znakovni skup koji prima klijent Kodiranja stranice koje prima klijent Jezici koje prima klijent Poslužiteljev DNS Dokaz klijentovog identiteta Prethodno postavljen kolačić vraća na poslužitelj Datum i vrijeme slanja poruke Protokol na koji se pošiljatelj želi prebaciti Informacije o poslužitelju Kako je sadržaj kodiran Jezik koji se koristi za sadržaj Duljina stranice u oktetima MIME tip stranice Datum i vrijeme zadnje promjene stranice Odgovor klijentu da šalje zahtjeve drugamo Poslužitelj prihvaća zahtjeve za intervalima okteta Poslužitelj želi da klijent sačuva kolačić

3. Komponenta

3. Komponenta

HTTP - Cookie Pomoću cookie-ja server može pamtiti korisnika – klijenta (informacije koje server šalje pregledniku) Kada se klijent prvi put spaja na server odgovor servera uključuje Set-cookie: zaglavlje Cookie se pohranjuje na disku klijenta.

Sljedeći zahtjevi serveru koje šalje klijent sadrže informacije iz cookie-ja, a prenose se u Cookie: zaglavlju.

Na primjer kada klijent zatraži od servera dokument dobije u odgovoru Set-Cookie: IME = PERO; path=/ Kada klijent pristupa URL-u u root direktoriju tj. u / šalje serveru Cookie: IME = PERO

Cookie sadrži informacije tipa: - podaci za login proceduru, poda.

- podaci o stanju narudžbine pri kupovini - podaci o odabiru elemenata sadržaja koje korisnik preferira - itd.

Cookie tehnologija omogućuje veoma precizno praćenje korisnika i personalizaciju sadržaja na veoma visokom nivou

43

3. Komponenta

3. Komponenta

HTTP odgovori 1XX – Informacija 2XX – Uspjeh 200 – OK 3XX – Preusmjeravanje 301 – moved 302 - found 4XX – Greška uzrokovana klijentom 403 - Forbidden 404 – Not Found 5XX – Greška uzrokovana poslužiteljem

MIME Multipurpose Internet Multimedia Extensions Dokumenti koji putuju Internetom sastoje se od različitih formata datoteka – tekst, slika zvuk …

Standard označavanja tipova datoteka da bi aplikacija koja prima datoteku znala što će sa njom učiniti.

MIME definira tipove i podtipove: - image/jpeg

- text/html - text/plain - image/gif - audio/basic .au - vide/mpeg - aplication/msword

MIME ima prioritet nad ekstenzijama .htm ili .html

3. Komponenta

3. Komponenta

Plug in – Podjela Preglednici slika Preglednici dokumenata Animacije 3-D i VRML Audio Video Utility Preglednici multimedijalnih sadržaja Microsoft Word viewer Microsoft Excel viewer Microsoft PowerPoint viewer Microsoft Access Snapshot Viewer ACD/Structure Drawing Applet 1.30

Encoders, Players, and Servers

3. Komponenta

3. Komponenta

Internetski prog. jezici/arhitekture SGML DTD

HTML JAVA Script CSS (XSL) DHTML DOM

Flash CGI Cookies

www.w3.org

PHP ASP xSQL JAVA (Jigsaw) XML XHTML SOAP/XMLP

CGI Common Gateway Interface (CGI) predstavlja set pravila koji opisuje kako Web server komunicira sa delovima softvera na istom kompjuteru, i kako ovi delovi softvera (CGI skripte) komuniciraju sa Web serverom. Bilo koji softwer ili programski jezik može biti CGI program, ako poštuje set procedura (standarde) koje nalaže CGI skript jezik.

CGI programi su obično veoma mali softveri (npr.

FormMail, text search, i sl.) koji imaju ulogu da direktno komuniciraju sa Web serverom.

Određeni broj hosting provider-a omogućuje korišćenje različitih skript jezika (MIVA, Pyton, PHP), upravo preko tzv. cgi-bin direktorijuma, gde se nalaze CGI programi, zbog povećane sigurnosti.

44

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

3. Komponenta

PHP PHP (Hypertext Preprocessor) je scriptni jezik otvorenog koda (open source) koji se nalazi na strani servera, koji ima mogućnost da se koristi zajedno sa HTML kodom, i da za rezultat kreira dinamičke Web stranice.

Karakteristika je scriptnog jezika da se na relativno jednostavan način programiraju potrebne akcije, po sustavu “batch procedura”, gde se opis akcije upisuje a same akcije su predefinisane i izvršavaju se pozivanjem iz scriptnog jezika.

PHP Prednosti: - softver otvorenog koda (open source) - omogućeno lako učenje i preuzimanje koda - veliki broj baza podataka radi s PHP-om - radi s velikim brojem mrežnih protokola (HTTP, IMAP, POP3...

- Linux/Apache native okruženje PHP Mane: - nema tehničke podrške na nivou proizvođača (call centri i sl.)

- skriptni jezik (nije programski jezik) - mala kontrola temeljnih procesa u računalu - programiranje u source-u, potrebno veliko znanje HTML-a i srodnih jezika.

ASP Prednosti: - veliki broj predinstaliranih procedura, manja upotreba koda, naročito u ASP.NET-u - integracija sa MS proizvodima (IE, Word, Excell, Outlook..)

- kompaktno okruženje za rad (Windows, serveri, itd.)

- izuzetna tehnička podrška - (uvjetno) manja potreba za poznavanjem HTML-a ASP Mane: - nije besplatan - zatvoreni kod, što ima za posljedicu manji broj gotovih programa koji se mogu prilagođavati vlastitim potrebama - ograničena kontrola temeljnih procesa u rčunalu

PHP kod

ASP/ASP.NET ASP (Active Server Pages) je scriptni jezik koji se nalazi na strani servera, koji ima mogućnost da se koristi zajedno sa HTML kodom, i da za rezultat kreira dinamičke Web stranice. Proizvod kompanije Microsoft.

xSQL – MySQL, MS SQL, Oracle...

SQL (Structured Query Language) standardni interaktivni programski jezik koji omogućuje komunikaciju sa bazama podataka. Jezik koji se koristi u relacionim bazama podataka (RDBMS Relational Database Management System).

MySQL je open source RDBMS sistem. Može se koristiti sa velikim brojem programskih i skriptnih jezika, uključujući i MS .NET. MS SQL je Microsoft-ov RDBMS. Koristi prednosti integracije sa MS obitelji softvera, uključujući MS Access.

Oracle (...) - Veoma moćan RDBMS koji se koristi za kreiranje složenih Web aplikacija.

45

3. Komponenta Java/Jigsaw JAVA je jednostavan, moćan (robustan) objektno orijentisan programski jezik koji ne ovisi od operativnom sustavu. Koristi se za kreiranje klijentskih applet-a i serverskih aplikacija.

U poslednjih nekoliko godina, primjena JAVA jezika fokusira se za kreiranje složenih serverskih aplikacija u Internet/intranet/ekstranet okruženju.

Jigsaw je open source Web server za JAVA programsko okruženje, razvijen od strane W3C-a.

3. Komponenta

Web Services – SOAP, WDSL, UDDI Web Services je sustav XML temeljenih funkcionalnosti - omogućuje viši nivo korišćenja Web-a u poslovanju (EDI, B2B, …)

SOAP (Simple Object Access Protocol) je XML temeljen jezik koji omogućuje komunikaciju programa koji rade na različitim OS-ima. Može se koristiti i za komunikaciju između raznorodnih programa na istom OS-u.

WSDL (Web Services Description Language) je XML temeljen prog. jezik koji omogućuje Web serveru da u programskom kodu odgovori na pitanje tipa “koji Web servisi postoje na ovom serveru?”.

3. Komponenta Web programi:

http://sunpig.com/martin/archives/2005/12/04/windows-formsapplications-just-say-no.html

3. Komponenta

XML XML (eXtensible Markup Language) je SGML temeljem markup jezik koji služi za definiciju, prenos, validaciju i interpretaciju podataka između različitih aplikacija.

XML omogućuje kreiranje posebnih tag-ova koji se upotrebljavaju za opis zasebnih procedura u različitim poslovnim procesima.

XHTML (eXtensible HyperText Markup Language) – reformulacija HTML jezika u XML jeziku.

SMIL (Synchronised Multimedia Integration Language) – XML jezik koji se odnosi na kreiranje multimedijalnih aplikacija.

WML (Wireless Markup Language) 3DML (3 Dimensional Markup Language)

3. Komponenta UDDI (Universal Description, Discovery and Integration) omogućuje standardizirane informacije o Web servisima, njihovim mogućnostima, njihovu lokaciju i zahtjeve, u univerzalno priznatom formatu dokumenata.

3. Komponenta

Promjene u aplikacijskoj arhitekturi: Transformacija Service-oriented architecture (SOA)

http://hinchcliffe.org/archive/2009/03/17/16712.aspx

46

3. Komponenta

3. Komponenta

Tipovi oblaka:

Tipovi oblaka:

http://infoonsoftwaretesting.blogspot.com/ http://www.idit-technologies.com/category/idit_Software_Suite

3. Komponenta

3. Komponenta

Mobilni oblici digitalne razmjene podataka? e-Mail SMS – Short massage Service WAP HTTP puna kompatibilnost Princip rada SMS servisa:

Internet model .vs. WAP model komunikacije:

GSM phone

GSM operater

Web poslužitelji

HTTP Request

Internet

HTTP Response

WAP Gateway Web poslužitelji

GSM modem

WLAN SMS SERVER

3. Komponenta MM Software = Područja primjene MMS-a [1/2] Poslovna primjena (prodajne i marketinške prezentacije, katalozi i prikazi proizvoda, trening zaposlenih, izravan marketing, prodaja na malo i informacije o mjestu prodaje) Državna uprava (e-Kiosci, simulacije u vojsci, …)

Multimedija u obrazovanju (predstavlja dopunu i nadomjestak udžbenika, omogućuje povezivanje audio-vizualnog sadržaja s tekstom, interaktivnost i individualni pristup - učenik može učiti na svoj način, omogućeno je testiranje i vraćanje na točke gdje nije bio uspješan te istraživanje područja i koncepta za naprednije).

Multimedija u informiranju (Radio, TV, novine, …)

WAP WML Request

Internet HTTP WAP Request Response

HTTP Response

3. Komponenta

MM Software = Područja primjene MMS-a [2/2] Multimedija u umjetnosti (film, fotografija, glazba,..)

Multimediji u zabavi (video po želji, glazba po želji, igre, priručnici, kupovanje od kuće, kućna zabava, usluge preko kablovske, telefonske veze i bežično.

Multimediji u komunikacijama (nove usluge zahvaljujući novim generacijama digitaliziranih telefonskih i kablovskih sustava, čime se omogućuju sustavi poput V-maila (video pošta), stolnih videokonferencija, učenja na daljinu i dr.)

Ostalo (industrija, medicina, istraživanja i razvoj, posebne potrebe, inženjerstvo, …)

Utjecaj je multimedije toliko jak da mijenja načela poslovanja (kroz to i marketinga), definicije računalstva, komunikacija, edukacije, i zabave.

47

3. Komponenta

Tipovi MM Softwarea Multimedijski operacijski sustavi Multimedijske baze podataka Multimedijski razvojni alati Multimedijski uslužni i prezentacijski alati Multimedijski korisnički (interaktivni) programi Programi pogonitelji (driveri) multimedijskog hardwarea Multimedijski uslužni programi (servisi) Multimedijski protokoli Multimedijski sadržaji Izvedba MM Softwarea Samostalne programske aplikacije (aplikacijski sustavi) Mrežne programske aplikacije (lokalne i globalne)

PITANJA!

Razvoj i distribucija MM sadržaja

Multimedija i multimedijalni alati

Razvoj i distribucija multimedijskih sadržaja

Razvoj i distribucija MM sadržaja

Distribucija Mm sadržaja putem Int. Downloading Primanje i pohrana multimedijalne datoteke Nedostatak je potreban prostor za pohranu multimedijalnog sadržaja i ograničenje bendwidtha Prednost je što koristi TCP’s error correction, koji garantira pouzdani prijenos

Streaming Slušanje/gledanje dok se skida Osjetljiv na kvalitet mrežnog prijenosa No error correction Negarantirana kvaliteta prijenosa Potreban je specifičan player (puno standarda) iako noviji playeri podržavaju više standarda

Multimedia Prezentacije Slike Radio Igre Video Virtualna stvarnost ….

Alati Projektori Digitalne kamere DVD playeri Kompjutori Zvučnici Televizija Windows Media Center Internet …..

Razvoj i distribucija MM sadržaja

Razvoj vlastitih mm aplikacija Modeli kombiniranja elemenata različitih tipova medija: Page-based (stranično orijentirani) Hypermedia (npr. HTML, DHTML, CSS, Scripting) Timeline-based (slijedno orijentirani) QuickTime Synchronization-based (sinhronizirni ) SMIL (Synchronized Multimedia Integration Language) by W3C Scene-based (scenski) MPEG-4 – video zapis VRML, QuickTimeVR

48

Razvoj i distribucija MM sadržaja Faze razvitka:

- analiza zadatka - dizajn/programiranje - implementacija - testiranje - dokumentiranje Metode kreiranja: - tekst editor: kreiranje jednostavnih HTML stranica - WYSIWIG editor: koncept “what you see is what you get” omogućava jednostavniji razvoj stranica - dizajnerski alati za razvoj multimedijalnih aplikacija (npr. Macromedia Dreamweaver) - prezentacijski alati (npr. PowerPoint) Načini prezentiranja multimedijalnih sadržaja: - pomoću web preglednika (npr. InternetExplorer) - pomoću datotečnih playera i viewera

PITANJA!

Najrasprostranjeniji MMS-i

Najrasprostranjeniji Multimedijski sustavi

Područja MMS Stolno i digitalno izdavaštvo Web dizajn i web izdavaštvo IP multimedijalni podsustavi (radio, televizija, ...)

Foto produkcija Računalna grafika i računalno crtanje Kompjuterski unaprijeđen dizajn (CAD) Produkcija animiranih sadržaja Audio produkcija Video produkcija Socijalne mreže Video i audio konferencije e-Learning sustavi Vitrualna stvarnost A što nije MMS?!!

PITANJA! Stolno izdavaštvo

49

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Desk Top Publishing (DTP) Stolno izdavaštvo Proces proizvodnje tiskanih sadržaja (knjiga, časopisa i drugih publikacija) Tiskani sadržaji mogu biti u: -fizičkom i -digitalnom obliku Obuhvaća: -Pisanje (unošenje) teksta -Ispravljanje (Editovanje i ažuriranje) teksta -Izrada crteža, fotografija i drugih pratećih grafičkih sadržaja -Kreiranje osnovnog formata za publikacije -Priprema stranica za tisak -Povezivanje stranica u završnu publikaciju

Suvremeni tehnološki postupci u DTP-u Tehnologija stonog izdavaštva (desktop publishing technology), omogućava produkcijski proces sa sofisticiranim programskim alatima jednostavnim za upotrebu DTP sustav uobičajeno objedinjava: -osobno računalo (Windows ili Mec platforma) -printer (visoke rezolucije) -scaner Programske komponente DTP-a: -programi za obradu teksta (editori teksta) -programi za obradu slika (vektorska i bit map grafika) -programi za oblikovanje stranica

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Programi za obradu teksta Čest naziv procesori teksta Omogućuju postupke: -Unošenje tekst -Editiranje teksta -Formatiranje dokumenata -Korekturu dokumenata -Pamćenje dokumenata na disku -Ispisivanje dokumenata Faze obrade teksta: -unošenje teksta -editiranje teksta (ubacivanje i brisanje teksta, prebacivanje i kopiranje teksta, pretraživanje i zamjena riječi) -formatiranje teksta

Programi za oblikovanje stranica omogućavaju kombiniranje dokumenta iz različitih izvora dajući koherentnu vizualno osmišljenu publikaciju Programi su obično načinjeni na načelu WYSIWYG (What You See Is What You Get) Programska rješenja za oblikovanje stranica: -QuarkXpress -Corel Ventura -LaTeX -Adobe InDesign -PageMaker -Microsoft Expression -Adobe Dreamweaver

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Oblikovanje (formatiranje) teksta [1/2] Formatiranje znakova (karaktera): -mjeara veličine je point (1 point = 1/72 inch) -font je oznaka za veličinu, izgled i razmak znakova -u klasičnoj tipografiji najčešće se koriste Serif fontovi Serif znači crtica – znak završava crticom (zadeb.)

Oblikovanje (formatiranje) teksta [2/2] Formatiranje odlomka (paragrafa): -postavljanje margina -razmak između redova -veličina uvlačenja (ident) -početka novog reda -tabuliranje -poravnavanje teksta (justification) Nepisano pravilo tipografije 120 pts (tri fonta + tri veličine)

Sans Serif(sans franc. bez) fontovi bez crtice -razmak:fiksan i proporcionalan

80 pts

20 pts A

40 pts

A

A

A

Osnovno da tekst bude čitljiv i ne zamara čitatelja

200 pts

A 50

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Pravila čitljivosti / preporuke za oblikovanje[1/3] Čitljivost teksta -najbolji omjer za čitanje je 1:100 (omjer udaljenosti oka od teksta i veličine slova) -ljudsko oko najbolje vidi slova na udaljenosti oko 25-30 cm

Osnovni font / tekst (body tekst) -vrsta pisma u nekoj publikaciji kojim je riješena tipografija većine teksta -Čitljivi font (serif) -Koristiti slova bez posebnih efekata

Pravila čitljivosti / preporuke za oblikovanje [2/3] Odlike masnih i kurziv znakova -Masna slova - za naslove (nisu čitljiva ako su mala) -Kurzivna slova – manje čitljiva; za naglašavanje, isticanje, prekid ritma čitanja Kontrast pozadine i slova -koristi se da se nešto jako istakne (npr. crna pozadina, bijela slova) Inicijalno slovo (drop cap) -početno verzalno slovo odlomka -obično je to slovo veće ili iz drugog fonta ili iz ukrasnog pisma -nastoji se naglasiti početak novog sadržaja

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Pravila čitljivosti / preporuke za oblikovanje [3/3] Predznak (bullet) -točka, crtica, kvadratić ili drugi poseban karakter koji se stavlja na početak retka -nabrajanje, naglašavanje novog podnaslova Linije -kao okviri, za potcrtavanje, kao ukrasi Uniformnost dizajniranja dokumenta -postiže se upotrebom fontova iz iste porodice Prijelom teksta -pretvaranje čistog teksta u smislenu dizajniranu cjelinu sa svim grafičkim i logičkim elementima Važno znati a ne intuitivno slagati (oblikovati)!

Tipografija je za tekst ono što je interpretacija za muzičko djelo

Oblikovanje znakova (karaktera) [1/3] Tipografija (grč. typos-žig, pečat + graphein-pisati): -u užem smislu znanost o slovima -u širem smislu vještina izrade, oblikovanja i funkcionalnog korištenja slova, odnosno znanost o utjecaju teksta na čitaoca Tipografija je spoj umjetnosti i tehnike (vizualni i funkcionalni aspekt) Osnovni pojmovi: -Pismo – svi znakovi koji su jednoobrazni – “odgovaraju” jedan drugome (engl. typeface) -Font - danas sinonim za pismo; nekad oznaka za veličinu pisma -Rez - stilizacija nekog pisma (bold, italic,...)

-Porodica - svi rezovi nekog pisma (font family)

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Oblikovanje znakova (karaktera) [2/3] Tipografsko značenje riječi slovo (slovni znak): -glavni element pisma -svi znakovi koji dolaze u tipografskom pismu -dijele se na: kurentna slova ("mala") verzalna slova ("velika") naglašena (akcentirana) slova brojke znakovi interpunkcije ostali znakovi (uključujući razmak)

Oblikovanje znakova (karaktera) [3/3] Tipografska veličina pisma: -jednaka je plohi koja je dostupna za kreiranje pojedinog znaka: četverac polučetverac(širina slova, razmak) četvrtinka (mali razmak) Osnovna pismovna linija: -imaginarna linija na kojoj leže sva slova nekog pisma složena u redak teksta -Ascender (uzlazni potez) - dio na kurentnim slovima k, b, d, h, t koji se izdiže iznad gornje linije koju određuju slova a, c, e, m, n, o, r...

-Descender (silazni potez) - dio slike slova ispod osnovne pismovne linije (slova g, j, p, q y)

51

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Oblikovanje znakova (karaktera) [4/3] Tipografsko razumijevanje znakova:

Oblikovanje znakova (karaktera) [5/3] Razmak između slova -prilagođavanje parova i veličina slova Razmak između redova -razmak između osnovnih pismovnih linija -obično 120% vrijednosti veličine korištenog pisma Razmak između riječi -trebao bi biti: veći od onog između slova manji od onog između pojedinih redaka teksta -obično jednak najčešćem slovnom znaku u tekstu

Tipografski razmaci: -između slova -između redova -između riječi

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Oblikovanje znakova (karaktera) [6/3] Tipografske mjere: -mnoštvo mjernih sustava -najpopularniji: Anglosaksonski i Didotov sustav Anglosaksonski sustav (ATA) 1 point (ATA) = 0.3514598 mm = 0.0138366 inch 1 pica (ATA) = 4.2175176 mm = 12 points (ATA) Didotov sustav (u Europi) 1 point (Didot) = 0.3759 mm = 1/72 of a French Royal inch (27.07 mm) = cca 1/68 inch 1 Cicero = 4.531 mm = 12 points (Didot) Kriteriji klasifikacije pisama: -po vremenu nastanka -po karakteristikama (optičkim i geometrijskim)

Oblikovanje znakova (karaktera) [7/3] Najčešča podjela pisama: -Temeljni oblici -Rukopisni oblici -Individualni oblici -Profilni oblici -Tehnički oblici -Posebni oblici

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Programi za obradu slika Programi za obradu teksta nemaju dovoljno “jake” alate za kvalitetno kreiranje i obradu slika podjela grafike: -vektorska i/ili bit map grafika (u DTP-u) bit map programi omogućavaju: -kreiranje (crtanje/hvatanje - captureing), -dorađivanje (docrtavanje) -korekcije, rotacije, transformacije, resampliranje, konvertiranje -podešavanje (osvjetljenje, kontrast, intenzitet, gama korekcija, podešavanje tonova -dodavanje efekata

Obrada slika retuširanjem Inteverncije na slici/fotografiji u cilju njenog poboljšanja, ali samo dok ne dođe do stvaranja potpuno nove fotografije Obično radi uklanjanje grešaka na fotografiji Obuhvaća fazličita bojenja na orginalnim negativima i prozornicama ili otiskanim fotografijama kako bi se uklonili pojedini sadržaji ili stvorilli novi Najčešći primeri retuširanja: -prikrivanje mrlja -uklanjanje dust spots i -rekonstrukcija oštećenih delova fotografije

Serifna

Rukopis (klasični)

Grotesk

Natpisna pisma

52

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Grafički programi vs. programi za obradu slika koriste se za: -grafički dizajn (oblikovanje – kreativni proces) i -pripremu za tisak (tehničko-tehnološki proces) grafički dizajner -osoba koja osmišljava dizajn tiskanih materijala koriste se u fazi pripreme za tisak poslove koje obavljaju: -crtanje, pisanje, montaža i dr. mogu biti: -univerzalni i -specijalni-služe isključivo za neke faze pripreme (alati za elektronsku montažu tabaka, alati za podešavanje “kalibraciju" boja i sl.).

Programski jezici za grafičko oblikovanje Post Script, LaTeX, XML, PDF Post Script -jezik specijalno prilagođen za grafičke potrebe -danas je standard -koriste ga laserski pisači, osvetljivači filmova i digitalne tiskare LaTeX -TeX ( “TEH”) je jezik dizajniran specijalno za dokumente izuzetno visokog kvaliteta -Tvorac TeX-a je Donald Knut, matematičar i informatičar Univerziteta u Stenfordu -TeX je i danas najprecizniji, najmoćniji i najsloženiji alat za obradu teksta

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Priprema za tisak Vrste tiska: Digitalan i Klasičan (analogan-OffSet) Digitalan tisak: -Ispisuju se grafička priprema u datoteku (PostScript, PDF) Klasičan tisak: -Ispis na printeru (obično na posebne offset folije ili paus papru radi fotoosvjetljivača – obično miror ispis na laserskom pisaču radi bolje kvalitete) -Tipovi ispisa: monokromatski - crno bijeli (B/W) ili sivi tonovi (GrayScale) (/rasterirani ili nerasterirani/ kvaliteta: 300 dpi tekst 600 dpi slike) kolor tisak (kvaliteta: 150 dpi) -Publikacije (novine, knjige, časopisi, monografije,..)

Priprema za tisak u boji [1/4] zahtjeva poznavanje odgovarajućih principa kolornitnih modela koji se koriste u tisku Monitorski prikaz - RGB (red, green, blue) Ispisni model - CMYK model (cijan, magenta, žuta i crna) - iz 4 boje sve ostale boje rasterski modelpredstavlja pravokutnu mrežu piksela ili obojenih tačaka

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Priprema za tisak u boji [2/4] Tiskanje u boji zahtjeva brigu o kutovima rastera: -točke se nanose u pravilnim nizovima (linijama) -kut pod kojim se prostiru linije nije isti za svaku boju -to sprječava efekat koji se naziva “moire” -”moire” se maniftira pravilnim šarama koje se pojavljuju na mjestima gde se linije rastera nepravilno preklapaju -linije rastera moraju biti nanesene pod kutevima koji se međusobno razlikuju medusobno za bar 30° -standard usvojen za cetvorobojni offset CMYK tiska je: cijan 15°, magenta 75°, žuta 0° i crna 45°.

Priprema za tisak u boji [3/4] Postavljanje rastera kod višebojnog tiska:

53

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Priprema za tisak u boji [4/4] Problem usklađivanja boja na monitoru i tisku (kalibracija)

Procesi u suvremenom tiskarstvu [1/10] Programi za digitalni tisak: -Programi za prijelom PROGRAMI ZA -Upravljanje bojama DIGITALNI TISAK -Foto albumi -Web to print sustavi Doradni strojevi: DORADNI -Uvezi (arak, binder, STROJEVI ZA DIGITALNI tvrdi uvez, ljepljeni TISAK uvez, dorada za tisak DIGITALNI TISKARSKI iz role) STROJEVI -Laminatori -Razni stolni uređaji (rezači i sl) Digitalni tiskarski strojevi

RGB

CMYK

ORGINAL

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Procesi u suvremenom tiskarstvu [2/10] Poslužitelji za upravljanje bojama: -Smanjuje potrošnju boje (posebno CMY koje su skuplje od crne) -Stvara stabilan sivi balans -Smanjuje se otpad u toneru

Procesi u suvremenom tiskarstvu [3/10] Primjer Web to print rješenja

Prije

Poslije

Standard Web to Print Kodak’s Graphic Community

Print Buyer

CMY Black

InSite Solutions Storefront Variable Data Print Campaign Manager

Prinergy Digital Kodak Web to Print with System Automation

Design2Launch Solution Darwin Software

Customer service

Digital Press with JDF/JMF Connectivity

Or Directly to the DFE

Production

Printing

CMY Black

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Procesi u suvremenom tiskarstvu [4/10] Laminatori - doradni strojevi za izradu kartica

Procesi u suvremenom tiskarstvu [5/10] Doradni strojevi za digitalni tisak iz arka DigiFold Pro (falcanje s biganjem)

Major falcerica

Documaster Pro (uvez žicom)

Autocreaser (bigalica)

54

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Procesi u suvremenom tiskarstvu [6/10] Linija za tvrdi uvez

Procesi u suvremenom tiskarstvu [7/10] Digitalni tiskarski stroj Offset ulagaći stol (+/- 0,2 mm) i detektor dvostrukog arka Visoka rezolucija

RIP

2400 DPI x 200 LPI

External Fiery 8 Postscript Level 3

+ VRS MGI Patent Anti-Vibracijski sistem

Produljen format tiska Dužina do 1.000 mm

+ IRLS

Debljina materijala Od 70 do 350 grama papir Od 100 do 400 µ plastika

MGI Patent Tretiranje podloge infracrvenom lampom

Pneumatski ulagaći stol viskokog kapaciteta Papir/Plastika (3.000 araka)

Minimalni format: 100 mm x 140 mm Maximalni format : 330 mm x 1020 mm

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Procesi u suvremenom tiskarstvu [8/10] Novi trendovi vezani za tisak (OffSet + InkJet)

Procesi u suvremenom tiskarstvu [9/10] Linija za digitalni tisak

Hybrid Printing (Offset + Variable) Option Option

Option

Option

Stolno izdavaštvo

Stolno izdavaštvo

Procesi u suvremenom tiskarstvu [10/10] Princip rada digitalne tiskarske višebojne linije

Prednosti DTP-a Ušteda novca Ušteda vremena Smanjenje broja tiskarskih grešaka Demokratizacija tiskarstva

Pet tiskovnih jedinica Izlaganje

Ulaganje

Radna stanica

Brzina

Ulaganje

Pet tiskovnih jedinica

Izlaganje

Dorada

V

Vp

55

PITANJA! Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Temeljni pojmovi Computer graphics (Računarska grafika) -stvaranje, čuvanje i upotrebu modela i slika objekata -sinteza slika na osnovu računarskih modela stvarnih ili imaginarnih objekata Image Processing (Obrada slike) -analiza scene i rekonstrukcija modela objekata Tipovi grafike Vektorska grafika Rasterska grafika

Vektorska grafika [1/11] Vektor u matematici -linija koja ima svoju dužinu i smjer -linije vektora je moguće prikazati u koordinatnom sustavu pomoću dužine i smjera -smjer i dužina su varijabilne vrijednosti Elementi vektorske grafike (prostorni elementi) -točka – najjednostavniji element -linija (luk) – niz povezanih točaka -poligon (objekt) – niz povezanih linija Elementi vektorske grafike se koriste u prikazivanju objekata realnog i/ili imaginarnog svijeta Kombinacija elemenata vektorske grafike podrazumijeva bilježenje položajnih podataka

Računalna grafika

Računalna grafika

Vektorska grafika [2/11] Memoriranje elemenata vektorske grafike -vektorski model podataka-vektori bilježe topologiju -točka pomoću koordinata, linije i površine pomoću točaka(linije imaju smjer i dužinu), poligoni pomoću točaka i linija, topologija pomoću kordinata Vektorska grafika -način "crtanja" pomoću vektorskih linija -vektorske linije kreiraju vektorske objekte -svaka linija sadrži tri podatka: dužinu, smjer i boju -vektorski objekt – zatvorena forma koju kreiraju vektorske linije (početna točka linije ujedno je i završna) -svaki vektorski objekt sadrži četiri podatka: dužinu, smjer i boju linije, te boju ispune

Vektorska grafika [3/11] Bilježenje vektorske grafike: -bilježi se više jednostavnih matematičkih formula -evidentiraju se najmanje dva, a najviše četiri podatka -takve slike (crteži) zauzimaju malo fizičkog prostora Vektorska vs. Rasterska grafika -rasterska = niz točaka spojen kratkim linijama -vektorska = 4 (kontrolne) točke (noda – čvora)

56

Računalna grafika

Računalna grafika

Vektorska grafika [4/11] Razlika vektora i rastera (1/2):

Vektorska grafika [5/11] Razlika vektora i rastera (2/2):

Računalna grafika

Računalna grafika

Vektorska grafika [6/11] Prednosti (savršena za foto-neralistične prikaze): -mala količina podataka = mala datoteka -približavanja (zoom) bez gubitka na kvaliteti -svi se parametri vektora mogu mjenjati (pomeranje, skaliranje, rotiranje, popunjavanje, itd., ne smanjuju kvalitetu crteža) -transparentnost i prekrivanje Formati: .TTF. (true type font) - format fontova .AI, .CDR, .FH, .XAR - Adobe Illustrator, CorelDRAW, Macromedia Freehand i Xara-X .EPS i .PDF -vektorski formati koji podržavaju i smještaj rasterskih slika .WMF- format kompatibilan s npr.Word, Excel, …

Vektorska grafika [7/11] Vektorske radnje: -okretanje, premještanje, sažimanje, povećavanje, iskrivljivanje i ostale promjene objekata -mijenjanje z-redoslijeda, povezivanje jednostavnih objekata u kompleksne -zahtjevnije promjene uključuju operacije Bullove algebre (unija, razlika, presjek, itd.)

Transformacije koordinatnog sustava -korisnikov (relativni) u sustav izlaznog uređaja

Računalna grafika

Računalna grafika

Vektorska grafika [8/11] Koordinate i vektori: Aproksimacija ravne linije y = mx + c m = (y2-y1) / (x2-x1) c = (x2y1 – x1y2) / (x2-x1) Problem kosih linija (efekt stepenica): -pr. Jednadžbe pravca y = 5x / 2 + 1 (0,1), (1,4), (2,6), (3,9).....

-nedovoljna frekvencija odabiranja -prisutna usljed konačnih dimenzija piksela i vrlo velikih promjena vrijednosti susjednih piksela Renderovanje -odabiranje (u prostoru) i rekonstrukcija originala

Vektorska grafika [9/11] Vektorski oblici: -pravokutnici i kvadrati (sa i bez zaobljenih vrhova) -elipse -kružnice -ravne linije -poli-linije i poligoni (zatvorene poli-linije) -Bezierova krivulje: - glatke krivulje kompletno definirane s 4 točke (kontrolne točke = 2 krajnje+2 za pravac -rastojanje od krajnje točke do odgovarajuće točke koja određuje pravac definira kada će se krivulja početi značajnije kriviti -veće rastojanje krivulja se kasnije počinje kriviti

57

Računalna grafika

Vektorska grafika [10/11] Primjer Bezierove krivulje:

Računalna grafika Vektorska grafika [11/11] Transformacije Bezierovih krivulja: -translacija -skaliranje -rotacija ( oko tačke) -refleksija (oko linije) -kutna izobličenja

-krivulja se može aproksimirati skupom pravaca(problem veličine) -lako se i glatko nastavljaju -skup pravih i krivih linija (segmenata) čini putanju -bazne točke-tačke gdje se segmenti spajaju

Računalna grafika

Računalna grafika

Rasterska grafika[1/15] uobičajen naziv: bitmapirana grafika slike se u računalu predstavljaju matricom (mrežom) kvadratića zvanih pikseli svaki piksel ima svoju boju boja piksela je predstavljena u računalu određenim brojem bitova (RGB – minimalno tri bajta) broj bitova za opis boje jednak je za sve piksele

Rasterska grafika[1/15] "crtanje“ pomoću mozaika piksela pri čemu svaki piksel posebno nosi informaciju o boji koju prikazuje reprodukuje temeljni pojmovi: -veličina: crteža ili slike zavisi o broju piksela -rezolucija: broj piksela na određenoj površini (DPI) -kvaliteta: određena ukupanim brojem piksela (rezolucija) kao i brojem vrednosti za svaki pojedinačni piksel (dubina boje) -dubina: veća dubina boje - više se nijansi može prikazati -sažimanja (kompresije) – smanjuje veličini slike Bitmapa (bmp) je nesažeta datoteka vs.

Jpeg (jpg) sažima sliku uz min. gubitak

Računalna grafika

Računalna grafika

Rasterska grafika[2/15] temeljne prednosti: -najjednostavniji format podataka -lak za izvođenje matematičkih i overlay operacija (preklapanje) -lako se pridodaju podaci vezani za piksel temeljni nedostaci: -rasterska slika se ne može povećati na veću rezoluciju bez gubitka kvaliteta -zahtjeva veliku količinu memorije -diskretna priroda prikaza-zbog zrnaste strukture slike, kose i zakrivljene crte su nazubljene -praktična primarno za fotografije veza rasterske i vektorske grafike: -alati za vektorizaciju (trace) i alati za eksportiranje

Rasterska grafika[3/15] Jednobitne (Line-art) – 1 piksel = 1 bit

Sive (Grayscale) slike

Višebojne

Kolorne slike

58

Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Rasterska grafika[4/15] tipovi (1/2): -1 bitne bitmape (jednobojne, monohromatske): jednotonski crteži ili tekst gde postoje samo dve moguće vrijednosti - crna i bijela (princip rada digitalnog uređaja; 1 - bijela, 0 - crna) -8 bitne bitmape (u sivoj skali ili u paleti (256 boja) višetonska, crno - bela slika, ili jednostavna koloristična slika odrađena sa najviše 256 boja -6 bitne bitmape (65 536 mogu mogućih boja) rasterske slike koje se danas sve rijeđe susreću (korištene prije desetak godina – nemogućnost tadašnjih grafičkih kartica instaliranih na računalima da prikažu veći broj boja)

Rasterska grafika[6/15] Važniji formati koji “ne gube” kvalitetu: .CPT- CorelPHOTO-PAINTdatoteke .PSD - Adobe Photoshop datoteke .BMP - Windows standardni format .PCX - Jedan od najstarijih bitmap formata .TIFF (Tagged Image File Format) format koji koristi lossless kompresiju podataka ali istovremeno čuva kvalitetu slike .EPS (Encapsulated Postscript) koristi postskript jezik koji je razvila tvrtka Adobe (bez kompresije) .PICT (Macintosh Picture File) je standardni format za Macintosh platforme (raster + vektor) .WFM (Windows Meta File) je ekvivalent PICT formatu - za Windows platforme

Rasterska grafika[8/15] veliki broj algoritama kompresije odabir kompresije ovisi od sadržaja podataka i namjeni datoteke (tisak, ekran, Web) tipovi kompresije: -kod kompresije bez gubitaka dobiva se datoteka koja je nakon dekompresije identična originalu -kod kompresije se s gubicima žrtvuje neke podatke u datoteci, tako da se dekompresijom dobiva sadržaj različit od uriginala (što obično nije vidljivo za oko) formati GIF, JPEG i PNG su primarno namijenjeni upotrebi na Webu - troše manje prostora za podatke o slikama, pa se lakše šalju preko mrež.

Rasterska grafika[5/15] tipovi(2/2): -24 bitne bitmape (True color ili 16 777 216 boja) potreban broj boja za prikaz fotorealističnih slika na računalu u RGB modu (danas se koristi za prikaz slika na ekranu) -32 bitne bitmape (slike u punoj CMYK boji, pri čemu se svakoj od CMYK boja dodaje po 8 bita 8x4=32) višebojne slike namijenjene tisku - koriste četiri osnovne komponente za dobivanje slike (cyan, magenta, yellow i crna komponenta) na ekranu se ne razlikuju od 24-bitnih bitmapa približni izračun veličine slike: potreban prostor = broj piksela x dubina piksela

Rasterska grafika[7/15] prethodno nabrojani formati zauzimaju velik prostor za smještaj podataka – nekad nemoguće s njima raditi postoje formati čiji je zadatak smanjiti veličinu datoteke - to se u većini slučajeva odražava na kvalitetu slike neki od takvih tzv. "destruktivnih" formata za prikaz rasterske grafike su: JPEG ili JPG, GIF i PNG početak istraživanja mogućnosti sažimanja slika u 70-tim godinama (relativno loši rezultati) kasnije razvijane metode sažimanja rastera koje su se temeljile ne nedostacima ljudskog oka - metode sa gubitkom podataka (lossy)

Rasterska grafika[9/15] GIF (Graphics Interchange format) format (1/2): -ekstenzija: GIF (nastao 1987) -kompresija: LZW (Lempel-ZivWelch)-bez gubitka -održava ga: Compuserve -koristi se za: tehničke crteže, crno-bele slike, dugmad, grafiku zasnovanu na tekstu ili bilo koja grafika koja ne zahtjeva 24-bitnu paletu boja -popularan za prikaz jednostavnih slika na Webu - sa njim se ne gube detalji ali je ograničen na 256 boja (dubina piksela 8 bita) -koristi indeksnu boju (CLUT-Color Lookup Table): znatno se razlikuje od formata RGB slika sve boje koje na slici postoje zadaju se u posebnoj paleti (tablici) boja (256 boja)

59

Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Računalna grafika

Rasterska grafika[10/15] GIF (Graphics Interchange format) format (2/2): -Interlace mod (preplitanje) - iluzija bržeg učitavanja tako što se prvo prikazuje slika manjeg kvaliteta a potom se postepeno unapređuje (dio po dio) dok se konačno ne učita kompletna slika u punoj rezoluciji -Transparentnost – može se pozadina prozirna postaviti -Animacije - animirani GIF-ovi u sebi sadrže više slika pa se naizmjeničnim ponavljanjem tih slika dobiva mala animacija (npr. Web baneri) -Dvije verzije – GIF 87a i GIF 89a – razlikuju se po prvih 6 bytova u datotekama

Rasterska grafika[12/15] JPEG (Joint Photographic Experts Group ) (2/2): -najslabiji kod jednostavnih crteža sa oštrim ivicama i kod teksta (pri manjem intenzitetu kompresije pojavljuju vidljivi defekti) -ponovna obrada slika povećava gubitke zbog kompresije/dekompresije (uvjek raditi na orginalu) -pri snimanju može se određivati kompresija (skala 1 - 10 ili 1% - 100 %) -voditi računa o odnosu kvaliteta – kompresija Progresivni JPEG: -koristi se za stvaranje utisaka bržeg prikazivanja (prvo se prikazuje slika niske kvalitete, a potom slika postaje sve jasnija) -različito od preplitanja – popuna red po red

Rasterska grafika[14/15] PNG (Portable Network Graphics) (2/2): -PNG – 8: sadrži 8 bitnu informaciju o bojama (slično GIF-u) podržava transparentnost (254 razine-bolji od GIFa) ne podržava animaciju -PNG – 24: sadrži 24 bitnu informaciju o bojama (slično JPEG) ekvivalentan JPEG-u i sadrži sličnu kompresiju -preplitanje kod PNG-a je konceptualno sličano GIF-u, vizuelno podseća na progresivni JPEG-u

Rasterska grafika[11/15] JPEG (Joint Photographic Experts Group ) (1/2): -ekstenzija: JPG (nastao 1986) -dubina boja:16 miliona boja -kompresija: uz djelomičan gubitak informacija -koristi osobinu ljudskog oka da slabije uočava razlike u nijansama boje nego u intenzitetu svjetlosti -idealno za veće slike sa puno boja -kompresija je tzv. "gubeća" tj. što je kompresija veća kvaliteta slike je lošija -kompresijom se drastično smanjuje veličina slike bez (za ljudsko oko) vidljivih gubitaka u kvaliteti -ne podržava transparentnu pozadinu -za tisak koristiti formate koji upotrebljavaju lossless tehniku kompresije (npr.TIF)

Rasterska grafika[13/15] PNG (Portable Network Graphics) (1/2): -prenosiva mrežna grafika -ekstenzija: PNG -kompresija: bez gubitka podataka (napredan losseless algoritam-30%) –razina se može podešavati -održava ga: Tom Boutell -podržava: 8-bitne, 24-bitne i 48-bitne slika -noviji format za bitmapiranu grafiku -nastao u pokušaju rješavanja zakonskih problema vezanih za GIF (LZW algoritma) -prikaz na Web-u –noviji browseri ga čitaju -kombinira funkcionalnosti gif-a i jpeg-a -razinu kopresije poboljšava korištenje dodatnih filtera za kompresiju (može ih biti pet)

Rasterska grafika[15/15] Ekranski prikazi: -RGB (Red, Green, Blue) -aditivni kolorni model koji se koristi u prikazu slika na ekranu -sa po 8 bita se predstavljaju komponente crvene, zelene i plave boje, koje se kombinuju da bi se prikazala boja piksela (28=256) -može prikazati približno 16,7 miliona različitih boja -model koristi boje svetlosti - što se više boje dodaje, to je ukupna boja svetlija

60

Računalna grafika

Rasterska grafika[15/15] Ispisni (tiskarski) model: -CMYK -mešanjem tri primarne boje: cijan, magenta i žuta kojima je pridodana i crna kao četvrta boja -za svaku od četiri komponente boje odvaja po 8 bita informacije po pikselu -dubina boja u ovom slučaju je 32 (4x8) -boje u tisku se koriste kao pigmenti - što se više boje stavi, dobiva se tamnija boja -tehnika tiska je “prljava” tehnika, pa je broj boja koje se mogu tiskati manji i od broja boja koje se RGB modelom mogu prikazati na ekranu

Računalna grafika

Načini kreiranja unos tipkovnicom (mišem) scaniranjem (OCR/OMR) digitalnim fotoaparatima grafičkim programima

PITANJA! Ostali multimedijski mulitmedijski sadržaji

Ostali MM sadržaji

ZVUK Kreiranje: - mikrofonski i drugi zvučni ulazi (npr.

MIDI - Musical Instrument Digital Interface) - programski alati orijentirani generiranju (sintetiziranju) tonskih zapisa audio file format .vs. codec Tipovi zvučnih formata: - nekompresirani (RAW) format (npr. WAV - Waveform audio format) - kompresirani format bez gubitka informacija (npr. WMA – Windows Media Audio) - kompresirani format s gubitkom informacija (npr. MP3)

Ostali MM sadržaji

VIDEO: Kreiranje: - video kamere - programski alati orijentirani generiranju animacija video file format .vs. codec Tipovi video formata: - nekompresirani format - 1 sec.wide-screen video = cca 53 MB (npr. AVI - Audio Visual Interleave) - kompresirani format s gubitkom informacija (npr. MPEG - Motion Picture Editors Guild 2 – standard TV, 3 – HighDefinition TV) std. 30 fps-a

61

PITANJA! Ostali aspekti mulitmedijskih multimedijskih sadržaja

Ostali aspekti MM sadržaja

Ostali aspekti MM sadržaja

Pravni i socijalni aspekti multimedije intelektualno vlasništvo - prvo spominjanje 1873 i prvi Copyright © zakon u SAD-u - Copyright: daje eskluzivna prava na reprodukciju, izvođenje, distribuciju i prikazivanje - patenti - pravo vlasništva / pravo izuzimanja socijalni aspekt - privatnost (SPAM) - pristupačnost - etičnost licenciranje industrijski standardi - ASCII, HTML, JS,...

Znanstveni aspekti multimedije Temeljna područja koja impliciraju razvojne trendove u multimediji: - raspoznavanje uzoraka (pattern recognition) - neuronske mreže - soft computing (genetički algoritmi, fuzzy sustavi) - računalska grafika - vizualizacija volumena (volume and surface rendering) - inteligentni sustavi (ekspertni sustavi) - virtualna realnost (prividna stvarnost) - semantički web - multimedijalne baze podataka - elektroničko poslovanje

Ostali aspekti MM sadržaja

Ostali aspekti MM sadržaja

Implikacije multimedijalne tehnologije Tehnološki razvojni trendovi: - Smartphone (osobno računalo i telefon na dlanu)- PockitPC (osobno računalo na dlanu) - DigitalHDTV (digitalna televizija visoke razlučivosti) - Virtual reality (VR) – prividna stvarnost (3D svijet) Informaričko doba Columbijansko doba

Implikacije multimedijalne tehnologije

INFORMACIJE

Kompjutoorski svjet 2010godine Kompjut Svemirski Internet

izuzetno male radne stanice izuzetno jaka čvorna računala govorna komunikacija s računalom virtualni hologramski prikazi

Tijekom predstavljanja plana rad i proračuna za sljedeću godinu, NASA je objavila da planira postaviti direktnu brzu digitalnu vezu s Marsom, Mjesecom i drugim točkama u Sunčevu sustavu, kako bi omogućila slanje velike količine podataka i video zapisa natrag na Zemlju. Prema njhovim riječima, oni planiraju razviti mrežu, neku vrstu svemirskog interneta, koja će putem niza komunikacijskih svemirskih postaja slati informacije s površine planeta natrag na Zemlju. Ti planovi su prvenstveno vezani uz buduća istraživanja Marsa, pa ke najavljen razvoj i zasebne mreže za komunikaciju robota na površini planeta, te razvoj posebnog aviona koji bi trebao letjeti oko planeta i slati sliku pomoću te mreže na zemlju. (Bug,76,str.19)

VIRTUAL REALITY

2000 godina

62

PITANJA! Ocjenjivanje WEB sadržaja

Ocjenjivanje Web stranica

Pravila izrade multimedijskog mjesta - omjer tekstualih i drugih sadržaja

Ocjenjivanje Web stranica Pouzdanost/ažurnost (0-15 bodova) Sadržaj/informacije (0-15 bodova) Kredibilnost autora (0-10 bodova) Jednostavnost snalaženja na stranici (0-10 bodova) Iskustvo (0-10 bodova) Multimedija (0-10 bodova) “Pristup stranice” (0-10 bodova) Dostupnost stranice (0-5 bodova) Razno (0-15 bodova)

http://e.foi.hr/wiki/blog/djuro_k/

Ocjenjivanje Web stranica

Ocjenjivanje Web stranica

Pouzdanost/ažurnost (0-15 bodova)

Kredibilnost autora

Jasno je vidljivo tko je autor?

Autor ima kredibilnost u tom području?

Može se kontaktirati autora?

Iz domene se može pročitati tko je vlasnik site-a?

Da li stranica na sebi ima datum poslijednje promjene?

Kada je napravljena promjena?

Stranica sadrži pregled planiranih promjena i revizije?

(0-10 bodova)

Sadržaj/informacije (0-15 bodova)

Iskustvo

Informacije su korisne za naš životopis ili za potrebe studiranja?

Informacije koje se nalaze na stranici ne mogu se naći u niti jednom drukčijem formatu?

Sadržaj je ispravan?

Informacije su točne?

Svrha stranice je očita?

Stranica je pisana u prikladnom tonu?

Ima li gramatičkih pogrešaka?

Stranica zadovoljava svoju svrhu postojanja?

Isplati se potrošiti vrijeme na ovu stranicu?

Dobra vizualna prezentacija stranice?

Stranica primamljuje posjetitelja da se zadrži na njoj?

(0-10 bodova)

63

Ocjenjivanje Web stranica

Snalaženje na stranici (0-10 bodova) Laka organizacija stranice i vidljivost dodatnih mogućnosti?

Stranica je čitljiva?

Linkovi se jednostavno identificiraju i smisleno su vezani za subjekt?

Linkovi su organizirani u logičke grupe?

Layout je isti na svim stranicama?

Postoji li “Back” i “Next” link na stranici?

Ikone imaju jasno značenje?

Multimedija

(0-10 bodova)

Zvuk?

Grafika?

Video?

“Pristup stranice”

(0-10 bodova)

Ocjenjivanje Web stranica Dostupnost stranice

(0-5 bodova)

Može li se brzo pristupiti stranici?

Stranica se može naći upotrebom pretraživača?

Stranica se brzo učitava u web preglednik?

Može li se izabrati način skidanja sadržaja sa site-a?

Razno

(0-15 bodova)

Stranica je nagrađivana?

Nema naplaćivanja korištenja stranice?

Zaštita unošenja privatnih podataka?

Sadržaj site-a se može ispisati, a da se ne mijenjaju postavke printera?

Postoji li mogućnost pretraživanja (search) na stranici?

Nema stereotipova?

Sadržaj i vokabular stranice primjeren je različitim vrstama posjetitelja?

Ocjenjivanje Web stranica

Skala rezultata Rezultat 1. Vrlo dobra 2. Dobra 3. Prihvatljiva 4. Na granici prihvatljivosti 5. Neprihvatljiva

PITANJA!

Bodovi 90-100 80-89 70-79 60-69 <60

Design multimedije

Design, produkcija, distribucija, postprodukcija

“Kreiranje multimedijalnog naslova je kao i pravljenje filma – to su grupni napori koji traže puno vremena i novaca. Na nekom multimedijalnom projektu sudjeluje po 20 i više osoba koji rade na različitim aspektima projekta, svaki na različitoj inačici naslova i različitom odgovornosti unutar produkcije” (Holsinger, 1994) Vještine i znanja potrebna za kreiranje multimedije - gluma - režija - animiranje - projektiranje - crtanje - psihologija - audio snimanje i montaža - DTP - grafičko dizajniranje - ugovaranje - programiranje - marketing - autorko pravo - oblikovanje

64

Design multimedije

Design multimedije

- video snimanje - sistemska analiza - poznavanje mreža - stojopis - audio-video produkcija - video-montaža (A/D) - izrada scenarija - digitalna fotografija - dizajniranje programa - smišljanje priča - scenografija - dizajniranje korisnička sučelja “Software je kao niti jedan drugi proizvod. To je samospoznajući design, što znači da je desig proizvod, a proizvod je design.

Design je složeni umni proces, podvrgnut neprestanim promjenama (koje su kontrolirane umjetno) i duboko je ovisan o iskustvu i znanju.

(Blum, 1996)

Multimedijalni proizvod nije stalan kao arhitekturalni ili inženjerski proizvodi, stoga se uz njega vežu pojmovi: - ispravljanje - prilagođavanje i - evolucija Povezanost multimedije s drugim disciplinama: - grafika, video i design slike na zaslonu - design humaniziranih sučelja - design uputa i pomoćnih sustava - design igara i zabave - smišljanje priča, pisanje scenarija i audio design - scenografija - pravna i financijska znanja

Životni ciklus video/audio mm-a

Životni ciklus video/audio mm-a

Faze: -priprema -predprodukcija -produkcija -postprodukcija -distibucija Priprema: ideja (koncept): orginalna priča .vs. adaptacija producent: osoba koja organizira, pribavlja sredstva i vodi projekt (ekonomsko-tehničko lice) treatment: na temelju koncepta scenarist sastavlja priču ukratko kreiranje paketa: angažman redatelja i izbor glumaca (probna snimanja)

Predprodukcija: podjela uloga kreiranje knjige snimanja (snimanje se ne odvija linearno) istraživanje podataka kreiranje scenografije i kostima Produkcija: priprema snimanja snimanje (višestruko ponavljanje uz analizu grešaka–klapa, snima se, rez,..., kopiraj) Postprodukcija: montaža slike: gruba montaža .vs. fina montaža montaža zvuka: dijalog, zvučni efekt i glazba (sinkronizacija:često se ponovo snima u studiju)

Životni ciklus video/audio mm-a

Audio (post)produkcija/distribucija

Distribucija: probna kopija: prikazivanje izabranim gledateljima cenzura široka distribucija

Osnovni koncepti digitalnog audia zapisa Enkodiranje - pretvorba analognog signala u digitalni Sampling rate (frekvencija uzorkovanja): - da bi se analogni signal pretvorio u digitalni uzimaju se uzorci zvučnog vala u vremenskim intervalima - broj uzoraka uzetih u sekundi se naziva sampling rate - što ima više uzoraka po sekundi to je precizniji digitalni opis zvučnog vala - sampling rate se mjeri u kilohertzima (KHz) - 8 KHz se koristi kod zvučnih signala loše kvalitete kao kod tranzistorskog radija - kvaliteta CD audia je 44.1 KHz (ili 44 100 uzoraka po sekundi) - standardne brzine uzorkovanja uključuju 8 KHz, 11.025 KHz, 11.127 KHz, 22.05 KHz, 44.1 KHz i 48 KHz

65

Audio (post)produkcija/distribucija

Audio (post)produkcija/distribucija

- DVD audio standard koristi 96KHz, ali nije primjenjiv za web zbog velike veličine datoteka Bit depth (bitovna dubina): - kao kod slika, i za audio datoteke je važna bitovna dubina (također zvana rezolucija uzorkovanja) bitovna dubina odgovara rezoluciji amplitude (ili glasnoće) zvučne datoteke - više bitova znači bolju kvalitetu zvuka i veću datoteku - neke uobičajene bitovne dubine su 8 – bitna (telefonski signal) i 16-bitna (glazba CD kvalitete), koriste se još i 20-,24-,32-, te 48-bitovne dubine Kanali: - audio datoteke mogu podržavati od jednog do šest odvojenih kanala zvučne informacije - najučestaliji su mono (1 kanal) i stereo (2 kanala) ostali formati podržavaju tri, četiri ili šest kanala (5.1 sustav)

Bit rate (broj bitova po sekundi): - broj bitova po sekundi je funkcija bitovne dubine i frekvencije uzorkovanja - bit rate se mjeri u kilobitima po sekundi (Kbps) i može se izračunati tako da se podijeli veličina datoteke sa njenim trajanjem u sekundama - preporučuje se da kod streaminga audio datoteka bit rate bude niži od korisnikove veze na Internet Korištenje postojećih zvučnih zapisa: - najjednostavniji način dodavanja zvučnih zapisa na stranicu je korištenje postojećih izvora - većina takvih izvora ima ograničenja kod kopiranja (autorska prava) - na sreću postoje snimljeni audio zapisi koji su ili besplatni ili se nakon kupnje mogu koristiti na bilo koji način

Audio (post)produkcija/distribucija

Audio (post)produkcija/distribucija

Priprema vlastitih zvučnih zapisa: - nakon snimanja sirovog zapisa (npr. mikrofonom) slijedi obrada nekim od programa za editiranje zvuka (Cool Edit, Sound Forge, ProTools i sl.)

Optimiziranje za web - nakon što imamo gotovu audio datoteku, vrijeme je za njenu pretvorbu u ciljani web audio format da bi datoteka bila što manja - obično je potrebno žrtvovati kvalitetu zapisa - bez obzira koji se alati koriste, postoje standardni načini smanjivanja veličine audio datoteke: - veličina datoteke - datoteka bi trebala biti što kraća pa se često pruža samo mali dio pjesme - broj kanala – mono kanalni zvuk zahtjeva upola manje prostora od stereo zvuka što je prihvatljivo za neke uporabe

- bitovna dubina (bit depth) – često se koristi 8 bitna dubina što rezultira malom datotekom.mp3–ce se bolje nose sa 16 bitnim dubinama zbog učinkovite kompresije - frekvencija uzorkovanja (sampling rate) – govorni signal se može smanjiti na 8 Khz, zvučni efekti na 8 ili 11.025 kHz, a glazba prihvatljive kvalitete na 22 Khz Streaming Audio - nekoć je jedini način audio reprodukcije sa web stranica bio takav da se zapis prvo morao skinuti na disk - loša strana toga je što korisnik mora čekati dok se ne skine cijela datoteka prije nego što čuje bilo kakav zvuk, te nemogućnost kontroliranja autorskih prava

Audio (post)produkcija/distribucija

Audio (post)produkcija/distribucija

- ovaj način je još u upotrebi, ali se razvila i tehnologija streaminga - kod streaminga reprodukcija (bilo video ili audio zapisa) započinje neposredno nakon zahtjeva - često se koristi i kod prijenosa uživo televizijskog programa - dobre strane streaminga su: -reprodukcija zvuka neposredno iza zahtjeva -koristeći nove tehnologije i formate kvaliteta ne treba biti previše žrtvovana -autori mogu bolje zaštititi svoja prava jer korisnik ne dobiva kopiju datoteke -loše strane steraminga su: -konfiguracija servera i skupa programska podrška -kod sporijih veza dolazi do lošije kvalitete i nedosljednog stizanja zapisa

Formati sa mogućnošću streaminga: - RealNetwork's RealMedia (i RealAudio) - Apple's QuickTime - Microsoft's Windows Media (Netshow) - Streaming MP3s (koristeći streaming MP3 server) - Macromedia Flash i Shockwave - Liquid Audio - Beatnik's Ritch Music Format (RMF) Serverske aplikacije i protokoli - streaming se oslanja na programsku podršku serverskog dijela koji omogućava neprekidan tok podataka - podaci su podijeljeni na male pakete, te se šalju preko veze po redoslijedu zapisa - na korisničkom kraju se paketi skupljaju - aplikacija skupi određeni broj paketa prije početka reprodukcije da bi se osigurala njena glatkoća (buffering)

66

Audio (post)produkcija/distribucija

Audio (post)produkcija/distribucija

-za prijenos podataka se koristi jedan od protokola: UDP (User Datagram Protocol), RTSP (RealTime Streaming Protocol) ili RTP (RealTime Transfer Protocol) - ono što ove protokole čini učinkovitim kod streaminga je to što se prijenos podataka nastavlja unatoč gubitku nekog paketa - to je suprotnosti sa http-om, koji pokušava opet poslati izgubljene pakete te tako zaustavlja promet - UDP je prvi protokol koji je korišten za streaming - RTSP je noviji i učinkovitiji protokol od UDP-a RTSP je dvosmjerni protokol koji dopušta korisniku da šalje poruke nazad serveru (poput premotavanja unazad) - RTP radi samo u jednom smjeru te ga koristi QuickTime aplikacija - primjer programske podrške streaminga je RealServer

Pseudo streaming: - neki multimedijalni formati su dizajnirani tako da njihova reprodukcija može početi prije nego što je završen cijeli prijenos - to proizvodi efekt streaminga iako su datoteke na http serveru i to se naziva pseudo streaming - prednost pseudo-streaminga je u tome što ne zahtijeva nikakvu posebnu serversku aplikaciju - glavni nedostaci su pretrpanost servera kod više istodobnih veza i nemogućnost prijenosa događaja uživo

Audio (post)produkcija/distribucija

Audio (post)produkcija/distribucija

Web audio formati: - WAV/AIFF (.wav, .aif, .aiff) - Waveform Audio File Format (.wav) je u početku razvijen kao standardni audio format za Windows OS, ali je sada podržan i od drugih sustava - .wav datoteke podržavaju različite bitovne dubine i frekvencije uzorkovanja, iako su 8 ili 11.025kHz pri 8 ili 16 bita najčešće kod Weba - Audio Interchange File Format (.aif ili .aiff) je razvijen kao standardni audio format za Macintosh platformu, ali je podržan i od drugih - podržava do 6 kanala pri različitim frekvencijama uzorkovanja i bitovnim dubinama - ovi formati zvuče dobro nekompresirani, ali nakon kompresije im kvaliteta drastično pada - wav i aiff datoteke se zato rjeđe koriste na Webu jer postoje prikladniji formati poput mp3-ca i RealAudio formata

Dodavanje zvuka na Web stranice: - postoji više načina za dodavanje zvuka na web stranicu - neke uobičajene tehnike: Obični Link: -možete koristiti jednostavan anchor tag (<a>) koji pokazuje na audio datoteku na web stranici kao na primjeru:

Audio (post)produkcija/distribucija Pozadinski Zvukovi - loša strana toga je što korisnik nekad ne može ugasiti zvuk ako ga ne želi i još i troši dio propusnosti (bandwitha). Zbog toga se pozadinski zvukovi smatraju lošom strategijom - da bi podesili pozadinski zvuk koji radi na većini web pretraživača može se koristiti <meta> tag kao na primjeru:

<A HREF=”audio/song.wav”>Play the song (3.5 MB)</A>¸ <A HREF=”groovy.mp3”><IMG SRC=”buttons/playme.gif”></A>

-kad korisnik klikne na link pretraživač dohvaća datoteku sa servera te može pokreniti neki program ili plugin za reprodukciju -datoteke kojima se ovako pristupa se obično pohrane na korisnikov disk -postoji nekoliko načina da se audio datoteka počne reproducirati čim se stranica učita

PITANJA!

<META http-equiv=”refresh” content=”1;url=audio/song.mid”>

- ovde kada se stranica “osvježi” počinje reprodukcija zvuka nakon 1 sekunde - upotreba meta taga i pozadinskih zvukova se uglavnom ne preporučuje

67

68