Tekstura tla

Tekstura tla Ništa, lopatu u ruke i počnimo. Na potencijalnom mjestu sadnje otkopamo nekih 20ak cm zemlje čisto da vidimo strukturu tla. Odmah na prvi pogled primjetit čete zbijenost tla. Rahla tla su super to je ono što tražite, zbijena tla nisu baš najsretnija jer zadržavaju previše vode, nisu prozračena pa korijen neče niti rasti u njima. Npr prije nekoliko godina prijatelj mi je pokazao biljku u 9om mjesecu, bila je u punom cvjetanju ali je bila patuljasta a cvjetovi su bili jako rijetki. Kad smo ju posjekli napravili smo inspekciju korjena. Prilikom otkapanja korijena primijetili smo da je samo površinskih 10ak centimetara tla rahlo a ispod zemlja zbijena i tvrda ko kamen. Glavni korijen nije rastao u dubinu več je skrenuo i rastao samo u površinskom sloju što nikako nije bilo dosta za normalan rast biljke.

Ne očajavajte ako je tlo zbijeno več uzmite uzorak ( oko pol kile ) da se i to popraviti ako je sastav tla uredu.

Sastav tla Tlo je kombinacija različitih komponenti. Ugrubo mogli bismo ih podjeliti: pijesak, mulj, glina te organski dio (humus, biljni materijal…). Pjesak mulj i glina se međusobno razlikuju po veličini čestica koje ih čine.

Zato što su u pijesku velike čestice i prostori i prostori između čestica su veliki tako da voda može slobodno otjecati kroz njih a ostaje na površini čestica pijeska. Kod gline su vrlo mali prostori među česticama i zato voda ne može slobodno oticati.

Kako ja mogu odrediti sastav tla?

Jednostavno! Uzmete neku prozirnu posudu s poklopcem i napunite ju dopola sa uzorkom zemlje, zatim napunite s vodom do 3/4 i dodajte koju kap deterdženta za suđe. Posuda nek bude viša nego šira da si olakšate očitavanje Deterdžent dodajemo samo da nam se čestice lakše odvoje. Posudu zaklopimo i žestoko promućkamo bar 5 minuta.

Odložite posudu na ravno mjesto i ostavite da stoji (da to znači bez diranja,mrdanja dodatnog mućkanja….). Največe čestice če prve sedimentirati jer su najteže. Nakon več nekoliko minuta početi če sedimentirati pijesak , kasnije nešto finije čestice mulja a posljednja glina, pogledajte tu i tamo da vidite slojeve kako se stvaraju. Ostavite posudu preko noči i drugo jutro očitajte rezultate. Evo i mojih rezultata sa potencijalnog sajta:

Ukupna visina stupca zemlje mi iznosi 4.4cm. 2.4cm visok je sediment pijeska, 0.2cm gline i 1.8cm gline. Podjelim visinu pojedinog stupca s ukupnom visinom i dobijem %.

Pijesak= 2.4/4.4=0.545…….54% Glina= 1.8/4.4=0.409…… 40% Sad več znamo puno o zemlji na sajtu!

Vrste tla: Glinena tla: Glinena tla stvarno nisu najsretnije rješenje kao što je več rečeno loše odvode vodu, ne provode zrak i nepogoduju zdravom razvoju korijena. Ovisno o % gline takva tla možete popraviti dodavanjem kupovne zemlje kokosovih vlakana, humusa, perlita itd koji olakšavaju zemlju. Najbolja zemlja za uzgoj je ilovača sadrži od 8-28% gline rahla je i prozračna. Ako zemlja sadrži 40-50% gline dodajte ¼ kupovne zemlje ili bilo šta gore navedeno. 50-60% gline i morat čete dodati pola kupovne zemlje u rupu. Ako zemlja sadrži preko 70% gline, nemate sreće ili tražit novi sajt ili kompletno zamjeniti zemlju iz rupe za sadnju.

Pjeskovita tla: U načelu imaju vrlo visok sadržaj pijeska… 80% i više. Nažalost pjeskovita tla ne zadržavaju nutrijente najbolje pa slobodno ubacite ¼ kupovne zemlje da poboljšate svojstva.

Da se vratimo na zemlju koju analiziram. Moram reči da je super zemlja, sa 40% gline, znači trebao bi ubaciti samo ¼ kupovne zemlje da joj malo poboljšam strukturu. Što to znači u praksi? Recimo da imam 5 rupa svaka po 25lit=125litara zemlje. Da bi zamjenio četvrtinu zemlje treba mi 125*.25=31 lit kupovne zemlje. Naravno da ne radimo sve na litru nego odokativno… ali u principu na sajt netrebam nositi 150 litara zemlje nego samo 50! Sljedeči post če biti o pH u prirodi so stay tuned

KLIJANJE

Potrebne su vam dve plasticne ili keramicke tacne (Sl.1) malo ubrusa za ruke-toalet papir-vata...bilo sta sto ima veliku moc upijanja tecnosti-VODE Uzmite jednu tacnu stavite na nju ubrus(ili sta vec imate) i natopite vodom taj ubrus.Uzmite seme koje imate poredjajte semenke po ubrusu ali ne previse blizu,zatim semenke prekrijte sa drugim ubrusom i ponovo natopite vodom (Sl.2) Kada ste ovo uradili poklopite sve ovo sa drugom tacnom.Ovakvo pripremljeno seme za klijanje drzite na sobnoj temperaturi (Sl.3) Potrebno je da u toku klijanja ne dozvolite da vam se papir (ili sta vec koristite) osusi, sto ne znaci da semenke trebaju da plivaju u vodi.Znaci vlaznost mora biti konstantna kao i temperatura.

Posle par dana (obicno je izmedju 5-7 dana) dobicete proklijalo seme (Sl.4)

Sl.1

Sl.2

Sl.3

Sl.4

Sada ove klice trebate presaditi u plasticne case zapremine ne manje od 2dl.

PRIPREMA ZEMLJE ZA CASE I RAST U CASI

Case koje ste spremili morate izbusiti kako bi visak vode odlazio u toku zalivanja i time sprecili truljenje korena biljke.

Na dnu case izbusite 2 (dve) rupe precnika 3-5mm,sada u case trebate staviti zemlju.

Da se ne bi mucili i sami pravili odgovarajucu zemlju,mozete otici u bilo koju cvecaru i kupiti HUMUS za "cvece" koji je oko 6,5 PH.Kupljenu zemlju (ako nije vlazna) navlazite obicnom vodom,ali nemojte previse.

Ovakvu zemlju stavite u pripremljene case.Potrebno je da casa ne bude napunjena do vrha,vec da ima 1-2cm slobodnog prostora.

Nakon svega ovoga uradjenog, u zemlji izbusite rupe (olovkom ili necim drugim) u koje cete staviti proklijalo seme.Seme nemojte mnogo duboko stavljati, jer ce mu trebati mnogo vise vremena da se razvije i izadje na povrsinu.Dovoljno je da vrh semenke bude samo nekoliko milimetara u zemlji,odnosno ispod zemlje (Sl.5) Kada budete stavljali proklijalo seme u zemlju radite to veoma pazljivo i uvek onaj deo sto je izasao iz semenke (to je koren buduce biljke)ide na dole nikada na gore(Sl.5) Sada stavljeno seme prekrijte zemljom i dobro zalijte,a casu u koju ste stavili seme drzite na sobnoj temperaturi (oko 21*C) i izlozenu direktnoj suncevoj svetlosti,naglasava se diretnoj svetlosti

Priprema zemljišta za sadnju se može izvesti ašovom ili motikom u zavisnosti od tipa zemljišta i njegove zbijenosti, a ako je površina veća frezom: • •

• •

ako je zemljište dobre strukture, preko njega treba rasporedi tanak sloj pregorelog stajnjaka, pa onda prekopati ili ga nakon okopavanja obogatiti mineralnim đubrivom ako je zemljište peskovito i rastresito, najbolje bi bilo da se preko njega rasporedi sloj humusa, treseta ili pregorelog stajnjaka, pa onda da se prekopa, jer će se na taj način popraviti i fizička struktura i obogatiti mineralnim sastojcima ako je zemljište zbijeno i glinovito, onda pored organskog đubriva treba dodati i određenu količinu peska ako je zemljište sa krupnijim komadima kamena, kakvo se često sreće u planinskim predelima, treba ga takođe obogatiti po mogućstvu organskim đubrivom-pregorelim stajnjakom ili tresetom, suviše velike komade kamena izvaditi i dodati još humusa, ako je dubina zemljišta mala u odnosu na zahteve biljaka