Što je ARCAnom konzorciju projekta uspostave znanstvenog centra upravo u Stubičkom Golubovcu. 9. znan

figure Dedala ili tripodi Hefesta o kojima pjesnik kaže da su ‘vlastitim gibanjem otvarali konklave bogova na Olimpu’, tada poslodavci ne bi trebali zapovijedati, a gospodari ne bi trebali robova.“ Taj navod bio je polazište za pitanja o utjecaju tehničkih sredstava na društvene i političke odnose u antičkoj Grčkoj. Je li postojala ideja barem u klasičnoj filozofskoj misli o automatu kao utopijskoj zamjeni za ropstvo? To se čini presmjelom idejom. Ne samo zbog robovlasništva već i zbog stvarnih mogućnosti drevnih automata. Oni jesu vrsta objekata koji nude i potiču određenu samospoznaju. Grcima iz Atene prepune robova stalno su bili pred očima modeli usporedbe automata i robova. Ali, da ne bi bilo zabune: Aristotel je smatrao da je ropstvo prirodno i da će se održati zauvijek. S naše točke gledanja antički robovi bili su zaista vrlo točan ekvivalent suvremenoj zamisli posebice kućnih servisnih robota. Mnogo stoljeća poslije uvidjelo se da se strojevi koriste radi “poštede” radnika samo kada je jeftiniji način proizvodnje lako dostupan. Antički automati nisu bili lako dostupni. Distribucija i prihvaćanje novih tehnika važnija je od pojave nekog izuma. Kako se navodi “svatko može imati svog robota ili parni stroj za tkanje, ali kada treba izgraditi realni proizvodni sustav, tehnika slijedi materijalnu i političku moć”. Antički Grci u svakodnevnom poslu oslanjali su se u potpunosti na svoje robove, a njihovo shvaćanje automata bilo je drugačije od našeg. “Neuspjeh” helenističkih automata da pokrenu utopijsku ideju ukidanja robovlasništva ilustrira temeljna ograničenja tehnike. Ona sama po sebi nije mogla izravno promijeniti društvene institucije starog svijeta kao što ih ne može promijeniti ni danas. Strojevi poput robota koji imaju potencijal oslobođenja, kad su u rukama nekolicine, sredstvo su još jačeg podvrgavanja. Arhajski automati samo su povećavali društvenu nejednakost robovlasništva. Novija istraživanja potvrdila su da su automati bili uređaji za poticanje i stvaranje utiska o božjoj nazočnosti u svetištima, ali i za poticanje čuđenja u velikim svjetovnim festivalskim procesijama. Sudionici su doživljavali kolektivnu začaranost gledajući animirane strojeve. Festivali su organizirani da bi se periodički potvrđivala moć vladara koji je financirao izradu automata. Igor Ratković

UDRUGA INOVATORA HRVATSKE

Od Inove 1971. do Arce 2020.

U uvodnom tekstu Kataloga prve izložbe inovacija u Hrvatskoj Inova 71, održana od 20. do 30. listopada 1971. godine, predsjednik Saveza pronalazača i autora tehničkih unapređenja Hrvatske dr. Milan Arko ističe: Ova izložba predstavlja skromni početak jednog dugotrajnog procesa afirmacije stvaralaštva i inicijative na području tehnike u odnosu na sredinu u kojoj živimo i djelujemo. Jedan od bitnih čimbenika oslobađanja naše tehnike i gospodarstva od dominacije drugih, je znanje i kreativnost na području tehnike, pronalazaštvo odnosno izumiteljstvo i racionalizatorstvo. Svrha je ove izložbe nadalje, da potakne mnoge od vas posjetioca, da razmislite o ulozi stvaralaštva u tehnici, da razmislite o mogućnostima širenja pronalazaštva i tehničke kulture u našoj Republici i da možda jednog dana otkrijete da i sami počinjete misliti stvaralački. 32 godine kasnije, 2003. nastali su novi uvijeti i u novoj organizaciji inovatora koja je djelovala u sustavu HZTK utemeljena je ARCA, međunarodna izložba inovacija, koja se ove godine održava 17. puta u nizu. Uz nju održavana je izložba AGROARCA, u organizaciji Udruge inovatora Hrvatske. Tijekom tih izložbi kao prateći sadržaji organiziraju se i stručni tematski skupovi na kojima su uz inovatore prisutni i istaknuti znanstvenici i stručnjaci koji su dali značajan doprinos širem društvenom i gospodarskom shvaćanju i prihvaćanju inovacija. Najbolji na tim izložbama bili su okosnica predstavljanja hrvatske inventivnosti u inozemstvu, Nürnbergu, Bruxellessu, Ženevi, Budimpešti, Seulu, Kuala Lumpuru i još mnogim drugim sredinama. Ti su nastupi izgradili izuzetnu razinu ugleda Republici Hrvatskoj i njezinim najkreativnijim pojedincima jer su u pokret inovatora uključeni i brojni znanstveni i stručni stvaraoci ali i mlađi naraštaji inovatora koji dolaze iz srednjih škola, a žele autorizirati svoja kreativna rješenja i naučiti štititi intelektualno vlasništvo. Sudjelovanje inozemnih izlagača znatno je pridonijelo ugledu ARCA-e u svijetu jer dobitnici priznanja u Zagrebu s ponosom ih ističu na drugim svjetskim izložbama na kojima sudjeluju.

Činiš nepravdu, ako hvališ ono što ne razumiješ - ali još više griješiš ako to kritiziraš. Leonardo Da Vinci

18. Međunarodna izložba inovacija

15 - 17 listopada 2020. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu Zagreb, Hrvatska