Helsinki - podzemni grad

GRADITELJSTVO

Zavirimo u Wikipediju: Hladni rat bio je politički sukob između zapadnih sila (tada 15 europskih zemalja) predvođenih SAD-om i istočnih (osam) zemalja predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. godine. Vođen je svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masovni oružani sukob svjetskih razmjera. Između tada sukobljenih strana našla se Finska. To je zemlja s visoko razvijenom tehnologijom, smještena na sjeveru Europe. Jeste li znali da je poznata marka mobitela Nokia proizvod njihovih stručnjaka? Finska graniči sa Švedskom, Norveškom i Rusijom i nikada se tijekom hladnog rata nije priklonila niti jednoj od sukobljenih strana. U nedavnoj povijesti njeni stanovnici bili su u dvojbi, pristupiti zapadnoj grupaciji ili ne. Ta dilema živa je i danas. Strah od tadašnjeg Sovjetskog Saveza (a taj osjećaj postoji i danas kada je u pitanju Rusija), primorao je Fince, poglavito one koji žive u glavnom gradu Helsinkiju (grad veličine Zagreba), da se tijekom hladnog rata pripreme za možebitni napad i invaziju s Istoka, odnosno, tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Mada je bila neutralna, Finska je svoj podzemni svijet skloništa u glavnom gradu počela graditi 60-ih godina. Izgrađene su stotine bunkera za zaštitu građana u slučaju napada. Sustav skloništa sastoji se od nezavisnih golemih podzemnih prostorija. Ima ih 15 unutar stijena i 400 različitih tunela, a u najveće stane 10 tisuća građana. Napetost vezana uz hladni rat smanjila se tijekom 90-ih godina, pa su Finci

počeli razmišljati za što će upotrijebiti bunkere, odnosno, skloništa. Danas su ta skloništa i tuneli preuređeni za druge potrebe. Finci su dobili 12 milijuna prostornih metara dodatnog prostora ispod zemlje. Sve je izgrađeno u granitu pa je iskapanje sigurno, jeftino i održivo jer je granit jako čvrst. No, domaćini nikada ne zaborave napomenuti da se skoro sva skloništa mogu u roku od 24 sata vratiti prvobitnoj namjeni: skloništima u koje stane preko 900 tisuća osoba!

I tako je krenulo: Kombinacija obrambenih sposobnosti i javnih sadržaja postala je glavni plan pa se danas većina skloništa aktivno upotrebljava u svakodnevnom životu. Jedan od najvećih rekreacijskih centara s bazenom, Itäkeskus, ujedno je i najveće sklonište u koje stane 3800 osoba. Danas u miru, ovdje svakog dana boravi tisuću ljudi. Bazen pod zemljom odlična je stvar za zemlju s hladnim zimama, jer je prosječna zimska temperatura u

Helsinkiju -4 °C, s ekstremnim temperaturama ispod -20 do -30 °C. Nalazi se 15 m pod zemljom, ispod granitnih stijena. Time se ne gubi toplina, pa je i zagrijavanje olakšano. Tu su: veliki bazen (50x19 m), bazen za učenike (14x11 m), dječji bazen (12,5x10,5 m), 2 vodovoda, veliki i mali tobogan, 6 sauna, jacuzzi, bazen s hladnom vodom i masaža. Pristupa im se liftom ili kosim stepenicama. To sklonište podijeljeno je na dvije razine i ima zalihe za 14 dana. Oprema za održavanje je ispod bazena. U slučaju nuklearnog napada, postoje dvoja čelična vrata debela 5 cm kojima se upravlja ručno. Tri kilometra od bazena, 20 m ispod zemlje, nalazi se Formula centar izgrađen 1995. godine u podzemnom skloništu civilne zaštite. To je jedno od omiljenih mjesta za mlade. Riječ je o karting-stazi dugačkoj 300 metara na kojoj se, na ravnom dijelu, može postići brzina i preko 60 km/h. Svake godine karting-stazama prođe i do 20 tisuća posjetitelja. Nitko ne mora brinuti o vanjskim vremenskim uvjetima, jer na toj dubini oni nemaju utjecaj. Centar je uvijek otvoren. Ima dobru klimatizaciju pa se mogu koristiti vozila na benzinski pogon, a njih su 32. Gorivo je bez sumpora. Dovoljna su 24 sata da se u slučaju potrebe sve stvari uklone te se pripremi sklonište za 5000 osoba. Jedno od podzemnih arhitektonskih čuda je i crkva Temppeliaukio. Zovu je crkva Stijena, a izgrađena 1969. godine. Ukopana je 13 m u granitnu stijenu koja je stara milijune godina. Na stijeni se još vide znakovi bušenja i eksplozija koji su namjerno ostavljeni da posjetitelji vide da je to dio prirode. Ispod bakrene kupole kamene stijene ostale su gole jer se time dobila

bolja akustika te poboljšao prostor za glazbene nastupe i misu. Osim što je to crkva, ovdje se na godinu održava oko 400 koncerata. Ispod nje je još jedno sklonište koje u miru služi kao zapozorje za vrijeme održavanja priredbi i koncerata. Graditelj orgulja Veikko Virtanen izradio je crkvene orgulje koje imaju 43 zaustavljanja i 3001 cijev. Zanimljivo je da u crkvi nema zvona. Snimka zvonjenja koje je skladao Taneli Kuusisto pušta se preko zvučnika na vanjskom zidu. Crkva Temppeliaukio jedna je od najpopularnijih turističkih atrakcija u Helsinkiju: godišnje je posjeti

pola milijuna ljudi.

Postrojenje za otpadne vode, Viikinmäki, nalazi se 25 m ispod grada. Otvoreno je 1994. godine i najveće je takvo postrojenje u sjevernoj Europi. Dugački tuneli savladavaju se biciklima i električnim automobilima jer je podzemni prostor velik poput 20 nogometnih igrališta! Instalirana oprema obrađuje oko 270 tisuća prostornih metara otpadnih voda svakoga dana! Projektirana je tako da omogućava dvostruko veći kapacitet, do 700 tisuća prostornih metara otpadnih voda. Potreba za tim može se

pojaviti za jakih zima s naglim otapanjem leda. S obzirom na smještaj postrojenja, odnosno, da je temperatura prostora stalna, skupu opremu je lakše održavati. Uređaji odvajaju organske tvari, pretvarajući ih u električnu energiju i gnojivo. Neorganske stvari posebna su priča. Njih čini sve ono što se ne može odmah obraditi, sve što završi u kanalizaciji, slučajno ili namjerno: bezbroj dječjih igračaka, mobitela, zubala, naočala, satova... Nakon uklanjanja svih tih predmeta, voda prolazi kroz dvije faze pročišćavanja. U prvoj se odvajaju materijali za kompost i bioplin. Prije puštanja vode u prirodu, ona se kemijski obrađuje. Tu se događa čarolija: bakterije pročišćavaju vodu, odnosno, izvlače dušik i organske materijale iz vode. Ovo postrojenje zamijenilo je 12 drugih u Helsinkiju. Nakon obrade, vrhunski pročišćena voda putuje osam kilometara ispod centra grada te nakon toga još osam kilometara do mora. Arhitekti i graditelji Helsinkija dizajnirali su podzemne prostore da bi zaštitili stanovništvo, a poslije i da bi ga zadivili. Kad razmislite, ovo je gotovo podzemni grad. Veliki plan Helsinkija uključuje podzemne svjetove novijih desetljeća. Finci danas traže nove podzemne lokacije za izgradnju dodatnih prostora za razne aktivnosti. Znaju reći: mi gledamo u budućnost. Prema BBC Earth Emir Mahmutović

18. međunarodna izložba inovacija