Helsinki - podzemni grad Zavirimo u Wikipediju: Hladni rat bio je politički sukob između zapadnih sila (tada 15 europskih zemalja) predvođenih SAD-om i istočnih (osam) zemalja predvođenih SSSR-om koji se vodio od 1945. do 1991. godine. Vođen je svim mogućim sredstvima, no nikada nije prerastao u masovni oružani sukob svjetskih razmjera. Između tada sukobljenih strana našla se Finska. To je zemlja s visoko razvijenom tehnologijom, smještena na sjeveru Europe. Jeste li znali da je poznata marka mobitela Nokia proizvod njihovih stručnjaka? Finska graniči sa Švedskom, Norveškom i Rusijom i nikada se tijekom hladnog rata nije priklonila niti jednoj od sukobljenih strana. U nedavnoj povijesti njeni stanovnici bili su u dvojbi, pristupiti zapadnoj grupaciji ili ne. Ta dilema živa je i danas. Strah od tadašnjeg Sovjetskog Saveza (a taj osjećaj postoji i danas kada je u pitanju Rusija), primorao je Fince, poglavito one koji žive u glavnom gradu Helsinkiju (grad veličine Zagreba), da se tijekom hladnog rata pripreme za možebitni napad i invaziju s Istoka, odnosno, tadašnjeg Sovjetskog Saveza. Mada je bila neutralna, Finska je svoj podzemni svijet skloništa u glavnom gradu počela graditi 60-ih godina. Izgrađene su stotine bunkera za zaštitu građana u slučaju napada. Sustav skloništa sastoji se od nezavisnih golemih podzemnih prostorija. Ima ih 15 unutar stijena i 400 različitih tunela, a u najveće stane 10 tisuća građana. Napetost vezana uz hladni rat smanjila se tijekom 90-ih godina, pa su Finci
GRADITELJSTVO
počeli razmišljati za što će upotrijebiti bunkere, odnosno, skloništa. Danas su ta skloništa i tuneli preuređeni za druge potrebe. Finci su dobili 12 milijuna prostornih metara dodatnog prostora ispod zemlje. Sve je izgrađeno u granitu pa je iskapanje sigurno, jeftino i održivo jer je granit jako čvrst. No, domaćini nikada ne zaborave napomenuti da se skoro sva skloništa mogu u roku od 24 sata vratiti prvobitnoj namjeni: skloništima u koje stane preko 900 tisuća osoba!
I tako je krenulo: Kombinacija obrambenih sposobnosti i javnih sadržaja postala je glavni plan pa se danas većina skloništa aktivno upotrebljava u svakodnevnom životu. Jedan od najvećih rekreacijskih centara s bazenom, Itäkeskus, ujedno je i najveće sklonište u koje stane 3800 osoba. Danas u miru, ovdje svakog dana boravi tisuću ljudi. Bazen pod zemljom odlična je stvar za zemlju s hladnim zimama, jer je prosječna zimska temperatura u
3
