Kopani zdenci

Voda je ključni faktor u odabiru trajnog mjesta naseljavanja, npr. dovoljno vode na nekoj lokaciji bio je preduvjet osnivanja grada. Povećanjem broja ljudi i naseljenih mjesta smanjena je mogućnost nastanjenja uz prirodne izvore vode, ali isto tako Slika 1. Kopani zdenac je ozidana porast kvalitete jama valjkasta oblika koja služi života zahtijevao za zahvaćanje i iskorištavanje je da voda bude podzemnih voda pristupačnija čovjeku, najprije u što većoj blizini nastambi, a zatim i u kućama ili palačama. Iz toga razloga ljudi su od davnina počeli tražiti i druge izvore pitke vode, osim prirodnih kod kojih je voda sama izbijala na površinu. Jedan od načina dolaska do pitke vode je kopanje dubokih i podgrađenih jama u koje se hvata ili sakuplja podzemna voda. Prema nekim izvorima prvi kopani zdenci ili bunari postojali su još prije desetak tisuća godina na Cipru. Na grčkom otoku Kreti, tijekom minojskog razdoblja (od 3500. do 1200. pr. Kr.) bila je razvijena tehnika sakupljanja, čuvanja Slika 2. Danas se sve češće i uporabe vode. voda iz bunara crpi uz Najstariji bunari u pomoć pumpi, naprava za Hrvatskoj pronađeni dopremanje vode s niže na su kod Slavonskog višu razinu Broda. Bunar dubok pet metara bio je ukopan

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

unutar naselja koje je staro više tisuća godina i iz mlađeg kamenog doba. Bunari su se većinom kopali u dvorištima pojedinačnih kućanstava, ali su mogli biti i zajednički za zaselak ili selo, te bi u takvim slučajevima uglavnom imali i korita za pranje rublja i pojila za stoku, pa su ujedno bili uobičajena mjesta okupljanja. Jama bunara bila je promjera od jednog do četiri metra i duboka do nekoliko desetaka metara. Voda je u zdenac dotjecala kroz otvoreno dno ili kroz otvore ostavljene u stijenkama. Radi osiguravanja od urušavanja, stijenke su iznutra bile ograđene kamenom, opekom ili drvetom, a danas se one betoniraju od dna iskopa prema površini ili se u njih spuštaju betonske cijevi, uz istodobno iskopavanje i vađenje iskopanoga materijala. Nadzemni je dio, prema lokalnim graditeljskim značajkama, u obliku kocke, prizme ili valjka. Voda se crpila posudom izrađenom od različitog materijala, ovješenom o drvenu kuku ili pričvršćenom na uže koje može biti namotano na vodoravno položen vitao, koji se pokreće kolom. U ravničarskim hrvatskim krajevima uže je pričvršćeno na đeram, dugačku pokretnu gredu, uloženu u visoki stup. Bunari su bili ograđivani i natkrivani nadstrešnicama i kućicama koje su ih čuvale od kiše koja je mutila vodu, zagađenja i isušivanja u ljetnim mjesecima, a ljude i stoku od utapanja. Isto tako, radi zaštite pitke vode bunari su se često nalazili u podrumima ili bi imali na samome dnu

Slika 3. Javni gradski i samostanski bunari često su bili bogato umjetnički oblikovani, a u nekim slučajevima predstavljali su simbol prestiža

Slika 4. Beethoven je jedna od najvećih osobnosti u povijesti umjetnosti uopće nasipan šljunak koji je služio kao filter. Mnogi su bunari tijekom vremena nestali, ali neki su zbog svoje povijesne vrijednosti sačuvani i oni danas pričaju legende iz prošlosti. Ne treba zaboraviti da se čak i danas brojni bunari u Hrvatskoj i svijetu koriste za svoju prvotnu ulogu: opskrbu pitkom vodom, za zalijevanje vrtova te kao preventiva u slučaju prekida javne vodovodne mreže. Zahvaljujući razvoju tehnologije bušenja i prateće opreme, i danas se buše bunari: dubine mogu biti od deset do nekoliko stotina metara, promjer od 30 do 100 cm, neovisno o geološkom sastavu tla, s manje opasnosti od ozljeđivanja i trovanja prilikom kopanja bunara, s boljom kvalitetom vode i sl. Brojne su fraze povezane s bunarom: bacati novac u bunar ‒ trošiti bez nekog vidljivog efekta; kao iz bunara ‒ vrlo hladno piće; kao u bunaru ‒ vrlo mračno; novi bunar kopaj, u stari ne pljuj ‒ pokušavaj postići što novo, ali ne zanemari ono što imaš! Nadalje, bunari su opjevani u različitim pjesmama: Škripi đeram, tko je na bunaru; imaju važnu ulogu u pričama i bajkama: Snjeguljica i sedam patuljaka braće Grimm; tema su filmova: Posljednji bunar redatelja Filipa Filkovića; po njima su nazvana naselja: Veliki Zdenci kod Grubišnog Polja i gradovi: Brunnen (hrv. bunar) u Švicarskoj na obali Vierwaldstätskog jezera; trgovi u velikim gradovima: Trg pet bunara u Zadru; predstavljaju znamenitosti koje obogaćuju turističku ponude: Bunari – tajne Šibenika; predmet su radnje u književnosti: roman Ivana Aralice Bunar na turskoj granici i zbirka pjesama Žedan kamen na studencu Tina Ujevića; po njima su nazvana čuvena kiparska djela: Zdenac života Ivana Meštrovića, postavljen ispred zgrade HNK u Zagrebu, i sl. Godina Beethovena Tijekom ove godine u svijetu se na različite načine obilježava 250 godina od rođenja Ludwiga van Beethovena, njemačkog skladatelja. Motivi ovog nadmoćnog glazbenog lika na prijelazu između klasičnog i romantičnog glazbenog razdoblja krase i poštanske marke brojnih država, od oceanskih samostalnih teritorija, preko latinoameričkih zemalja, pa sve do Velike Britanije koja vrlo rijetko izdaje marke s likovima koji nisu u izravnoj vezi s njihovom krunom. Marke njemu u čast izdavane su i prethodnih godina, više od 140 različitih izdanja do 2019. Rijetko će koji glazbenik biti više puta portretiran na markama od Beethovena. Po rođenju Nijemac, Beethoven se afirmirao u Beču gdje je i živio do svoje smrti. Smatra se revolucionarnim umjetnikom i vizionarom, a njegov se utjecaj i danas osjeća diljem svijeta. Preradio je stare i stvorio nove standarde u oblikovanju i artikulaciji glazbene građe. Od 1795. nastupa javno, ali mu se vrlo rano javlja postupan gubitak sluha, koji će se 1819. pretvoriti u potpunu gluhoću, što će ga bitno i tragično ograničavati u komunikaciji i javnom nastupu. Bio je prvi veliki glazbeni stvaralac u povijesti europske glazbe koji se održao na tržištu kao slobodan umjetnik bez stalnog zaposlenja. Vrhunac karijere postigao je oko 1815., kada je postao šire poznat, te bio predstavljan i izvođen u najvišim aristokratskim krugovima. Beethoven je napisao više od 650 djela. Među njima je devet veličanstvenih simfonija, veliki broj orkestralnih djela, koncerti za solo instrument i orkestralnu pratnju, brojna djela

Slika 5. IX. simfonija Ludwiga van Beethovena iz Ode radosti prihvaćena je 1985. kao himna Europske unije

komorne glazbe, mise, baleti i scenska glazba, zborovi i obrade popularnih irskih, njemačkih, ruskih i drugih pjesama. Bečka filharmonija, jedan od najpoznatijih i najboljih orkestara u svijetu, redovito u svoje programe uvrštava djela Ludwiga van Beethovena. Lirsku pjesmu koja govori o bratstvu među ljudima Oda radosti njemačkog dramatičara i vojnog liječnika Friedricha Schillera, skladao je Beethoven u Devetoj simfoniji. 1972. Vijeće

Nastavak sa 16. stranice

U naredbi za konfiguraciju A-D-pretvarača odredili smo da se ulazni napon uspoređuje s naponom napajanja (Reference = Avcc), jer napon na klizaču potenciometra također poprima vrijednosti od 0 do 5 V. Ostale postavke određuju način rada A-Dpretvarača i u većini slučajeva odgovarat će nam u obliku u kojem su navedene. U glavnoj petlji očitavamo napon na pinu PC0 (A0) i vrijednost dobivenu A-D-pretvaračem spremamo u varijablu Napon. Do Napon = Getadc(0) Napon = Napon * 5000 Napon = Napon / 1023 Otprije znamo kako nam A-D-pretvarač daje vrijednosti u rasponu 0-1023; želimo li ih pretvoriti u raspon 0-5000, koji odgovara izmjerenom naponu u milivoltima, vrijednost iz A-D-pretvarača trebamo pomnožiti s faktorom 4,888. Koristimo cjelobrojnu aritmetiku pa smo traženi faktor postigli najprije množenjem, a zatim dijeljenjem prikladnim koeficijentima, pri čemu vrijednost varijable Napon može privremeno poprimiti vrijednosti veće od 5 milijuna (zbog toga je Napon u ovom programu konfiguriran kao varijabla tipa Long). Sadržaj varijable Napon, zajedno s odgovarajućim komentarima, šaljemo terminal emulatoru pomoću naredbe Print: Print „U = „ ; Napon ; „ mV“ Wait 1 Loop Terminal emulator iz sučelja Bascom-AVR otvaramo kombinacijom tipki Ctrl+T ili klikom na ikonicu označenu strelicom na Slici 24. Svaki Print ispisat će jedan redak u prozoru terminal emulatora. Tako možemo pratiti povijest poruka; na slici su prikazani rezultati mjerenja kada je osovina potenciometra RV1 postupno zakretana iz jednog krajnjeg položaja u drugi. Kako poruke ne bi prebrzo “trčale” po prozoru terminal emulatora, izvršenje programa usporili smo naredbom Wait 1. Europe prihvatilo je Odu radosti za svoju himnu, a 1985. odlukom europskih čelnika ona je postala službena himna Europske unije. Himna nema tekst, nego samo glazbu. Na univerzalnom jeziku glazbe, njome se izražavaju europski ideali slobode, mira i solidarnosti. Himna se izvodi na službenim svečanostima u kojima sudjeluje Europska unija i općenito u okviru raznih događanja povezanih s Europom. Ivo Aščić

Slika 24. Prikaz poruka o izmjerenom naponu u prozoru terminal emulatora Napomena: Bascom-AVR standardno koristi brzinu komunikacije od 9600 Bauda, koja se može promijeniti pseudonaredbom $baud. Odabranoj brzini treba prilagoditi parametre terminal emulatora; ostavimo li standardne vrijednosti, sve će proraditi “od prve” Jednostavno, zar ne!? Prvo rješenje Arduina (program Shield-A_8a.ino) Za razliku od Bascom-AVR-a, Arduino već ima konfigurirani A-D-pretvarač. Stoga nam preostaje definirati serijsku komunikaciju. Za upravljanje serijskom komunikacijom koristimo naredbu Serial (točnije, klasu programskog jezika C++ s pripadajućim funkcijama). U funkciji setup() definirat ćemo korištenje serijske komunikacije pomoću naredbe Serial.begin() te brzinu komunikacije, na primjer 9600 Bauda. void setup() { Serial.begin(9600); } U glavnoj petlji loop() očitavamo napon na pinu „A0“ (PC0) i vrijednost dobivenu A-D-pretvaračem spremamo u varijablu vrijednostPotenciometra. Otprije znamo da za pretvaranje vrijednosti varijable vrijednostPotenciometra u rasponu 0‒1023 u raspon 0‒5000, koji odgovara izmjerenom naponu u milivoltima, možemo koristiti funkciju map(). Novu vrijednost spremit ćemo u varijablu napon.

Za ispis podataka putem serijske komunikacije, možemo koristiti dvije funkcije, Serial.print() i Serial. println(). Serial.print() ispisat će tekst ili vrijednost varijable, ali neće na kraju dodati znakove za prelazak u novi redak. Serial.println() radi isto što i Serial.print() s time da dodaje znakove za prelazak u novi redak. Stoga ćemo prvo ispisati tekst „U = „, pa vrijednost varijable napon te na kraju tekst „ mV“. Zadnjom naredbom delay() usporavamo program s pauzom od 1000 milisekundi kako poruke ne bi prebrzo “trčale” na zaslonu. void loop() { int vrijednostPotenciometra = analogRead(A0); int napon = map(vrijednostPotenciometra, 0, 1023, 0 , 5000); Serial.print(„U = „); Serial.print(napon); Serial.println(„ mV“); delay(1000); } Monitor serijske komunikacije u sučelju Arduino IDE otvaramo kombinacijom tipki Ctrl+Shift+M ili klikom na ikonicu označenu strelicom na Slici 25. Naredbe Serial.print() i Serial.println() ispisat će jedan redak u prozoru monitora serijske komunikacije te na taj način možemo vidjeti povijest poruka. Na slici su prikazani rezultati mjerenja kada je osovina potenciometra RV1 postupno zakretana iz jednog krajnjeg položaja u drugi. Napomena: Primijetite da smo u funkciji setup() definirali brzinu serijske komunikacije od 9600 Bauda. Zbog toga i monitoru serijske komunikacije moramo definirati brzinu komunikacije odabirom brzine u donjem desnom dijelu prozora pomoću

Slika 25. Prikaz poruka o izmjerenom naponu u prozoru monitora serijske komunikacije padajućeg izbornika (na Slici 25. označeno crvenim pravokutnikom). Ukoliko se brzine ne podudaraju, na zaslonu ćemo vidjeti “čudne znakove” koji podsjećaju na hijeroglife. Ukoliko vidite te “čudne znakove”na zaslonu, dovoljno je ispravno definirati brzinu komunikacije monitora serijske komunikacije i prvi sljedeći redak bit će ispravno prikazan. Ponekad nam je spretnije u prozoru terminal emulatora pratiti samo jednu poruku, koja se sadržajno mijenja. U našem primjeru, prozor terminal emulatora bi tada poslužio kao zaslon mjernog instrumenta. Za takvu je vrstu prikaza potrebno spriječiti pomicanje sadržaja, odnosno, moramo postići da se nova poruka ispisuje preko prethodne. Sljedećim primjerom pokazat ćemo kako to postići: Drugo rješenje Bascom-AVR-a (program ShieldA_8b.bas) Najprije moramo malo bolje upoznati naredbu Print. Evo kako ona radi: Napišemo li naredbu poput Print “ABC”, Bascom AVR će prema terminal emulatoru poslati tekst “ABC” i zatim još dva kontrolna znaka, CR i LF. Prvi od njih uzrokuje pomak na početak retka, a drugi otvara novi redak ‒ zbog toga će sljedeća poruka početi od početka novoga retka. Napišemo li naredbu poput Print “ABC”;, (ovdje je bitan znak “;” na kraju naredbe), Bascom AVR će prema terminal emulatoru poslati samo tekst “ABC” bez kontrolnih znakova. Zbog toga će sljedeća poruka početi u istom retku, tj. “nalijepit” će se iza “ABC” Nama ne odgovara niti jedan od ovih efekata: sljedeća poruka mora početi u istom retku, ali od njegovog početka. Rješenje nudimo u programu Shield-A_8b.bas. On je identičan prije analiziranom programu 8a, osim u dijelu u kojem šaljemo poruku o izmjerenom naponu u terminal emulatoru. Najprije ćemo poslati poruku koja sadrži samo kontrolni znak CR (u Bascomu, to je Chr(13)), kako bismo odredili da sljedeći ispis mora započeti od početka tekućeg retka, Print Chr(13); a zatim poruku sa sadržajem koji želimo ispisati: Print „U = „ ; Napon ; „ mV „; Primijetite kako obje poruke završavaju znakom “;”, čime onemogućujemo pomak u novi redak. Ovdje je potrebno naglasiti još jednu stvar: kad pišemo poruku preko poruke, nužno je osigurati da nova poruka u potpunosti prekrije prethodnu. U našem slučaju, duljina pojedine poruke ovisi o izmjerenom naponu, čija vrijednost može biti jedno-, dvo-, tro- ili četveroznamenkasti broj, pa će se i duljina poruka razlikovati najviše za 3 znaka. Zbog toga smo poslije teksta “mV” dodali još tri razmaka (bjeline), tako da poruka sada završava tekstom “mV ”. Te tri bjeline