SVIJET ROBOTIKE
O izvorima japanskih “protorobota” Izvorište svojih mehaničkih lutaka smještaju Japanci čak u XVII. st. kad su se u Kini pojavila “kolica koja pokazuju jug”. Koncept dvokotačnog (diferencijalnog) pokretanja na kotačima prisutan kod karakuri lutaka ne susreće se kod europskih androida XVII. st. Zapravo su ti androidi rijetko kada mobilni.
Hubbleov svemirski teleskop u orbiti oko Zemlje
Hubbleov svemirski teleskop nazvan je po Edwinu Powellu Hubbleu (1889.–1953.), znamenitom američkom astronomu koji je dokazao širenje svemira. To je zajednički projekt NASA-e i Europske svemirske agencije. Izrađen je u razdoblju 1977.–1985. godine, ali postavljen u orbitu oko Zemlje 1990. godine pomoću svemirske letjelice Space Shuttle. Kruži oko Zemlje na visini od 600 km, a obiđe Zemlju za oko 96 minuta. Na točnom položaju održava ga sustav giroskopa4. Uređaji se napajaju iz sunčanih baterija, a iz akumulatora kada je u sjeni Zemlje. Ima dvije antene, jednu za prijam naredbi sa Zemlje, a drugu za odašiljanje snimaka na Zemlju. Dugačak je 11 m, a masa mu je 11 t. Zrcalo je promjera 2,4 m. Snima u vidljivom te infracrvenom i ultraljubičastom području. U prvo je vrijeme slao samo neoštre slike, pa je zrcalo zamijenjeno, te od tada šalje kvalitetne slike svemirskih objekata, kao niti jedan teleskop na Zemlji. Predviđeno je da ga 2021. godine naslijedi novi James Webb svemirski teleskop, nazvan po Jamesu Edwinu Webbu (1906.–1992.), američkom vladinom dužnosniku, svojedobno upravitelju NASA-e (1961.–1968.), koji je bio važan čimbenik u svemirskom programu Apollo. Dr. sc. Zvonimir Jakobović 4 Instrument za orijentaciju kojemu je glavna sastavnica zvrk, nazvan je prema grč. giros: krug, vrtnja; pa je ispravan naziv i izgovor giroskop, a ne žiroskop.
30
U suvremenom Japanu robot je više od stroja. Antroposociološke studije pokazuju da su Japanci skloniji gledati na robotiku kroz suradnju (simbiozu) čovjeka i stroja nego kroz srastanje biološkog i strojnog (kiborgizacija). Robot je društveni medij ili posrednik putem kojega Japanci doživljavaju sebe iznutra, ali i preko kojega bi željeli da ih se doživljava izvana. Zbog toga robotika nije samo vrlo važna sastavnica povijesti i kulture već i gospodarske, posebice vanjske, politike Japana. Za predstavljanje Japana prema van posebno je važno da njegova povijest robotike bude što dulja i što “japanskija” pa se provodi, s politikom povezan, reinventig “duboke” stoljetne povijesti “japanske robotike”. Cilj tih aktivnosti je i ideološki jer u dugoročnim planovima razvoja ojačava promoviranje robotike koja je proglašena “stilom života Japanaca”. Otkrivanje daleke robotičke povijesti Japana uočljivo je proteklih desetljeća kroz primjer starih karakuri nyngio (mehaničkih lutaka). Dok se sedamdesetih godina XX. st. u knjigama prvih japanskih robotičara tek uzgred spominjalo mehaničke (karakuri) automatske lutke, danas ih se promovira kao važne autohtone nacionalne protorobote iz XVII. stoljeća. Smatra ih se “duhovnim prethodnicima” suvremenih japanskih humanoida jer su oblikovali poseban specifičan japanski odnos prema robotima. Njihova pojava povezuje se s drevnim religijskim ritualima i obrednim svečanostima u kojima su lutke bile dio duhovnih misterija. Mnogi
