Željeznice

TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE

Europska godina željeznice

Europska unija (European Union, EU), međuvladina i nadnacionalna organizacija 27 europskih država 2021. godinu proglasila je Europskom godinom željeznice. Prema najavama Europske komisije, izvršno-administrativne vlasti EU-a, tijekom 2021. nizom događanja, kampanja i inicijativa promicat će se željeznica kao održiv, inovativan i siguran oblik prijevoza. Istaknut će

se njezine prednosti za ljude, gospodarstvo i klimu, a naglasak će se staviti na preostale izazove u stvaranju istinskog jedinstvenog europskog željezničkog prostora bez granica. Željeznica je jedan od najodrživijih oblika prijevoza putnika i tereta u Europskoj uniji, te je iznimno sigurna. Usprkos tim prednostima, tek oko 7% putnika i 11% tereta prevozi se željeznicom. Usporedbe radi, trenutačno se čak 75% kopnenog tereta prevozi cestama. Iz tog razloga cilj je Godine željeznice dati poticaj željezničkom sektoru i potaknuti više turista, poslovnih ljudi i proizvođača da odaberu vlak kao prijevozno sredstvo, čime će se pridonijeti ostvarivanju ciljeva Europskog zelenog plana (engl. Green Deal). “Modernizacija željezničke infrastrukture i željezničkih vozila, provedba Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom, širenje informacija o pravima putnika, digitalizacija informacija koje se pružaju korisnicima (pružanje informacija u stvarnom vremenu, cijene karata i vozni redovi), ponuda jedinstvenih i razvoj inovativnih multimodalnih karata, zatim uloga željeznica u međunarodnom prijevozu putnika unutar Unije te mreža noćnih vlakova samo su neke od važnih tema koje će biti u fokusu planiranih događaja i aktivnosti u 2021. godini” ističe se u priopćenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture RH. Promet uzrokuje četvrtinu emisija stakleničkih plinova u EU-u, a emisije iz prometa i dalje su u porastu. Kako bi se do 2050. postigao cilj kli-

Slika 1. Europska godina željeznice ima za cilj postizanje ciljeva europskog zelenog plana u području prometa Slika 2. Premda je u uporabi svega dva stoljeća, željeznica je jedan od najodrživijih i najsigurnijih kopnenih oblika prijevoza

Slika 3. S obzirom da se danas 75% kopnenog prijevoza robe obavlja cestom, jedan od prioriteta Europske komisije je da se znatan dio tog prijevoza prebaci na željeznicu i unutarnje plovne putove

matske neutralnosti koji je utvrđen u europskom zelenom planu i koji je potvrdilo Europsko vijeće, emisije iz prometa moraju se smanjiti za 90%. Željeznice emitiraju puno manje CO2 od ekvivalentnog cestovnog ili zračnog prometa i jedini su način prijevoza u kojem se od 1990. neprestano smanjuju emisije stakleničkih plinova. Također, pokazalo se da željeznica ima stratešku ulogu u održavanju ključnih veza tijekom pandemije bolesti COVID-19 za prijevoz ljudi i osnovnih potrepština.

Prema podacima Europske komisije iz 2020. godine dužina željezničkih pruga unutar Europske unije iznosi 217 tisuća kilometara, dok primjerice u SAD-u 202; Kini 127 i Rusiji 87 tisuća kilometara. Isto tako zanimljivi su i podaci o broju smrtnih slučajeva po milijardi putničkih kilometara koji pokazuju kako je željeznički promet jedan od najsigurnijih. U Hrvatskoj dužina željezničkih pruga je gotovo tri tisuće, koje uključuju dijelove triju paneuropskih koridora: X (Savski Marof–Tovarnik), Vb (Botovo–Rijeka) i Vc (Beli Manastir–Slavonski Šamac). U ovoj godini obilježit će se još nekoliko željezničkih obljetnica: 175 godina od prve željezničke veze između dviju prijestolnica EU-a (Pariz-Bruxelles), 40 godina TGV-a (fr. Trains à Grande Vitesse, vlakovi velikih brzina francuskih željeznica) i 30 godina ICE-a (engl. InterCityExpress, vlak velikih brzina njemačkih željeznica).

Hobi

Gotovo svi ljudi imaju svoju najmiliju zabavu ili strast čime se najradije bave u svoje slobodno vrijeme. Ova rekreacija ili aktivnost koja se uglavnom obavlja bez novčane nagrade naziva se hobi. Najčešće se povezuje sa sportom, kolekcionarstvom, fotografiranjem, glazbom, lovom i ribolovom, čitanjem i pisanjem, planinarenjem, putovanjem, računalnim igrama i sl. Jedan od najpopularnijih hobija je filantropija, odnosno uključivanje u humanitarni rad, bilo osobno ili kroz različite udruge. Najbolji primjer tomu su brojni volonteri i humanitarci nakon razornog potresa na Banovini krajem prošle godine. Svakako ovdje se ubrajaju i pripadnici dobrovoljnih vatrogasnih društava i pripadnici gorskih službi spašavanja. Mogućnosti za bavljenje nekim hobijem su mnogobrojne, sve je stvar osobnih sposobnosti i preferencija. Bavljenje određenim hobijem ovisi i o brojnim faktorima: financijama, mjestu življenja, obrazovanju, životnoj dobi i sl. Neki hobiji mogu prerasti u stalni ili povremeni posao, ali i donijeti nagradu, npr. zaljubljenicima u kvizove. Gotovo svaki hobi zahtijeva posebne vještine i znanja te posjedovanje određene opreme koja može biti znatna financijska stavka (npr. dalekozor za promatranje ptica, ronilačka oprema). Hobiji su postali popularni posebice od druge polovice XX. stoljeća kada su ljudi pronalazili više vremena za sebe, bili financijski neovisniji te radili za plaću određeni broj sati mjesečno. Bavljenje hobijem čovjeka opušta, pozitivno djeluje na obitelj, poslodavca i okolinu. Danas skoro da i ne postoji intervju za posao, a da u njemu poslodavac ne pita čime se njihov potencijalni kandidat bavi u slobodno vrijeme. Zasigurno rijetko koji čovjek toliko uživa

Slika 4. Brojni hobiji, poput robotike koja se bavi projektiranjem, konstruiranjem, upravljanjem i primjenom robota, s vremenom postanu profesija Slika 5. Sport kao sastavni dio kulture suvremenoga društva jedan je od najraširenijih hobija u svijetu