vara decimalnoj točki, a zatim slijede segmenti od G do A. Binarna jedinica na određenoj poziciji znači da pridruženi segment čip TM1637 treba upaliti. Iako to na slici nije prikazano, decimalnu točku nije nužno prikazivati posebno, nego se ona može uključiti uz svaku znamenku, ako se u prikazanoj binarnoj kombinaciji prvi (lijevi) bit postavi u stanje “1”. Na displejima koji su namjenjeni prikazu vremena, poput onih iz gornjeg reda na Slici 66., često nema decimalne točke uz pojedine znamenke, nego se nakon druge znamenke nalazi dvotočka. Tu dvotočku uključujemo na isti način na koji bismo uključivali decimalnu točku. Ima još jedna stvar koju moramo znati o čipu TM1637: iako su njegovi priključci označeni SDA i SCL, on ipak ne zna komunicirati po I2C-protokolu! Doduše, način komunikacije je vrlo sličan, signali START i STOP i sam način slanja podataka su jednaki, ali ipak postoje dvije velike razlike: Čip TM1637 nema vlastitu adresu, što znači da mikroupravljač ne može adresirati jednog od više paralelno spojenih modula, nego će na svima biti prikazan isti sadržaj. Veći problem nastaje spojimo li paralelno modul s čipom TM1637 i neki “pravi” I2C-modul ‒ nastat će zbrka u komunikaciji i niti jedan od modula neće raditi ispravno. Drugi je problem u tome što se podaci, iako je način slanja jednak u tehničkom smislu, ipak ne šalju istim redoslijedom; dok se po I2C-protokolu najprije šalje najvažniji bit (MSB) 8-bitnog podatka, TM1637 očekuje da mu se najprije pošalje najmanje važan bit (LSB). Prvi problem riješit ćemo tako da ne koristimo iste pinove mikroupravljača za “prave” I2C-module i za module s čipom TM1637. Drugom problemu možemo doskočiti na dva načina: ili ćemo napisati vlastitu komunikacijsku rutinu za čip TM1637 (ili možda iskoristiti neku koju je netko prije nas već napisao i učinio dostupnom), ili ćemo prilagoditi I2C-komunikaciju tako da odgovara čipu TM1637. Oba pristupa ilustrirat ćemo u programskom primjeru iz sljedećeg nastavka: dok Arduino IDE ima odgovarajuću biblioteku za TM1637, u programu Bascom-AVR pokušat ćemo iskoristiti postojeće I2C-naredbe i prilagoditi ih tako da pomoću njih možemo upravljati radom čipa TM1637! Vladimir Mitrović i Robert Sedak
26
AUTOMATIKA
Upravljanje rasvjetom u zgradarstvu pomoću pametnog telefona Upravljati rasvjetom u zgradarstvu znači uključivati i isključivati rasvjetna tijela po želji, ali pri fizičkoj odsutnosti korisnika. Dosad su poznati projekti upravljanja roletama u odsutnosti korisnika iz vlastitoga doma, međutim upravljati rasvjetom inovativnom i komercijalnom tehnologijom moguće je izvesti elementima prikazanima u Tablici 1.
Tablica 1. Popis potrebnih elemenata Broj Element 1 Mikroupravljač 2 3 4 5
Relej (dvokanalni) Rasvjetna tijela (žarulje) Spojni vodiči Kabel za napajanje žarulja
Karakteristika Arduino MKR1000 250V, 10A AC 30V, 10A DC LED 8W Žarna nit 60W M/Ž, M/M (UTP) PGP, PPY, 1,5 mm2
Uz korištene elemente infrastruktura zahtijeva instalacije mrežnoga (UTP) i visokonaponskoga (PGP, PPY) kabla pri čemu će visokonaponski kabel napajati rasvjetna tijela preko releja (fazni
Slika 1. Montažna shema upravljanja rasvjetom
