pomoću pametnog telefona

vara decimalnoj točki, a zatim slijede segmenti od G do A. Binarna jedinica na određenoj poziciji znači da pridruženi segment čip TM1637 treba upaliti. Iako to na slici nije prikazano, decimalnu točku nije nužno prikazivati posebno, nego se ona može uključiti uz svaku znamenku, ako se u prikazanoj binarnoj kombinaciji prvi (lijevi) bit postavi u stanje “1”. Na displejima koji su namjenjeni prikazu vremena, poput onih iz gornjeg reda na Slici 66., često nema decimalne točke uz pojedine znamenke, nego se nakon druge znamenke nalazi dvotočka. Tu dvotočku uključujemo na isti način na koji bismo uključivali decimalnu točku. Ima još jedna stvar koju moramo znati o čipu TM1637: iako su njegovi priključci označeni SDA i SCL, on ipak ne zna komunicirati po I2C-protokolu! Doduše, način komunikacije je vrlo sličan, signali START i STOP i sam način slanja podataka su jednaki, ali ipak postoje dvije velike razlike: Čip TM1637 nema vlastitu adresu, što znači da mikroupravljač ne može adresirati jednog od više paralelno spojenih modula, nego će na svima biti prikazan isti sadržaj. Veći problem nastaje spojimo li paralelno modul s čipom TM1637 i neki “pravi” I2C-modul ‒ nastat će zbrka u komunikaciji i niti jedan od modula neće raditi ispravno. Drugi je problem u tome što se podaci, iako je način slanja jednak u tehničkom smislu, ipak ne šalju istim redoslijedom; dok se po I2C-protokolu najprije šalje najvažniji bit (MSB) 8-bitnog podatka, TM1637 očekuje da mu se najprije pošalje najmanje važan bit (LSB). Prvi problem riješit ćemo tako da ne koristimo iste pinove mikroupravljača za “prave” I2C-module i za module s čipom TM1637. Drugom problemu možemo doskočiti na dva načina: ili ćemo napisati vlastitu komunikacijsku rutinu za čip TM1637 (ili možda iskoristiti neku koju je netko prije nas već napisao i učinio dostupnom), ili ćemo prilagoditi I2C-komunikaciju tako da odgovara čipu TM1637. Oba pristupa ilustrirat ćemo u programskom primjeru iz sljedećeg nastavka: dok Arduino IDE ima odgovarajuću biblioteku za TM1637, u programu Bascom-AVR pokušat ćemo iskoristiti postojeće I2C-naredbe i prilagoditi ih tako da pomoću njih možemo upravljati radom čipa TM1637! Vladimir Mitrović i Robert Sedak

AUTOMATIKA

Upravljanje rasvjetom u zgradarstvu pomoću pametnog telefona

Upravljati rasvjetom u zgradarstvu znači uključivati i isključivati rasvjetna tijela po želji, ali pri fizičkoj odsutnosti korisnika. Dosad su poznati projekti upravljanja roletama u odsutnosti korisnika iz vlastitoga doma, međutim upravljati rasvjetom inovativnom i komercijalnom tehnologijom moguće je izvesti elementima prikazanima u Tablici 1.

Tablica 1. Popis potrebnih elemenata

Broj Element Karakteristika

1 Mikroupravljač Arduino MKR1000 2 Relej (dvokanalni)

3

Rasvjetna tijela (žarulje) 4 Spojni vodiči 5 Kabel za napajanje žarulja 250V, 10A AC 30V, 10A DC LED 8W Žarna nit 60W M/Ž, M/M (UTP) PGP, PPY, 1,5 mm2

Uz korištene elemente infrastruktura zahtijeva instalacije mrežnoga (UTP) i visokonaponskoga (PGP, PPY) kabla pri čemu će visokonaponski kabel napajati rasvjetna tijela preko releja (fazni

Slika 1. Montažna shema upravljanja rasvjetom

vodič ide direktno na rasvjetno tijelo, nulti vodič ide preko releja), a mrežni kabel mikroupravljač i relej. Mikroupravljač Arduino MKR1000 je iz serije mikroupravljača Arduino, a za razliku od Arduina UNO ima mogućnost bežične komunikacije. U ovom slučaju mikroupravljač u online okružju komunicira s pametnim telefonom aplikacijom Blynk koja se može besplatno preuzeti na pametni telefon. U aplikaciju se prijavljuje gmailovim računom ili preko društvene mreže Facebook. Nakon prijave u aplikaciju i kreiranja prijekta na gmailov račun dobiva se autentifikacijski token koji je potrebno upisati u programski kôd u dijelu: char auth[] = “XXX”; umjesto XXX. Mikroupravljač se napaja preko USB A/ minipriključka, odnosno kabla s računala. Unutar aplikacije Blynk kreiran je projekt s dva tipkala (ON/OFF), a pružaju se i mogućnosti uključenja, odnosno isključenja svjetla u točno određenim trenucima, promjena intenziteta svjetla (tzv. dimanje) i slično. Mikroupravljač se programira u besplatnom programu Arduino IDE, a unutar programskoga kôda mora biti upisana bežična mreža i lozinka na koju se mikroupravljač spaja. Programski kôd naveden je u nastavku.

Programski kôd: #define BLYNK_PRINT SerialUSB #include <SPI.h> #include <WiFi101.h> #include <BlynkSimpleWiFiShield101.h> char auth[] = „XXX“; //autentifikacijski token char ssid[] = „SSID“; //Naziv mreže char pass[] = „PASS“; //Lozinka mreže void setup() { SerialUSB.begin(9600); Blynk.begin(auth, ssid, pass); } void loop() { Blynk.run(); }

Nakon poslanog signala iz pametnog telefona (od korisnika) u mikroupravljač, relej prima signal i zatvara strujni krug nakon čega trošilo koje je spojeno na relej dobiva struju. Montažna shema modela, odnosno sklopa prikazana je na Slici 1. Arduino MKR1000 na svojim digitalnim izlazima, pinovima, daje 3,3 V što će okinuti relejne kontakte. Za ovaj model potreban je dvokanalni relej jer se radi o dva trošila. U praksi se još mogu naći jednokanalni, četverokanalni i osmerokanalni releji. U pravilu “s druge strane” releja može biti bilo koje trošilo u kućanstvu koje se napaja na 230 V. Međutim, treba biti oprezan kod upravljanja određenim trošilima u kućanstvu koja nije preporučljivo koristiti u odsutnosti korisnika. Izgled gotovoga modela odnosno sklopa upravljanja rasvjetom pametnim telefonom prikazan je na Slici 2. Iskustva do sada pokazuju kako korisnici posežu za inovativnim modelima upravljanja roletama i rasvjetom zbog stvaranja određenoga ugođaja u interijeru. Ovime je izvedeno upravljanje rasvjetom s pametnim telefonom što može predstavljati rasvjetu u stambenim objektima, zgradarstvu, uredima i slično kad korisnik nije u objektu.

Slika 2. Izgled sklopa upravljanja rasvjetom pametnim telefonom

Danijel EskeIričić, mag. ing. el.