Vaga
TEHNIČKE POŠTANSKE MARKE
Naprave za određivanje mase nekoga tijela ili predmeta uz pomoć mjernih instrumenata koriste se već nekoliko tisućljeća. Uređaj pomoću kojeg se određuje masa uspoređivanjem težine tereta i težine utega ili uspoređivanjem djelovanja težine tereta i neke druge sile, npr. elastične sile opruge, torzijske sile napete niti, magnetske sile električne zavojnice naziva se vaga (njem. Wage). To je jedan od najstarijih mjernih instrumenata, a najprimitivniji njezin oblik korišten je još prije pet tisuća godina u južnoj Aziji, današnjem Pakistanu. Olakšavala je razmjenu robe pa je već u davnoj prošlosti poznata gotovo kod svih naroda. Velik tehnološki napredak postignut je krajem XVII. stoljeća. Izumljene su opružne vage, koje su uvele novi pristup u mjerenju težine koji se nije oslanjao na protuutege. Ova vrsta vage sastoji se od opruge pričvršćene na jednom kraju, kuke za pričvršćivanje predmeta i pokazivača na vagi na drugom kraju. U XX. stoljeću pojavile su se digitalne vage, najprecizniji mjerni uređaji s najraširenijom uporabom na različitim područjima, kako u poslovnom svijetu (trgovine, laboratoriji) tako i u kućanstvima (kuhinje). Kilogram (znak kg) mjerna jedinica mase (m), osnovna je jedinica Međunarodnoga sustava jedinica (franc. Système international d’unités, SI). Manja jedinica je gram (gr), tisućiti dio kilograma, dok je tona (t) naziv za tisuću kilograma. U nekim zemljama engleskoga govornoga područja koristi se osnovna mjerna jedinica za masu funta (engl. pound, znak lb), vrijednosti 0,453 592 37 kg; a dijeli se na 16 unca (engl. ounce, znak oz). Kilogram je jedina međunarodna mjerna jedinica koja
Slika 1. Rimska vaga poznatija pod nazivom kantar opisana je još u I. stoljeću prije Krista
se do sredine 2019. definirala pomoću pojedinačnoga materijalnog predmeta. Taj se predmet i danas čuva u gradiću Sevresu pokraj Pariza, sjedištu Međunarodnog ureda za utege i mjere (franc. Bureau International des Poids et Mesures, BIPM). Predmet u sefu ima oblik cilindra promjera 39,17 mm i isto tolike visine. Izrađen je od 90% platine i 10% iridija. Masa mu je točno 1 kg i odgovara masi vode volumena 1L pri temperaturi od 4°C. Od 2019. godine mjerna jedinica mase kilogram određuje se na temelju prirodnih konstanti, fizikalnih veličina koje se ne mijenjaju u vremenu i prostoru. Vage imaju važnu ulogu i u poštanskom prometu, uslužnoj djelatnosti gdje se koriste poštanske marke. Poštarina se između ostalog određuje na temelju težine pošiljke, a zapis na pošiljci može poslužiti u slučaju reklamacija o otuđenju sadržaja pošiljke. Iz toga su razloga izdane brojne marke s motivima vaga različitih tipova i iz različitog vremena uporabe, npr. Francuska 2017., Mađarska 2019., Falklandski otoci 2018. i dr. Isto tako brojnim izumiteljima u čast tiskane su marke: francuski fizičar Charles Augustin de Coulomb (1736.-1806.), izumitelj torzijske vage (Francuska 1961.); talijanski inženjer Leonardo da Vinci (1452.-1519.) izumio je prvu automatsku vagu (Albanija 1969.); francuski matematičar i fizičar Gilles Personne de Roberval, konstruirao laboratorijsku vagu (Kanada 1934.); mađarski fizičar Loránd Eötvös, konstruirao posebnu vagu kojom se može odrediti promjena jedne milijuntinke vrijednosti gravitacijskoga ubrzanja. Danas elektroničke vage sve više potiskuju iz uporabe mehaničke jer su jednostavnije za rukovanje i
Slika 2. Vaga je jedan od najstarijih mjernih instrumenata, a primjenjuje se u gotovo svim granama ljudske djelatnosti
3
Slika 3. Poštanska vaga za pakete iz 40.-ih godina prošlog stoljeća
