energije trošila od 2 kW kroz jedan sat lako se izračuna da je 2 kWh, dok za džule treba (zbog h = 3 600 s) računati: 2 × 103 W × 3,6 × 103 s = = 7,2 ×106 W ∙ s = 7,2 MJ. Stoga se kilovatsat rabi i kao tržišna obračunska jedinica električne energije, pa strujomjeri pokazuju utrošenu energiju od početaka elektrifikacije izravno u kilovatsatima. U nastojanjima da se radi lakšega uspoređivanja jednako izražavaju i energije drugih energenata, od 1. siječnja 2012. u nas se i tržišna vrijednost energije prirodnoga plina iskazuje u kilovatsatima. Kako plinomjeri pokazuju obujam utrošenoga plina u tzv. normiranim kubnim metrima (Sm3), iz očitanoga se obujma V i donje ogrjevne vrijednosti prirodnoga plina Hds (u kWh/Sm3)3 izračunava utrošena energija u kilovatsatima: E/kWh = (V/Sm3) ·Hds/(kWh/Sm3). Utrošak prirodnoga plina kao energenta danas se izražava i obračunava u kilovatsatima, jednako kao za električnu energiju. Elektronvolt je iznimno dopuštena jedinica energije izvan Međunarodnog sustava, kojega se vrijednost dobiva pokusom. Definicija glasi: Elektronvolt (znak eV), je iznimno dopuštena jedinica energije, vrijednosti eV ≈ 1,602 176 53 × 10–19 J. Definirana je energijom elektrona ubrzanoga u zrakopraznom prostoru naponom od 1 V. Elektronvolt se rabi samo u posebnim područjima fizike i kemije, posebno za izražavanje energije u mikrosvijetu. Mukotrpno definiranje i uporaba različitih jedinica energije, topline i rada kroz povijest, dovelo je i danas do uporabe triju jedinica. To su: 1) džul (J), koji je izvedena SI jedinica s posebnim nazivom i znakom, 2) kilovatsat (kW·h), koji je složena jedinica sastavljena od umnoška decimalnog višekratnika jedinice SI kilovat i iznimno dopuštene jedinice sat (h), 3) elektronvolt (eV), koji je umnožak prirodne stalnice (elementarnog naboja e) i jedinice SI volt (V). Sve tri su međunarodno normirane i zakonite jedinice, ali se rabe za raznovrsne primjene. Dr. sc. Zvonimir Jakobović
3 Energetsku vrijednost prirodnoga plina prema zakonu ustanovljava operator transportnoga sustava i navodi se u računu za svako obračunsko razdoblje.
32
SVIJET ROBOTIKE
Etika ratnih robota Antički filozof Heraklit nazvao je rat “ocem svih stvari”. Mislio je time na to da rat temeljito mijenja stvarnost i da se u njemu razvijaju, izrađuju i koriste sredstva koje će nakon rata ući u civilnu svakodnevnu uporabu. Heraklitovo zapažanje iz antičkih vremena potvrdilo se u mnogim ratovima, a danas je posebno zanimljivo uz trenutno povećano korištenje suvremenih ratnih robota poznatijih pod nazivom borbeni dronovi. Godine 2019. svjetsko tržište dronova vrijedio je 10,53 milijarde dolara, a predviđa se da će do 2027. dosegnuti 23,78 milijardi dolara, što nije iznenađujuće jer se već sada koristi oko 30 000 vojnih dronova, a broj operatera dronova na školovanju u SAD-u nadmašio je broj pilota klasičnih borbenih zrakoplova. Službeni rječnik američke vojske pod pojmom “dron” podrazumijeva “kopneno, morsko ili zračno poluautonomno (daljinski upravljano) ili autonomno sredstvo namijenjeno nadzoru prostora i oružanom djelovanju”. Borbeni dronovi (leteći, zemaljski, morski i podmorski) kombiniraju uređaje nadzora (video, slušni, taktilni itd.) s različitim vrstama oružja. To su teleprezentacijska sredstva kojima se ostvaruje pasivna ili aktivna daljinska prisutnost. Engleski pojam “dron” označava muške pčele ‒ trutove. U vojnoj terminologiji počeo se koristiti tijekom II. svjetskog rata. Označavao je savezničke letjelice bez pilota nakrcane eksplozivom kojima se upravljalo iz drugog aviona. Pokus nije uspio pa se na dronove zaboravilo. Masovna prodaja “konzumentskih” kvadrokoptera i sve veća uporaba bespilotnih ratnih letjelica samo na prvi pogled nisu povezani. No nakon što se detaljnije sagleda mogućnost vojne primjene malih kvadrokoptera u budućnosti postaje jasnija ne samo priroda nadolazećih robotiziranih ratova već i neka obilježja svakodnevice civilnog društva budućnosti u kojem je prostor zakrčen letjelicama kao što je danas svijet zarobljen automobilima.
