Raspjevana zimovališta

Topliji nam dani polako pristižu, no pravo je proljeće tek želja začahurena u bijelom klobuku visibabe pa hrane za divlje životinje još uvijek nema u izobilju. Upiti mladih entuzijasta o prehrani ptica tijekom kasnojesenjeg, zimskog i ranoproljetnog razdoblja još nam redovno pristižu u inbox pa ovaj članak posvećujemo upravo toj temi! Naime, vanjske ptice poput sjenica, zeba, kosova, crvendaća, češljugara, batokljuna u prirodi tijekom kasnojesenjih, zimskih i ranoproljetnih mjeseci teško pronalaze hranu i cijene svaku našu pomoć! Premda sam sigurna da mnogi prirodoljupci među vama zasigurno već imaju višegodišnji staž u hranjenju vanjskih ptičica, svakako neće biti na odmet objaviti ovaj mali “tutorial” o tome kako je moguće napraviti hranilice i, naravno, čime! Dok neke ljude više zanima kako privući baš točno određenu vrstu ptica u svoja dvorišta kako bi mogli uživati u njihovoj pojavi i pjevu, druge vode generalno altruistične pobude pa se nadam da ću ovim tekstom uspjeti zadovoljiti obje skupine! Budući da je pticama ionako manje važno iz kakvih im pobuda ostavljate hranu, dokle god to činite redovito i na za njih siguran način, možemo početi! Osim svima poznatih gotovih fat balls, odnosno kuglica masti koje se mogu nabaviti u DM-u, Pet centru i prodavaonicama hrane za životinje, nešto priručno možete napraviti i sami kod kuće, što je posebno čarobno imate li djecu koju želite uključiti u određeni vid razvoja ekološke i biološke svijesti! Sve što vam treba za jednu početničku, a vrlo efektivnu hranilicu jest gušća mrežasta vrećica (poput one za npr. limune) i orašasti plodovi, sjemenčice i malo vremena te dobre volje. Od sjemenja za vanjske ptice naročito su preporučljive sjemenke suncokreta jer ih one sve od reda vole, a, bogate mastima, odličan su izvor energije za duge zimske dane. Također, sjemenke konoplje izvrsne su za većinu vanjskih ptica pa ih svakako ubacite u ovakav domaći miks! Ptice neće odbiti niti nesoljeni kikiriki, orahe, bademe i lješnjake, a jedna od jednostavnijih solucija za početnike je i kupnja gotove mješavine hrane za velike papige koja ‒ osim većine navedenog sjemenja i plodova ‒sadrži i sjemenje te orašaste plodove iz tropskih područja, a koje je podjednako cijenjeno kao hranjivo za ptice našeg područja.

TEHNIKA I PRIRODA

Velika sjenica Hrana za srednje papige isto je dobra ‒ a i osjetno jeftinija! ‒ no s obzirom na veći udio prosa, češće privlači vrapce i golubove, koji potom “očiste” i ostalo, ostavljajući jako malo ili nimalo ostalim vrapčarkama i vrtnim pjevicama. Izbor takve hrane vrlo je, međutim, dobar namjeravate li hranilište postaviti negdje u pošumljenijem gradskom pojasu poput (u Zagrebu) Maksimira, Tuškanca, Šalate, Cmroka, jer je populacija divljih ptica tamo znatno veća nego što je to slučaj s npr. dvorištima u centru grada, pa je i manja vjerojatnost da će sav “plijen” pripasti isključivo vrapcima i golubovima. Iako osobno ne diskriminiram ptice s obzirom na vrstu, moram priznati da pokušaj hranjenja određenih vrsta pjevica ili vrapčarki, osim gradskih vrabaca na užem gradskom području, nije uvijek jednostavan jer većinu hrane koju otkriju u naselju prisvajaju vrapci i golubovi, koji su pritom i dosta agresivni po pitanju teritorija. Nerijetko se stoga desi da, iako vrapčarke, par sjenica koje ste hranili na balkonu svakodnevno im ostavljajući pokoji zdrobljeni orah, nakon vrlo kratkog vremena bude efikasno deložiran na drugo hranilište zbog vrabaca koji su vaš balkon proglasili svojim teritorijem. Iako orašasti plodovi i kuglice masti te domaći nesoljeni špek ili čak obična razmekšana hrana za mačke naširoko slove kao idealna hrana za sjenice, vjerujte mi, ostavite li koju žlicu konzervirane mačje hrane na zidu pored kuće, vjerojatnije ćete na hranjenju sljedeće jutro zateći vranu ili ‒ pazi sad! ‒ goluba. Vrane su izuzetno inteligentni strvinari koji su se, kao top-modeli gradske evolucije, specijalizirali za obijanje kanti za smeće svakog dječjeg parka (ili bilo kojeg drugog!) u vašoj okolici. Također, vrane iznimno dobro pamte lokacije i ljude koji

Priprema hrane za vanjske ptice

Mrežica afričkog miksa su im skloni ostavljati hranu. Osim parkova s pripadajućim sadržajem kanti za smeće, pravi nepresušni raj gastronomskog blaga su i naše gradske i prigradske tržnice, što je meni osobno kao okorjelom ljubitelju ptica, jako simpatično za vidjeti. Tržnice su tržnice ne samo za ljude već i za većinu golubova i vrana koji se gnijezde u susjedstvu. Što se pak konkretno dogodilo s golubovima koji su, sukladno rezultatima jednog od naših nedavnijih istraživanja, sve skloniji hrani na koju prije nisu dolazili ‒ poput već spomenute hrane za mačke i/ili ostale mesojede ‒ još nam valjda saznati, no trenutno zastupam stajalište da je to djelomično posljedica prilagodbe samih životinja, a većim dijelom ipak posljedica proizvodnje hrane za mesojede koja sve više obiluje žitaricama i proteinima biljnog, a manje životinjskog podrijetla. Grlice i golubovi grivnjaši su, s druge strane, tu daleko decentniji i nježniji i zaista ih nikada nisam uspjela vidjeti na hranilištima golubova (naspram, primjerice, gugutki!). Da se grlice gnijezde na balkonima ljudi koji ih potom othranjuju nije toliko rijetka pojava, no nikada ih nisam imala prilike vidjeti na redovitim hranilištima na kojima ljudi ostavljaju pšenicu ili kruh za golubove i vrapce! U pravilu tamo svraćaju samo kada i ako nema golubova ‒ što su vrlo rijetki momenti ‒ ili nastoje otuđiti pokoju mrvu s pristojne udaljenosti. No, kako konkretno izabrati hranu koja će privlačiti npr. samo grlice, sjenice i crvendaće? Dobro pitanje na koje ćemo nastojati dati što konkretniji odgovor! Prije svega, nekoliko godina unazad, bar prema mojim zapažanjima, selektivno je hranjenje zaista bilo puno lakše, odnosno, funkcionirao je “princip špeka”. Ukoliko biste stavili kuglu masti na balkon, imali biste prekrasne žive privjeske sjenica uzduž i poprijeko hranilice, dok danas to baš nije tako čest slučaj, upravo zbog sve očitije dominacije vrabaca i golubova. S duge strane, kruhom, koji nije nimalo preporučljiv za ikoju vrstu ptica, privući ćete samo golubove, vrapce i vrane! Pa ipak, usprkos znatnoj prilagodbi gradskih ptica na suživot s ljudima, gradskom vrevom, smećem, fast foodom i drugim gradskim pticama, želite li ciljano privući baš određene vrste koje ne uključuju vrapce i golubove, dobra je ideja sušeno voće poput marelica i grožđica te sitno nasjeckanih datulja jer neke vrste ptica vrlo rado konzumiraju baš njega ‒ poput kosova, plavetne sjenice, velike sjenice ili zelendura! Često čitam da je za sjenice najpreporučljivija viseća hrana jer je kao takva nedostupna agresivnim vrapcima, no tu tezu mogu odmah srušiti jednostavnim pokusom: pokušajte staviti viseću mrežu s omiljenom hranom za sjenice na balkon. Potom brojite sekunde po pojave gradskih vrabaca… Eto. Teza oborena u korist vrabaca. Hranjenje ptica zimi, barem po mom iskustvu, i u ovo sadašnje vrijeme, više ovisi o lokaciji nego o sadržaju samih hranilica. Pokušajte po jednostavnom pravilu: što je područje na kojem namjeravate hraniti ptice pošumljenije, više ćete privući ptica poput sjenica, zelendura, zebica, češljugara i sl. Vodite se pritom za jednostavnim pravilom: što više asfalta ‒ više vrabaca i golubova. Što više šume i zelenila ‒ više ostalih ptica. Vrapci i golubovi, vidite, više nisu divlje životinje, već domaće! Pa ipak, usprkos evolucijskoj prilagodbi na život u gradu određenih vrsta i takozvanim “ratovima ptica”, još uvijek vlada ono čemu priroda najviše teži: RAVNOTEŽA. Smanjenje broja klasično divljih ptica na jednoj strani, rezultiralo je povećanjem broja na drugoj, i obratno. Dok golubovi, vrapci i vrane suvereno vladaju asfaltom, veći broj divljih ptica ostalih gradskih i prigradskih

Gnijezdo za vanjske ptice Kuglica masti

vrsta bilježimo na širim zelenim pojasevima. Lobiram za hranjenje obaju klanova! Preostaje nam pitanje kada konkretno početi s jesenjim te zimskim hranjenjem ptica? Odgovor na ovo pitanje ponajprije ovisi o klimatskim uvjetima tijekom sezone. Sjenice i mnoge druge ptice pjevice često se nalaze u dvorištima i parkovima već i sredinom jeseni. Tada ptice, međutim, još uvijek pronalaze dosta prirodne hrane poput odraslih kukaca, ličinki, raznih plodova itd. pa ih nije potrebno dodatno hraniti. U našim klimatskim uvjetima zimsko hranjenje ptica najbolje je provoditi od prosinca do veljače ili ožujka, a ovisno o jačini zime. Naime, kada je zima blaga, ptice relativno lako pronalaze dobar dio svoje prirodne hrane pa mnoge vrste rijetko ili uopće ne posjećuju hranilice. Sjenice i vrapci će uvijek biti prisutni, ali sve dok je zima blaga, hranite ih umjereno. Tijekom oštrih zima s dubokim snijegom i većim temperaturnim minusima, ptice iz šuma i polja (kao uostalom i sve ostale životinje) masovno migriraju u sela i gradove u potrazi za hranom. U takvim uvjetima ptice obavezno hranite redovito i, po potrebi, više puta dnevno! Jedno od najvažnijih pravila hranjenja ptica zimi, međutim, je sljedeće: ako ste počeli hraniti ptice, činite to redovito tijekom cijele zime! Naime, mnoge se ptice naviknu na siguran izvor hrane te se vraćaju svaki dan na istu hranilicu tijekom čitavog zimskog perioda. Ako naglo prekinete hranjenje, dovest ćete ptice u nezavidnu situaciju: naglim nestankom dotad pouzdanog izvora hrane, velik broj ptica neće uspjeti na vrijeme pronaći drugo kvalitetno hranilište tijekom kratkih zimskih dana te dio njih neće preživjeti niti iduću noć!!! Hranilice držite pripravne i pune, a najbolje je dobro ih napuniti navečer jer prve ptice stižu već u ranu zoru! Zdjela svježe vode obavezna je kako ljeti tako i zimi! Dok pitke vode tijekom ljetnih mjeseci za životinje nedostaje zbog velikih vrućina, na što ljudi većinom i računaju, zimi situacija nije ništa bolja s obzirom na smrzavanje vode uslijed niskih temperatura. Zdjelica s mlakom vodom (jer se nešto sporije smrzava) je, dakle, apsolutni must pa se pobrinite da je redovito provjeravate kako bi ptice uvijek imale, uz hranu, i dostupan izvor pitke (čitaj: tekuće) vode! Ako imate balkon na kojem ste, poput mene, spremni ugostiti pokoje jato sjenica ili vrabaca, sasvim je prikladno isplesti im, napraviti (ili kupiti gotovu) kućicu ili viseće gnijezdo u kojem mogu potražiti zaklon. Naravno, ako ste manje skloni rusvaju po balkonu, a želite olakšati pticama da prebrode zimu, isto možete učiniti i ostavljajući im ovakve smjese po parkovima, samo imajući u vidu predatore poput mačaka te prirodne načine hranjenja ovih ptica! U tom slučaju, ako se odlučite izraditi viseću mrežicu s hranom, najbolje je da je objesite što više na granu kakva stabla. Iznimka su kosovi koji se hrane većinom na tlu pa poneka grožđica ili sušena marelica u blizini grmlja uvijek dobro dođe! Osim visećih mrežica, dobra ideja su i obične plastične boce koje ste napunili sjemenkama i orašastim plodovima, a na kojima ste izrezali otvor kroz koji ptice mogu ući i izaći. Prilagođenu i hranom napunjenu bocu potom jednostavno vežite komadom špage za grlo i objesite na neku vama dostupnu granu. Posebno je važno naglasiti da baš svaki od koraka i savjeta navedenih u ovome članku ‒ izuzev toga što su sami po sebi kreativni i zabavni! – neizmjerno doprinose očuvanju ptica u svom njihovom varijetetu vrsti i brojnosti. Štoviše, očuvanjem samih ptica, čuvamo još i daleko, daleko više jer posredstvom zaštite njihova okoliša, štitimo i naš vlastiti te doprinosimo zdravlju cjelokupne prirode. Glavna misija ovoga našega malog projekta, stoga, nije samo ostaviti jednu lijepu crticu budućim čitateljima u naslijeđe – to je tek jedno od sredstava postizanja glavnog cilja – već ostaviti nešto daleko vrednije i dugotrajnije: žive ptice i njihovu pjesmu za buduće naraštaje! Život ptica nije uvijek lak, posebice tijekom hladnih mjeseci, a, o kojoj god vrsti da se radilo, svaka ima svoju posebnu ulogu u ekosustavu koji nastanjuje. Pružite im stoga dom i utočište u svakoj prilici i na svakom mjestu koje za to smatrate prikladnim! Za to, za početak, zaista ne morate ići daleko – započnite u svojim srcima! Jer, vjerujte mi, hranilica izgrađena baš ovdje, u centru vašeg bića, vrlo će brzo naći načina i da se realizira u vašem okolišu! U nadi da sam vam pomogla oko bilo kakvih eventualnih nedoumica i ohrabrila na zaštitu i hranjenje ptica, ostavljam vas da u toplini svojih domova planirate hranilice za ptice ‒ a ptice vam zahvaljuju i u svoje i u naše ime! Ivana Janković, Croatian Wildlife Research and Conservation Society