3 minute read

Zemljina “crna kutija” (Earth Black Box

možemo mjeriti njihove temperature i ispisivati ih na LCD-u. Adrese su zapisane u trajnoj memoriji i neće se izbrisati ako isključimo napajanje ili ako resetiramo mikroupravljač. Postupak inicijalizacije moramo ponoviti u ova tri slučaja: • ako smo promijenili senzore DS18B20 • ako smo obrisali sadržaj EEPROM-a ili • ako smo nepažnjom tijekom mjerenja temperature neko tipkalo držali pritisnuto duže od 1 s. U ovom posljednjem slučaju program će pokušati saznati adresu jednog od čipova, ali, kada su na sabirnicu 1-wire spojena dva (ili više) senzora, oni će istovremeno početi slati svoje adrese i dobiveni podatak bit će neupotrebljiv. Slika 76. prikazuje različite ispise na LCD-u: izmjerenu temperaturu (gore), grešku u komunikaciji sa senzorom S2 (u sredini) i adresu prvog čipa DS18B20 (dolje). Umjesto temperaturnog senzora DS18B20, na isti način možemo koristiti i njegovu manje preciznu braću, DS18S20 ili DS1820. Programi ostaju identični, osim u dijelu u kojem obrađujemo očitanu temperaturu: kod njih treba rezultat podijeliti s faktorom 2, a ne 16, kako smo to činili u našem primjeru. Naravno, želimo li da poruke na LCD-u odgovaraju stvarno korištenim čipovima, u programima ćemo još prikladno izmijeniti sve poruke u kojima se spominje DS18B20. Porodica čipova 1-wire sadrži i druge interesantne komponente: tajmere, naponske i strujne senzore, monitore napona baterije, memorije, digitalne potenciometre, sklopke... Svi oni komuniciraju s mikroupravljačem na opisani način, ali, naravno, naredbe koje podržavaju razlikuju se ovisno o namjeni samog čipa. Istaknut ćemo ovdje još samo jednu komponentu 1-wire, DS2401: ona, osim svog serijskog broja, ne sadrži nikakvu drugu korisnu funkciju. Međutim, ugradimo li DS2401 u naš sklop, i ako njegovu adresu vješto skrijemo u programu mikroupravljača, sklop ćemo učiniti jedinstvenim i praktički onemogućiti njegovo neovlašteno kopiranje.

Napomena: Programi Shield-A_21.bas i Shield-A_21.ino mogu se besplatno dobiti od uredništva časopisa ABC tehnike. Vladimir Mitrović, Robert Sedak

Advertisement

strukcije nalazit će se malena solarna elektrana koja će ga napajati energijom, a sadržavat će i rezervni set baterija. Uglavnom, sakupljat će se dvije vrste podataka: - podaci o temperaturama na kopnu i u moru, kiselosti oceana, količinama atmosferskog ugljikovog dioksida (CO2), odumiranju određenih biljnih i životinjskih vrsta, promjenama u korištenju obradivih površina, kao i podaci o promjenama u svjetskoj populaciji, izdvajanjima za vojsku te potrošnji energije - kontekstualni podaci kao što su naslovi novinskih članaka, objave na socijalnim mrežama, odnosno sve novosti i događanja povezana s klimatskim promjenama. Diskovi koji će se biti ugrađeni u unutrašnjost monolita već se polako pune podacima. Prvi od njih dolaze s nedavno održanog klimatskog samita COP26. Monolit će biti izgrađen tijekom sljedeće godine i dobit će kapacitet pohrane za narednih 30-50 godina, s planom nadogradnje kako bi mogao snimati podatke kroz stotine, ako ne i tisuće godina. Ostaje pitanje, kako će netko u dalekoj budućnosti pročitati te podatke? Njegovi autori smatraju da će buduća civilizacija, tko god to bio, imati dovoljno znanja da prodre kroz debele čelične zidove i razumije osnovnu simboliku zapisa. Uspije li im to, ne bi trebali imati problema s dekodiranjem podataka koji će biti zapisani na nekoliko različitih načina kodiranja. Nakon što crna kutija bude aktivirana, rastuća banka podataka bit će dostupna na digitalnoj platformi, a plan je da će se ljudi također moći bežično povezivati s njom. Iako je projekt primarno zamišljen kao upozorenje za postapokaliptično društvo u vidu uputa što ne treba činiti, aktivno bilježenje i snimanje akcija političkih i poslovnih čelnika u odnosu na klimatske promjene mogao bi imati utjecaj i na događaje i odluke koje se donose u vremenu u kojem živimo, jer kada ljudi znaju da su snimljeni, puno više promišljaju o tome što će i kako reći, odnosno učiniti.

Sandra Knežević

This article is from: