Deset izuma koji su promijenili svijet (1

ZANIMLJIVOSTI

Naši životi ne bi bili isti bez ovih izuma

Ljudi su smislili i stvorili neke nevjerojatne ‒ a ponekad i neortodoksne ‒ izume. Od trenutka kad je netko udario kamenom o tlo kako bi napravio prvi šiljati alat, preko izuma prvog kotača pa do razvoja rovera za vožnju po Marsu i interneta, nekoliko izuma pokazalo se posebno revolucionarnima.

Kotač

Prije izuma kotača 3500 godina prije Krista, ljudi su bili ozbiljno ograničeni u tome koliko su stvari mogli transportirati kopnom i koliko daleko. Sam kotač nije bio najteži dio “izumljivanja kotača”. Kada je došlo vrijeme za povezivanje nepomične platforme s tim kotrljajućim cilindrom, stvari su postale nezgodne, kaže David Anthony, profesor antropologije na koledžu Hartwick.

Žarulja je jedan od izuma koji su promijenili svijet Izvor: Gualtiero Boffi, EyeEm preko Gettyja

“Koncept briljantnosti bio je koncept kotača i osovine. Ali tada je bilo teško i to napraviti.” Na primjer, otvori u sredini kotača i na krajevima fiksnih osovina morali su biti gotovo savršeno okrugli i glatki. Veličina osovine također je bila kritičan čimbenik, kao i njezina učvršćenost unutar otvora ‒ ne previše tijesna, ali ni previše labava. Naporan rad se isplatio. Kola na kotačima olakšala su poljoprivredu i trgovinu omogućavajući prijevoz robe do i s tržnica, a olakšan je i transport tereta ljudima koji su putovali na velike udaljenosti. Kotači su postali vitalni za naš suvremeni način života, nalaze se u svemu, od satova preko vozila do turbina.

Čavao

Ovaj ključni izum datira od prije više od 2000 godina, iz doba starog Rima i postao je moguć

Kotač je izumljen otprilike 3500 godina prije Krista i vrlo se brzo proširio istočnom polutkom Zemlje Izvor: James Steidl, Shutterstock

tek nakon što su ljudi razvili sposobnost lijevanja i oblikovanja metala. Prije su se drvene konstrukcije morale graditi geometrijskim spajanjem susjednih ploča, što je bio mnogo naporniji proces izgradnje. Sve do 1790-ih i ranih 1800-ih, ručno kovani čavli bili su norma. Kovač je grijao četvrtastu željeznu šipku, a zatim je udarao čekićem na

Stari, ručno izrađeni čavli pronađeni u Rusiji. Izvor: alexcoolok, Shutterstock. Reprodukcija prvog kompasa. Izvor: richcano, Getty.

Gutenbergova gravura iz XIX. stoljeća ispisuje prvu stranicu Biblije. Izvor: Roger Viollet, Getty Images.

četiri strane kako bi oblikovao vrh čavla, podaci su sa Sveučilišta Vermont. Strojevi za izradu čavala pojavili su se između 1790-ih i ranih 1800-ih. Tehnologija izrade čavala nastavila je napredovati; nakon što je Henry Bessemer razvio proces masovne proizvodnje čelika od željeza, dotadašnji su željezni čavli polako počeli nestajati i do 1886. godine 10 posto američkih čavala izrađivalo se od meke čelične žice. Do 1913. godine 90 posto čavala proizvedenih u SAD-u bili su od čelične žice. Izum vijka ‒ jačeg, ali teže umetljivog zatezača ‒ obično se pripisuje grčkom učenjaku Arhimedu u trećem stoljeću prije Krista, ali ga je vjerojatno izumio pitagorejski filozof Archytas iz Tarentuma, piše David Blockley u svojoj knjizi Inženjering; Vrlo kratak uvod (Engineering: A Very Short Introduction).

Kompas

Drevni su pomorci koristili zvijezde za navigaciju, ali ta metoda nije funkcionirala danju i za oblačnih noći, što je putovanje daleko od kopna činilo opasnim. Prvi kompas izumljen je u Kini za vladavine dinastije Han između II. stoljeća pr.n.e. i I. stoljeća nove ere. Bio je napravljen od prirodno magnetizirane željezne rude, čija su privlačna svojstva ljudi proučavali stoljećima. No, prvi je put korišten za navigaciju za vrijeme dinastije Song, između XI. i XII. stoljeća. Ubrzo nakon toga, tehnologija stiže na Zapad nautičkim kontaktom. Kompas je omogućio pomorcima sigurnu plovidbu daleko od kopna, otvarajući svijet za istraživanje i kasniji razvoj globalne trgovine. Kompas, instrument koji se i danas puno koristi, zauvijek je promijenio naše znanje i razumijevanje Zemlje. Između ostalog, tiskanje je omogućilo širi pristup Bibliji, što je zauzvrat dovelo do alternativnih tumačenja, uključujući i ono Martina Luthera, čijih je 95 teza dokument koji je tiskan u sto tisuća primjeraka potaknuo protestantsku reformaciju. Nastavak u idućem broju.

Tiskarski stroj

Njemački izumitelj Johannes Gutenberg izumio je tiskarski stroj negdje između 1440. i 1450. godine. Ključ za njegov razvoj bio je ručni kalup, nova tehnika oblikovanja koja je omogućila brzo stvaranje velikih količina metalnih pokretnih slova. Iako su drugi prije njega, uključujući izumitelje u Kini i Koreji, razvili pokretni model izrađen od metala, Gutenberg je bio prvi koji je stvorio mehanizirani proces koji je prenio tintu (koju je napravio od lanenog ulja i čađe) s pokretnog slova na papir. Ovim postupkom s pokretnim slovima, tiskare su eksponencijalno povećale brzinu kojom su se mogle izraditi kopije knjiga, a to je dovelo do brzog širenja znanja prvi put u povijesti. U svojoj knjizi Revolucija tiskarstva u ranoj modernoj Europi (The Printing Revolution in Early Modern Europe), povjesničarka Elizabeth L. Eisenstein napisala je, “tiskarske radionice bit će prisutne u svakom važnom općinskom središtu do 1500. godine”. Smatra se da je do 1500. u zapadnoj Europi tiskano do dvadeset milijuna izdanja, dok Eisenstein procjenjuje da ih je bilo oko osam milijuna.