Pinklec broj 2 /2008

u'

ienika VII. o sno.ine.

r,{ffi

svibanj 2008.

FINKLEC

bro.tr

2, svibanj

R.ijei uredni5tva

SadrZaj

Drage iitateljice, po5tovani iitatelji!

UVODNIK *Rijed ravnateljice DOGODILO SE * "Nova 5kola" .Oprostili smo se ... * "Novi stanari" u na5oj Skoli *Posjetili su nas poznati knjiZevnici *Udenidka zadruga "Pin klec" *Veliki strudni skup udenidkog zadrugarstva O HNOS-u IOKO NJEGA *Terenska nastava *Rad na projektu Nikola Tesla *Kulturna ba5tina na5eg zavid,ala LITERARNO I LIKOVNO STVARALASTVO

Evo nas pri kraju jo5 jedne nastawe godine.

Vjerujemo da je bila uspje5na, piodonosna, zabavna i ispunjena raznim aktivnostima i dogodovitinama.

Nadamo se da ste se naviknuli na novo ime Skolskog lista te da ga s rado56ulistate i ditate, iako (na Zalost ) tako rijetko izlazi. Buduci da je od izlaska prethodnog broja proSlo ne5to vi5e od planiranog vremena, mno5tvo je dogadaja, uspjeha i udenidkih radova koji su zavrijedili da budu zabiljei,eni i zapamleni. Neke od njih donosimo u ovom, drugom po redu, "Pinklecu". Nadamo se da iete biti zadovoljni na5im izborom te da 6e svatko od vas u njemu prona6i ne5to "za svoju du5u".

A da se Skolski list "Pinklec" ne bi "osje6ao usamljeno", u ovoj Skolskoj godini pridruZila mu se i Skolska zadrrtga istoga imena. U njoj udenici i uditelji nastoje objediniti sve dobro Sto donosi "Livot u Skoli". (ViSe o zadruzi moZete saznati na nekim od stranica koje slijede.)

Ah, malo smo se previ5e raspridali podeli vam otkrivati"ta1ne" koje skriva novi "Pinklec"!

Zato 6emo sada stati i samo vam zaL,eljeti lijepe i ispunjene trenutke koje 6ete provesti u njegovom druStr,.u.

Srdadan pozdravl

Uredni5tvo Pinkleca

PINKLEC broj2., svibanj 2008.

List udenika VlL osnovne Skole VaraZdin Izlazi j ednom godi5nj

INTERVJU

*Razgovor s Marijom Jakopic REPORTAZA *Vatrogasci DVD-a Ku6an Gornji - na5 ponos OBILJEZILI SMO *Dani kruha *Dan Skolskog mlijeka

"Olimpijskidan *Dan planetaZemlje ZANIMLJIVOSTI *Posjetili smo Policijsku upravu VaraZdin *U vlaku sa svetim Nikolom *Otvorenje knjiZnice u crkvi *Polno6ka s "Orfi6ima" *Hrvatska narodna ba5tina *lzvanSkolske aktivnosti u Skoli * NaSe zvijezde NASI USPJESI DEUTSCHE SEITE ENGLISH PAGE ZABAVNA STRANICA

LIKO\rNO-GRAFIaKA SAVJETNICA: Nevenka Dakulovi6, uditeljica likovne kulture

e.

LEKTOR:

ADRESALIREDNISTVA: VaraZdinska 131

Vjera Habek, uditeljica hrvatskoga jezika VasiljkaKere5a,uditeljica hrvatskoga jezika

42000 Yaraldin

OBLIKOVANJE NASLOVNICE Dral,etkaSkupnjak

IZDAVAd:

:

VII. osnorma Skola VaraZdin

ODGOVORNAUREDNICA:

PRIPREMA:

MiniPrint, VaraZdinske Toplice

Drai,enka Skupnjak, dipl. uditeljica

TISAK: MiniPrint, VaraZdinske Toplice

GLA\,}{AUREDNICA: Sara Fri5di6,

6.a

,REDNISTVO: Anamarija Kovadi6, 6.a; Ana Mijatovi6, LauraPalazal,6.a;Mateja Sokol, 6.a; Martina Tu5ek, 6.a

NAKLADA: 3oo Primjeraka

6.a;

CIJENA: 10 kuna

2048.

2 ?

4

4 tr

( 6

I

o

10 'r2 14

16 17 1V

2A ??

DQ ZO

26 26 26 27 27 28 28 28 28 29 30 31 31

32 33 34

35

PINKLEC braj

2,

svibanj 2A08.

6ulr0sgIsqL je kao da najmoiniji darobnjak zarnahuje darobnim

Rii*d ravaate{iflee $ragi clragi

Stapi6ern.

udeniei, ud

itelii, nastavnici

i ostali zaposlenici, vi hez kojih ova oe hi

hila

te

sori

5kotra

$tojest

Svo nas u novom,

broju "Pinkleca",

!

drugorn punoffil

smijeha, veselja, zavtzlarna i svega Sto dvjesto osamdeset djedjih du5a i trideset devet ozbiljnih "staraca" moZe smisliti u svakom novom Skolskom danu.

Evo nas u jednosrnjenskoj nastavi, u novoj staroj 5koli, u puno, a opet premalo prostora.

E{rabro krodimo kroz jednosrrjensku nastar,u ba5 kao pravi pioniri na nekorn novorn podnrdju, trab,ed,i najbolja rje5enja. Nadamo se, dobra. / Nastava podinje u osam sati i petnaest minuta, a tih petnaest rninuta rnnogi su daci posuli zTatom, jer to znadi jo6 tren sna ujutro. Kad se k tome doda da nultih satova uglavnorn nefila, tko ne bi volio jednosmjensku? f)va su velika odmora, petero deiurnih nastavnika istowemeno...sve u svemu navikavamo se. Nastava se odvija u jednom "komadu", kako redovna, tako i tzborna. Ne mora se dva puta dolaziti u Skolu osim na inrannastavne aktivnosti, dopunsku ili dodatnu nastavu. Udenici kaZu da sve skupa predugo traje, da su umomi i gladni...Istina je, osobito za "sedmaie" i "osma5e", ali broj sati je nedto 5to Uditeljska vijeia no mogu mijenjati" Tu su i izborni predmeti koje su udenici sarni izabrali.

Moguinost rudanja u Skoii dodatna je okolnost koja rnoZe olakSati puno teBkih sati u 5ko1i, no koristi ju vrio matri broj udenika. Uz udenike u produZenom boravku, svega jo5 dvadesetak.

Uz mnoge tzvannastavne aktivnosti na kojima udenici lxogu ostati posiije nastave, tu su i aktivnosti koje financira Grad VaraZdin: dodatne i dopunske aktivnosti iznad standarda, poluproduZeni

i Sportske aktivnosti u Sportskim dvoranama gradskih osnovnih Skola pa i na5oj !

boravak

Eio

takol Skolska godina je. Osim lijepog novog

2007.12AA8. poodmakia

"Pinkleca" stvaramo jo5 Sto5ta novo. Tko zna kakvih sve lijepih stvari 6e nam joS donijeti vrijeme pred nama. Kad svaki dan misli tristotinjak duSa to

Kad pridruZimo tate i mame, koji se sloZe sa svim terenskirn nastavama ne bi li svojoj djeci omogudili najbolje i redovno dekaju na individualne razgovore u jutarnjim i popodnevnim satima, tada i nemogu6e postaje rnogu6e.

I sve to u svâ‚ŹgB*Sesnaestak udionica.

Jest da je Skola hjepa i velika, ali kao 5to reie na5 recitator kajkavskih pjesama Goran iz VI.a, ,,...faliju nam jo5 dvo-tri kabineti, kaj bi i une bole vredne stvori meli kam deti..." . No da ne bi bili nezahvalni, Skolica je

i divna, zapailnje u Kudanu Donjem, a zavrlava gotovo u Zbelavi. Hvala na5em gradu i svirna, svima koji su sudjelovali u njenom nastanku. {.1 nadi da je druga faza dogradnje bliska zbilja, a ne daleki san, lak5e se snatrazirno u iijepim i primjerenim prostorima, ali nedostatnima zabalitetno izvodenje nekih oblika nastave. * t. porufiti udenicima da ude i Lelwn budu vrijedni, a prije svega da budu veseli, optimistidni i da vjeruju u sebe i svoje osjedaje.

Sve moLete, dostizati ciljeve ko.je si zadate, pomicati planine, ako treba, ako dopustite da vas vodi vai optimizam, mladenadka energija i najboiji osjedaj koji imate u sebi.

Kolege uditetrji i strudni suradnici, hvala 5to dostojanstveno prihvadate sve promjene, ,dak Stovi5e aktivno sudjelujete u njihovom provodenju, i vi5e nego je to nuZno, smi5ljate integracije, korelacije, projekte. . . ltjepa

Dragi roditel.ji, bake, djedovi i skrbnici trudimo se da primijetimo svaki va5 trud i napor da sudjelujete u Zivotu svoje djece. Skola 3e zaista njihov drugi dom u kojem provode nmogo vremena. Sudjelujte, dodite, predlaLite, budite

aktivni i...uvaZite kompetenciju uditeija i

nastavnika.

Na istoj smo strani. Na strani naSe

djece.

I kao Sto rekoh u pro5lom broju "PiRkleca", neka svaki novi "Pinklec" donese pregrlt novih smjehova, projekata, slika, izvije56a sa rzleta i ekskurzija, darobnih Stapida u obliku vaiih ideja, ljubavi i dobrote...

Ja vam mogu obedati samo jedno - da du se truditi da se u Skoli osje6ate prihva6eno i da nikad u svojim svakodnevnirn duZnostima ne zaboravim da sam tu zbog vas.

6[IaSa

ravoate[iica

PINKLEC broi

2,

svibani 2008.

*lv

;,5$&WS SW$S"$"* Na pitanja na5ih Skolskih novinarki o jednosmjenskoj nastavi gradonadelnik je rekao: ,,Ona 6e sigurno biti bolja za\ras djecu Sto dokazuje dinjenica da ve6ina europskih driava ima jednosmjensku nastavu. Tada dete vi, djeca, mo6i normalno ujutro spavati, dorudkovati i mirno do6i Skolu. Dakle, ne budu vas mame morale buditi u 6.30 h, nego 6e nastava po6injati neSto kasnije i u Skoli 6ete mo6i obavljati sve svoje aktivnosti. No, nakon obavezne nastave moii iete jo5 ostati u Skoli i raditi sve Sto vas bude zanimala.* Gradonadelnikov posjet

Dana 18. svibnja 2007. varaZdinski gradonadelnik Ivan iehok posjetio je VIL OS Yaraldin u Kucanu Donjem. Razlog posjeta bio je obilazak novog dijela Skole koji je izgraden s ciljem da se u novoj Skolskoj godini i u ovoj gradskoj Skoli nastava podinje odvijati u jednoj smjeni.

ie se te rijedi i ostvariti jer vei sada imamo ideje o novim aktivnostima koje bismo mogli ostvarivati u Skoli nakon redovne Mi

se nadamo da

nastave.

Ana Mijatovil,6.a

I

EOâ‚ŹODICI.O 6E Na Sest javnihpoziva, koliko ih je upu6eno ponude su poslala dvaiz:rodada. Izmedu ,,ruRlNIC " d.o.o. i ,,CESTE" d.o.o. izabran je ,,JURINIC " zbogosjetno niZe cijene.

i

':,

,1L:t;'.i;: iliiri'ir.,!;'all:dtLti t,i :,lit*"..],r,1::^. :' ,. i,:' -

,,

U razgovoru s ravnateljicom Skole RuZom Levatilsazrrali smo da je krajem 2007. godine, nastojanjima Uprarmog odjela za odgoj, obrazovanje i znanost Grada YaraZdina, ali i sredstvima Skole, zapodelo uredivanje parkirali5ta u Vap.a$,o1n

!v9ri1tu.

5k3l

g.

_

Dosad je izgradenupojni bunar za odvodenje oborinskih voda i dvadesetak parkimih mjesta s rubnicima.

To je bilo potrebno jer je teren prirodno na tom dijelu niLi, a dogradnjom Skole jo5 je dodatno I uni5ten. Uredenjem su otklonjeni sljede6i nedostaci: . sprijedeno je nakupljanje vode u tom dijelu dvori5ta t .Skola je dobila prijeko potrebna parkiraliSna mjesta ' I .dvori5te je dobilo estetski izgled Do izlaska ovog broja ,,Finkie_ca" zasigurno i parkirali5te 6e biti asfaltirano te posadena Zivica i cvije6e.

Sara FriSdi6,

6.a

:

.t

P/rVKIEC braj

ffi

2, svibanj

2A08.

&sâ‚Ź0Dc[%0 sâ‚Ź Oprostili smo se...

uuNovi

Ova je Skolska godina bila puna promjena. Nastayu smo zapodeli u dogradenoj Skoli i u jednoj smjeni. Promjene su

se dogodile i unutar kolektiva.

Najprije

je u

stanari" u nasoj Skoli

I u ovoj Skolskoj godini veselili smo se dolasku novih udenika u na5u Skolu. Ovdje vam predstavljamo na3e ,,nove stanare", udenike 1.a 1..b

i

razreda.

na5eg

mirovinu

oti5la, nakon mnogo

godina

rada ,na5a spremadica Stefica Bosak .Od nje smo se oprostili rLZ ugodno druZenje 30. X. 2007. U mirovinu je oti5ao, shwan te5kom bole5du i kolega Zlatko JoLef ieduk. Na Zalost, od njega smo se oprostili, isprativ5i ga na vjedni podinak jer je nakon te5ke bolesti preminuo. Krajem 2007. u

mirovinu su oti5li

na5

radpnovoda Janko Bosak te kolega iz povijesti i geografije Gabrijel MeLnaric. Janko Bosak je radio punih 47 godina, od toga se 29 godina brinuo za uspje5no financijsko poslovanje na5e 5ko1e. Kolega Gabrijel MeZnari6 je nakon brojnih funkcija i razllditlh poslova posljednjih godina radio u na5oj Skoli i promicao vrijednosti pravog uditeljskog rada.Janko i Gabrijel pripremili su nam zajednidko druZenje i opro5taj 11. I.2008. godine.

NaSe Stefice, Zlatka, Janka i Gabrijela sjedat 6emo se s radoSdu i ponosom Sto su bili dio na5eg kolektiva.

DOLJE: Dario Pretkovi6, Filip Kere5a, Igor Vrbani6, Neven Sedlar PRVI RED: Karla eubi6, Stella P alazari, Marina Cvetkovi6, Magdalena Mandi6, Paulina Santek, Leon Mavricek

DRUGI RED: Dominik Vi5nji6, lvana Pakrac, Ivan Simek, Domagoj LabaS RAZREDNA UEITELJICA:

LjiljanaBzik .!'

PRVI RED SLIJEVA NADESNO: Tea Sestak, Petra Bendek, Tena Kuhar, Petar Ko56ak, Borna Petrovedki, Lana Mi5ak, Ivan Bosak, Karlo Laba5 DRUGI RED: Antonio Simuni6, Ante Mi5ak, Leon Sa5ko, Luka Hanj5, Monika Londari6, Mateo Kolar RAZREDNE UETEUICA: Karmela OLinger

{ t$

t..

ix;&x,;3

Ante Miiak, ].b

Leon Mavriipk, 1.a

Tena

Stella Palazari,

l.a

Kuhar l.b

Luka Hanji, 1.b

5

PINKLEC broj

etiti

ss.r

flas poznati k*ji&evrtici

ffiss*ssn%#

{xetervju sa

Mirom Gavranom

&%,

.Ieste Ii u djetinjstvu ixnali puno

II ,i I

prijatelja? jako vaZnitrr prijatelja s koiim sam se duso druiio i imao sam dsieca.i da 3e p'rijateljstvo jako va2no Covieku su vaZni njegova obitelj, prijatelji, a na trede rnjesto dode posao. Sve je to vadna da bi se dovjek osjedao sretnim. Bitno je da.je okruZen ijudirna koje voli, koji su Xrnao sam nekoliko

mu dragi.

A simpatija?

Prvi put sam se zaljubio u 3. osnovne, drugi put sam se zaljubio u 5. osnovne, treii put u 7. razredui detvrti put u 1. srednje. Uvijek sam se zaljubljivao u neparnim razredima.

Ako smijern pitati, odakle prezime Gavran?

Gavrani su podrijetlom iz Hercegovine. Moja obitelj je negdje 1921.11922. godine doselila na sjever Bosne, a onda se 1958. preselila u Slavoniju, aja sam se rodio 1961., tako da samja prvi rodeni Slavonac u obitelji. Prezime Gawan potjede od toga Sto su Turci u Hercegovini i Bosni onim obiteljima koje su im se dosta suprotstavljale nadijevaii pogrdna imena, npr. ako je netko pobjegao u hajduke, ili ako bi im radio neke probleme, svi ti bi dobivali pogrdna imena. Ja volim prezime Gawan, neobidno je.i lako se pamti.

Imate li bra6e?

Imam brata, detiri godine starijeg, koji je dipl. inZenjer elektrotehnike i sestru, koja je 11 godina starija od mene, koja je profesorica knjiZevnosti.

U kakvim ste odnosima s njima? odlidnim smo odnosima, uvijek smo se dobro

U

slagali.

li

imalo svadali?

Pa, malo smo se svadali, s bratom, sa sestrom nikad. Sestra mi je bila kao druga mama tako da smo se dobro slagali.

Jeste

se

Kada ste govorili u svojirir romanima o liku djacaka, jeste li z^prrvo opisivali sebe? eesto , jako desto sam svojim junacima pridavao neke svoje osobine.

6

Kakav ste uienik bili u Skoli? Koje ste predmete voljeli?

Jedno vrijeme sam bio jako dobar, pa sam jedno vrijeme bio malo u problemima, onda sam se opet .kasnije popravio potkraj srednje Skole, a na studiju sam bio jako dobar udenik. Do petog osnovne volio matematiku, a kasnije sam volio hrvatski.

Zaito?

Nekad mi se dinilo da je matematika igra, npr. nekad mi je bilo zanimljivo rje5avanje tlh zadataka, a poslije sam bio jako lo5 iz matematike. Kasnije sam se poQuno posvetio knjiZevnosti i takvim predmetima.

Kako ste provodili svoje slobodno vrijeme?

Bilo je igranja malog nogometa, pecanja na potoku ili Setnji po Sumama, druLer4a s prijateljima i ditanla, naravno.

PINKLEC hroj

2, svibanj

2008.

Susret s knjiZevnicom Sanjom Pili6

:tt. t;..

!

r{-.

I r.

"

Jeste li sanjarili o tome da 6ete postati pisai ili slavna osoba?

Nisam sanjario o slavi, nego o tome kako 6u pisati ili pridati pride, a da ljudi s uZitkom ditaju o tome.

Rano sam podeo razmliljati o pisanju.

, ,"

.-'*.., rlr{

Sjeiate li se nekog posebnog dogatlaja iz svojih Skolskih dana?

Posebnog dogadaja? Bilo ih je toliko da mi je te3ko izdvojiti jedan dogadaj. Mogao bih odmah napisati pridu o tome, ali za to sad nemam vremena. eitaSte moje knjige: svi su moji dogadaji tamo opisani.

r i .,!

\

'i:-

'1

J

*

NaSu je Skolu posjetila ,knjiZevnica Sanja Pili6. Taj 6u dogatlaj dugo pamtiti, a evo i zaito.

Susret s knjiZevnikom za mene je radostan i poseban dogarlaj. KnjiZevnici su obidno vrlo interesantne i izuzetne osobe. Uvijek o njima otkrijemo ne5to novo po demu ih dugo pamtimo.

Bila sam sretna Sto 6u upoznati Sanju Pi1i6. O njoj sam ve6 ranije dula ditajudi njene tekstove u ditanci.

Znala sam i da je k6i na5e poznate knjiZevnice Sundane Striniarie.

Ovaj mi je susret ipak pruZio mnogo vi5e zadovoljstva i bio poseban. Uditeljica iz hrvatskog jezika zamolila me da na kraju susreta zahvalim knjiZevnici na posjetu i urudirh joj poklone, Skolski list Pinklec i ogrlicu koju su izradili na5i udenici. S rado5du sam i ponosno to prihvatila. Tekst sam brzo naudila i dekala dan susreta.

Susret je bio zanimljiv i vedar. Sanja Pili6 izgledala je lijepo, otmjeno, dotjerano. Kad je podela pridati, bila je zanimljiva, duhovita kao fakinka. Djelovala je jako mladenadki iako je ve6 baka i time se jako ponosila. Udenici su joj postavljali mnoga pitanja. Na sva je odgovarala vrlo duhovito i zanimljivo. ffi

ry

Ii

Teme Va5ih djela su: B"g,

ljubav, svakodnevnice, djetinjstvo, Skolska dob... Na koji naiin dolazite do ideja?

Te5ko mi je o tome racionalno re6i. Mogao bih re6i da do ideja dolazim bez nekakvog plana. Kad mi dode neka ideja, onda me zaokupi. Ja tu ideju onda jednostavno moram realizkatl Razmi5ljam kako junake udiniti zanimljivijima, neobidnijima...

Volim da junaci budu slidni nama ostalima.

iime

jo5 bavite osim pisanjem, putovanjima, susretima s drugima?

DruZenjem s prijateljima, Setnjama, po ljeti volim plivati u mom. Nemam nikakav hobi. Meni je moj posao toliko zanimljiv, ispunjava me na lijep nadin.

t

se

Koji je Va5 moto u iivotu?

Ne dini drugome ono Sto ne Zeli5 da drugi dine tebi dini drugima ono Sto Ze1i5 da drugi dine tebi.

i

Susret je trajao, na Lalost, jedan Skolski sat. je mojih pet zvjezdanih trenutaka. Dok sam

Do5lo pt',lazila knjiZevnici, malo sam se bojala. Kad sam joj pri3la, osjecala sam da se nemam dega bojati.

Znala sam da ce sve dobro pro6i i nisam imala probleme s glasom ili redenicom. KnjiZevnica me,

smije5e6i

se, zagrllla, rukovale smo Se, a dobila sam i jednu ,,umjetnidku

fotografirale, pusu".

Puno Vam hvala na razgovoru.

Eto, bio je to moj susret za sjecanje.

LautaPalazari,6.

a

Vini Selec,

5.a

PINKLEC broj

2, svibanj 2408

s0â‚Ź0DcI(L0

sGE

Ucenicka zadruga roPinklec{( Potaknuti idejom ravnateljice gospode Ruie Levati6, uditeljice Karmela Olinger i Julijana Petrina osnovale su u VII. osnovnoj Skoli VaraZdin udenidku zadrugu. Svojim stihijskim radont zapo(,ela je Skolske godine 2005.12007. u samo kojoj j9 bila voditeljica igdnoj _sekciji ,,Yezr.!ie.';.

Karmeia OZinger, uditelj ica razredne nastave.

l}'

zadnni ,,PINKLEC" danas su .Vezilje" koju vodi ima 14 dlanica i tri 5i. Alenku Valentak i

Io

nr skoro JoJ se u radu pridruLlla ,bak Per5i koja nas i udila samim os 0var rda.

rul

ryk

ilk )van Je prlvremenl Ladruzm odbor u *rr bili: Karmela OLinger - voditeljicr ina i Branka Baturina kao dlanovi. ll.Onar ku o osnivanju udenidke zadruge ,.P INKLI o.ie Skoiski odbor 24. sijeiln1a2008. eodine

je,,Etno-cvjecarska" koju Biserka Magi6, a vanjski Ko56ak. Sekcija ima 10

m

H

PTNKLEC broj

2,

00s00gGL0

668

sviban.j 2008.

Tr*6a sekcija je ,,Keramidka"' koju vode uditeljice Ivala Kobal i Marina Drvaric. a broji 9

Veliki strucni skup ueeniekog eadrugarstva Izvr5ni odbor Udruge udenidkog zadrugarstva

rjlanr:va.

VaraZdinske Zupanije organizirao

je

15. veljade 2008, u

Vll.

osnovnoj Skoli VaraZdin ogledne radionice pod nazivom "Ku6ne radinosti" kao jedan od oblika i nadina strudnog usavrSavanja voditelja i suradnika udenidkih zadruga.

Svoje uratke dianovi zadruge prezentirali su organizfuane tijekom Skolske godine u samoj Skoli"

na izloZbama koje su bile

Svedanom ofuaranju prisusfuovali su prodelnik za odgoj i obrazovanje VaraZdinske

Upravnog odjela

Zupanije Miroslav Hudek, prodelnica Upravnog odjela za

i obrazovanje i znanost Wada Varuldina Karmen Trubi6, profesor Antun Petak, predsjednik dru5tva za odgoj

promicanje Udenidkog zadrugarstva

Zagrebadke

Zupanije, Karmen Hans Jal5ovec, ravnateljica

l.

0S

VaraZdi n, predsjedn ica Ud ru ga u denidkih zadruga An kica Hajsok te preko Sezdesetak uditelja sudionika radionica iz

VaraZdinske, Medimurske, Krapinsko

-

zagorske

i

Koprivnidko - kriZevadke Zupanije.

Ve6 sada se pripremamo da svoju zadrugu predstavimo i na jesenskom varaZdinskom

,.Spancirfestu". Sretno!

sssa

!!

DajanaBobek,5.a

0drZane su detiri radionice pod vodstvom vrsnih

znalaca Ljekovito bilje - Rudolf Gregur, lzrada nakita od terakote - Verica Vlahovic, Oslikavanje svile - Silvija

voditelj ica Zadruge uditeljica Karmela OZinger

Novak i Tradicionalne pisanice - Zrinka Babi6. lfakon zavr5etka radionice, odrZan je okrugli stol na kojem su polaznici iznijeli svoje dojmove. Radionice su bile veoma poucne pa se naudena znan)a i vje5tine mogu primijeniti u radu Skolskih zadruga, ali i u razredu.

PINKLEC broj

O HNOS-u

Hrvatski nacionalni obrazovni

E

2,

svibanj 2408.

OKO NJEGA

standard

izradenje na postoje6im planovima i programima, a promjene su napravljene u svrhu pobolj5anja Skolskog sustava. NaSi nastavnici potvrduju da HNOS nije potpuna novina jer neke od njegovih znatajki bile su prisutne i prije: kori5teni su nastarmi oblici i metode koji su i sad sukladni HNOS-u: rad u paru, skupni rad, izvanudionidka i terenska nastava. Godinu i pol nakon njegova uvodenja u nale 5ko1e konstatiramo da je HNOS donio izvjesne promjene.

Za kvalitetno provodenje HNOS-a potrebno

je stalno struino usavr5avanje uditelja, ravnatelja i strudnih suradnika. Treba naglasiti da svi redovito sudjeluju La strudnim skupovima jer je stalno profesionalno usaw5avanje sastavni dio njihovog odgoj no-ob r azovno g dj elovanj a.

Jedan od glavnih ciljeva HNOS-a je rastereienje nastavnog gradiva dime se udeniku olak5ava udenje. Rastere6enje udenika se postiglo i uvodenjem blok-satova, te unutarpredmetnim i meilupredmetnim povezivanj em sadrZaj a. Velika prednost blok sata je malo lak5a Skolska torba iako je ona jo5 uvijek prete5ka zbog velikog broja udZbenika, biljefirica kao i teZine korica i papira od kojeg su isti napravljeni.

uiitelji U nastavi hrvatskoga jezlka, istide

HNOS je dobro zami5ljen -kailu na5i

nastavnica Vasiljka Kere5a, ve 6a je sloboda izbora sadrL,aja i ve6a mogudnost poticanja kreativnosti udenika. Nastavnik ima mogudnost organizirati vrijeme prema ciljevima i zadacima nastave.

Nastavnica glazbene kulture Mirjana Belo5evi6 nagla5ava da je inrzetno zadovoljna novim planom i programom jer se na nov nadin potide ve6a kreativnost i glazbeno izraLavarye udenika.

Primijetila je da djeca postiZu dobre rezttltate na

podrudju sviranja i pjevanja raditi u skupinama.

10

i

zanimljivije im je

bitnih zta(ajkr HNOS-a je rad na projektu. Mnogi uditelji i udenici sudjeluju u projektu Nikola Tesla dija voditeljica je nastavnica matematike i fizike Durda Androli6.

Nastavnici provode integriranu nastanr kad god je to mogu6e.Vi5e je izvanuiioniine nastave, koja je djeci zanimljivija, udenje je na iskustvu, a Jedna od

stedeno znanje j e trajnij e.

Terenska nastava provodi se uz suglasnost roditelja. Ve6ina udenika je njome zadovoljna, a neki ju smatraju dodatnim opteredenjem jer, kako

kaLu, "previSe ko5ta". Poticanje udenika fla istraZivaiki rad veoma je vaLno jet ruzvlja kreativnost, sposobnost mi5ljenja i zakljudivatja te samostalnost i odgovornost u radu.

PINKLEC broj

I

2,

svibanj 2008.

O HNOS-u I OKO NJEGA Iskustveno uienje i timski rad bitni srt za ostvarenje

I I

boljih odgojno-obrazovnth udinaka. Udenici su

I I I I

uglavnom zadovoljni novim nadinom rada jer vi5e rade u skupinama, razgovarajt na

satu. Suradniiko

udenje, kao vaLna zna(,ajka HNOS-a, potide ruzvoj odgovomosti i tolerancije te bolju komunikaci.iu.

U

nlLim razredima prakticira se uienje kroz igru jer je ona prirodna i

Udenici 7. i 8. razreda primjeduju razlike u nekim nastavnim predmetima. Njihova zapai,anja su razh(,ita i neujednadena. Ve6ina udenika uodava najvi5e promjena u matematici, njemadkom te hrvatskom jeziku.

Prednosti i nemoguiinosti

Vidjeli smo da HNOS ima dobrih strana, ali ima i stvari koje je teZe provesti u praksi ili za koje svakako treba viSe vremena.

Prema novom planu i prograrnu puno se radi

osnovna potreba djeteta. lgra je

yezana uz pozitivni ernocionalni doZivljaj i korisna u procesu udenja.

U HNOS-u je naglaSena vaZnost kvalitetne suradnje roditelja, uiitelja i uienika. Roditelji se povremeno ukljuduju u Skolska dogadanja. Rado se odazivaju pozivu

na druZenje zajedno

s

sudjeluju

godnim

i

djecom

u

pri-

radionicama. Tako je u oZujku organizirana radionica na kojoj su uditeljice,

roditelji i

djeca

radili pisanice

za

Uskrs.

Novinu u hrvatskom nacionalnom obrazovnom standardu predstavlja vanjsko vrjednovanje obrazovnih postignuda. Provedeno je u travnju ove godine medu udenicima detvrtih razreda, vrjednovanje znanja udenika osmih razreda u svibnju. Velika ve6ina udenika odazvala se, uz pristanak roditelja, pozivu na ispit te na taj nadin sudjeluje u procesu pratenja kakvo6e obrazovanja u svrhu pobolj Sanj a hrvatskoga Skolsko g sustava.

I ove godine pitali smo na5e udenike Sto oni znaju i misle o HNOS-u. Evo njihovih odgovora.

Od stotinu ispitanih, 62 udenika znaju Sto je HNOS, njlh 46 to ne zna, a 2 udenika nisu odgovorila na pitanje. ViSe od dvije kedine udenika, todnije njih 70, uodilo je neke razlike u Skoli u usporedbi s pretproSlom godinom.

na rasteredenju udenika. Bilo bi dobro isto tako raditi na rasterecenju uditelja. Na primjer, kada govorimo o plakatima, postavlja se pitanje opi'avdava ii svrha mjesednih teinatskih plakata uistinu i vrijeme utroieno na njihovu tzradu i obnruto? Pitanje je viSe izrakeno u niZim ruzredima gdje se rriitelji ne mogu osioniti na pomoi udenika pri izradi plakata, r,ed ih uglavnom rade sami. Bilo bi zanimljivo pitati roditelje Sto oni misle o temama

s plakata, ako ih ditaju. I potroSnja

papira

je

velika, naglaBavaju

neki nastavnici i pitaju se je li to uistinu potrebno i bismo li taj novac mogli potro5iti na ne5to drugo? MoZda 6e pro6i jo5 neko wijeme dok dobijemo odgovor na ova pitanja.

Nadalje, dinjenica je da ima sve vi5e udenika s te5ko6ama t razvojt i specifidnim te5kodama u udenju koji trebaju poseban pristup i paLnjt te vi5e individualnog rada. Nedostatak strudnih suradnika, a ponekad i prostora za rad predstavlja prepreku u ostvarivanju glavnog cllja, a to je da Skola bude po mjeri udenika.

Vjerujemo da je

HNOS uglavnom

dobro prihvaden od strane uditelja i udenika i nadamo se da ie stvaranje boljih uvjeta pridonijeti i njegovu boljem provodenju u na5oj Skoli.

Pedagoginja Dragana Hrryka5 Pasquino

11

PINKLEC broj

2, svibanj 2008.

O HNOS-u I OKO NJEGA Skola plivanja

Posiet stolarskoi radionici...

U utorak, ll. ohtjka 2008., mi udenici 2.a i 2.b razreda sa svojim uditeljicama Karmen i Aleksandrom posjetili smo stolarsku radionicu u Kudan Marofu. Tamo nas je dodekao vlasnik, gospodin Straga.

Tijekom 11" mjeseca 2007. godine i51i smo (udenici 3.a i 3.b razreda) u Skolu plivanja koja se o

dr aLav ala na Y ar aLdinskim b azen ima.

Treneri su provjerili kako znamo plivati, zatim nas podijelili po skupinama. To su bile skupine: neplivadi, plivadi i bolji plivadi. Nekoliko

On nas je upoznao s alatom koji koriste stolari, a to su: pila, ,,hob1erica", hobli6, ,,k1amarica", brusilica itd. Pokazao nam je kako se obraduje drvo, odgovorio na na5a brojna pitanja i rzradro kutice za ptidice. Na kraju nas je podastio bombonima i sokom.

...i poljoprivrednom gospodarstvu Nakon toga smo krenuli na poljoprivredno gospodarstvo k obitelji Mihali6.

Na svojem imanju oni imaju 13 krava.

Vlasnici su nam pokazali muzilicu i ostali alat koji koriste u radu te nam objasnili sve Sto nas je zanimalo. Nakon obilaska staje probali smo sv jeZe

rnli.jeko

i

sir,

rrnali su i prilrku voziti tnrktor s u, rs1-loclinorn

rhirlic'cnr.

Vu-scli i puni

lijepih doZivljqavratili smo

se

tt ikoltt.

Teo Novosel, 2.b

il

dubliem bazenu. .

Kad je natjecanje zavr5ilo u restoranu smo se podastili pizzom. Cilj 5kole plivanja bio je da svi naude plivati. Na kraju srno svi dobili diplomu plutaca, piivada podetnika ili plivada.

Lidija Ilekovii, 3.b

Terenska nastava - Yaraldinbreg Udenici 3.b i mi, udenici 3.arazreda,YlL OS VaraZdin i51i smo autobusom 26. rujna2007. godine na terensku nastar,u na VaraZdinbreg.

Naudili smo orijentirati se na otvorenom prostorlr, odredivali smo stajali5te i obzor, koje su glavne i sporedne strane svijeta, orijentirali smo se i znakova u prirodi. uz pomoi ko Osim Sto smo udili,

iskoristili smo vrijeme boravka u prirodt za ditanje, pjevanje, slikanje i igranje.

a neki uccnici

\l

dedana smo marljivo trenirali. Za zavr5no natjecanje bili smo podijeljeni u 4 skupine. Dvije skupine natjecale su se u pliiem. a dvije skupine u

Bilo nam je lijepo, zabavno i poudno. Zeljeli bismo imati Sto vi5e ovakvih terenskih nastava.

lvaBazinarrl,3.a

PINKLEC broj

2, svibanj

2008.

O HNOS-u I OKO

NJEGA

@

Upoznauanie glaunoga glada

lzlefi u Zagneb jedan izlet u Zagreb za sedma5e i osma5e! Zove li se to terenska nastava ili izlet, nama je svejedno - uvijek je dobro i zanimljivo.

Tako smo razmiSljaliprije izleta.

U Zagreb smo krenuli 18. prosinca 2007. u 7.30 sati. U plariu je bio posjet Tehnidkom mazeju, Hrvatskom narodnom kazali5tu i na kraju dekao nas je BoZi6ni sajam.

Cekaju6i pred zgradom Tehnidkoga muzeja, bilo nam je malo hladno, ali nismo se Zalili, ve6 smo razgovarali o onome Sto nas odekuje. Kad smo u51i, nismo se razo(arali. Vidjeli smo zastarjele modele automobila, aviona, dak i jednu malu podmomicu. No, najzanimljivije je bilo u Teslinu muzeju. Uz iscrpno skudno predavanje vidjeli smo mnoge Tesline iz-sme o kojima smo dosad mogli samo duti. Najhrabriji medu nama osobno su sudjelovali u nekim prezentacijama pa su kao darobnjaci u ruci drZ,ali svjetle6u Larulju. Bili smo jako zadovoljni i pod dojmom znanosti krenuli prema hramu kulture Hrvatskom narodnom Super!

Nakon usvajanja gradiva o glavnom gradu na5e domovine, mi ucenici detvrtih razreda po5li smo u Zagreb da uZivo vidimo sve ono o demu smo udili na satovima prirode i druStva.

Najprije smo posjetlli zagrebadku zradnu

luku. Tamo smo razgledali zgradu i vidjeli

mnogobrojne avione. DoSavSi u Zagreb, razgledali

smo njegove brojne znamenitosti: Gornji

gr:ad,

katedralu,

Kamenita

vrata, kulu Lotr5dak,

crkvu svetog Marka, trZnicu

Dolac, Trg bana

Jeladiia, groblje Mirogoj i dr. Najvi5e smo se veselili posjetu Zoolo5kom vrtu.

Ku6i smo se vratili umorni, ali i zadovoljni jer smo mnogo toga vidjeli i naudili.

Ivona Galic.4.a

Raiunalo u fv.b razredu Dogradnjom Skole svaki je razred dobio svoju udionicu. Kada smo razmi5ljali o tome kako ju najbolje urediti, doSli smo na ideju da nabavimo i jedno radunalo zanailY.b razred.

Nakon brojnih prijedloga

za

njegor,u

nabar,u, uditeljica

je

o

m ffi ff *

teme

razgavarala

rodrteijima

s

na

roditeljskom sastanku. Neki su se roditelji odmah javili da kod ku6e imaju neispravna radunala koja bi moZda mogla posiuZiti, ako ih netko moZe popraviti. Tog se posla prihvatio Tamarin tata koji je od prikupljenih dijelova sastavio, ne novo, ali upotrebljivo radunalo.

Veseiju nije bilo kraja kada je to radunalo napokon stiglo u nai razred. Sada moZemo na njemu igrati igrice, ali i raditi korisne vjeZbe. JoS kad bismo imali prikljudak na internet...

Lana Kere5a, 4.b

JoS

kazaliStu.

Predstava Hasanaginica izvodila

se

za

udenike vi5e osnorrnih Skola. Trajalaje dva sata, a pratili smo je bez daha i s puno emocija. Kako smo sjedili u prvim redovima, dini mi se da smo je mogli jo5 bolje doZivjeti. U tome su nam pomogli i na5i poznati glumci: Alma Prica, Mustafa Nadarevi6, Leona Paraminski, Ivo Gregurevii, Vanja Drach i dr. Iz kazali5ta smo izaili tuLni i jo5 pod dojmom tuZne Hasanaginidine sudbine, ali ne zadugo. Na Gornjem gradu dekali su nas autobusi da nas odvezu do Zagrebadkog velesajma i boZi6nog sajma.

eetiri sata slobode medu mno5tvom veselih ljudi, ponajvi5e djece, medu Sarenilom boZidnih ukrasa, osje6ali smo se ba5 boZi6no. Svi smo, naravno, najprije po5li u lunapark. IJlivali smo na vrtuljcima, ali najvi5e nas je privukla prostorija s laserskim svjetlima. Tamo smo mogli na igrama osvojiti mnoge nagrade, kao npr. MP4. Imali smo sve Sto djeca mogu poZeljeti. Kad nam se ve6 vrtjelo u glavama od svih tlh igara, odludili smo preostalo vrijeme potro5iti na tro5enje d1,eparca. To

nije bilo te5ko. ,,Medeka", takita, odje6e, jela, pi6a..., bilo je na svakom koraku. Pa to je sajam, zar ne?

Ku6i smo krenuli umorni

i

zadovoljni.

Mnogo smo zanimljivog vidjeli, naudili, ali se i super zabavili zajedno sa svojim nastavnicama koje su

uvijek brinule o nama'

petraMagi.,T.a 13

PINKLEC broj

2,

svibanj 2008.

O HNOS-u I OKO NJEGA -'t I

Zagreb: Muzej za umietnost i obrt, Interliber

Svake godine udenici sedmih

i

osmih r?zreda na5e Skole posjete zagreba(ki Interliber, medunarodni sajam knjiga, udila i multimedije. Ove

godine prije Interlibera posjetili smo Muzej za umjetnost i obrt kako bi na5e putovanje r Zagreb bilo Sto sadrZajnije.

U Zagreb smo krenuli 8. 11. 2007. t 7.30 sati. U 9 sati bili smo red u Muzeju za umjetnost i obrt. Podijeljeni u dvije grupe sa simpatidnim

voditeljima pro5li smo mnogim prostorijama bogatim predmetima koji su pratili dovjeka u njegovom Zivotu od darmina do danas. Imali smo sre6e da je bila izlolba skandinavskog dizajna koja je stvarno djelovala futuristidki u odnosu na ono Sto smo prije vidjeli.

Na Interliberu zavrtjelo nam se u glavama od velike kolidine knjiga. Sreli smo se sa imenima flama paztatih pisaca, ali i tpoznali mnogo novih.

Svatko je kupio pokoju knjigu jer su cijene bile stvarno niske. Kao sve mlade, zanimala su nas radunala i multimedija. Neki su sretnici dobili na igrama PCigre i MP4. Na Interliberu bilo je jako lijepo, zabavno i poudno.

Veseli nas Sto znLamo da 6emo i sljedeie godine biti na Interliberu.

Rad na projektu Nikola Tesla

I I

I I I I

I I

I I

I I

I I

I I

Ove godine naia Skola radi na projektu Nikola Tesla. Iako je godiSnjica rodenja Nikoie Tesle bila pro5le godine, nismo radili na projektu

I I

I I

I I

I

'

I

I I

I

I I

Vedran GloZini6 i Mislav Juri5a, 7.a

I I

I

.

I

I I

I I

I I

I I

I I

I I

I I

I I

I I

I I

jer zbog renoviranja nije bilo moguiie posjetiti odjel Nikole Tesie u l'ehni dkom muzeju.

U projekt su ukljudeni udenici vi5ih razreda. a ponajviSe osmih. Svaki predmetni nastavnik formirao je ekipe udenika koji rade na odredenoj temi vezano uz pojedini predmet. Plan rada ekipa izvje5en je na oglasnom panoll. Proudavaju se Teslini izumi, njegov Zivotopis, geografija kraja u kojem ie Tesla roden. biljni i Zivotinjski svijet koji ga je okruZivao kao i bolesti od kojih je bolovao.

U projekt su ukljuieni i nastavnici glazbene kulrure, iikovne kulture, informatike, matematike i tehnidke kulture, koji ie pomoiiu obradi podataka.

Do sada smo ostvarih posjet Teslinom odjelu u Tehnidkom muzeju u Zagrebu koji nas je odu5evio. Prisustvovali su uienici osmih i sedmih razreda. Fotograf,rje s tog izleta su prezentirane na purro, u predvorju skole. Na satovima fizike odrZane su prezentacije o elektromagnetskoj indukciji i Mrchaeiu Faradayu. Radovi M. Faradeya su pretepa izumima Nikole Tesle.

Prezentacije je odrZao udenik 8.b razreda Nikola

. .'. :' ' . . . Ku5cer. : g planu je odlazak u Smiljan u okvint ' terenskc nastave iz geografije, fizike, povijesti. . hrvatskog jezlka i biologije. Tom prilikom posjetirr . bi se i Sjeverni Vclebit. ukoliko ce se moii sve . financrjski pokriti.

I ' : .

Prezentacije radova koje su udenici vei udinili odrtat 6e se na satovima fizike, zemljopisa, povijesti i hrvatskoga jezika tijekom sljededih mjeseci. Ostali radovi udenika prezentirat 6e se u mjesecu iipnju.

I I

t_

14

J

Durda

Androlii, voditelj projekta

PINKLEC broi

2, svibani

2008.

O HNOS-u I OKO P

ROJ

H

Kulturna

&

NJEGA

KT- ST MNzr VNN J E : ha$tina naSeg zavicala X

Na podetku listopada, udenici 8.b razreda, dobili su zadatak od nastarmice hrvatsko g jezka, da istraZe kulturnu ba5tinu svoga kraja. Kako bi istraZivanje moglo biti Sto iscrpnije i potpunije, provelo se u nekoliko skupina. Svaka se skupina sastojala od nekoliko udenika, koji su, ve6 prema svojim interesima, istraLlli i iscrpno obradili dio etno proSlosti svoga zavilaja.

*ffi

dffiW

posebna pravila ponalanja, yezafia su i za rodenje djeteta, zaruke, a narocito za vjerske blagdane kada je svaki pojedini dlan obitelji imao svoje zaduZenje.

Za na! zavl(,aj posebno su smije5ni interesantni

i

obidaji vezani za rodenje djeteta, kada bi se nerijetko cijela dvori5ta noiu posula perjem, desto bi se po drveiu povje5ali razni konci, a oni najupomiji, znali su u toku jedne no6i rastaviti seoska kola i ponovno ih sastaviti \ta nekom nedostupnom mjestu npr. na krovu Staglja, ku6e i sl.

Narodnu no5nju na5eg kraja, istralivala je treia skupina.

Fotografirali su narodne noSnje, te su ih vjerno poku5ali nacrtati. Pri

tome su i sami bili iznenadeni kada su saznali da svaki ukras ili

je

Prva skupina istraZivala

poslovice i izreke, narodne pjesme, pride, legende, rugalice, brojalice, uspavanke i prigodne pjesme. Da bi sakupili Sto vi5e vjerodostojnih podataka, udenici su razgovaruli sa svojim djedovima i bakama, sa starijim ljudima iz zavlla1a, voditeljem zavii,ajnog odjela povijesnog muzeja, sluZili se sa knjiZnicom i internetom. Takvim nadinom rada sakupili su brojne stare, vei skoro zaboravljene pjesme koje su bile tipidne posebno zaneke prigode npr. vjendanja, Martinje, Vincekovo ili slidno. Kroz stihove tih pjesama uodljiv je

duh toga

wemena, krajeva i ljudi koji su u njemu i:ivjeli.

Stare

obidaje

svoga kraja, koji su se provodili

prilikom

rottenja zaruka, svadbi, pokopa. sijela, radova u polju, vjerskih blagdana istraZivala je druga skupina. Uz svaki taj dogadaj vezana su i posebna pravila. Tako su se, npr. svadbe odvijale uvijek zimi,kada ljudi nisu imali odvi5e poslova te su se mogli posvetiti svadbi, a zbog hladnog vremena, bilo je lak5e duvati hranu, buduii da nije bilo hladnjak a niti zamrzivada. Isto tako,

djeteta,

"Slingeraj" na suknji ili prsluku narodne no5nje ima svoj zna(,aj i obja5njen_ie, da

je

svako seio imalo svoje oblike i

boje ogrlica i perlica te je bio dovoljan pogled

na djevojku ili mladi6a u narodnoj no5nji i veti se malo iz kojeg sela dolazt.

ietvrta skupina istraLivala je glazbu i plesove zavi(,aja. Obi5ii su neka kulturno-

umjetnidka druStva koja njeguju glazbu i plesove zavrd,ala, parazgoyatali sa njihovim dlanovima te pogledali izvodenj e poj edinih koreografij a. Sakupili su neke karakteristidne napjeve, koje su kasnije, zajednt> s uditeljicom glazbene kulture otpjevali u razredu i naudili njihove plesne korake. Nakon tog istralivanja. svi dlanovi grupe doili su do zakijudka da je Zivot nekada bio vrlo zanimljiv i usprkos brojnim poslovim a, jo5 uvijek dovolino bogat interesant

nim glazbeni

m

etno

sadrZajima.

i

15

Plf',lKLEC broj

2, svibanj 2048.

O FINOS-u I OKO F.IJEGA Zadatak pete skupine je bio da prirede malu kuharicu jela i kolada svoga kraja. Bududi da je za na5 kraj nekada bila karakteristidna hajdinska kaia i ljudi su se uglavnom bavili proizvodnjom hajdinske ka5e, i ova grupa je prona5la veoma zanimljive recepte kako za jela,tako i zakolace. Tu posebno dolazi do izrai,qa ma5tovitost i dosjetljivost siroma5nih ljudi Hrvatskog zagorja koji su iz obidne kaSe znali i mogli prirediti ukusna jela, gibanice i 5trukle.

Heljda Heljda (lat. Fagopyrum esculentum) je zeljasta biljka koja se uzgaja zbog plodova: (sjemena), koji se koriste kao ka5a za ljudsko

i

prehranu. Postoje dvije vrste heljde: kultuma i

divlja. Kuiturna heljda odlikuje se krupnim i mirisnim bijelim, ruZidastim ili crvenim cvjetovima,: dok su u divlje heljde cvjetovi zelenoLuti, sitni i ne: miri5u. Plodovi su maleni, trouglasti, crnosmedi i oraidi6i s bra5nastim sadrZajem. Osim za prehranui ljudi koristimo je i kao krmivo za stoku i zeleno: gnojivo. Raste u planinama i hladnijem podneblju. i Potide iz istodne Azlje, odakle su je u 15. stolje6ui Mongoli prenijeli u Europu. i U ljudskoj prehrani na5la je mjesto kao ka5a,: krupica ili bra5no. Heljda pripada skupini biljaka: visoke biolo5ke vrijednosti zbog njezinih: bjelandevina, posebice globulina i glutenina koji s i

kalcijem, fosforom, bakrom

i

Leljezom,

dine

i

vrijednosti desto nema u drugim namirnicama. Lako i se probavlja i zato je pogodna za osobe si poreme6enom probavom , posebno ako se jede uz: ribs, i druge Litarice. U lijedenju pomaLe pri uklanjanju vi5ka vode iz tijela. Preporuduje se u prehrani dijabetidara. Heljda se jede pripremljena kao ka5a, kuhana ili pirjana. Poznata je japanska tjestenina od heljdinog bra5na, soka.

!

Nakon pojedinadnog rada svake grupe na

sakupljanju matertjala, uslijedila je rzrada plakata i zor:no rzlaganje u razredu. Svim udenicima bilo je veoma interesantna saznati ne5to o pro5losti svoga kraja, osobito na ovakav istralivaladki nadin.

Kao rezultat r dakaz tog kreativnog rada, u 5ko1i su ostali zanimljivi plakati zakoje se nadamo da 6e ih udenici imati prilike predstaviti i u nekoj drugoj prigodi.

Leon Vukovi6. 8.8

1

,5.Eiffi,*k

Tiiesto:

1

.,..,ri:(tar,,t2::,

"pfO&ana" )

i cStrog braina

li

t helicinrrg i1i ki"rkuruzncg braitra maio sirii, Lrijetog ul-jri (okc 2 dl) - :ranriiesi sa i"nlakom vodom i podijetri na 5 dif elova

(2 niolajLl}:iti mal* '",erai

Nadjev: % kg heljdine kaSe 1,2 i niijevcnih huiinih koitica luk. papar. sol, Lrlje, klindii, piment -',ccitt srrii -ii KaiLr clobro oprati rr vn;coj r,,odi. i I vode ugriiati do vr*r,ia. fuil;lri ,'orje odli1i. U preostahi i.t;:rir''ri:i,-t

t6

PINKLEC broj

2,

svibanj 2008.

LITERARNO I LIKOVNO STVARALASTVO Rana jesen

Jesen

U bujnoj Sumi pjeva vrabac

Vidim smede drvo

na suhoj grani.

Predvecer,

Sto ga Sareno liSde skrir.a.

Erro drage jeseni

UZ SUMTA[(,

sa socnim kestcninra.

Jesenje sa svojim kistom Sareno 1iSie obojila,

on kraj suhog li5ca veselo i siino odleti.

pa sad kreie carslvon.t

Lovro Lesidar, 4.b

Vinka Kovad, 4.b

kojegaje stvorila.

Oblak

Tamar-a Majcen. 4.b

Za3to si bijel i malen?

Bijel si moZda zato 5to po tebi ne pada siva magla?

ZaSto pu5ta5 kapi ki5e da padaju po meni?

MoLda zato Sto ih ne moLe! zadri.ati?

Ti si premalen dabi ih zadrLao.

Nemoj ih vi5e pu5tati Ti maleni svileni oblade.

\'. l,'.,t * * .

q-{

@

/'

Jesen -\ Stella Perii, 2.b

Do51a

je bila

zlatna

Ivana Soldatek, 4.a

je nedujno i tiho. Kosa joj

i na njoj je bila kruna

Ana Straga, 2.a

od

|

crvenih listova prekivena kapljicama rose.

Imala je smede krupne odi. Lice joj je bilo

rumeno

i

nasmijeieno. Haljina joj je bila smedeg 1i56a pokivena

:1",:T:*

'

i

ko5aru. U njoj

je

je

magle i vjetrova. Pwo je

posjetila vinograd. Bojaia je grozdove. Na listovima suncu.

Kasnije je brala groLde. Zatim je oti5la u vo6njak. Na grane je stavila zrele kruike i jabuke, a zatim ih je je1a. Poslije je ietala

poljima. Posijala je p5enicu

Jelena l3cnfek" 2.b

je

U peii sanr srela

t Sjela sarr na tanjuri6 ' darovala sc Tini.

i sa sobom

ostavila maglu i hladan vjetar. U selu je vidjela lastavice i mahnula im. Do5la je u rnoje droriSte. Pokucala

J.d,ro-,: clan ispekia rnc Zena po gospodina

r nc|c\'il. I pillil rrre kuko .c zorern. J Ja silI . odgororila: .,.1a sarl Zcmlja." Kacia ;rri jc u I pcii postalo rruce. iskciila sam r,an. Vani . sarn vid.jela antornobile. tiSie i ljude. Stigla r sarn do jednc l<uie na rubu ulice. U ku6i jc ' lezrlr bolcirrr el.jer ujiic;r Tirra.

sa sobom nosila veliku imala puno mraza, rose,

je ostavila rosu da svijetli na

-

itlenu Vcrica.

I

Jesen

- --, l. . l\eobtcno peclvo

-

na prozor moje

na stoliiu

i

'-'unu-odTtj:2j

Pjev ptidice

sobe. Otvorila sam ga. Poklonila mi je zlatan grozd.

Sjedim na klupici

Uvijek kad sanr bila tu2na. drZala sam u ruci ta.i _urozd i sjceeJa se

i sluiam pjev pti6ice.

I ja bih voljela pjevati tako lijepo kao 3to pjeva ona.

jeseni.

lr,ona Galit. 4.a..'

Sonja

Mikulii.4.b

Lana Kcre5a" 4b.

Sljiva plavica

.'

,

Stella Cikad. 3.a

Sljiva plavica je rasla u bakinom r.,oinjaku.'.. ju sledala svaki dan.

Svaki dan je sr,c viie i vtSe plavila.

Trko je stigla jcsen i lnr jr. sazrelr. ... Ja sam se vcselila i brzo.ie ubrala. ,/ Ja sam

Marija Vukor.,i C,2.1

r

.

Lorena Kovaill,4.a

t7

PINKLEC broj

2,

svibanj 2008.

LITERARNO t LIKOVNO STVARALASTVO Moj dom

U mom domu Zive moji roditelji, sestra, baka, djed i ja. Kada je vani hladno, u mom domu je toplo. Domom se Siri miris kolapa koje pepe mama. Tu su moje igrapke i moja soba. Moja baka kaie da 1e svugdje lijepo, ali da je doma najljep5e i ja se slaZem s

njom.

Niko Havelka,2.b Elena Milenkovid, 5.b

Pjev ptidice i sluiam pjev ptidice. ja bih voljela pjevati tako lijepo

Sjedim na klupici I

l

kao Sto pjeva ona.

Sonja

Mikulii,4.b

Mateja Majeti6 ,2.a

Moj grad Visoko letirn iznad moga grada. Vidim puno ku6a. Oko njih ima puno vrtova i dvori5ta. U dvori5tu ima mnogo &veia i grmlja. Uz grad je jedna pruga. Svakog dana prugom ide vlak koji trubi. Svakog dana ljudi automobilima idu na posao.

Djeca idu u 5ko1u. Odjednomje zazvonilo zvono crkve. Ljudi su po51i u crkvu. U crkvi su molili. Misa je zavr5ila, a ljudi su oti5li kuii. Djeca su se igrala na ulici i veselo vriskala. Do5la je no6, a ja sam gledao sjajne

Matija Vidovi6, 3.b

Nikola KuBder, 8.b

i lijepe zvijezde.

Emest Horvat, 3.b

I

Moj zavidaj

I I

je lijep. U njemu ima puno i Moj zavidaj I livada po kojima raste najljep5e cvije6e. l Kroz zai(,aj teku potoci i rijeke Plitvica i I Drava. Meni su najdrai:e Sume jer u njima t uvijek pjevaju ptidice. Na njivama rade I marljivi ratari i spremaju plodove za svoje I Zivotinje. Volim odlaziti na igrali5ta gdje I se uvijek sremem sa svojim prijateljima.

Meni je moj zavidaj najdraii.

i

, 18

T.o Novosel, 2.b Vinka Kovad, 4.b

PINKLEC broj 2, svibanj 2008.

LITERARNO I LIKOVNO STVARALASTVO

Zmaj Riko Jednog jesenskog dana krenula Sumu brati ciklame. Uzela sam sokove i Bronhi bombone. Beru6i ciklame, ugledala sam dudne hagove. Odmah sam se sjetila pri6a ljudi iz mog mjesta kako u iumi Zivi maleni zmaj Riko. Prestala sam brati ciklame i kao pravi detektiv krenula slgediti tragove.

Ulazila sam sve dublje u Sumu i bio je sve vedi mrak. Odjednom, iza velikog hrasta, ugledala sam Rika. Bio je malo ve6i od mene, ali vrlo lijepe zelene boje i velikih crnih odiju. Okrenuo se i pogledi su nam se sreli. Otvorio je usta, a je sam zatvorila odi osjedaju6i da mi vatra

sam

u

%,-.

Tajana Cafuk, -

iz

njegovih usta pali kosu. Kad sam skupila hrabrost da ponovno pogledam, vidjela sam Rika kako samo zijeva bez ikakve vatrice iz usta, a odi su mu bile pune suza. Bilo mi ga

i

je

i,ao pa sam mu

pomilovala ga po njuiki.

Progovorio je i rekao mi da je on dobar i da nikome ne Zeli niSta, ali ga vei

priSla

nekoliko dana boli grlo. Ponudila sam mu Bronhi bombon koji je odmah proZvakao.

I g1e dudal Naka5ljao se, a mene skoro zapalio

i

prijatelji, B

samo rekao: ,,Lak5e se di5e."

Od tog dana postali smo pravi a ja u iumu nikad ne idem bez

ronhi bombona jer ,,lakie se diSe".

Ema Krdek, 3.a

Ivan Pudmej,2.a

Maria Vukovi6, 2.a

KoSarka u Australiji U Australiji je odigrana ko5arka5ka utakmica. Igrali su klokani protiv krokodila. Bilo je jako uzbudljivo.

Krokodilaje pojeo klokana kako ne bi dao koS. Sudac je pokazao crveni karton i poslao krokodilavar,iz igre. Nakon toga je krokodil dobio otkaz i vi5e se nikad nije watio. Prida se da se danas negdje

sunda

na nekoj plaZi.

Ana Vukovii 2.a

Lorena Melnjak, 7.b

Martina Bobek, 2.a

t9

PINKLEC broj l-

UIU

I

2,

svibanj 2008.

Sigurno da je. Jo sam nigdar ne pola. Jo sam bila dober dak, mogla sam si zapamtiti.

I

I I

Razgovon : on ,, s ^. tMlafU@nn

I I

JakOprlC SednOnn

.

Od

Jeste lise bavili kaSom joi kao dijete?

Je, jos unda dok se je moia mama bovila s tem. s tem smo se bavili si f seli. Pamtim da ie f Skedju bila stopa i stopec.

cemu je to stuiito?

Mama je gori zi5la pa smo hajdinu tokli na noge, ne bilo maiine. Stopa je bila z dreva, a stopec je bilo uno ka je toklo.

Nutrije mama prevlodila hajdinu ,f stopcu je biio uno ka 1e toklo ,mama je stola pak je tokla Tak sam io lemput zdigla 6lllq6;\&6\wfrra6;36 r'\@'rE)erlr stopec, a mama je Stela nutri deti hajdinu ka bi tokla, jo pak

rnraelFaCmf fiPn

ry":-u!l**1u-'-"

kUdafnsklh

!vr4

sam ji stopec pustila na prste. S tom stopom se je od biljke odvojilo zrje

!

I

!!

Kako se zovete i koliko godina imate?

i;#.'ir[."pi.'iirrll

r,]iir,.

r.i'*lm?

sam dvajst devete. Sedamdeset osam let

.r.,t. riisriu

cekaite,

rodena

imam.

kakvuikoru?

lSla sam, detrilete. One petovnice su unda bile.

Cetrirazrede

nebrem

! ! !I

se skupa. Na Zbeljavu. Kak je vuditelju bilo ime? Joj ve zmisliti, ucitelica je bila Dragica. JoS ve negder imam sliku dok su me deli tak napre sedet, kak

! !I

Sto ste nosili u

,.

dete.

Skolu?

aite su knige i plocica, to se je neslo f

Skolu.

ronda?

Unda smo mele korita ka smo pohale, ka se je odvojilo |u/dije,

ilffi:'I:i:X[:'ff.'lllJfi,i Eli:;[:f:5:ffilHffJ" je crne lupine f kojima je hajdina zrosla, a de

de koja ustola,

unda smo to prebirale.

Je li bilo jo$ posla s ka$om ilije to bilo gotovo?

JoS se je lrebalo su5iti. Pamtim du ,ro po vrtal znale su5iti na pojovama. To su bile velike krpe kak une ka smo meli za grah mlotiti. Cetri sa Sest je krpa bila, plotno tak za5ito.

je sluiila ta ploliica?

ZnadijoS prije drugog svjetskog rata ste se time bavili? ! n,, y.r, pisali, na tu plodicu. smo Joj, pa kapak, ako pak sam jo dvajz devete.

I zbrisalo do doma? Jeste Ii imali zada6u? Rat je pro5ao, a vi ste se nastavili baviti ka$om? ! tt vam se nijepamtim kak je bilo. I na plodu nas je zvola viS vec ne Je pa sigurno da sam se nastovila baviti. To je se po seli bilo, ! Crj, je plodica... ve ta No, viS lzadacu nam dola. uditelica, od toga smo Ziveli. Ovdisu f Trnofcu kruh pekle, a mismo se !

I si, celi Kocen, bavili s kaSom. Trnofdonci su kruh prodovali pa paziti da vam se ne zbriSe? Vrl;d, ste morali su im govorili kruharice, nam pak ko5arice, pak i mlekarice, jer !I Je, to smo morali paziti. ie su i krave bile.

I Je su li svi Kudanci u tome sudjelovali? . ! leste li imali kakvu prehranu, uiinu islicno?

I Nesmo nikaj meli.

Je, si. Koden Marof nekaj meje. Zmislim se Stefe Bibrove, jene I mame, pak ne znam koga joS pamtim.

I R ou ku6e. ieste li Sto nosili?

Gdje ste prodavali kaSu? ! t\esmo, tu smo bile blizu...

I a plocu, a jedna tu za sela je hodila po Toplicam. Se je tak li se koga?

Sjecate t im iz sela hodati u Skolu?

S ste dinar ka je tak zasluZila. sna5la, sam ji jo tu i tam pusiita ! pa I te, koje su bile moje godi5te. Stanek Marija se zvola, Mica I Pavla Bogovicevuga, unda Stef Magicef, evo vidite, un je A kako ste do5li na trinicu? Kako ste nosile ka5u?

I nmrv.

Pe5ke, a ka5u se f cekeraji na glovinosilo. Na glovu se je dev I svitek, a na jenga korpa.

I Puno vas je bilo u Skoli? je z menom i5la Anka, una se Nije li vam to palo s glave? ! jeerj, ne nas je bilo joko puno.Jo5 I pisata isto Stanet<, inace je ve Fer5i Ne. To je ve6 bilo tak ka je glova bila kak preucpna. fljetno smo mogle iti. Znale smo iti f klapi. ViSe nas je iSlo, ka smo se I spominale. Jemput sam iSla za svojom tetom, a vrot me je tak I Znaci na cijeloj Skoli su bila dva ucitelja? bolev. Unda smo si sele na beton pre Sucku, tam de je jo5 ve I Je, na celi Skoli .Ni5de drugije ne biv. una mala hiZica. A od Sucka dale opce neje bilo hiZi. Ta mala I hiZa je joS ve Ziva, tak je kak Lerkina. Noti biton smo si sele, I Da li se moglo pasti razred? Ponavljati, je li se moglo? frf

t<oi

I

.

I I

I

20

korpe doli i tak se je vrot malo pocinuv,

r Cime ste mjerili ka$u?

".!e

li se posao "kaSarice," isplatio?

Pa, cuj. Jese je nekaj zasluZilo. Mi smo s tem bili zadovolni ka smo od toga Ziveli i to nam je bilo f krvi, ka smo se s tem

Mele smo politrene merice, Jo5 ve to merico jo imam.

Sto je to mjerica?

To bi ti trebala pokozati" To je kak loncek, a gori pi5e cementerano, kuliko je to je. Vec sam Stela to Ciganam dati dok smo redili to se skupa, pak sam rekla Davoru: To mi naj hititi. Sam negda jo kulode delala pak sam znola - dve merice i poi to je kila mele. ViS, na to maiu mericu sam jo semenske mahune prudovala, pak si soma sebi mislim kak sam se moEla snojti zotu mericu ka sam na pijocu mahune triila. Pet kuna merica. Mahune sam mela za sebe, a seme sam pubirala ka

bavili.

,

sam trZila. Tak sarn od toga Zivela.

Jeste

litu kaiu i mljeli?

Za Sto je dobro to bra5no?

Za gibanicu.

Sto sve treba za tu gibanicu?

Za gibanicu je treba testo omesiti, treba ji deti sira, vrhja i lepo putra gori pometati, razrezaliju, prama kak ved ima6.

sloZim, znoS.

Koga ste sve imali u ku6i kad ste bili mali?

Bilo nas je devet dece, Cekaj, negda je moj brat i5ev v vojsku,

I I

i

Ke5teljonec. Posle je un mev jo5 osem dece, a TomaS je biv deveti. Jo sam bila detrta po redu. I polje smo meli. I krave. Je i to napi5i. Negda smo s kravami orali. Tam prek Bereka, ako znoS. Jo sam gonila krave, a tata je pljug drZav. eeklza koje vreme su granate curele? Joj, je tatek rekev: Hodi doma, duj kak streljajo v Gori Kodeni. Jo sam bila tu polek Magidi, a tam pak su postreljali, ka su z VaraZdina zeli Anku Partizanku i viSe jih. Cekaj, koji su to bili, usta5e ili koji, ne znam vi5e tocno. A posle dok su ih otkopali sam kak dete i5la glet. To ti je bilo tam na unum poloZaju de je Jo5ko Matecko. Tam je jo5 ne hiZ bilo.

Je liVas bilo strah?

koja ,,kaSarica,, u Kudanu?

$to kaiete na ove puste zemlje danas?

Se je joko skopo i seme i umetni gnoj.A nema niti ljudi koji bi

se s tem bavili. Mi smo vec stori, a negda smo to se na roke

Kako to, vi ste sve rudno stigli, a danas...

Meli smo joku volju, krave su bile, svije su bile, unda smo kuruzije cepali pa smo kravam hitali, sakijen snop, Se se je skoristilo, a ve toga nema. Se ide nazoj, nika napre. Ve saki mlodi veli:je jo se nam s tem baviv, jo sam zaposleni, ali ka jo znom ka cekaju uni ka su na burzi. Da sam jo na vlosti bi im rekla nek bi i5li delat, a ne ka to na televiziji dujem veliko zlo, ka se ubijaju, pak banke orobiju. Posel bi to se zleciv, ali ni5ce nece iti zemlju delat.

Toma5, jer se je tatek dvoput Zeniv. Dvajst jeno leto mu je bila mama stara dok je mela na roki, kak su negda rekli je ,.kukec,,.Negda je ne bilo doktori. 0d toga dobila otrovaje je biv star por meseci. krvi i od toga je hmrla, mloda, a dedec Bilo je treba da se moj otec opet oZeni i tak se je oZeniv s

I

lijoi

Ne, ne!

delali.

Je to fino?

Joko je fino. BaS si mislim da bi morala tu Stefi redi... Jo sam znola joko kulode pedi, ali nebrem vi5e baina nogaj stoti. I receptof ima. Ved sam lvani rekla dalrfu morala nafditi zdigane pedi. Una je vec spekla, ddbri su, alijo opet drugad

I

lma

Koja je kaSa bila bolja, ova iz dudana ili va5a? ZaSto? NaSa je bila bov5a bolSa ka je bila skuhana, lepo smo ju obradili, f kotlu smo ju skuhali, posu5ili i mi smo s teh penes i hiiu napravili. Unda smo si i ka5aru nabavili ka sam jo ne vec f stopi tokla kak moja mama. Toma5 Bibrof je jo5 mev ka5aru i to su bile te dve ka5are f Kocenu. Drugi su unda hodili k nam, a jo sam ne morala nikam iti.

Je.

pa ga je pitav kuljko brade ima, pak je ne znav povedati. Tak ve i1o. Moralaiiltive brojit: Ljuban, JoZek, Stef, jo, Kata, Mogda, lvek i Stefica. Kuljko ih je to? Osam. Cekaj, biv je jo5

Za5to je izumro posao kaiarice?

Zoto ka je ka5a do5la v ducan, Jo znom kak sam na pijac hodila..,lelica Staj2eva, Mica Stanekovoga Stefa. Te se su bile na pijocu jena kre druge.

Kad bi se mogli vratiti u mladost bi li opet bili ka5arica?

Opet bi bila. Menije to bilo lepo zdovoljstvo.Lepo sam si to donra deiala, s tem sam se bovila i uZivala sam. Gibanice sam sukala, tak su bile dobre.

Sto bi porudili Skolskoj djeci? ..|o bi Stela ka bi deca bila zdrava i ka bi domocu hronu jeli. Ali jihove marne se ved neceju s tem baviti, a kamoli deca.

Samo veliju da im se ovo ne splati, pak se uno ne splati, rej5i si v ducanu kupiju. It/i nemamo dovoljno nek moramo z druge dr2ave dopremiti, a kakvu hronu, kakvo meso, to se ni5t ne zna.To moramo jesti.

Bako, puno Vam hvala! Puno ste nam

toga ispriiali.

Ana Mijatovic,6.a

Neje me bilo stroh. Sikam sam Stela iti. Dok sam bila mloda.

2l

PINKLEC broj

LITERARNO

X

2, svibanj

2008.

LIKOYNO STVARALASTVO

Liubomora Jednoga dana,

na

Skolskom

Zovem se Filip. Hodam ulicama grada heroja. Imam trinaest i po godina.

dvori5tu, kad je Ivan pro5ao kraj mene i kad sam pocrvenjela, shvatila sam da sam zaljubijena. Nisam mu mogla odoljeti.

Imao je smedu kosu i bishe plave odi.

Uvijek bi mi pomogao odnijeti torbu do kuie. Uvijek smo se Saiili i svi su znali da smo zaljubljeni od giave do pete.

Jednom sam ga vidjela kako je tazgovatao sa dnrgom ,,curom" i odmah sam shvatila da on nije djedak za mene.

Osjetila sam ljubomoru. Posiije sam

kako me mogao samo tako odbaciti.

biti

ljubomoma zato 3to sam upoznala jednog pametnog i njeZnog ,,dedka". I evo ga!

Sfvamo mi se posreiiio i opet sam na5la

pravu ljubav svog Livota. Sad

razreda VII. osnovne Skole u VaraZdinu. Ponosan sam na Yara1dtnce koji su branili Vukovar. Hodam ulicama Vukovara sa svojom majkom Mnoge majke izgubile su sinove u Vukovaru.

VII.b

Jedanaest

sam

najsretnija djevojdica u razredu.

Mima Vitkovii, 4.a

je sati

18. studenoga

2007. Prolazim ulicom Vukovara u

Matija Vrbani6, 4.b

nijemoj koloni hrZnih, ali ponosnih ljudi.

Tom istom ulicom prije Sesnaest godina hodali su ljudi tuZna pogleda koje su

se

podela pona5ati prema njemu kao da je propao u zemiju. Nisam mogla shvatiti

U petak sam prestala

Hodam ulicama Vukovara. Udenik sam

{Jskrs u mom domu Uskrsje najve6i krSianski blagdan. Slavim ga u proljeie.Mi se pripremamo za Uskrs

istjerali neljudi.

Hodam ulicama Vukovara

tako da distimo ku6u, uredujemo dvori5te, a ja s bakom pedem kolade. Sam bojim jaja i spremama ih u koSaricu. Baka kuha Sunku. Neki ljudi slaiu ,,vuzmenku", ali mi ne. Na Uskrs ujutro nosimo ielo na blagoslov i idemo na svetu misu. Ja volim

za

ubijene na Ovdari, za sve hmbre poginule i Zive hrvatske branitelje. Mdim Vodotoranj

sa 600 granata pogoclen. Ranjen je i tuguje. U Vukovaru danas tuguju i ulice, kuie, dvori5ta. Danas je u Vukovar tuge do neba, ali i ponosa i prkosa.

Tuguju bijeli mramorni kriZevi na groblju. Bijela boja ne dini mi se viSe tako lijepa. Trebala bi znaditi Zivot, a ne

Uskls jer su praznici.

Teo Kopjar,3. b

sfirt.

Hodam ulicama Vukovara i

zram da 6u sljede6e godine biti opet ovdje.

Hodam Vukovarom i znam da to dinim za

mrtve zbog Livota - istinskog Livotat Lijepoj naSoj.

i

pravog

Filip Roginek, 7.b I-uka Cvetkovi6, 2.a

I'r',rl.jcce.ie. a

ja :,r'.irko ve'clinr

proliecu.

ono uam jc drrnijcio liiepo ' rijernc

r

rr:rrisne proljetrice: visibabe, jaglace, n,oniiie. ljubidice. Trava se zeieni i mii"iie. Leptiri lete okc cvije(a, a pieie zu.ie i sakupl-jaju mecl. Pticc cvrkuiu u Lroinjama. Ja rolirn pr.,rljtce j.'r .ie ,r'e tcpiije. a cvi.]eie i tiava rniliiu.

Marina Mandii

Vesela

sliiica

Vjetar pu5e, a tratindice se od judera5nje ki5e su5e.

Tratindica je mala, juder je jo5 i ki5a na nju pala.

Sunceje obasjalo masladkov list i masladak je poslije ki5e blistao dist Tako mali masladak na sebi ima sunca tradak. a

Luka Ko56ak, 7.b

Apun je kapijica i sunca i moj crni madak.

Martin Levati6,

5.a

------.------J

Zernlla plade Suma se

ruii

i polako su5i.

Padaju kisele kiSe, a vode su zagadene sve viSe.

Safaran Safran cvate i ple5e na vjetru njeZan, ljubidast, prelijep i Zeli da ga netko ubere, nitko ne zna da tu stoji pa od tuge i samo6e vene.

lzraka joj fali, autije gu5e, i tvornice bez du5e.

Plade, plade sve tiie jer nitko je ne slu5a vi5e.

al

22

i

Plade, plade svakog dana sve jade.

Alen Mujkanovii, 8.a

Ivona Galii, 4.a

'-i

r'-'-'-'-'-'-'-'-'-

Valentina Ratkaj, 6.b

Nikola Ko56ak, 4.b

PINKLEC broj

2, svibanj 2008.

RSeORTSZ9{ dokumentacija. U drugom svjetskom ratu poginuo je i prvi tajnik DruStva Florijan Bobii.

DVD Kudan Gomji osnovan je u studenome 1936. godine, dakle, prije drugog svjetskog rata.

Kod osnutka bio je prisutan Zupski tajnik Mirko Kapitarii. SkupStinu je otvorio Antun Posavec, a od poznatijih Kudanaca nazodni su bili i Mrlo Vidovii, Franjo Beli, Florijan Bobi6 i dr. Tada je za predsjednika dru5tva izabran Antun Posavec, a za tajnika Florijan Bobi6.

Vei su na samom podetku

POSLIJE 1945. GODINE Clanovi DVD- a ukljucili su se u radne akcije na obnovi mjesta. Stalno su djelovali na strudnom osposobljavanju dlanstva. Ukljudili su se u kulturni, druStveni i politidki Zivot na5eg mjesta.

uodeni pryi

problemi, a to su mladi i neozbiljni dlanovi. To se iznosi i na prvoj skup5tini sijednja 1937.l'zvanredna skupitina sazyana je rujna 1937. u kuii Antuna Posavca. Tada se odabrao novi Upravni, ali i Nadzomi odbor.

Matiini list donedavno najstarijeg ilana Ignaca Oskoruia (pristupio druinnt 1947. godine, aumro 2008.) &*r

ffift* {'f {5e* effi&*F *o"".

"t1-&M

I

t

Zojedniika.fbtograJija bolniiarki i cllunovo DItD Kuiitn Gornji 1938.

Za vrtjeme prve uprave, unatod te5koiama, nabavljena je prva motorna Strcaljka i osnovana Kulturno- prosvjetna sekcija DVD- a Kudan Gortji, na inicijativu Florijana Bobi6a. Sekcija je dobiia svoje tamburaSe, knjiZnicu i dr. Velja6e 1938. sekcija je javno nastupila prikazavSi vrlo zapaLen igrokaz. Zbog odu5evljenog gledateljstva priredba je sljedeie ned.jelje ponovijena. Nastup je ponovljen i u susjednim selima Sradincu, Zabniku, JalZebetu i drugdje. DruStvo je sve aktivnije te uz pomoi n-rje3tana nabavlja novi agregat 1938. Dio dlanova Upravr-rog odbora polaZe Zupski tedaj koji lrrganizira Vatro gasna lup a iz Yar aZdina.

5a-ilh godina - prijevoz vatrogasne itrcaljke zapreinim yozilont sagraden je vatrogasni dom 195i. godine. 1958. godine nabavljen je novi agregat, a 1911. jo5 modemiji agregat i kombi vozilo sredstvima Mjesne zajednice.

Uz pomo6 mje5tana,

TIJEKONT DRUCOG SVJET'SKOG RATA

NaS 1e DVD djeiovao i tijekom Drugog sljetskog rata. Tada slr se u Zivotu l-judi dogodile r,'elike prornjene. Djelovanje vatrogasnih druitava bilo je pod prismotrom i sai.uvana je vrlo skromna

Proslava 30-te godiinjice postojanja

druiila

23

PINKLEC broj

2, svibanj 2008.

RSeOrurSZr{ Nakon polara na gospodarskim zgradama obitelji Horvat, Borovec i Sabi6 iskopana su tri javna bunara. 1978. godine DVD I(udan Gornji uvodi Kup natjecanje <Florijana Bobi6a>>, prvog tajnika druSwa. Kup je odrLavan sve do podetka Domovinskog rata 1991. godine. 1985. godine obnovljena je zgrada vatrogasnog doma.

1996. godine obiljeZena

je

Sezdeseta

godi5njica postojanja dru5tva pod pokroviteljswom Grada Yaraldina i tada5njeg gradonadelnik ing.

Alfreda Obrani6a.

Pregledom od strane komisije Vatrogasnog sayeza op6ine DruStvo je dobilo 4. mjesto u Vatrogasnom savezu op6ine YaraLdin od ukupno 60 druStava Sto dokazuje kvalitetu DruStva.

DOMOVINSKI RAT

ilanovi druStva su za Domovinskog rata organizirali preventimi pregled bunara i hidrantske mreLe kao i danono6na deiurstva zbog ratnih uvjeta.

NAJNOVIJE RAZDOBLJE 1990. godine osnovana je prva ekipa mu5ke je to podetak postizanja zapaLenijih uspjeha na natj ecanjima.

mladeLi te

Obilj

eZ av

anj e 60 -te go diinj ice postoj anj a

GaruLa pored vatrogasnog doma sagractena

je

1997. godine. 1998. godine pod vodstvom zapovjednika Ivana TomaSkovi6a i predsjednika Velimira Kobala na III. drZavnom natjecanju mu5ka mladei, osvaja drugo mjesto izmedu pedeset i detiri mu5ke ekipe te putuje na Olimpijadu u Francusku kao promatrad.

Te je godine ostvaren jo5 jedan

Nabavljeno

je

veliki

san.

navalno vozllo wijedno 400 000

kuna!

Prva ekipa ntlatleii

u

DVD-u Ktian Gornji 1998. godine

Iste godine u Donjoj Dubravi mu5ka B ekipa plasirala se na drZavno natjecanje koje nije odrZano z.b o g tzbljanj a D omovinskog rata.

1.1 . srudenog 1998. godine pod visoltim pokroviteljstt'om Grada Ztrpanije izyriena je primopredaja i blagt;slov nLtr-alnog vo:ild

st'eiorto ott,ore nj e nctt,e gctro2e

Na Zupanijskom

natjecanjr-r 1999. godine muika A ekipa osvaja detvrto mjesto

2000. godine Kup natjecanje je ponovno aktivirano pod nazivom Kup Kudana Gornjeg. Na Kupu sudjeluju medimurske, zagrebadka. I ekipe iz Koprivnidko-kriZevadke. Krapinsko- zagorske i LIuika B-ekipa 1990. godine

24

VaraZdinske Zupanije.

PINKLEC broj

2, svibanj 2008.

RgeO&{SZr+ 2001. godine je prvi puta osnovana Lenska ekipa.I mu5ka i L,enska ekipa osvaj a pwa mjesta na Zupanijskom natjecanju i sdedu pravo nastupa na Dri,avnom natj ecanju u Puli.

2006. godine obiljei,ena je 70- godi5njica postojanja DVD-a Kudan Gornji. Iste godine u Jastrebarskom ekipa mu5ke mladeLi osvaja naslov drLavnlh prvaka i plasira se na najvi5i rang vatrogasnih natjecanja, a to je Vatrogasna olimpijada. Slijede6e godine odrLavase u Svedskoj.

Na tom natjecanju 2007. godine osvojeno je 6. mjesto. Bilo je to 16. medunarodno natjecanje vatrogasne mladeLi na Olimpijadi u Svedskom gradu Revingeu. Mu5ka mladeZ DVD- a Kudan Gornji postigla je najvedi uspjeh ovog druStva u natjecanjima, plasiranj em iza tri ekipe Austrijanaca te ekipa ieha i Rusa.

AKTUATNOSTI

i rz coprs_ry!914y!ry caz_A2001.i, travanj-svibanj 2A07 .4.mjesto mulke A ekipe u Ka5tel Sudurcu i l.mjesto mu5ke mladeZi u Susretima hrvatske i slovenske mladeZi rujan 2007. mu5ka mladeZ osvaja l.mjesto na Zupanijskom natjecanju i eto ih u Makarskoj na DrZavnom natjecanju u

svibnju 2008. ! po prvi puta na DrZavno nadecanje putuje i mu5kaA ekipa. dlanovi DruStva B. RoZman,S. Miklo5ii i N. Sedlar sudjeluju u akcijama na otoku Hvaru pregledi hidrantske mreZe pokaznavjeZba u VII. osnovnoj Skoii VaraZdin

intervencija na Vll.osnovnoj 5ko1i YaraZ.din ( skupljanje crjepova poslije nevremena po

krolu) sudjelovanje u vatrogasnom kampu u FaZani pomo6 u organizaciji Memorijalnog turnira Bakarii 2007.

Minto hod s trdi o nika

O

I

imp

ry

ad e

106 dianova toga DruStva danas uspje5no okuplja predsjednik Zoran Borovec s drugim aktivnim dlanovima kao Sto su Nikola Sedlar, Ivan T,cma5koviii i drugi. Njihov je najvaZniji cilj i dalje okupljati mlade i one malo manje mlade dlanove te u 2008. godini, osim dobrih rezultala na DrZavnom natjecanju u Makarskoj, nabaviti i novo navalno vozilo vrijedno oko milrjun kuna.

Pokaznct ujei,ba u VII. ctsn.ovnoj

ikoli Varaldin

Sara Friicic'. 6 ,,Vatrogasci u

a

akciji" ri

PINKLEC broj

r*

2,

svibanj 2008.

0E.I%9.EZclLct 59.10

Dani kruha Kao i svake Skolske godine i ove smo godine obiljeZili Dane kruha u naSoj 5ko1i. 16. i 17. listopada 2007. godine dorudak

u na5oj 5ko1i bio

malo drugadiji nego inade. Umjesto kolada, eurokrema i slidnih industrijskih proinroda, posluZivani su tradicionalninamazi koje su izradile na5e bake, a dak i neke uditeljice! Bilo je tu svega: kosane masti, fiamaza od dvataka, domadih pekmeza, narnaz od pravog domaceg sira... Nekim je udenicima najvi5e mirisao pekmez od dunje, a nekima se najvi5e dopala poznata bijela kava diji se miris Sirio iz kuhinje. Mnoga od tih jela i danas moZete prona6i u kuhinji svoje bake.

Skolska folklorna skupina. Pozir,u se odazvao veledasni Karlo Koradevii koji je, kao i svake

godine, blagoslovio hranu

i

naS

u kojoj smo kasnije

uZivali.

Udenicima se dopalo Sto su mogii raz,govarali i Saliti se sa svojim uditeljima, a istodobno blagovati ukusnu hranu u kojoj su nekad uZivali i na5i preci.

Sara Fri5di6, 6.a

Dan Skolskog mlijeka Od Skolske 2006.12007. godine u I dok su se stariji udenici sladili doma6im namazim4 najmladi su se oku5ali u pripremanju vlastitog peciva. Da su u tome uspjeli, pokazala su njihova zadovoljna lica.

VaraZdinskoj Zupanrji obiljeZava se Dan Skolskog mlijeka s ciljem uvodenja zdravog mlijednog obroka u svaku Skolu.

PodrZavajuli taj projekt udenici tada 3.b razreda odludili su se oku5ati u pravljenju sira. Na

obliZnjem seoskom gospodarstvu nabavili su mlijeko te uz pomo6 uditeljice i kuharice nadinili svoj vlastiti sir.

Nakon ku5anja, mnogi su rekli da je to najbolji sir kojeg su jeli. To je vjerojatno stoga Sto su u njega,,ugradili" svoj trud.

Tamara Majcen,4.b

Iskazali smo se i time Sto smo prikupili kolade i peciva te ih darovali zajednici Chanacollo. Ali posebnost ovom, za nas velikom danu, opet daje i mala prigodna priredba na kojoj je, osim djedjeg zbora i recitatora, po prvi puta (prisjetimo se da je osnovana tek ove Skolske godine) nastupila i na5a

L* 26

--[-

* *

*l

PINKLEC broj

2, svibanj 2008.

0EclcLSEZct1cl6110

Dan planeta Zemlje ObiljeLavaju6i Dan planeta Zemlje, udenici na5e Skole pokrenuli su brojne aktivnosti i akcije upozoravaju6i na sve ve6i problem zagadivanja i uni5tavanja prostora na kojem Zivimo.

Tako su pro5le godine udenici tada5njih drugih razredauz pomoi svojih roditelja i uditeljica sakupljali stari papir i plastidne boce.

Zato vrrjeme udenici IY. razreda su naudiii kako

se

izraduje reciklirani papir.

Ali bez obzira na dan u godini, svi se udenici redovito ukljuduju u akcije di56enja okoli5a

Otimpijski

Skole.

l

dare

ponedjeliak. 10" nijna. obiljeiavanju { lilvelskog oiimpijskog dana ucenicima $ironi i:[rr'atske pridruiili sn se i .uienie i nase ikole

U

I

.

Odjeveni u bijele rna.1ice, uz g;lazba, r.rienici su ri ikoii i na Skolrqkorn igralistu" ]'l h'4jzaniinljrvije je bilo natjecanje u nogometu i igr"i

i uciitelji rieibali *;raniiar'a.

Olirnpijski oan

je

protekac

u

vesetrcj

i sljedeie godir;e otriljeiiii dar: osnivania

atinosfr:ri, te se narlamo rla iemo

sp*rtskinr aktivnostirna Ove godine, Dan planeta Zemlle obiljeZen je

I

j

t'in'atskr:g olirnpil skog odbora.

Ilino Bzik.

tako da su udenici vi5ih razreda zajedno sa uditeljima organizirali biciklijadu. U njoj je sudjelovalo 60 udenika, koji su za sat vremena u organiziranoj koloni pro5li staz;tt dug., 15-ak

7.1:

kilometara.

iiiri.iJ,ri,r.r:,r:',.r'-':i

27

PINKLEC braj

2, svibanj 2AA8.

zss$s9{%srryo5616I Fosfldnflq smCI PoilleUsm

ppraw Vamffifim

U

w&aHcw

sfi swffifiim ffifikmBmm

Ove su se godine udenici od I. do III. raz.

odludili sa svetim Nikolom druZiti na neobidnom mjestu - vlaku. Uz pjesmu putovali su s njime od Yaraldina do Ludbrega, a orr im je darovao slatki5e i poklondi6e.

Dana 25. rujna 2007., rienici nlLlh r

azr eda po sj etili su Policij sku upravu Yar aLdin.

Policijska uprava je u to vrijeme imala Dane otvorenih vrata. Tamo smo vidjeli pi5tolje, puSke, bombe i druge stvari koje mogu eksplodirati i ubiti ljude. Vidjeli smo policijski auto, motor, pa tak i zafror. Neki su udenici isprobali kako je u njemu. Policajci su nam pokazah policijskog psa koji je jako pametan. Kad smo sve vidjeli, policajci su nas podastili sokom i grickalicama, a mi smo im ne5to nacrtali.

Meni 6e tal dan ostati u lijepom sjedanju.

Ivana Pudmej,2.a

ffiffi ' U detvrtak 22.

m6 :.

a

l$&amotu studenog 2007. odrLano je svedano otvorenje knjiZnice u podrumskom dijelu Lupne crkve Uskrsnuda Isusova u Kudan Marofu.

KnjiZnica je otvorena zaslugom na3ega Zupnika Karla Koradevi6a. Grad YaruLdin donirao je knjiZnici police za knjige na kojima je trenutno smje5teno 1200 naslova. Uz druge donatore i nai sumjestanin Josip Stanek darovao je oko 180 naslova. Na svedanom otvorenju knjiZnicu je blagoslovio vld. Mirko Horvatid. Na otvorenju su nastupili dlanovi ansambla Orfidi u kojemu sviraju udenici VII. osnovne, Skole YaraLdin. Uz njih je nastupio i udenik Goran Cikad sa recitacijom na kajkavskom narjedju.

Martina Tu5ek, 6.a 28

PINKLEC braj

2,

svibanj ?Q08.

7&91fl9'll.gTcv0STT

Potrxrodka

s,rorfidima'o .,

Dana24. prosinca 2007., na sam Badnjak, u

ir'

:1&@ffi{.:llrtrtli:;a!;}:1:'f, I' "-'5,eq1w

..

.

crkvi Isusovog uskrsnuia. na5 iupnik vld. karlo Koradevic slavio je tzv.,,malu polnoiku". Vjemici su se u crkvi okupljali do 18,00 sati.

NaS Skolski orkestar ,,Orfi6i",

pod

ravnanjem uditeljice Mirjane Beloievid, svirao je boZiine pjesme u pratnji Skolskog zbora. Bogati repertoar hrvatskih boZiinih pjesama otvorili smo pjesmom ,,Djete5ce nam se rodilo". Tijekom mise nizale su se njeZne boZidne pjesme u izvodenju zbora i okuplj enih vj ernika.

Na kraju mise, nakon obreda pridesti. svi smo ushiieno otpjevali pjesmu ,,Tiha noi". Nakon mise su udenici naSe Skole svim prisutnima na izlazu iz crkve dijelili boZiine destitke koje su sami izradili.

JoB dugo nakon BoLi?aljudi su prepridavali dojmove s naSeg nastupa na,,maloj polno6ki".

Miriam Novko, 6.b Ana Smaguc, 6.b

Redovito

sudjeluju

+ zupanusKoJ

na

smotri oJecleg

stvarala5tva.

Posebno

su

diplomu

na za

ponosil

sudjelovanje

tta

XII.

drZavnoj smotri Orffovih skupina u Celju.

Posjetili su neobipni koncefl u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, Medunarodni susret udaraljkala te se vratili s novim idejama i doZivljajima.

Tko su ,rorfifii"?

Na na5oj

Skoli

djeluje ansambl "Orfi6i". To je poseban

instrumentalni

sastav, koji se sastoji od deset dlanova, a svaki

vaLnu

i

od njih razliditu ulogu. Muziciraju

vei

ima detiri

elanove "Orfiia" i vokalne pratnje vodi nastavnica Mirjana BeloSeviii. Oni redovito sudjeluju u radu "Forumaia". na zajednidkoj radionici "Bratec Martin". Takoder su i dlanovi Hrvatske udruge Carla Orffa iz Zagreba.

godine.

Letizialicchetta,

8.b

PINKI-EC braj

: Driavno

Hrvatska narodna haStina r

rr.

.. '

.

I ' .

I

i

i

r

' .

I ' .

I ' sastavaka.

.

I I.

:

Medu je prvi rryima Puta

sudjelovala

I vu. '

os

YaraZdin iz

I Krr.u.ru ] Donjeg, a rad ''. udenice 8. raneda Ivane Bobii . uditeljice I :. ,oO vodstvom njene mentorice, Magdalene Njegovec, ,,Tko je najstarija osoba u I I na5em kraju?" bioje pohvaljen. Tom su prigodom ' ' udenica i voditeljica prisustvovale susretu zavrine . . manifestacije u Donjem Mu6u koja se odrLala 17. I . svibnja 2007. prigodom blagdanaUzalal(a te Dana '

,

.

..iiljii.lt

r':"I:ll,'i'

r i:; i:rrr')1!ririv"'|-rdi

r

rffiffiM%,se

ffi#.,** # !,r'â&#x201A;Ź'

ffi

ffi ''ffi-r ffi*s #e@ffi ffi

.

"

I ' .

:i-an-r'ailulticl l]ii ugodn*nr !i[rr\t,,:-]r'rills;\ t. ravnateljice Lidije Zekat i njezinih pomo6nika, zaZeljeli smo da i druge godine otputujemo u Donji Vtud 5to nam je dalo jo5 ve6i poticaj za sfrraranje *"'n i borjih

: :...

30

.anryfl?ryTyp.s.s.r. natiecanie $ m?etennatiei

r r

U OS kneza Branimira, op6ina Donji Mu6, ' u Splitsko-dalmatinskoj Zupamji vei se dvanaest . godina odrZava smotra likovno-literarnog natjelaja i ,,Hrvatska kultuma ba5tina" na koju pristiZu mnogi ' literarni i likovni radovi sa podrudja cijele RH te . siH. Ove godine u stvaraladkom radu mladih i ] nadarenih udenika sudjelovalo je 110 uditelja i I njihovih udenika sa 400 radova iz 79 Skola diljem l Hrvatske. Nagratleno je 20 te pohvaljeno jo5 20' likovnih i literarnih radova. Radovi su bili u obliku . pjesama, razgovora, putopisa, osvrta i kratkih ]

**'",,1,:jrffi*,*,u,,0

2, svibanj 2048.

Pro5le sam godine blla pozvana na Drlavna rz matematike u Krk. Bila sam malo iznenadena jer moje

prvo

nadecanje

iz

matematike nlje proSlo super. U petom razredu uspjela sam prisustvovati

samo gradskom natjecanju, a medu razrede, posljednjima. No, kako sam kretala u vi5e tako se moj uspjeh pobolj5avao. Tako sam osvojila

tamo sam bila

2. mjesto na Ztpanljskom nadecanju u 8. raziedu i krenula na Krk. Iako moj rezultat nije bio, blago redeno, ba5 whunski, ja sam sretna Sto sam bila tamo. Stekla sam novu prijateljicu, upoznalajo5 neke simpatidne ljude, dobro se zabavlla.

Za ovo natjecanje nisam se puno pripremala kao za prija5nja. Vjerojatno zato jer je bilo posljednje u osnovnoj Skoli i jer mi je sam dolazak na DrZavno ved bio uspjeh. Sva detiri dana padala je kiSa, no to nam nije pokvarilo raspoloZenje. Bile smo detiri cure u sobi, dvije izYaraLdinske i dvije iz Medimurske Zupanije. Puno smo se napridale i saznale da sve detiri ne volimo jedan dio matematike - geometriju.

Kada smo saznale rezttltate, sportski smo destitale jedna drugoj i nije bilo nikakvog hvalisanja, podbadanja ili velike Zalosti. Saznav5i svoj rez:ultat, namala sam roditelje koji su mi destitali zamojlh osvojenih 5 bodova. Nazvala sam i prijateljicu te smo se obje dobro nasmijale mom ,,super" uspjehu.

Moja nastavnica iz matematike, koja mi je ujedno bila i razrednica, nije bila razo(arana. f,ve u svemu, meni je drago Sto sam tome prisustvovala jer, kako mi je jedan prijatelj rekao, u podetku nisam bila ,,velika nada" za matematiku. Uspjela sam dokazati sebi i drugima da nade ima. I svaki moj lo5 rezultat nije ,,ubio L,elju" da se dalje nadedem, nego upravo suprotno - pokrenuo je neki inat da se drugi puta vi5e potrudim. Jer u tome je ,,kvaka" - uz tntd, rad i Lellu uspjeh je zajamden.

Posebno mi je drago Sto sam iznenadlla one koji u mene nisu vjerovali.

To natjecanje donijelo mi je dodatne bodove za upis u Prirodoslovno-matematidku gimnaziju, a matematika je ostala moj najdraLi predmet.

P etra

Yitez, vanj ski suradnik

"

assgss'{%sqsrssg'6r Xmvan5kolske aErtEvnosti u SkoHi

Stolni tenis Stolnoteniski klub

Elena Milenkovid

Yaraidin u na5oj Skoli djeluje od rujna 2006. godine, a ima

Elena je udenica 5.b raneda. Od 6. godine Livota bavi se ritmidkom gimnastikbm. ,,To je sport

dvadesetak polaznika, desetak stalnih. Voditelj je gospodin Mario Kranjdec. Od aktivnih dlanova iz na5e Skole, najbolje rezaltate

u kojem se radi s

postigle su udenice Mihaela Brodar i Lana Kere5a. One su u kolovozu 2007. na XIII. otvorenom prvenstvu dakovca osvojile 3. mjesto ekipno, iako im je to bilo prvo natjecanje. Iste godine u Zadrt osvojile su

takoder

3.

mjesto.

U

listopadu 2007.

na

37.

medunarodnom otvorenom stolnoteniskom prvenstvu YaraLdina u Graberju uz dih su se natjecali i drugi udenici na5e Skole: Aleksandar i Doroteja Zagorec, Martin Levati6 i Franjo Vukovi6. Zaninljivo je da na treninge u na5u 5ko1u ponekad dolazi i Kineskinja Meng Tian.

rekvizitima kao Sto su obrup, dunjevi i traka'', Elena. Ona j e dlanica kluba gimnastidkog

ka1,e

,.\'indta" l,raraidin

od

20$3. gociine. l"ia pitanje naiih novinarki kako je .Jo5io co toga da se podne baviti tira dporlom, Elena odgovara: ,.Prvo sam se podeia baviti gimnastikom, ali kako sam vjeZbala u istoj dvorani u kojoj su se odriavaii i treninzi ritmidke gimnastike taj mi se sport vi5e svidio i tako sam se podela njime baviti." lako su treninzi naporni, Elena ih ne propuSta pa je to donijelo i zavidne reztiltate. Uz brojne uspje5ne

na

medunarodnim natjecanjima u Slovadkoj, ee5koj Republici, Rusiji, F'inskoj, ovdje u Graberju, Sloveniji, Madarskoj, Austriji i Njemadkoj, najve6i uspjeh je postigla na medunarodnom nadecanju u ee5koj gdje je osvojila

nastupe

1. mjesto. Bravo Elena!

Dino Bzik

Plesna Skola 21. prosinca 2007. godine na5a Skola zapodeia je suradnju s plesnim studijem ,.Takt". Tada je odrLata priredba za udenike 5kole. Na njoj je sudjelovao i udenik

sa svojom plesnom partnericom Kristinom Koprek. Suradnja se nastavila odrZavanjem piesne 5ko1e u Skolskoj Sportskoj dr.'orani.

Treninzi se odvijaju jednom tjedno, a na njih dolazi petnaestak udenika. Voditelj studija je gospodin Igor Salamun, a voditeljica treninga u naSoj Skoli je Marina Sluniski. dlanovi plesne 5ko1e iz VlL osnovne Skole Varaidin nastupat te 25. na5e Skole Andrija Posedi

svibrl'a 2008. godine

u

dvorani Graberje. a udenik

Andrija Posedi ve6 je

sudjelovao na brojnim furnirima te na njima osvaj ao prrznanja. Najbolj

uspjeh postigao je

i u

Virovitici gdje je zauzeo I. mjesto za latino ples u kategoriji mladih parova.

Mateja Sokol,6.a

Dino je jo3 jedna na3a skromna ztijezda.

Taj samozatajni odlidan udenik 7.b razreda desto

sudjeluje na brojnim Zupanijskim natjecanjima pa tako ove godine ima 3.

mjesto iz

hrvatskoga

jezika,4. iz informatike i 6.

iz

matematike. Svoje znanje provjerava i

usporeduje s drugim udenicima iz cijele Hrvatske u emisiji ,,Udilica". Tako je ve6 pobijedio dva puta u detvftom razredu, iednom u petom i jednom u sedmom razredr. Zbagtogaje dobio poziv s HRI-a da se predstavi u jednol od emisija. O njemu je snimljena reportaLa koja je ubrzo i emitirana u jednoj od emisija,.Udilica". eestitamo!

Ana Mijatovic,6.a Latra Palazari, 6.a Sara Fri5di6, 6.a

Mateja Sokol, 6.a Anamarija Kovadic, 6.a

PI|UKLEC bro.j

ffiatjecanja

Ovdje donosirno rczultate sa

Leon Vukovi6.

Na Zupanijskom

natjecanju

iz

hrvatskog jezika udenika

8.

u znanju iz biologije, La kojem su sudjelovala 44 udenika,

razreda Nikola Ku56er osvojio

udenica 7. razreda Anamarija

U

natjecanju

je izwsno 2. mjesto, a Alen

Iagai,i6 zauzela

Mujkanovi6 9. mjesto. Medu udenicima 7. raneda veliki uspjeh ostvarili su Dino Bzik koji je osvojio 3. mjesto i Mihael Alapi6 12. mjesto.

mjesto.

Mihael

Alapi6 osvojio je u natjecanju iz matematike

U

U

Sportskim natjecanjima

odbojka5ka

je osvojila 3. mjesto. Ekipa je bila u sljede6em sastavu: Marko Ko5ak, Mario

momdad

Mujkanovii, Alen Mujkanovi6, Dario Levani6, Kristijan Cesar, Mateo Poceduli6, Emil Bobek, Goran Cikad, Martin Levatil i Ivica Sermek.

njezin likovni uradak, za drLavnrt izlolbu predloZeni su radovi Matije Vrbani6a i Tajane Cafuk.

6.

i

raneda

Ana Mijatovi6 osvojila je 7. mjesto.

Medu udenicima

razreda Filip

5.

U

,rSigurno u

Vidovid

je mjesto prvaka s

natlecanju

prometu"

ekipa u sastavu Aleksandar Zagorec, Vini Selec, Nives Bendek David Bogovi6 zauzela je izvrsno 2. mjesto u VaraZdinskoj Zupaniji, a u pojedinadnoj konkurenciji Aleksandar Zagorec bio je prvi iime se plasirao na natjecanje.

maksimalnim

brojem bodova

plasirao na

18.

radova. Rad Vinke Kovai, qienice 4. razreda, progla5en je najboljim u i-upaniji, a tz

kategoriji

osvojenim

je

Na Zupanijsko natjecanje iz likovne kulture poslano je 35

5. mjesto, a Dino Bzik 6.

zauzeo

U natjecanju iz vjeronauka dobre rezultate postigli su Filip Brdar, Lea Ku56er, Petra Kovad i

ovogodi5njih

raatjecanj a Zupanij skog ranga.

udenika

swibanj 2AA8.

wssry zustrsâ&#x201A;Źss

Svake godine na5i udenici sudjeluju na Skolskim i iupanijskirn natjecanjima iz brojnih predrneta, a rnnogi ostvaruju i zavtdne rezultate"

mjesto.

2,

i time se

i

Regionalno

natjecanje.

Nisu zanemarivi ni rentltati Erike Milovec, Aleksandra Zagorca te Barbare Vudan.

Filip Vidovrt pokazao je dobro znanje r iz informatike te je osvojio 5. mjesto u skupini 5. i 5. razreda. U skupini 7 . i 8. razreda Dino Bzik osvojio je dobro 4. mjesto.

Udenica

Licchetta

iz 8.

Letizia razreda je

takoder bila prva na natjecanju

iz njemaikog jezika iime je stekla pravo sudjelovanja na drZavnom natjecanju gdje

se

plasirala na izvrsno 5. mjesto.

Ucenfefm a eesfftanr

a naposfignufrm rez,ultatrma,

a os faffm s udfoni cima zahrr aljujsffi?o

fi# sudje lavanju, $vima deirmo pl{n}c **spge&m

3Z

i njih.avfrll rnenforima

u daf3nje$m rad{,i,

PINKLEC broj

2, svibanj

2008.

ltrIelche cliere sincl hier versteckt?

H& IA I"IS L

\-

L

6\

!: !

I

&&

p

ti

U

L:

{:

l5

LJ

l-.{

E

""*

r

! j

w

I"I

C

&4

HK

q.

tv1

I

KTI X XX NT X XES{}LT}'I$C:

H L'

tu1

E

N

I

I

L

M

I

r

f f

T

:

fr

&ffm$ehe

5

ffiumrner kammsE

dac h$es ffBuldem?

L

Rate mal! Was sind diese Personen von Beruf.r Er arbeitet in der Schule. Er ist ein L

I.

Er kann zaubern. Er ist ein Z Sie macht Kleider und Rocke.

Sie ist Eine S

n.

Sie singt. Sie ist S _ _ _

n.

.'ia' attt'

a a a

ll

,

!ll,

tltl!

6 6 4 E & 6

:---t II ,Al"l

E

6

w

t

a

ts

B

-:;-& ,,i-----.L--\ _\\\ *1 i.\ _*L

t't

%

I,' ,--. r.a* '.-,!

-"':1!

I

/,r-...--:: i3f*.{a ;t*Y

Bemaieil"..

LI -r.- t Y -r-{jl, lli

-/l

i

l-,

tttttttt' -

;,i

a a

i

art

ll

tltrl

I

IIMl

M

\)IIl.

,, 1

i"

t

tl..tl\,/: ) ?'-

\

,}

i

a a

\)/\a

IEzUs. i l, fr*1" ' i\JIi \"\\=,,: f \ '(-i-J'.

l: ,'].rL-l ,]

aa a a a

ttt:ttttt'

a

i

fi g rt!alaala

Y-

'.

."'

I

t

'.

I \I &--\

IGRUN

J;

\

il/ \

\

\)-r ){-<* .t1,"-,. ,\ I "<F7 !r\lf t\ttr

L :ki

(

arlrllrtattltttfal

aallarllri

:r

lrr

\!

J

I

/)-

r I

Ir

i\rol,Errl /

-,.._

I I I t I I I I lll

rrll

ll

lll'

:

.'

I j. a

lll'lD 3

3

PINKLEC broj

2008.

2, svibani ..----..----

Tinct the worcfls. trcK,'it\rESP I

ehoir piefurs slotue

vo$e

plole,

shdve$

kniv*g

srrpboord jewdlery

{

Wod past sirnple of: steal, $o, see, $ive, comeo take . lBraw lires on spicler's we!a"

6P.tSCNL$fl wfl!4uot,{rt&c.

6vPPHervr

L{1LBh,qLGU L&AOJT',,VOR ESfAT$€l{f &f-1 gR,vAS€M

ylrseHAl& -.-*' (.t'-O^^/'v^^-\:-r^-

'v/ \-

l)

Finrd the

part*

%IlL**$:r,

in the wond

-dtF

1... i.s -- . .-9'! ", ,,1 ;3 t ' "''

-'

Flelp the turke!fl escape to the woods,

WA 3;

L---...r-- *rv';

i"fhEeetirl*g*ff

34

PINKLEC broj

2, svibanj 2008.

UABAVNA STRANICA Izreke i poslovice na druga6iji naiin

Ovako su uienici IVb razreds dovrSili zupoiete izreke i poslovice. Nadamo se du ie vas njihove zablade i dosjetke zubuviti.

PITALICE tko bez jednog slova ostaje Markova majka ima

se

Utorak,a tre6"i

?

LI RIJESITI

O\TE

REBUSE?

posiije odmara.

Tko pod drugim jamu kopa....taj ne(to

djece.

Prvi se zove Ponedjeljak, drugi ZNAS

"llko rano rani,...iaj

troje

SAM?

i

Lltkopa.r'...sam sebe pokopa.,/...niSta cirugo ne

:adi.i...dmgi njernu rudak kuha. ...uvr.1ek rupu krpa.i...loSe se strane dodepa.

U rnladosti tko ne udi. ...nikaci ne naudi.i...u :tarosti se pou6i.i...u starostl poJllla nema.'...brzo se oZeni.

Koliko ljudi, toliko ... mozgo\.a. ...Zir.otinja.i ...muha.r... gTav a./ ...',aZi.'... glazbe.

Bolje sprijediti, nego...bjeZati.

...

Liciniti.r'

...reii.i...ostarj eti.

Bolje vrabac u ruci, nego...lc'ava u Struci./...smr1 uk.u(,r.l...Zaba u kuci. ...\'rana u zraku.i...riba u jezeru.r'...cmi kos.i...koza na glar i.

Tko visoko leti,...na granu ne sieti.,'...nikad ne sleti.i...taj je roda./...sam leti. i,eljezo se kuje dok je ...rnlado., ...meko./...dok dodu lopovi.

Svaka nas nevolja... prati. ...snade.i...deka, ali zato pr,je gleda. /... sreci r odi. ...ne ubija./...nedemu poudi. .,.nruci.

se

Zrno do zrna pogada. kamen do kamena... ...kamenjar./...graba.

...

crkr ica.

Ako je tko lud, ne...ne 1llora se brzo Zeniti./...ne mora5 biti ti lud. ...ne brani uru se.r'...ne zna i da je tup./...ne znai da su sr i lr-rdi.

Pitat 6e te starost....kako je biti mlad/...jesi li ikad bio zdrav.l...jesi li dosta star da umre5.

A znudete li vi kako bi trebao glusiti njihov zavrietak?

VICEVI Brat - Dobit u brata! - hvali se mali lvica.

- Kako znai? - pita ga pruatelj.

- Lijepo. Kad je mama bila bolesna, dobio sam sestru, a sad je tata bolestan.

Sigurnost Zatvorenik pita duvara: - Recite mi, zaSto su na prozorima re5etke?

- Zbog sigurnosti.

- Dajte, molim vas! Tko je lud da provaljuje u zatvor?

Tiskanje ovog lista financijski su pomogli: STANEK d,o.o.. \ araZdinska 193, Gornji Kudan PIZZEP.IA,,REBL S,, r l. Damir Magi6, VaraZdinska 129, Donji Kudan

DENAC <,9J,,. \ira2dinska -16. Zbelava DOM (SEBREK',. Staronrlinska 12. Gomji Kudan DULARIC. .\UTOPRIJE\-OZ-TERETNI. Zelena ulica 25. Kudan Marof

ffi ,.'-\

,'

l

\ *"*fi i \[ ,.,,

,

i

I

t--*"f t':=.'- ; .{ll r\*

I I

1;', r,,il:

\^j, tt : 'I L.*-t?J'

,

I

r,\ X '\ l ; \,i -. n *, n, ,r;

N$

,h$

[:]-{ $

-,ry

r'

,q

ffi

rr f JspsT-l \ilf, ",il,'6,

,..

A \r*r r./J r U,*L'I i ;

h'*Atlr-,{ii{

{l'

ffi rus -1f"&

ewff

ffil

q

k*.".*.ti

Vdrrr

}"JW}*XTT

Ir

lI*raai {,,}q}[ t;,

s#s$*Iw

lo,N'*\'(,\"*d,*r*it,

\${

*f

$

r{,$ s,4 ffds {"

ilr

Nf;

rY

$