Refleksije broj 5/2022

Page 1

Portret umjetnice Andrea Stanić

BROJ 5 / 2022. ISSN 2623-7792

IMPRESSUM

Naslov: REFLEKSIJE- revija za likovne umjetnosti ISSN 2623-7792

Web adresa: refleksijerevijazalikovneumjetnosti.wordpress.com

Osnivač, pokretač i autor revije: Zoran Hercigonja, mag.edu.inf.

Glavni i izvršni urednik: Zoran Hercigonja, mag.edu.inf.

Slika s naslovnice i poleđine: Andrea Stanić

Umjetnička urednica: Mr. Maja Raleva Miladinovski, magistra vajanja

Pomoćnica glavnog i izvršnog urednika: Marija Juračić, prof. književnosti, književnica Lektorica: Marija Juračić, prof. književnosti, književnica

Nakladnik: Vlastita naklada revije

Građa revije arhivira se u Hrvatskom arhivu web-a (HAW).

2 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

PORTRET UMJETNICE

Andrea Stanić je iz Rijeke (23.08.1974.), Hrvatska (Europa). Slikarstvom se bavi 20 godina, a imala je samostalne i međunarodne izložbe. Samouka je umjetnica apstraktnog ekspresionizma i koristi se tehnikom ulja na platnu s različitim motivima; brodovi, obalni krajolici, figurativna umjetnost i apstrakcija. Inspiraciju pronalazi u moru, prirodi kojom je okružena i stvarnom svijetu, životu. Misaonim apstrakcijama istražuje unutarnji svijet osjećaja i života koji je često skriven. Kao likovna urednica ilustrirala je dva dijela romana. Sudjelovala je i na dobrotvornim aukcijama i pomagala potrebitima.

Andrea je ugledna predstavnica i ambasadorica brojnih priznatih svjetskih kulturnih i umjetničkih organizacija. Dobitnica je mnogih priznanja i nagrada za svoje umjetničke radove. „Stilska sloboda Andree Stanić, da naglasi jedinstvenu poruku svakog umjetničkog djela Odabir transverzalnog kretanja nizom izražajnih linija predstavlja maksimalno ostvarenje te slobode na koju se mogu oslanjati mnogi suvremeni umjetnici bez straha da će biti neshvaćeni, kao što se dogodilo mnogim inovatorima, slobodnim misliocima s kreativnog gledišta, u prošlom stoljeću. ; potreba da se ne zatvori u kavez, stil, denominaciju, postaje primarna od potrebe za jasnom identifikacijskom linijom, upravo zato što bi se unutar te definiranosti čovjek osjećao ograničenim. U ovu kategoriju umjetnika spada i umjetnik o kojem ću danas govoriti. Kada se ekspresionizam počeo nametati umjetničkom svijetu 20. stoljeća, dočekan je s gađenjem i nepovjerenjem jer je poruka koja je iz njega proizlazila, estetska strana koja je potpuno zaboravljena i tradicionalni sklad koji je apsolutno potkopan, destabilizirali većinu kritičara. i entuzijasti; međutim, onu izražajnu silu koja se najprije nametnula s fovistikom, a zatim transformirala i usavršila s novim pokretom suprotstavljenim impresionizmu i realizmu, čiji su veliki eksponenti bili veliki europski umjetnici, od Edvarda Muncha do Egona Schielea, od Emila Noldea do Oskara Kokoschke. , od Paula Gaugina do Vincenta Van Gogha, postala je esencijalna za sve majstore koji su se htjeli odmaknuti od akademskih pravila i dati apsolutnu prevagu unutarnjem osjećaju, subjektivnosti percepcije sposobnoj transformirati ono što je objektivno viđeno. Suglasnost između boja i oblika bila je stoga funkcionalna za pripovijedanje emocije, osjećaja koji je proizašao iz umjetnika i koji je morao doprijeti do promatrača izravno i nadmoćno.”

3 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

-Marta Lock-talijanska likovna kritičarka /umjetnička kritika na talijanskom i engl.jeziku/ https://www.lopinionista.it/la-liberta-stilistica-di-andrea-stanic-per-sottolineare-ilmessaggio-unico-di-ogni-opera-122682.html

UMJETNIČKI PROFIL;

https://www.ludvig-designe.com/andrea-stanic fb stranica; https://m.facebook.com/ArtGalleryAndreaS web.stranica; https://andreasartgallery.eu/hr/?fbclid=IwAR0qgOM63fHbyEeyNPIeDkjcLbn7PB55Xjz0bEe7aBi1zx NzS-lFxXy6MIw poveznice za fb profil,fb stranicu,instagram: https://josegalvan.artscad.com/A55A04/A3.nsf/plinks/SRVV-DJ7MU5?open https://internationalartcaravan.com/europe/andrea

IAC BREND AMBASSADOR; https://internationalartcaravan.com/ambassadors

Kulturni i umjetnički ambasdor; https://realizarlapaz.org/staff/ Međunarodno udruženje profesionalnih umjetnika /VIPPA;N.YORK;USA) https://vipaa.org/2022/06/09/andrea-stanic/ ***

PREFERIRANA ODREDIŠTA; APSTRAKTNO EXPRESIONISTIČKA , UMJETNOST I FGURATIVNA UMJETNOST

Članstvo u udruženjima,kreativnim umjetničkim udrugama; -član Međunarodnog udruženja profesionalnih umjetnika VIPPA,N.YOrk,USA -ambasadorica kulture,mira i umjetnosti REALIZAR-LA PAZ,Argentina -IAC Brend Ambassador u International ART Caravan Nagrade i priznanja;

• VII Međunarodni festival umjetnosti “Geoje Peace Forum 2022”-dodijeljeno posebno priznanje gradonačelnice i saborske zastupnice grada Geoje,Il-Jun Seo,a rukopis i video govor na temu mira u svijetu,uvršten je u brošuru “OverseasArtist Column”,Južna Korea

• Priznanje za sudjelovanje na izložbi “We are one” i zahvalnica za umjetničke radove koji su trajno u vlasništvu muzeja Haegeumgang Theme Museum /direktor muzeja Yu Cheon Eob,kustus Michael Lam,direktor Vision Art Media N.York,USA

• Na odabir direkcije muzeja i kustosa ,za 2023., godinu održavaju 4 samostalne izložbe Andree Stanić “Living Abstraction” u Haegeumgang Theme Museum/Yukung Art Museum,a,umjetnica je također pozvana na 9th

4 REFLEKSIJE –
◆ BROJ 5 /2022.
revija za likovne umjetnosti
***

revija za likovne umjetnosti

Međunarodni umjetnički festival u Južnoj Koreji i na preuzimanje nagrade te na Visiting Korean trupe u 10.mjesecu 2023.

• 2.nagrada na POP ART BIENNALE “NEGATIVE FORCE”, IAVPOA

• specijalna nagrada “Confluence of expression III” u organizaciji Svjetske organizacije umjetničkih klubova Zervas Art Club UNESCO,India 2022., kuratorica Vinita Rathaur

• posebno priznanje “The Art Hall of Fame”,Guatemala,2021.

• posebna nagrada Talentila Foundation,India

• posebna nagrada “Dr.Mustafa Sadek Global Art Award 2021”,od 170 umjetnika,osvojila visoko 17.mjesto,Alexandria,Egipat

• nagrada “Master of Art 2022”,kurator Enzo Marino,Napoli,Italy

• posebno priznanje za sudjelovanje na projekt izložbi “Stracci al Vento..di Pace”kao i zahvalnica za pomoć kao suorganizator/FREE aRT GALLERY,kurator Enzo Marino,Napoli,Italy

• nagrada “Master of Art”,kurator Ali Celik,2022,Turska

• nagrada za rad “A brigde beetwen nations and Artist”,Mađarska 2021.,kurator Ilona Lakatos

• priznanje i nagrada International art contest “Your best inspiration”,2022

• priznanje i nagrada IAAG ,kurator Adris Freti,Australia,2021.,

• priznanje i nagrada “1st virtual World Bienal of Visual Artists”,direkcija Eugenio Leon ,World Association of arts and creativity/Arte Con Alma Company ,Cultural Industry).,2022,

• nagrada za rad ,projekt izložba Psicologico Clinico “Por Amor La Vida”,Peru, curator Maria Aragon

• nagrada “Concurso de Arte con Historias”,8/2022.,curator Daniela Rossi,pod pokroviteljstvom UNOTA,Argentina

• nagrada “Artavita 2022”,kurator Despina Tunberg

• članica žiria izložbe “Potpouri” u organizaciji Talentia Foundation india,2022.

• članica WOSA,Maroko

• pohvala i priznanje “World Art Day-Internationacion in three Colours” u organizaciji kulturne managerice Rebeca Dorich,PERU

• odabrana za umjetničku knjigu “22 Espressioni nell;arte”autorice Silvie Landi,Italy,kurator Maurizio Ganzaroli,2022,

• nagrada “Confluence of expression 3”,u organizaciji World Federation of Zervas Art and Culture-club for UNESCO of Art,Delhi,India ,curatorica Anupama Trigunayat,India i Panagiotis Zervas,Grčka

• specialna nagrada “Master of Art 2021”,kurator Enzo Marino,Napoli,Italy

• posebno priznanje “Freedom 2021”, u organizaciji Poitive Energy Art Foundation,India,

• posebno priznanje “Covid Art 2020”,kurator Enzo Marino,Napoli,Italy

• priznati član FIAG/GAPI svjetske umjetniče grupacije

• ambasador mira u IHRSWO-UJEDINJENI NARODI ZA LJUDSKA PRAVAUN,ISO.2021,

• članica Art Global Angiolina Marchese,Italy

• članica Centro Arte Castel Gandolfo Italy

• predstavnica Hrvatskih umjetnika u oganizaciji Sociedad Artistica De Magnos Eventos Internacionales ,Španjolska,predstavništvo za umjetnost sa više od 80 zemalja svijeta.

5 REFLEKSIJE –
5 /2022.
BROJ

revija za likovne umjetnosti

Sudjelovala na mnogim međunarodnim skupnim izložbama kao i projekt izložbama u Hrvatskoj,Njemačkoj,Italiji,Argentini,Francuskoj, Španjolskoj,Pakistanu,Australiji,Peruu, UAE.Ekvadoru,Kolumbiji,Mađarskoj,Turskoj,Egiptu,Meksiku,Maroku,Indiji, Venezueli,Guatemali,Armenii,Venezueli,Brazilu itd.

2022.godine sudjelovala na Bienalima suvremene umjetnosti;

1.Venice Biennale 2022 “Arte Venezia”,Scuola Grande San Teodoro, San Marco ,u organizaciji Centro d Arte e Cultura Verum,kuratori Marianna Jurčova i Mauro Giampieri,Venezia,Italy,09/2022.

2.Bienal Internacional de Arte CALI,Colombia/26.09-02.10.2022.u organizaciji Julio Sierra,Expomacla Cali,kustosi;Miguel Guarin Ramirez,Giuseppe Gorga-predsjednik Biennale Sanlermo Italy i Jorge Enirque L.Ramirez,predsjednik Expolitanadearte Colombia 09/2022,

3.BIARCO-IV.Bienal Internacional de Arte Armenia,10/2022. direktor Carlos Villanueva G.,Edilberto Giraldo M. Sve popraćeno u umjetničkom časopisu Bienal Internacional de Arte de ArmeniaBIARCO-4 Bienal Internacional de Arte de Armenia Colombia 2022 ***

Samostalne izložbe; -“Bezvremenski put boja”,Stara gradska vijećnica galerija Kristofora Stankovića,Zagreb,2019.Hrvatska -“Colori della vita”.Trst,Italy.2015, -“Amore”,Istarske toplice,Buje,2014.,Hrvatska -“Vedrine Centrala”,2013.,Rijeka,Hrvatska -“Opus-slikarske dekoracije”,2013.,Kastav,Hrvatska -“Kuraja”.Kastav,2011.,Hrvatska -“Boje života”,2011.,Opatija,Hrvatska -“Svjetionik života”,2009.,Matulji,Hrvatska

6 REFLEKSIJE –
BROJ 5 /2022. ***
STVARALAŠTVO ◆
Iz fundusa stvaralaštva Andrea Stanić
REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
11 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
12 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
13 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

SADRŽAJ

1.Nedjeljko Tintor, prof.-Skupna izložba slika i skulptura “koloristički intimizam [kritički prikaz]

2.Izložba HDLU Varaždin [priopćenje]

3.Marija Juračić – SLikarski put Antonije Celin [kritički prikaz]

4.Gordana Kovačić-Hommage à l’Egypte[kritički prikaz]

5. mr.art Krešimira Gojanović -Metastabilna Sfera ~ Fiat LuxDražen Pavlović[kritički prikaz]

6.Skupna izložba slika i skulptura “Kroz gradove”[kritički prikaz]

7.Izložba HDLU Varaždin[priopćenje]

8.Tomaž i Arne Brejc-Rdeča/Seeing Red [kritički prikaz]

9.Izložba skulptura i instalacija Jurice Mihinjača [priopćenje]

14 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………

10.Izložba radova učenika Srednje strukovne škole Varaždin [priopćenje]

11.Sandra Horvat-“Između jave i sna”[kritički prikaz]

12.Igor Brkić – Glavonje [priopćenje]

13.Kunstzone 2022 [priopćenje]

14.Izložba slika Veljka Posavca “…presence” [kritički prikaz]

15.Izložba slika Hrvoja Svaty – Čuvari grada Varaždina (modna priča)” [kritički prikaz]

16.Momental mente-Žive slike [kritički prikaz]

17.Izložba slika Abela Brčića “Kako ostati mlad” [kritički prikaz]

18.Izložba Ljiljane Belavić Kliček “Bajke u nama” [kritički prikaz]

19.Vladimir Gašparić Gapa-Zapisi iz dnevnika jednog vulkana [kritički prikaz]

20.Godišnja izložba članova HDLU Varaždin[priopćenje]

15 REFLEKSIJE – revija za
umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
likovne
……………………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………………..
…………………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………………
…………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
……………………………………………………………………………………………………………………
16 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022. Skupna izložba slika i skulptura “Koloristički intimizam” [kritički prikaz]

S pejsažom svoje radove izlažu Alenka Tominac, Ljiljana Jovanović, Marija Hečimović, Nela Stamenović, Nina Seibert, Svetislav Meandžija, Zvjezdana Žunić, Đurđica Pirkić. Svaki umjetnik na svoj način radi kombinaciju boja ili kolorizma. Slike prijatne za oko u rasponu od komplementarnog kontrasta do usitnjenosti detalja vidimo u radovima Marije Tokić, Bobe Zerec, Libe Peršinović, Jadranke Šarić, Jasenke Smrekar. S vedutom, podvrstom pejsaža, predstavlja nam se Ana Sušec sa sivo ljubičastim tonalitetom s diskretno crvenim akcentima. Ljiljana Tršan predstavlja nam se sa svojim arhitektonskim crtežom i vrlo nježnim koloritom. Kod Vesne Zvonarević vidimo komplementarni crveno-zeleni, ali i žuto-ljubičasti kontrast koji je ugodan i nježan. Prikaze uznemirenog mora vidimo u slici Dušice Božić, s morskim detaljem pučine gledamo sliku Davorke Radočaj s morskim plovilima i vrlo ekspresivnim prikazom Ivne Grgić, a također je prisutan realizam slike čamca Romana Žarića, Valentine Dujele i kubističkog pristupa temi mora Višnje Peter. Klasičan postav košare s ubranim gljivama uz akcente crvenih i toplih boja Nade Katanec, Svjetlane Djedović – crvene jabuke te Vesne Grgičin s ugodnim rasporedom toplih i hladnih boja. Kod Zorana Hercigonje vidimo sređenu isprepletenost žute i ljubičaste kao crvene i zelene kao jaki kontrast svijetlih i tamnih boja. U animalistici ističe se Ankica Bubić gdje je prisutna suprotstavljenost kolorita. Vitalitet goveda i konja vidimo u slikama Barbare Špiljak i napose Larise Kralj čiji konj vratnim mišićima demonstrira svoju konjsku snagu, a tu je i zvijer iz porodice mačaka koju je naslikala Veseljka Kos. Metafizičku fotomontažu Danice Kuštrak možemo vidjeti u figurama, kao i lirski pristup Damira Medvešeka, portreta Gordane Marijačić i Željka Ježeka, žanrovskog prikaza Kate Jerković i napokon snažna gestualna ekspresija Duška Šibla.

U apstrakcijama uživamo u u slici Ružice Skoko, Andree Stanić u jesenskom ugođaju, prividno horizontalnoj slici Josipa Rubesa i vertikalno simetrične kompozicije slike Julijane Aradi, također imamo pasažno postavljene vertikale kod Verice Kovač i Snježane Mayer. U slici Vere Antolić vidimo nježnu vitalnost uspravnih spiroheta.

U slici Snježane Šabalj vidimo naglašen kubizam koji se vidi u svakom pokretu kista na platnu.

“Ne slika se bojama nego osjećajima.”

Jean-Baptist Chardin Nedeljko Tintor prof.

17 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Autori skulptura: Mirjana Marenić, Petar Hranuelli, Željko ježek, Vlatka Bauer Dijeljeno sa Ludvig dizajn

Veći dio tih autora/ica koji će izlagati na izložbi u zagrebačkoj Galeriji Zvonimir bio je predstavljen i na portalu Ludvig dizajn, koji u svojoj programskoj koncepciji želi predstaviti kreativnost širokog kruga domaćih likovnih stvaralaca i na internetu, što nam je posebno bilo značajnoiu 2020., tzv.pandemijskojgodini, kadasumnogiumjetnici kroz digitalnu prilagodbu kulturnih i umjetničkih sadržaja ipak očuvali kontakte sa svojom umjetničkom publikom, usprkos vremenima izolacije i smanjenih mogućnosti za rad i izlaganje. Tako smo ipak došli i do nekog 'novog vremena', u kojemu umjetnička aktivnost postaje jednako bitna i u 'virtualnim', kao i u onim 'realnim' prostorima, kroz multidimenzionalno povezivanje tradicionalnih i suvremenih pristupa u promociji umjetnosti i kulture, koja više nije vezana samo za jedan fizički prostor, već postaje dostupna širokom krugu pratitelja umjetničkih portala, iz raznih država svijeta. Definitivno 'novo vrijeme' jeste i ono vrijeme, u kojemu se brišu barijere među različitim kreativcima i ljubiteljima umjetnosti, te se svakodnevno formiraju neke nove suradnje, kao i izložbe kojima je cilj predstaviti što veće bogatstvo različitosti i stilskih izraza domaćih autora, pa nam na tom tragu i izložba u Galeriji Zvonimir daje priliku da upoznamo nove autore i njihovo viđenje posvećenog ''slikarskog vremena'', sa kojim također oblikujemo i naše unutarnje svjetove i umjetničke senzibilitete.

Autori: Nada Katanec, Snježana Bilandžić, Andrea Stanić, Snježana Mayer, Ana Sušec, Katarina Sincic Rast, Branka Toplek, Marija Omazic,Vesna Mandić, Ankica Tomac, Danica Kuštrak, Vesna Zvonarević, Barbara Špiljak, Marija Tokić, Zoran Hercigonja, Vera Antolić, Zvjezdana Žužić, Snježana Šebalj, Veseljka Kos, Emina Jaić, Marija Šic, Marijana Vukovic, Branka Drenovac, Ruzica Skoko, Kamelija Salopek, Marija Hećimović, Nives Vrsaljko, Biserka Biba Ladišić, Ingrid Novak

mr. art Krešimira Gojanović

Izvor: Ludvig dizajn

18 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Izložba HDLU Varaždin

19 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[
priopćenje]
20 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
Robert Geček red tree

Robert Geček, rođen je 25. rujna 1970. godine u Varaždinu. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Ivancu i Varaždinu. Upisuje Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i završava diplomski studij 1995. g. Na istoj ustanovi stječe 2021. doktorat znanosti, a docenturu u umjetničkom području, polju grafičkog dizajna, grani dizajn vizualnih komunikacija stječe 2017. g. Dizajnom vizualnih komunikacija bavi se od 1991 godine, a kasnije i dizajnom multimedijskih projekata kroz koje javnosti prikazuje svoju umjetničku komponentu.

Usporedno se posvetio poslovima u sustavu visokog obrazovanja, gdje je svojim stručnim iskustvom i znanjem doprinio podizanju kvalitete studija, a sudjelovao je u kreiranju Sveučilišnog studijskog programa Multimedija na Sveučilištu Sjever. Mentor je na završnim i diplomskim radovima preko 100 studenta. Od 2018. obnaša dužnost Pročelnika odjela multimedije na Sveučilištu Sjever.Autor jemnogihizložbiizpoljavizualnihimultimedijskihkomunikacija.Radoviizciklusa Red tree – kreću od autorove povezanosti sa prirodom i fascinacijom drvenim elementima koje reciklira, a kada neko drvo odumre, pretvara ih u malene skulpture, a u ovom slučaju radi se o velikom drvu koje je odumrlo, autor ga štiti od vremenskih neprilika i udahnjuje mu svježu krv – crvenom bojom i smješta ga opet u prirodu ispred svoje kuće i radi svakodnevnu izložbu na otvorenom. Fotografiranjem tog crvenog drva u različitim vremenskim uvjetima dolazi na ideju da drvo trajno ostane zabilježeno, složenim digitalnim postupkom pretvara drvo u digitalni zapis, tj. vektorski zapis tog drveta i iz njega sasvim slučajno eksperimentiranjem dolazi do grafika na kojima multiplicira digitalizirano drvo po fibonaccijevom nizu i na kraju kada bi se drvo multipliciralo u beskonačnom broju u krug dolazimo do kruga tj do najjednostavnijeg i najsavršenijeg oblika, do neke nulte točke koju svaki umjetnik traži. ***

21 REFLEKSIJE – revija
◆ BROJ 5 /2022.
za likovne umjetnosti
22 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
Martina Ipša fluid

Martina Ipša rođena je 1994. u Varaždinu gdje je završila Srednju strukovnu školu u Varaždinu, program Likovna umjetnost i dizajn, smjer: dizajner odjeće. U periodu 2014-2020. polazila je Akademiju primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, modul grafike i stekla naziv magistra likovne pedagogije. U vremenu 2019.-2020. polazila je stručnu praksu na Escuela de Arte de Oviedo, Spain.

IZLOŽBE :2016. Galerija APURI “Muško-ženska energija”, 2016. Open air u sklopu projekta Student Day 2017. ”LUMS”, Povijesni I pomorski muzej Rijeka, 2018. “Simultacije”, Galerija SKC, Rijeka, 2019. ‘’Fotografkinje’’, Galerija Principij, Rijeka, 2019. ‘’Život je lijep’’, Galerija Principij, Rijeka, 2019. “Plejadestvaralačkaenergija”u Dvoraniculture,2014-2018. Završnaizložba APURI,2019. Završna izložba u Escuela de Arte de Oviedo, 2020. Završna diplomska izložba “Galerija Juraj Klović“.

NAGRADE I PRIZNANJA: 2016. 2. nagrada Ex-tempore za fotografiju na temu “Postojeće ambijentalne vrijednosti arhitekture grada Rijeke”, 2017. ‘’LUMS 2017.’’ pohvalnica za grafički rad na temu ‘’Stvarni I imaginarni mostovi’’, 2017. Rektorova zahvalnica, 2018. „PROJEKTOR – NATJEČAJ ZA IDEJNA RJEŠENJA TOGA, LANAC I SUVENIRI – 45. godina Sveučilišta u Rijeci“ - treća nagrada, 2018./2019. Stipendija za Erasmus Escuela de Arte de Oviedo, 2019. Zahvalnica za sudjelovanje na grafičkom natječaju Jadranskih vrata d.o.o, 2019./2020. Stipendija za stručnu praksu Escuela de Arte de Oviedo 2015.-2018. Stipendija grada Novog Marofa temeljena na prosjeku ocjena. ***

23 REFLEKSIJE – revija za
umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
likovne

Milo Sakač rođen je u Čakovcu 1963. Školu je pohađao u Lendavi i Mariboru, a diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1988. Radi kao arhitekt, a istovremeno i kao slikar. Godine2017./2018. osnovao jesvoj ateliereu Beču,a tijekom ljetaradi u atelieru i galeriji u Omišu. Član je Q202 group Leopoldstadt Wien and Produzentengalerie Wien & new Hungarian visual artist Worldwide. Prošle godine obilježio je 30. godišnjicu svoje prve samostalne izložbe. Tehnike slikanja: akvarel, akril, kombinirane tehnike, indijska tinta, ugljen, kolaž … Prvu samoctalnu izložba imao je u Čakovcu 1988. godine, te je sudjelovao na nekoliko manjih skupnih izložbi. 2004 – 2007. sudjeluje na slikarskoj koloniji ‘Pihači’ u Stubičkim Toplicama. 2015 sudjeluje na grupnoj izložbiunutar projekta ‘my favorite place, R20’ Wien. 2016. uspostavlj atelier ljetnog vrta i slikarske galerije u Omišu. 2017. Siječanj. – samostalna izložba ‘Svitla nami triba’ u Knjižnici Grada Zagreba u Podsusedu. Studeni – Samostalna izložba ‘Mind Open Title Missing’ u Produzentengalerie Wien (Beč), Studeni – Samostalna izložba ‘Near the sea’, u ARTSHIFT galeriji u Splitu. 2018. Ožujak – grupna izložba ‘Die wundersame Welt der Produzentengalerie Wien’ (Beč), Svibanj – sudjelovanje naprojektu‘AtelierRundganginVienna,Q202project‘. 2019. Siječanj– Iniciranje projekta pod radnim naslovom MY MIND, Ožujak – samostalna izložba u ‘Art Room’ u Beču, Listopad – samostalna izložba u ‘DRUŽINA’ galeriji u Ljubljana. 2020. Travanj – velika samostalna izložba u zagrebačkom muzeju Mimara. Travanj – sudjelovanje na projektuAtelier Rundgang & exhibition in Vienna, Q202project. Ožujak/TRavanj- Izložba u Čakovcu u Centru za kulturu ‘Čujem ali ne jasno’.

24 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Marija Juračić – Slikarski put Antonije Celin

(Od figurativnog slikarstva do geometrijske apstrakcije)

Kada mlado biće osjeti slikarski poriv, ono prvo slika motive koje oko sebe uočava, Tako je i Antonija Celin, rođena Siščanka, dozvolila oku da uživa u motivima stare utvrde, staroga mosta, pročeljima kuća, balkonima, željezničkim vagonima, rijeci, ali i cvjetnim poljima, seoskim krovovima i slobodnim konjima s imanja njezinog djeda. Neminovno su te slike imale figurativan karakter, a prikazivale su dio zaustavljene stvarnosti. Slike su to koje nose svoju priču. Namazi boja bijahu uglavnom teški, s dominantnim varijacijama smeđe boje. Već ti rani radovi pokazivali su svu snagu jednog raskošnog talenta.

Kada se Antonija Celin preselila u malo primorsko mjesto, pred njom su se otvorile nove vizure: drugačija arhitektura, male primorske ulice, kažuni, brodice u lučici i beskrajno plavetnilo morai neba. Ona sada slikasvakodnevne primorske motive, ali se još ne oslobađa one teške zemljane boje pa krovovi njezinih primorskih kućica na nekim slikama izgledaju kao da su dugo kisnuli na kiši, što ne umanjuje njihovu privlačnost.

Profesor likovne umjetnosti i likovni kritičar Marino Baldini je na samostalnoj izložbi slika Antonije Celin „Ulice i vlakovi“ 2008. godine, između ostalog, izjavio: “Način na koji Antonija Celin pristupa teškim bojama pokazuje njezinu darovitost za materiju i kolorit. Istodobno, taj način zapuštenim

25 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[kritički
prikaz]

elementima pročelja, a osobito otvorima na pročeljima, daje slikovitu poetičnost koja nas može ponukati da podignemo pogled ako se nađemo u kakvoj uskoj i zapuštenoj starogradskoj ulici… Jedno od obilježja i efekata slikarstva Antonije Celin jest dubina koja se simulira jasnim i jakim potezom, vrsnom uporabom boje te osobito lučenjem bitnoga od nebitnoga u poetici prostora koja odgovara njezinu autorskom rukopisu.“

26 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Slikarica s lakoćom ovladava vertikalnom kompozicijom slike pa tako gledatelju prenosi stvaran izgled malog primorskog mjesta koje se s planine okomito spušta do mora. U dnu slike se ljuljuškaju barčice, a vrh slike završava plavim nebom. Njezino se oko polako otvara plavim tonovima.

Slikarica Ivanka Piplica je 2008. godine na samostalnoj izložbi „Istarski primorski motivi Antonije Celin u Roču“ rekla o njezinim slikama: “U kolorističkom pogledu bile su gotovo monokromne, a na njima su prevladavali smeđi, okerasti i zemljano crveni tonovi. Nakon toga u slikama mora i jedrenjaka nastupio je prijelaz u plave tonove.“

Slike Antonije Celin iz tog vremena još zadržavaju predmetnost, jasno se nižu predmetni oblici, pojavljuje se bijela boja, a plavetilo se širi plohom slike.

27 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

No osjećaj koji struji s platna je zatomljen, zatvoren iza prikazanog pejzaža pa silinom izbija iz pjene valova, iz tih mrlja bijele boje. Ne znam vidite li, ali moje oko na ovoj slici neodoljivo privlači ona nacerena crna mrlja u dnu slike. Ona poprima ljudski lik kamufliran u pjenu, u stijenu. Gledatelj koji se u djetinjstvu znao zabavljti gledajući oblake i njihove predstave, koji je u njihovim oblicima znao prepoznati raznefigure,lako ćeutim mrljama pronaći životne oblike.

Na daljnjem slikarskom putu Antonije Celin, odjednom se mijenja njezina percepcija svijeta.

28 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Boje postaju žive, potez kista ležeran, više gledatelju ne servira gotov doživljaj. Sada dozvoljava da u rasplesanim linijama gledatelj pronađe vlastiti svijet.

Sve nebitno je iščezlo. Sadržaj slike se prikazuje u naznakama. Nije bitan. Bitan je samo ugođaj. Nestali su detalji. Boja je dobila na važnosti. Perspektiva je očuvana. Nema više zatomljenosti. Slika se nudi oku snažna i oslobođena. Ekspresija je potpuna, uočava se snažan likovni zamah autorice ka ekspresiji.

2013. godine autorica je je još jednom iznenadila umjetničku publiku na samostalnoj izložbi „Racionalne i spontane slike za gledanje i čitanje“ u galeriji Laurus u Lovranu. Možda sa čuđenjem prihvaćate spoj pojmova racionalnoispontano jer su oni u stvarnom svijetu oprečni, ali kad je umjetnost u pitanju i nemoguće nalazi svoju moguću stranu. Ako znamo da je Antonija Celin inž. prometa čiji je um u stalnoj vezi s mehanikom i matematikom, onda ne čudi da se taj racionalan sklop srodio s umjetničkim i da se spontano s njime isprepliće. Povjesničar umjetnosti Berislav Valušek je povodom otvaranja izložbe zapisao:“Slike s izložbe, uglavnom akrile i kolaže na platnu stvorene od 2011

29 REFLEKSIJE – revija
◆ BROJ 5 /2022.
za likovne umjetnosti

do 2013. možemouvjetno podijeliti u dvije grupe:crno – bijele s naglašenomgeometrijskom organizacijom polja prikaza i one sa spontano nanesenim“mrljama“ žvih boja manjih ili većih površina. Jsječci iz novina i časopisa, stari dokumenti, fotografije, autoričini rukopisi, s citatima A.G Matoša, M. Krleže, D. Gervaisa i drugih ili s osobnim monološko –dijaloškim zapisimanastalim tijekom proesa rada, te s brojevima, nalaze se na svim djelima. Time radovi postaju „slike za čitanje i brojanje“ ili slike koje nam šapću, jer Riječju iz predmeta možemo izmamiti nečiji glas, kako kako su to još 1966.tvrdili slovenski umjetnici I. Geister Plamen i M. Pogačnik.No, potrebno je naglasiti – iako sa slika možemo odčitati i konkretni literarni i likovni sadržaj - da to nije prva ili bitna namjera autorice jer brojevi nisu aplicirani kao nositelji simboličkih ili numeroloških, vrijednosti, kao što tiskani tekstovi j rukopisi nemaju primarnu ulogu komunikacijskih

30 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

kanala kao p rijenosnika poruka. Nadovezujući se na tradiciju povijesnih avangardi s početka 20.st.nakonstruktivizam,dadaizami nadrealizam, te na konkretnu poeziju sredine prošlog stoljeća, Celin slova / riječi i brojke prvenstveno razumijeva kao likovnu, vizualnu, dakle kaligrafsku komponentu, supstancu i imanenciju vrijednosti oblika.“ Uvažavajući sve do sada izrečeno, moram dodati da u ovoj izložbi vidim i onu njezinu duhovnu stranu, čija se ideja sigurno rodila iz tame, iz ničega, a kreirala je sasvim spontano djelo koje asocira na početak stvaranja, kada se u dubini vremena rodila Riječ. Ona Riječ od koje je sve počelo, ona brojka od koje je sve krenulo. Jer na početku bijaše Riječ.

31 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Antonija Celin nastavlja svoj slikarski put. Slikekojepripadajuciklusu geometrijskeapstrakcijediosuprivatnezbirkepa zahvaljujem vlasniku što mi je dozvolio slikati ih.

Antonija Celin članica je Udruge željezničara slikara „Plavo svjetlo“ Zagreb s kojom je ostvarila velik broj zajedničkih izložbi u zemlji i inozemstvu, a od 2008. godine izlaže i samostalno. Njezini su radovi osvojili niz priznanja i nagrada, od kojih izdvajam,:

2006. Međunarodna izložba u organizaciji Međunarodne federacije željezničarskih kulturnih i intelektualnih društava (FISAIC), Litomerice/Češka - osmo mjesto u kategoriji akvarela.

2008. Ex temporei"BorestarogaMandraća",Lovran - Posebnapohvala komisije. Šesti Međunarodni slikarski natječaj ISTRArt – Sveti Servul, Buje - Prva nagrada u kategoriji ex tempore;

32 REFLEKSIJE –
◆ BROJ 5 /2022.
revija za likovne umjetnosti

revija za likovne umjetnosti

Peti Likovni susret u Jedrarskoj, Rijeka - Prva nagrada u kategoriji ex tempore;

Prvi susret likovnjaka povodom Dana Julesa Verna, Pazin - Treća nagrada 2009 Drugi susret likovnjaka povodom Dana Julesa Verna, Pazin - Treća nagrada u kategoriji ex tempore;

Šesti likovni susret u Jedrarskoj, Rijeka, Prva nagrada ulazak u knjigu suvremenih likovnih umjetnika ACCA za 2010 godinu.

2010. Sedma umjetnička kolonija i Ex tempore Velog pinela, Kostrena - Posebna pohvala komisije u kategoriji ex tempore;

Treći susret likovnjaka povodom Dana Julesa Verna, Pazin - Posebna pohvala komisije u kategoriji ex tempore;

Likovni natječaj Ex tempore, Nova vas - Druga nagrada

Osvrt Marije Juračić „ Slikarski put Antonije Celin“ objavljen je 7. veljače 2022. u časopisu za kulturu, umjetnost i društvene teme „Diskurs“.

33 REFLEKSIJE –
◆ BROJ 5 /2022.

Gordana Kovaćić - Hommage

à

l'Egypte [kritički prikaz]

34 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Izloženi novonastali ciklus slika svojevrstan je déjà vu Gordane Kovačić na boravak u Egiptu2007. godine, kada je autorica zajedno s tri umjetnice predstavljala Republiku Hrvatsku na Biennalu mediteranskih zemalja u Alexandriji. Izložbu je svečano otvorio Hosni Mubarak, predsjednik čiji je mandat okarakteriziran političkom korupcijom, diktaturom i brojnim sukobima. Tenzije su eskalirale upravo za njihova boravka te slikarica stiče specifičan odnos prema konkretnome prostoru i vremenu. Egipat počinje doživljavati kao zemlju sirovih boja i sirovih strasti. Kaos, strepnja, strah, nelagoda njeni su doživljaji s putovanja. Oni su joj se duboko usjekli u sjećanje. Aktualna problematika društvenih podjela i napetosti svjetske suvremene svakodnevice (pojava virusa COVID – 19, potresi, događaji u Ukrajini) u slikarici su aktivirali sve duboko potisnute fantazme iskušene 2007. godine u Egiptu te se manifestirali u obliku neiscrpne likovne inspiracije. Djela nastala 2022. godine okarakterizirana su kontradiktornošću. Snažne boje (crvena, žuta, roza) suprotstavljaju se morbidnoj crnoj, dok je horror vacui otisnutih predmeta oprečan bijeloj praznini. Usprkos međusobnom sukobu detalja slike Gordane Kovačić funkcioniraju kao jedinstvena homogena cjelina. Ispreplitanjem subjektivnih doživljaja starih i novih socioloških polemika zadan je izgled predstavljenih likovnih djela.

Klara Macolić Kuparić Životopis autora

Gordana Kovačić rođena je u 1966. godine u Varaždinu. Nakon završetka Škole primijenjene umjetnosti u Zagrebu, 1985. godine, upisala je studij na bečkoj Akademie der bildenden Künste (u klasi Wolfganga Hollege). Potom je upisala interdisciplinarni studij Akademije likovnih umjetnosti i povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirala je 1989. godine, a poslijediplomsko obrazovanje nastavila je u Kasselu na Hochschule für bildende Kunst (u klasi Dorothee von Windheim). Studijski je boravila u Londonu, Parizu, Bruxellesu, Amsterdamu, Rimu i Veneciji. Sudjelovala je na pedesetaksamostalnihizložbiinamnogimlikovnimmanifestacijamauzemljiiinozemstvu,pričemu valja izdvojiti predstavljanje Hrvatske na Bijenalu suvremene umjetnosti u Firenci 1997. godine te sudjelovanje na 24. aleksandrijskom bijenalu lijepih umjetnosti u Egiptu 2007. godine. Dobitnica je brojnih nagrada, a posebno se ističu Nagrada za najboljeg studenta zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti, nagrada Galerije Školske knjige za kiparstvo te Međunarodnu nagradu mađarske Županije Zala, kao i nagradu HDLU-a te 3. zagorskog likovnog salona.

35 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
36 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
37 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022. Otvorenje izložbe Metastabilna Sfera ~ Fiat Lux, varaždinskog autora Dražena Pavlovića. Početak otvorenja zakazujemo u četvrtak 24.ožujka 2022. u 19 sati u Galeriji HDLU, Kula stražarnica Starog grada Varaždin. Dražen Pavlović – Metastabilna Sfera ~ Fiat Lux [kritički prikaz]

Otvoriti um ka svemirskim daljinama, intuicijom umjetnika krenuti ka nepoznatim sazviježđima, galaktikama, kvazarima i međuzvjezdanim maglicama, slikarski je izazov varaždinskog umjetnika Dražena Pavlovića, koji je u stvaralačkom činu spoznavanja vlastitog psihičkog mikrokozmosa započeo tajanstveno putovanje prema spoznaji cjelokupne Prirode, posebno one ljudskom oku nevidljive, bilo zbog veličine golemih prostranstava Univerzuma ili zbog sićušnosti mikroskopskih čestica koje izgrađuju živi svijet oko nas, preslikavajući se iz makrokozmosa. Posmatrajući njegove slike, uočavamo neizoblikovanu materiju u vijugavom gibanju koju tali i oblikuje neko udaljeno svjetlo, sjajna kugla reproducirana u više manjih planetoida, koji se ponegdje izdižu iznad kaosa zmijolikih ritmova, a ponegdje u začuđujućoj simetriji plutaju prema udaljenim, hipnotički plavim jezgrima. Taj Pavlovićev slikarski Svemir pulsira od života u zrakastom rastvaranju, sam sebe istražuje, osvijetljava, giba se širenjem i sažima poput kozmičkog daha, povlači nas prema sebi iluzijom prostora i dubine, te zaokuplja našu percepciju u iščekivanju novih oblika i do sada neviđenih sadržaja.

To je i svijet jedinstva u dualnosti, gdje se emocionalna i psihička stanja, kao i procesi u čovjekovom umu i procesi u Prirodi metaforički izražavaju u susretima tame i svjetlosti, dinamičnih ritmova i statičnih formi, gdje prosijavaju i filozofska pitanja o slobodi kreacije i njezinim materijalnim ograničenjima, kao i o Univerzalnom redu koji pomaže da se kaotična kreacija izoblikuje u smislenom suživotu intuicije i logike. Atmosfera na tim slikama istovremeno je i duboko meditativna, vizionarska, sugerira nam daleke perspektive, uzburkane energetske tokove, prvobitno stanje stvaranja u svjetlu inteligentnog uma, koji sam sebe izgrađuje pronicljivom analizom sitnih detalja, prema širokoj sintezi cjeline u pulsirajućoj svjetlosnoj plazmi, u bujnim vrtlozima hladnih i toplih boja. Kroz intenzivnu dubinu plavetnila rastvaraju se prigušeno crvena jezgra kao plamen spoznaje i žudnja da se dokuči nedokučivo, a u prozračno tirkiznim tonovima poput blistavih fetusa formiraju se tijela zaokruženih oblika i sjemena novih ideja, koje svojom iluminacijom dotiču duboki prostor Psihe, do njegovih najudaljenijih kutaka. ''Fiat lux'' poruka je ovog mistično-slikarskog putovanja, kroz koju dobijamo viziju nesagledivih mogućnosti čovjekovog uma i njegovih kreativnih potencijala, poruku o tome da smo Stvoritelji svoje realnosti u višedimenzionalnom prostoru unutarnje psihičke Prirode, koja se preslikava iz svjetlosnih matrica kozmičkih prostranstava.

mr.art Krešimira Gojanović

38 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Dražen Pavlović rođen je 17.05.1962. u Varaždinu. Profesionalni slikar snažnog i otvorenog kolorizma te originalnog – autentičnog stila i tematskog pristupa. Predstavnik je metastabilizma, novog internacionalnog znanstveno-umjetničkog pokreta ( TMM – The Metastabilian Movement ), čija filozofija se temelji na teoriji komplementarne prirode (The Complementary Nature ; J.A.ScottKelso & David A. Engstrom – Cambridge, Massachusetts / London, England ). Član je HDLU Varaždin, HDLU Zagreb i LUV Varaždin te dopisno u nekoliko međunarodnih umjetničkih asocijacija ( USEUM London, World Art Fundation, New York ART, Fine Art America, Athens Art) . Do sada je priredio 41 samostalnu izložbu, sudjelovao je na više od 200 skupnih izložaba revijalnog, natječajnog i kriterijskog karaktera, te na više od 180 likovnih kolonija, umjetničkih simpozija i umjetničkih rezidencija u Hrvatskoj i inozemstvu ( Slovenija, Italija, Mađarska, Austrija, Makedonija, Srbija, BiH, Grčka, Indija, SAD, Njemačka, Velika Britanija, Ukrajina, Rusija ). Osim štafelajnim slikarstvom, profesionalno se bavi grafičkim oblikovanjem, multimedijom, muralistikom te scenografijom i likovnom opremom interijera poslovnih i stambenih prostora. Za svoj umjetnički rad primio je nekoliko vrijednih domaćih i međunarodnih priznanja i nagrada, a početkom 2015.god. proglašen je umjetnikom mjeseca od strane utjecajnog indijskog časopisa za umjetnost, modu, film i fotografiju

; „emerZingStars“ , sa sjedištem u New Delhi-u ( i podružnicama u NYC, Londonu, Moskvi, Rimu i Parizu ).

Kontakt :Atelier Pavlowich *Zavojna 6, 42000 Varaždin * tel.: +385 95 866 7470email :pavlowich@gmail.com https://themetastabilianmovement.com/#Pavlovic

39 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

“Kroz gradove“, skupna izložba slika u galeriji Zvonimir

Na izložbi sudjeluju:

Katarina Sincic Rast, Dubravka Smiljan, Mirjana Marenić, Marija Tokić, Zvjezdana Žužić, Danica Kuštrak, Andrea Stanić, Katarina Kaca Stevic-Titovic, Kata Korica Bozić, Vesna Zvonarević,DavorkaRadočaj,TonaKovarbašić,ŽeljkoJežek,VesnaGrgičin,BrankaToplek, Marijana Vuković, Ljiljana Tršan, Jasenka Smrekar, Kristina Bišćan, Svetislav Meandzija, JadrankaŠarić,SnježanaMayer,MarijaHećimović,NadaKatanec,MarijaOmazic,Snježana Šebalj, Anastasija Vasic, Gordana Marijic, Jadranka Šlipogor, Valentina Dujela, Doroteja Meštrović, Irena Sara Mraz, Tatjana Matešić Šimić, Alenka Tominac, Verica Kovač, Janka Pokupec, Blanka Dovgan, Nina Seibert Pavišić, Katica Trumbetaš, Đurđica Pirkić, Tamara Jovanov,NelaStamenović,DijanaKadić,DijanaSavić,ŽeljkaPodobnik,VeraAntolić

40 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[kritički prikaz]

Umjetnici okupljeni oko portala Ludvig dizajn ponovo nam se predstavljaju sa skupnom izložbom slika, koja nosi naziv ''Kroz gradove'' i održati će se u galeriji Zvonimir. Grad kao mjesto susreta, suživota, slojevite arhitekture kroz koju se pretapaju različita povijesna razdoblja, mjesto sjećanja na mladost i djetinjstvo, ali i riznica kulturne baštine, sve to nam se prikazuje na slikama tridesetak autora/ica, koji su se odazvali pozivu selektora izložbe i urednika portala Ludvig dizajn, Željka Bedića.

Kroz raznolike likovne poetike, neki autori svoje gradove prikazuju u snovitom ili mističnoduhovnom ozračju kao na slici Dubravke Smiljan, ''Čarolija u srcu'' gdje plava boja oblačnog neba uokviruje bijele tornjeve katedrale i njihov preslikani zemaljski odraz, ili na slici Željka Ježeka, ''Iza ugla'', na kojoj blijeda svjetlost naglašava dubinu prostora, tvoreći prozračnu auru oko građevina u daljini, kao kontrast grubo izbrazdanom zidu u prvom planu. Tu je i slika Marije Tokić, ''Dame pred Markovom crkvom'' sa dahom nostalgije u tonski gradiranoj kompoziciji, što nas podsjeća na starinske razglednice, kao i slika Jasenke Smrekar, ''Priče starog Zagreba'', koja nam svojom simbolikom donosi sjećanja i na ženske junakinje iz književnih djela Marije Jurić Zagorke, i na naše davne sugrađanke koje su uživale čitati u sjeni gradskih parkova. Grad čiji se identitet odražava i u njegovim parkovima prikazuju nam još i Svetislav Meandžija na slici ''Pogled na most u Glini –proljeće'', kao i Branka Toplek na svojoj slici ''Jesen u parku''. Godišnja doba toniraju parkove u gradskom okruženju kroz rascvjetana proljetna stabla ili kroz jesenje simfonije boja u žuto-narančastom lišću, gdje nam priroda na tim slikama pruža doživljaj obnavljanja u ciklusima, odmak od svakodnevice i bučnih gradskih ulica.

U mnogim slikama prosijava težnja za mirom i samoćom u zavjetrini gradskih zidina kao na slici Marije Hećimović, ''Hum – Istra'', gdje se na vrhu stare istarske ulice nalazi udobni, skroviti kafić, a pogled iz uske ulice koji se širi prema daljinama prelazi preko malih balkona i uličnih fenjera prema blijedozelenim brdima koja okružuju grad. Na slici Jadranke Sarić, ''Šibenik'', također upoznajemo skrivene zakutke grada, prohladnu svježinu kamena nakon kiše, dok nam Alenka Tominac prikazuje detalj dubrovačke uličice protkan zrakastim sjenama i sunčevom svjetlošću, koja se prelama preko uglačanih kamenih stepenica.

Neke autorice na ovoj izložbi oslobodile su svoj likovni rukopis, na način da obrisi građevina spontano izranjaju u brzim gestama iz pastuozne palete, pa tako na slici Snježane Šebalj, ''Kišni dan u gradu'', boje plutaju u plavičastim tonovima, opisujući kišnu ulicu, ali i strukture nebodera u pozadini, dok u centru kompozicije vidimo ovlaš naznačeni lik žene sa crvenim kišobranom. Đurđica Pirkić svoj ''Metropolis'' slika uzdužnim potezima, naglašavajući vertikale monumentalnih zgrada u čijem podnožju blistaju snopovi svjetla kroz prometnu ulicu koja se sužava u perspektivi, a Marija Omazić na slici ''Kroz moj grad u snu'' rasprskavanjem boje na rubovima slike dočarava nam obrise zgrada i atmosferu nekog starog noir filma, sa usamljenim i izgubljenim

41 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

likom što se kreće prema bjeličastim neonskim svjetlima u daljini. Grad Andree Stanić prepun je snažnog kolorita, koji premrežen crnim linijama, opisuje zaobljeni gradski trg, a Gordana Marijić slika svoju noćnu kompoziciju u kontrastu narančastih i zagasitih tonova, protegnutih sa obadvije strane usnule morske luke. Zvjezdana Žužić i Anastasija Vasić svoje gradove slikaju akvarelom, u kojemu se na obadvije slike nebo razvodnjava iznad crkvenih tornjeva, a Davorka Radočaj, koristeći masu za oblikovanje prorijeđenu uljem prikazuje nam Veneciju u zaigranim strukturama kamena, mostova, prozora, crijepova i vodenih kanala koji se susreću i plošno suprotstavljaju sa različitim grafizmima.

Katarina Stević Titović slika nadrealnu kompoziciju grada gdje je prostor bjeline zaokružen sa tamnim tonovima, što slici daje dozu dramatičnosti, dok je Trogir na slici Snježane Mayer rasplamsan u žarkim bojama ljeta, koje se odražavaju na morskoj i nebeskoj površini, uokvirujući arhitekturu primorskog gradića. Janka Pokupec prikazuje zamišljenu ženu iznad Strossmayerovog šetališta, a Ljiljana Tršan tušem crta zagrebačku uspinjaču sa puno detalja koji naglašavaju perspektivu prostora. ''Pogled na Prvić - Šepurine'' autorice Vesne Zvonarević dočaran je smirenim, pastelnim nijansama, dok Tamara Jovanov na svojoj slici opisuje trenutak prije mraka, kada se plavičasti sumrak spušta iznad krovova, naglašavajući prolaznost dnevnog svjetla na dalekom obzoru. I na slici Kate Korice Božić, ''Vinkovački muzej'', kompozicija se otvara od tamnijih tonova prema svjetlijima, tvoreći dubinu prostora, razrađenog podjednako u širokim plohama i sitnijim detaljima.

Nina Seibert Pavišić prikazuje nam zimsko jutro na Uni sa nasukanim starim čamcima iznad kojih se nadvijaju ogoljela stabla, a Marijana Vuković na slici ''Smog u parku'' istražuje strukture boje, krećući se prema apstrakciji, podjeljenoj u dva kontrastna plana slike. Katica Trumbetaš svela je kompoziciju svoga grada na minimalističke plohe u žutoj, crvenoj i ljubičastoj boji na plavoj pozadini, dok se Blanka Dovgan poigrala sa kolažiranjem i kombiniranjem različitih materijala sa kojima je predstavila obrise grada kroz svjetli i tamni prikaz, dnevni i noćni.

Na svakoj od tih slika, gradovi nam se ukazuju kao šarolika sjećanja, prizori iz snova, iz filmova koje smo gledali, kolijevke iz kojih smo izrastali, riznice iskustva. Mnogi od njih uronjeni i u prirodi kroz različita godišnja doba i doba dana, opisani i sunčevim svjetlom, oblačnim nebom, sjajem uličnih lampi i starinskih fenjera, gradovi nas pozivaju na istraživanje i kreativno putovanje kroz likovne impresije njihovih autora.

mr. art Krešimira Gojanović

Dijeljeno sa: Ludvig dizajn

42 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
43 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
44 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Izložba HDLU Varaždin

45 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[priopćenje]

Otvorenje izložbe 19 autora u Galeriji HDLU Varaždin,u Kuli stražarnici Stargog grada. Izložba se otvara u petak, 15. travnja 2022. u 19 sati povodom Svjetskog dana umjetnosti, na dan rođenja Leonarda da Vincija.

Svoje radove izlažu Darwin Butković, Gabriela Butković, Ivana Gabričević, Vladimir Gašparić Gapa, Velimir Ivezić , Jasmina Jakopanec, Nedjeljko Klarić, Gordana Kovačić, Nedjeljko Krčar, Slaven Macolić, Krunoslav Martinović , Jurica Mihinjač, Ivan Mladenović , Rajko Novak, Nenad Opačić, Dražen Pavlović, Željko Prstec , Wanda Tudja i Sunčanica Tuk.

Od 2020. godine 15. travnja, na rođendan Leonarda da Vincija, slavi se Svjetski dan umjetnosti Obilježavanje SVJETSKOG DANA UMJETNOSTI prihvatio je UNESCO na inicijativu Međunarodnog udruženja umjetnika (IAA – The International Association of Art), mreže unutar koje HDLU zastupa Republiku Hrvatsku. Skupnom izložbom pod naslovom „Proces umjetnosti“ HDLU Varaždin pridružuje se obilježavanju toga dana kao podrška i promocija suvremene likovne umjetnosti.

Kao moto za organizaciju izložbe uzet je tekst Miguela Angela Padille iz kojeg izdvajamo jedan dio koji vrlo jasno objašnjava pojam umjetnosti: ... Kreacija podrazumijeva sintezu jer čisti analitički um nikad neće moći stvarati. Jedno djelo nije zbroj poteza, gesta ili zvukova; djelo je puno više od toga, ono unaprijed postoji u umjetnikovu umu, i iako se izražava kroz oblike, sami oblici ga nikad neće stvoriti. Stvaralački proces je dakle,ujedinjenjematerije,oblikai esencije. Umjetnik nastojiovladatimaterijom, percipirati i upoznati oblik te kanalizirati onaj “dah“. On treba, na neki način, biti tehničar, filozof i mag kako bi prešao put koji obrtnika vodi prema umjetniku...

46 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Razstavljajo:

RDEČA / SEEING RED

četrtek, 12. maja 2022, ob 19h

Kuratorja razstave sta Tomaž in Arne Brejc

47 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
Goran Bertok, Conny Blom in Nina Slejko Blom, Marjan Gumilar, Herman Gvardjančič, Dušan Kirbiš, Peter Koštrun, Zmago Lenárdič, Ira Marušič, Andrei Molodkin, Katja Pál, Tadej Pogačar, Uroš Potočnik, Oto Rimele, Vlado Stjepić
[kritički prikaz]

Rdeča/Seeing Red

Za digitalno imažerijo, v kateri sta se resnica in laž prepletli do neprepoznavnosti, je značilno, da v svojem napredovanju sproti odpravlja nekdanje utrjene predstave in vrednosti in jih prekriva z glamuroznim spektaklom umetelnih videzov. Med take zastarele pojme sodijo tudi arhetipi. Ti so skozi stoletja oblikovali osebne in kolektivne mite o trajnih vrednostih in učinkih psiholoških, simbolnih in družbenih vsebin, ki jih povzročajo barve. Dandanes je rdeča izgubila enosmerne lastnosti napadalnosti, jeze, vzkipljivosti, nestrpnosti, moči in prestiža, je samo še ena dizajnerska barva, ki ji je v splošnem potrošništvu splahnel njen arhetipski pomen. Res je še vedno povezana s čustvi, a za ljubezen, seks in strast, ljubosumje in maščevalnost so nam na voljo digitalni odtenki, ki se v medijski ponudbi tako hitro spreminjajo, da od stabilnih, tradicionalnih pomenov ne ostane dosti. Če je bila včasih rdeča tudi topla in pozitivna barva, je zdaj pomembnejša njena oblikovana vidnost v modi, notranji opremi in urbanem transportu. Še »ideološko rdeča« barva političnih strank je prej nostalgija kot revolucionarna spontanost in pogum. Tako kot številne barve v današnjem nasičenem podobotvorju je postala običajna barva – pomen si mora šele izboriti in zato potrebuje agresivno formo.

V slikarstvu ji je forma sicer zagotovljena, kompozicija določa njen status, obseg in pomen; praviloma še vedno velja, da večja kot je rdeča ploskev, močneje deluje. V kiparstvu se spremeni v pokrivalno in pripovedno površino, v dizajnu pa so plastične in druge umetne snovi že same po sebi obarvane in se rdeča lahko uvija, ostri, poleže, napenja ali drobi, kakor ji dopuščata uporabljena tehnologija in modelna struktura. Toda vsi ti postopki so ravno tako izvedljivi v katerikoli vizualni stroki.

Zato naša razstava ne raziskuje samo njenega »sebstva«, kaj je rdeče v rdečem, temveč tudi različne aplikacije in materializacije rdeče ter pri tem brez zadržkov preči različna področja od klasičnega slikarstva, grafike, fotografije, videa, do povsem konceptualnih načinov njene uporabe.

Rdeča je prej »koncept« kot metafora, je prej snov kot izraz, je medijski fluid, v katerega se lahko potopita katerakoli snov in podoba. Kar jo v likovni umetnosti loči do digitalne imažerije, je konstantna tendenca po utelešenju, da ni samo znakovna površina neke kontekstualne uporabe, temveč ohranja – kot bi bila delujoča snov –živo in enkratno navzočnost v sodobni umetnosti.

48 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Izložba skulptura i instalacija Jurice Mihinjača

[priopćenje]

Izložbu otvaramo u utorak, 17. svibnja 2022. u 19 sati u Galeriji HDLU u Kuli stražarnici Starog grada

Varaždin. Izložba ostaje otvorena do 3. lipnja.

49 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Jurica Mihinjač – životopis: 1966. rođen u Varaždinu 1984. završio Gimnaziju u Varaždinu i upisao Fakultet informatike u Varaždinu 1988. postao članom novooformljenog udruženja građana Kutak za sporni trenutak čije je primarna funkcija proizvodnja humora 1990. završio fakultet 1992. zaposlio se u državnoj službi 1995.-1998. izdavanje videouradaka Kutka za sporni trenutak - Paranoya, Božićna čarolija, Gaža i Freakvencije 1999. započeo umjetničko djelovanje radeći s metalom i drvom 2003. sudjelovao u skupnoj izložbi Likovnog udruženja Varaždin 2004. samostalna izložba u izložbenom prostoru Likovnog udruženja Varaždin 2011. samostalna izložba u izložbenom salonu palače Sermage Varaždin 2011. samostalna izložba u izložbenom prostoru Ericsson Nikola Tesla Zagreb 2012. prostorna instalacija „Opsesivno-kompulzivno“ u okviru projekta Turističke zajednice Varaždin

2014. samostalna izložba u galeriji Bruketa 2 Rijeka 2014. samostalna izložba u izložbenom salonu palače Sermage Varaždin

2017. prostorna instalacija “Klipič mašina“ u okviru projekta Umjetnost na ulici Turističke zajednice Varaždin

2017. skupna izložba Gradskog muzeja Varaždin u Sofiji „Velikani hrvatske umjetnosti 20. i 21. stoljeća“

2017. postaje član HDLU Varaždin

50 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Izložba radova učenika Srednje strukovne škole

51 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[
priopćenje]

Likovna umjetnost i dizajn

U prvom razredu učenici usavršavaju perceptivno promatranje i uče klasično crtanje putem prenošenja onoga što vide na papir u raznim crtačkim i slikarskim tehnikama na raznim motivima te osvještavaju odnose mase i prostora kroz trodimenzionalno oblikovanje. Nakon prvog razreda učenici biraju jedan od dva ponuđena programa zanimanja (grafički dizajner ili dizajner odjeće), prema interesu iskazanom u anketnom listiću. O realizaciji želje odlučuje uspjeh učenika na kraju prvog razreda.

Likovna umjetnost i dizajn - Dizajner odjeće

Bavi se kreiranjem, odnosno osmišljavanjem modne odjeće, računalnom modnom ilustracijom, textil artom, modnim crtanjem te izradom modnih odjevnih predmeta. Dizajner odjeće može sve što se odjeće tiče od ideje do gotovih proizvoda. U radu primjenjuje i znanja iz tehnologije krojenja, šivanja i obrade odjeće te tehnike ručnog tkanja, pletenja i vezenja. Sve koristi i primjenjuje na suvremene načine i primjenjuje ih pri izradi vlastitih kolekcija. Bavi se i povijesnim odijevanjem kako bi stekao kompetencije i u kostimografiji. U radu se koristi slikarskim i crtaćim tehnikama koje su baza za osmišljavanje i izražavanje. Svoje kreacije prezentira na mnogobrojnim izložbama i revijama. Program zanimanja je namijenjen učenicima koji se žele pripremiti na nastavak obrazovanja na Akademiji likovnih umjetnosti, Tekstilno tehnološkom fakultetu, ali i ostalim srodnim fakultetima i veleučilištima a može i obavljati sve poslove vezane uz dizajn odjeće, modno oblikovanje, modnu ilustraciju za mnogobrojne modne časopise.

Likovna umjetnost i dizajn - Grafički dizajner Osmišljava izgled i likovno uređuje časopise, plakate, jumbo plakate, kalendare, logotipe tvrtki i druge vizualne informacije. Mogu obrađivati i određene elemente pokretne slike, sudjelovati u timovima koji se bave izradom tehnički, oblikovno i informacijski kompleksnih proizvoda u novim medijima. Bave se ‘’vizualnom komunikacijom’’ što podrazumijeva i bavljenje fotografijom. Za obavljanje poslova grafičkog dizajnera važna je preciznost u radu, sposobnost brzog uočavanja, dobra koncentracija, sposobnost likovnog izražavanja i komunikativnost.

Program je namijenjen učenicima koji se žele pripremiti za nastavak obrazovanja na Akademiji primijenjenih umjetnosti, Grafičkom fakultetu, Arhitektonskom fakultetu i srodnim fakultetima i veleučilištima ili za obavljanje poslova grafičkog dizajnera.

52 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Sandra Horvat-„Između jave i sna“

kritički prikaz]

53 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[

Sandra Horvat IZMEĐU JAVE I SNA

Slike Sandre Horvat oblikovane su u dva usporedna smjera. Dok se s jedne strane, pod prinudom postojeće stvarnosti, na njima nužno nalaze motivi implicitne jasnoće, živog (lica, aktovi, leptiri) ili neživog podrijetla (slagalice ili ostali uporabni predmeti), druga je strana na granici mogućeg. Simbolizirano prikazivanje onostranog i iracionalnog postavlja se kao opreka ovostranim realitetima. Sraz između realnog i irealnog doprinosi dvostrukom karakteru značenja. Prostor slike nije neutralan, on je idealno okruženje za jedinstven umjetnički doživljaj u kojem se prožimaju dvije oprečne interpretacije realnosti. Vividne boje, ilustrativan karakter, kao i specifična prostorna geometrija doprinose nadrealnom dojmu. Poetičnost romantične sanjarije postignuta je bez zlokobnog događaja. Iakoautoricaupotrebljavaelementeiluzionističkogslikarstvaprisavladavanjustandardnihakademskih zadataka poput akta i portreta, ona mimetički ne kopira stvarnost. Upravo izdvajanjem simulakruma od faktuma, stvara nove fantastične scene. Ukoliko se izloženi ciklus razmotri unutar autoričinih referenci na filozofsku tradiciju nadrealizma, tada se može tumačiti kao pobuna protiv svjetovnih realiteta. Stoga je akrile nastale 2021. godine potrebno sagledati kao cjeloviti ciklus, nadahnut nadrealističkom vizijom onostranog.

Klara Macolić Kuparić ***

Sandra Horvat rođena je 30. kolovoza 1986. u Varaždinu. Nakon osnovne škole upisuje srednju Graditeljsku školuuČakovcu,završivšismjerlikovneumjetnostiidizajna,odjeljenjedizajnaunutrašnje arhitekture. Potom upisuje studij graditeljstva na Veleučilištu u Varaždinu na kojem je diplomirala 2011.

Likovnomumjetnošćufasciniranajejošodosnovnoškolskihdana,aonajeijedanodnajvažnijihrazloga za odabir upravo one srednje škole koja će joj omogućiti da dodatno razvije kreativnost. Našla se u slikarstvu, ponajprije u tehnikama tempere i akrila. Inspiraciju većinom crpi iz nadrealizma, predivnog svijeta u kojem je sve moguće…

Uz slikarstvo bavi se unikatnim nakitom, ručno izrađujući svaki element, postavljajući ih potom u vlastite kreacije.

Krajem 2017. postala je članicom HDLU-a Varaždin. Do sada je izlagala je na petnaestak skupnih izložbi i tri puta samostalno. Sudjelovala je na brojnim likovnim kolonijama, uglavnom humanitarnog karaktera.

54 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Igor Brkić - Glavonje

55 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[
priopćenje]

Igor Brkić (Tuzla, 1976.) akademski je kipar i profesor likovne kulture. Srednjoškolsko obrazovanje završava 1995. u Gimnaziji Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu 2002.godine.Samostalno izlaže od 1996. (Varaždin, Sisak, Koprivnica, Križevci, Peteranec, Vinkovci, Pečuh), sudjelovao je na više desetaka skupnih izložaba diljem Hrvatske i Europe. Na smotri Drava Art Annale u Koprivnici 2004. osvaja prvu nagradu stručnog žirija te2011. na izložbi Privatnoi javno u Mostaru (BiH) osvaja nagradu za najbolju skulpturu. Izradio je više javnih skulptura, reljefa, slika i medalja koje su postavljene na trgovima i po sakralnim objektima od Križevaca, Rasinje, Širokog Brijega do Kalnika. Sudionik je Land art festivala Slama 2011. godine, a od 2012. više puta izlaže u programu međunarodnog uličnog festivala Cestisd’ Best. Idejni je začetnik i pokretač festivala Granje 2013. godine te od 2014. pokreće i vodi Prvu hrvatsku dječju galeriju. U dva mandata je djelovao i kao član Kulturnog vijeća grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije, zaposlen je u Osnovnoj školi „Vladimir Nazor“ u Križevcima na radnom mjestu ravnatelja. Redoviti je član HDLU-a Varaždin. Igor Brkić ak kipar, prof. likovne kulture F. Galovića 33 48260 Križevci tel. 048/ 711 - 629 gsm. 098 186 29 85 mail; brkaart@gmail.com www.granje.org

56 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
57 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
KUNSTZONE 2022. [priopćenje]

U predvečerjevaraždinsketurističkemanifestacijeŠpancirfest,učetvrtak18.kolovoza,uGalerijuHDLU Varaždin održana je tradicionalna izložba pod nazivom Kunstzone 2022. Otvorenje izložbe u Kuli stražarnici Staroga grada predviđamo u 19 sati.

Sudjeluju: Ljiljana Belavić Kliček, Igor Brkić, Ivana Gabričević, Sandra Horvat, Jasmina Jakopanec, Nedjeljko Krčar, Krunoslav Martinović, Valentina Meštrić, Jurica Mihinjač, Rajko Novak, Veljko Posavec, Mateja Rusak i Sunčanica Tuk. Bit će izloženo 45 slika i skulptura srednjeg i manjeg formata.

Ovo je devetaizložba u2022. godini odukupno 14 planiranih kojuorganizira Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin u svojoj galeriji. Broj posjetitelja koji su pogledali izložbe približava se onom broju od prije pandemije koronavirusa, pa je tako od početka godine do kraja srpnja izložbe pogledalo 2832 posjetitelja, domaćih i iz raznih krajeva svijeta. Izložba Kunstzone prilog je članova HDLU-a Varaždin turističkom događaju Špancirfestu od 2016. godine, prve u vlastitoj galeriji.

Izložba je bila otvorena do 4.9.2022.

58 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Izložba slika Veljka Posavca „…presence“

59 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[priopćenje]

…PRESENCE

U pandemijskim okolnostima vrijeme kao dimenzija definitivno je narušena. Dotada samo prolazni trenuci razvučeni su u neizvjesno, neodređeno i nezavršeno vremensko trajanje. Reperkusije takvih značajnih promjena u umjetničkom stvaralaštvu vidljive su i u promjeni stila, odabiru tema ili tehnika autora. Eksperimentalnost u radu i promjena tehnike vidljive su u recentnom ciklusu slika Veljka Posavca koji uvelike odudara od dosadašnjih op-artovskih radova. Izložena djela izvedena u tehnici ulja na platnu prožeta su fragmentima doživljenih trenutaka kroz prizmu subjektivnog ali ponegdje i objektivnog bilježenja trenutka. Sami motivi slika tretirani su kao kristalno jasna figurativna prisutnost koja prelazi u lirsku apstrakciju, odnosno neprisutnost uz element cijeđenja, kao spona između vremenskih perioda. Tekstura impasta i efekt cijeđenja prisutni na djelima prikladna su vizualna metafora za rastegnuto vremensko trajanje doživljeno za vrijeme pandemije. Trenucima sjećanja zabilježenim na platnima autor ukazuje i na moć sadašnjeg trenutka, često zasjenjenog već proživljenim trenucima ili strepnjom od budućih. Uz to, naglašava i negativni utjecaj digitalnih medija tijekom pandemije te proživljavanje tuđih iskustava i uhvaćenih trenutaka putem posrednika, mobilnog telefona, koji se javlja kao značajan motiv na slikama. Recentan opus nazvan je „…PRESENCE“ zato što prikazuje prisutnost malih proživljenih djelića trenutaka uhvaćenih u relativnosti vremena.

Jelena Petković, kustosica izložbe ***

Veljko Posavec

Veljko Posavec rođen je 17. veljače 1984. u Čakovcu. Diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sveučilišni dodiplomski studij grafike- akademski slikar-grafičar, 6.lipnja 2007. godine, te diplomirao pedagoško-psihološko obrazovanje na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu, 19. srpnja 2007. godine. Živi i radi u Varaždinu.

IZLOŽBE: 2021.Hvar, galerija Orada, 2019. Kunstzone, Varaždin, 2015. Centar svijeta / Projekt Sjeversjeverozapad, palača Sermage_GMV Varaždin, 2013. pobjednici natječaja "Punkufer kreative" Varaždin, 2013. OGLEDALO/OGLEDALCE_Muzej Međimurja Čakovec, 2009. INDIFERENCIJA. Centar za kulturuČakovec,Čakovec,2009.GENERALKONZULATREPUBLIKKROATIEN,Stuttgart, 2007.Nagrađeni diplomanti ALU 2006/2007, ALU, Zagreb, 2006. Inter(aktiv), Studenski centar, Zagreb, 2006. Smotra sveučilišta, Studenski centar, Zagreb, 2006. Grafička radionica dubokog tiska, ALU, Zagreb, 2006. Grafička radionica, Ivanić Grad, 2005. 03. DAAK 2005., Galerija Koprivnica, Koprivnica, 2005. Pasionska baština, Galerija Kristofor Stanković, Zagreb, 2002. Animalizam, Galerija klinike „ZOOE“, Zagreb NAGRADE 2013. pobjednici natječaja "Punkufer kreative" Varaždin, Špancirfest, 2007. Nagrada Akademije likovnih umjetnosti za najuspješnije diplomante 2006/2007, Zagreb, 2005. Posebna pohvala publike, 03. DAAK , Koprivnica

60 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Izložba slika Hrvoja Svaty

„Čuvari grada Varaždina (modna priča)“ [kritički prikaz]

61 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Hrvoje Svaty

ČUVARI GRADA VARAŽDINA (modna priča)

Dok suvremena likovna umjetnost, potaknuta sirovom realnošću, propitkuje bit egzistencije te kod promatrača izaziva gorčinu, Hrvoje Svaty izloženim se djelima izolira od kritičke objektivnosti te nas uvodi u vlastiti imaginarij. Dakle, njegove ilustracije projekcija su osobne estetike, a ne odraz kritičkog osvrtanja na problematiziranu svakodnevicu izazvanu pandemijskim okolnostima, ratom u Ukrajini te otupljivanjem društva na nove informacije. Kako su izložena djela primarno namijenjena modnoj ilustraciji, jedini motiv koji se pojavljuje varijacije su muških i ženskih figura. Te su figure nacrtane u jednom potezu, s lakoćom i naknadno kolorirane intenzivnim bojama. Gomilanjem pozitivnih simbola, poput rumenih stiliziranih anđeoskih oblika, kao glavna tema izloženih ilustracija ističe se „ljubav“. Ona se može interpretirati na brojne načine koje autor ostavlja samom gledatelju i posjetitelju izložbe na izbor. Pored radova na papiru, izložba uključuje i samostojeće prostorne instalacije koje potiču posjetitelje na interakciju te podižu izložbu na bajkovitu razinu.Cijela izložba koncipirana je kao odmak od dnevne rutine te iskorak u iracionalan svijet mašte, prilagođen djetinjoj razigranosti, ali i svima onima koji se tako osjećaju.

***

Životopis

Hrvoje Svaty, rođen je 11. 12. 1995 u Varaždinu. Završio je Srednju strukovnu školu u Varaždinu smjer Likovna umjetnost - modul grafički dizajn s odličnim uspjehom, kao najbolji učenik svoje generacije. Na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci upisao je te 2014. godine smjer Likovna pedagogija, sve module kao što su: slikarstvo, kiparstvo i grafiku. Na petom semestru odlučio se na modul grafika. Tijekom studiranja na trećoj godini uz poticaj profesorice Maje Franković dobio je Rektorovo priznanje za uspješno promoviranje riječkog Sveučilišta. U sklopu Erasmus projekta 2018./2019. četiri mjeseca boravio je u Oviedu, u Španjolskoj, u školi primijenjene umjetnosti gdje je usavršavao i učio nove tehnike tradicionalne grafike. Uz to što je studirao 2019. bio je uključen u projekte kao što su: "Granice" (oslikavanje pothodnika) u sklopuDanakultureuRijeci,audogovorusRiječkom iZagrebačkomlikovnomakademijom sudjelovao je i u projektu "Simulacije".

U svojem petogodišnjem obrazovanju višestruko je nagrađivan. Tri godine za redom osvojio je prvu nagradu za najbolji studenski rad na likovnoj kolonije pod nazivom "Pul Kaštela" i dvije godine za najbolji rad "Ex Tempore". Na Međunarodnom susretu likovnih umjetnika u Čabru osvojio je prvu nagradu za najbolji rad te je rad otkupljen za Ured gradonačelnika. Član je HDLU-a Varaždin

62 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

RAZSTAVA | MOMENTAL–MENTE | ŽIVE SLIKE

Momental–mente Žive slike

29. september–27. november 2022, Moderna galerija +MG

Po izboru kustosa dr. Andreja Medveda bodo na razstavi Momental–mente predstavljenanovejša dela izbranih slikark in slikarjev, ki delujejo predvsem na Slovenskem.

Njihove slike nam razodevajo raznovrstne vzgibe in likovne poetike, ki niso omejene nadoločeno vsebino. Avtorji imajo izrazito subjektiven odnos do barve in svetlobe, skupna pa sta jim avtonomna razporeditev slikarskih znakov na površini slike in ekspresivnost, ki jo dosegajo z različnimi efekti. Z vidika različnih sodobnih umetnostnih praks je upodobitve, ki so nastajale večinoma v času pandemije in socialne osamitve, moč razumeti v smislu vrnitve k sliki kot osrednjemu mediju, delno v luči paradigem, kot jih je uvedel modernizem.

Sodelujočiumetniki:

Suzana Brborović, Nina Čelhar, Matej Čepin, Barbara Drev, Marko Jakše, Staš Kleindienst, Aleksij Kobal, Mitja Konić, Robert Lozar, Ira Marušič, Živko Marušič, Katja Pál, Ivo Prančič, Miha Štrukelj, Maruša Šuštar, Joni Zakonjšek, Nika Zupančič.

63 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
Kustos razstave: Andrej Medved [kritički prikaz]

Izložba slika Abela Brčić “Kako ostati mlad“

kritički prikaz]

64 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[

U okviru Kastafskog kulturnog leta 2022. godine u maloj dvoranskoj crkvi Svete Trojce od 29. IX. do 3. X. održala se izložba korčulanskog akademskog slikara Abela Brčića pod naslovom „Kako ostati mlad“. Izložbu je organizirao Saša Matovina, a otvorio ju je Igor Brešan. Vedre, raspjevane slike ispunile su crkveni prostor u čudnoj sprezi s kamenim baroknim oltarom iz 1781. godine i starim glagoljskimfreskama.Ušavšiuprostor,slikesugarazgalile,unijeleunjeganešto, doduše prolazno, ali životno, veselo i prisno. Nižu se kućice primorskih mjestašca u mnogim varijacijama, ludo naherene, prpošne, bajkovite, kako reče u uvodnoj riječiIgorBrešan:“Tusvekaodajenatrenutakstalo,ni vrime nemanekunaročitu vrijednost, ostavilo je sebi za pravo da uspori i predahne na putu k vječnomu. Sve kao da je uzelo stanku za predah, do neke nove fešte ili turističkog eventa. Kale supuste, kućesuse sabile jednauz drugu, da ih pripeka oli studen ziminebidošle „glave“. Aizabajkovitihkulisa zapravotinja život,pomalo pustinjački, ne mareći naročito za civilizacijske i informatičke dosege.“

Iako sve prolazi i nestaje u vremenu, prave se vrijednosti teško mogu izgubiti. Zato se onaj glagoljski zapis sretno našao s Abelovim slikama.

65 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
66 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
67 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
Izložba slika Ljiljane Belavić Kliček-„Bajke u nama“
[kritički prikaz]

BAJKE U NAMA

Bajkovite ilustracije autorice Ljiljane Belavić Kliček uvode publiku u čudesan i fantastičan svijet u kojem se stvarni likovi i događaji isprepliću s nadnaravnim elementima. Naime, glavni motivi radova poznati su likovi iz omiljenih bajki koje se već dvjestotinjak godina upotrebljavaju kao potentna inspiracija za umjetničko stvaralaštvo. Stoga je autorica prikazala glavne aktere nama dobro poznatih bajki iz djetinjstva kao što su Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić i Grimmove bajke, u tehnici laviranog tuša. Takva crtačka tehnika i lazurni nanosi tuša u boji dodatno doprinose prozračnosti i razigranosti koje dominiraju izloženim radovima. Ilustracije su rezultat dugogodišnjeg likovno-pedagoškog rada autorice tijekom kojeg su se navedene bajke ispričale mnogo puta, ali prvi puta su zabilježene na ovakav način, u vidu ilustracija kakve često prate dječje publikacije za koje je od presudne važnosti imati razigranu imaginaciju i „dječje“ viđenje stvari i pojava koje nas okružuju.

Jelena Petković, kustosica izložbe ***

Ljiljana Belavić Kliček rođena je u Varaždinu 1983. godine.

Osnovnu školu završava u Varaždinskim Toplicama, gdje je u ranom djetinjstvu pokazala afinitet prema likovnoj umjetnosti u svim oblicima – od crteža, slikanja do skulpture, izrade lutaka i kreiranja odjeće.

1997. upisuje se u Školu za tekstil i dizajn, smjer dizajner odjeće i tekstila. 2007. diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, sveučilišni dodiplomski studij smjer Animirani film i novi mediji.

Tokom studija sudjeluje na nekolicini grupnih izložba u gradu Varaždinu i u Varaždinskim Toplicama. Poslije studija fokusira se na ilustraciju, dječju i za potrebe raznih događaja.

Napravila je ilustracije za školski zbornik pjesama i za nekoliko bojanki. Živi u Varaždinskim Toplicama i radi kao učiteljica likovne kulture u osnovnoj školi.

IZLOŽBE:

2022. Toplički art festival, Varaždinske Toplice / 2022. Kunstzone, Varaždin / 2021. HDLU recent, Varaždin / 2021. Kunstzone, Varaždin / 2021. Izložba novih članova HDLU, Varaždin

68 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Vladimir Gašparić Gapa-Zapisi iz dnevnika jednog vulkana

kritički prikaz]

69 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[

VLADIMIR GAŠPARIĆ GAPA

Zapisi iz dnevnika jednog vulkana

Izložena djela Vladimira Gašparića Gape inspirirana su najvišom samostojećom uzvisinom i golemom vulkanskom nakupinom, Kilimandžarom. Autor izražava osobni doživljaj snage spomenutog vulkanskog oblika skulpturalnim i slikarskim zapisima, odnosno kroz dva međusobno nadopunjavajuća likovna izričaja. Dok skulpture omogućuju interpretaciju doživljaja pomoću trodimenzionalne oblikovne forme, monokromne slike isti motiv sažimaju na dvodimenzionalnu površinu. Pokrenuti skulpturalnioblicinadograđivanisublagimdoticanjem zaobljenihplohate takvim pristupomkonkavno i konveksno postaju jednako važni. Kolažiranjem distorzije dobiva se pokrenuti oblik, odnosno vizualni opis pokreta ivremena. Srebrne aluminijske fasete suprotstavljajuse plavoj,izgrebenoj nijansikamena lapis lazuli što doprinosi doživljaju skulpturalne koloracije. Iako dodatna dimenzija omogućuje skulpturama konkretno uključivanje u okoliš, čime se lakše definira međuodnos vulkana i prostora, autor sličan pristup koristi pri formiranju piktogramskih zapisa. Horizontalni i vertikalni sustavi, sačinjeni od maksimalno reduciranih apstraktnih oblika ovdje se nalaze u službi zabilježbe pokreta. Konstruiranjem raspršenih slikarskih formi umjetnik ponovo opisuje dekonstrukciju te tako doprinosi aktualizaciji suvremenog koncepta. Može se zaključiti da autor, svođenjem suštine slike na osnovni minimum, daje bogat vizualni i izražajni doživljaj te dočarava punu snagu spomenutog geološkog oblika.

Klara Macolić Kuparić

Vladimir Gašparić - Gapa rođen je 25. kolovoza 1951. u Hodošanu kraj Čakovca. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Varaždinu, gdje živi. Studirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1970 - 1975), a diplomirao je u klasi prof. V. Michielija. Po završetku studija radio je u Majstorskoj radionici prof. Sabolića. Studijski je boravio u Italiji, Švedskoj, Austriji i SR Njemačkoj. Djela Vladimira Gašparića - Gape nalaze se u Galeriji starih i novih majstora u Varaždinu, Muzeju Ptuja, Museum St. Wendel, te u privatnim zbirkama u zemlji i inozemstvu, kao i u javnim prostorima Zagreba, Varaždina, Čakovca, Ličkog Osika, Labina, Rovinja, Lendave, Dreicha, Nantesa, Sibhultta, Nanio-Pietra, St. Wendela. O umjetničkom radu Vladimira Gašparića - Gape napisana je i objavljena monografija autora Ive Šimata - Banova u izdanju Grafičkog zavoda Hrvatske -Biblioteka "Prizma". Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja. Član je HDLU-a Varaždin.

SAMOSTALNE IZLOŽBE 1981. - Varaždin, Srednjoškolski centar «Gabrijel Santo»; Varaždin, Gradska galerija, 1982. - Čakovec, Muzej Međimurja, 1985. - Zagreb, Umjetnički paviljon, 1986.-Varaždin, Gradska galerija; Beograd, Umetnički paviljon «Cvijeta Zuzorić» ; Ptuj, Razstavni paviljon «Dušana Kvedera» ; Zagreb, Galerija Međunarodnog slavenskog centra Hrvatske - Slavistička škola u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1988. - St. Wendel, Galerija „Pfeifer“, 1989. - Dreich, Burgerhaus, 1990.Zagreb, Galerija „Forum“, 1991. - Zagreb, Galerija „CEKAO” München; Galerie Meneghello, 1997.Zagreb, Galerija „Grubić”, 1998. - Zagreb, MGC „Klovičevi dvori”, 1999. - Varaždin, Gradski muzej Varaždin , 2011. - Rijeka, Galerija „Kortil”. Od 1976. Godine izlagao je na preko 150 skupnih i natječajnih izložbi u zemlji i inozemstvu.

70 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
***

Godišnja izložba radova članova HDLU Varaždin

kritički prikaz]

71 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.
[

Otvorenje izložbe predvidjeli smo u četvrtak 8. prosinca u 18 sati.

Izlažu autori: Nenad Opačić, Wanda Tudja Strahonja, , Dražen Pavlović, Igor Brkić, Ivana Gabričević, Velimir Ivezić, Jasmina Jakopnec, Ljiljana Belavić Kliček, Željko Prstec, Monika Rusak, Nedjeljko Klarić , Jurica Mihinjač, Sandra Horvat, Branko Bobić, Sunčanica Tuk, Valentina Meštrić, Živko Toplak, Krunoslav Martinović, Darwin Butković, Rajko Novak, Dražen Eisenbeisser i Nedjeljko Krčar.

Izložba je otvorena do 22. siječnja 2023.

72 REFLEKSIJE – revija za likovne umjetnosti ◆ BROJ 5 /2022.

Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.