-\to€
PINKLEC
Rijei uredni5tva
SadrZaj
Veliki i mali, ditatelji i ditateljice! Raduje nas ponovni susret s vama u na5em i vaSem ,,Pinklecu"! Iako smo vei pri kraju ove Skolske godine, opet se susre6emo u nalem Skolskom listu. Nadamo se da vam je ova Skolska godina bila uspje5na, zabavna i puna raznrh aktivnosti i dogodov5tina. Ove Skolske godine u na5oj Skoli bilo je mnogo dogaclaja, uspjeha i udenidkih radova koji su zavrijedili da ostanu negdje zabiljeLenr i zapam(eni. Neke od njih odludili smo ovjekovjediti u novom broju na5eg Skolskog
Rijed
ve6 vas pustiti da se sami prepustite, ali i prisjetite
TERENSKA NASTAVA U VARAZDINU VJERONAUK
uredni5tva............... IMPRESUM RIJEa RAVNATELJTCE ............
..................2 ..................2 ............................3 Zupanijsko strudno vije6e ravrrateija osnovnih Skola ..................4 ..........4 Gradnja nije stala ................-5 NASI PRVASICT ............... .........................6 Razgovor s povodom ...........6 Oprostili smo se od naie kuharice Nevenke Polaganje kainena temeljca za kapelicu u Kudanu Gornjem.......7 TECAJ INFORMATIKEZAODRASLE.. ..,.....,....1 ...........................8 KERAMTaARSKA GRUPA........
SEKCIJA: ESTETSKO UREDENJE UPORABNIH
PREDMETA OSLIKAVANJE STAKLA YEZILJE dasopisa. CVJEdARSKA GRUPA,... Nadamo se da 6ete luLivati u dru5tvu treleg GRUPA LJEKOVITO BILJE .......... broja nadeg ,,Pinkleca", pa ne iemo viSe duljiti, MORAM Lt PROBATI BAs SVE? svega Sto nam
je ovu godinu udinilo zabavnom i PRIRODA...
groblja .......11 SKOLAUPRIRODTNARABU... .......................12 ................12 BILI SMO U ZAGREBU ...............13 DANI KRUHA.................. ............I3 VARAZDINSKE TOPLICE
IMPRESUM PINKLEC, broj 3, svibanj 2009. List udenika VII. osnovne Skole VaraZdin. Izlazijednom godiSnje.
ADRESA UREDNISTVA: VaraZdinska Ku6an Donji, 42 000 YaraLdrn
13 1,
IZDAVAe : VII. osnovna Skola VaraZdin ODGOVORNA UREDNICA: Ivana Kobal, uditeljica engleskog jezlka GLAVNA UREDNICA: Ana Mr1atovi6,7 .a UREDNISTVO: Sara Fri5di6,J.a Laura Palazan,T.a Mateja Sokol, 7.a
LIKOVNO-GRAFIEKA SAVJETNICA
:
Nevenka Dakulovid, uditeljica likovne kulture
LEKTOR: Maj a Soldatek, knj iZnidarka
OBLIKOVANJE NASLOVNICE: Ljiljana Bzik, Ivana Kobal SLIKA S NASLOVNICE: Aleksandar Zagorec PRIPREMA: Marko Markad TISAK: Elektrostroj arska 5ko1a YaraLdin
Tko smo mi? Theatergruppe Schmetterling...............................14 ..............14 OLIMPIJSKI DAN............ STANOVNISTVO ZAVI.AJA: BROJ U.ENIKAVII. OS
..vARAzDrN
...............20
POPULACIJSKA POLITIKA 8.a i 8.b ra2reda.........................20 ....................21 Folklorna grupa........."." POSJET HIDROELEKTRANI
VARAZDIN
.......21
]NTERLIBER I PRIRODOSLOVNI MU28J........,.,.......,.......,2 I
\
araZdinbleg
Tehnic'ke aktrvnosti D-1er o jka iz Skotske Savate
brrks
s\ ET\ POT\ RD.\. .
ikolu............ \OCK\ . .. ........ >rnrrt::1 l nrLt.iec;inte iz bitrlosije
\laikare zauzele DIEC.T\ POl Zr.rpanil.k.r
...............21 .........................22 ........................22 ...............,.22 .......................23 .........23 .......................23 .........21
DRZ\\ \O \\T.IEC\\.IE IZ ]\FOR\1\TIKE ..... .,... .,...25 . . .. .l5 Krizizpr.rrt:::i .....
. S\.\\\S\\\T]EC\\]i Skt.,lapiir.11rr-,.
Sponr
.l5
IPISTIG\LC\
pr',r:i-.ii-. B icikli trir E\GLISH P\GE St \-alentLn: . D.,. Sr_qurntr u
]6
t-
lS
.
I
S
..,. ...]9 .....................29 .........29 Fintl the ,,.. \,T.i ........................30 DEL TSCHE SEITE .......30 Ein Inter,, rr',,,. rri E]ena]........... Interurir nrit Jer Schu1direktorin............................. .. ............30 . .........30 \leiir Zin::rer...................
Z\B \\ \A STRANICA.
NAKLADA:
REBL St Yicer i.......,..
300 primjeraka
\bJna
)
-
................11
Razgledavanje varaZdinskih crkava i
lijepom. UZivajte!!!
CIJENA: 10 kn
..................8 ..........,...."8 ......................9 ................9 .......................9 .....................10
premeta1jka............ R]JESI KRIZALJKU Osmosmjerka
........3I .. ......31 ........31 . .....31
.......3I .......31
PINKLEC
RIJEC RAVNATELJICE
hrana, odje6a itd'
Vremena su se promijenila i ne mislim da se treba vra6ati na staro. No, gdje je poveznica, nit koja je bila vaLta u vrijeme na5ih djedova i baka, i jo5 puno ranije, avaLna je i sada?
Od doba pe6ine pa do danas vjerojatno je dovjek Zelio stvoriti takve uvjete Livota da ima dim vi5e mira, ljubavi i sreie. To je nit koja povezuje. Skolska godina brzo se pribliZila gotovo samom kraju. Redje, da i u ovom broju kaZem koju rijed svima vama koji 6ete ditati naS,,Pinklec".
Dragi udenici, mogu vam pridati o tome kako treba uditi, biti dobar, lijepo se pona5ati, kako je ova godina protekla ovako i onako, i tako dalje i tako dalje... Nije da se o tome nema Sto reii, ali odabrala sam jednu uvijek prisutnu
temu-miriljubav.
JoS prije ne tako mnogo vremena ljudima je osnovna misao i preokupacija bila kako zadovoljiti one najosnovnije potrebe se, obu6i
i
-
nahraniti obuti, imati tekuiu vodu
u kuii i van ku6e, imati pristojan stan. Roditelii i danas o svemu tome
po
Zagorjt,jer mu je to bilo zarimar4e, da je bio manje sretan nego ja, ili to Sto je moja majka pjeladila do Skole sat vremena da je voljela iii u Skolu manje nego dana5nji daci koji ne mogu ni zamisliti takvo putovanje do Skole?
Znad li pomno odabran kruh uz jo5 kojekakva peciva za dorudak da
nije im lako. Kriza
Sezdesetak, sedamdesetak
Znadi li sav na5 materijalni napredak da imamo vi5e ljubavi,
i
godina, zrra(i unatrag
dvije
generacije, ljudima je bila dostatna jedna kuhinja za njlh desetak, desto i vi5e dlanova obitelji, jedno ognji5te u kojem je pucketala vatra, skromna odje6a i hrana; Zivjelo se s mirisom
i
marve, pje5adilo do Skole sat vremena i viSe. i nitko nije pritom govorio o obespravljenom i jadnom dovjeku ili djetetu... staja
na slami i zidao kru5ne pedi
smo sretniji od djece kojima je majka ispekla svjeZi, mirisni kruh, a ona ga gladna dodekala?
moraju brinuti ie.
Pred
Svakim danom stvara.ju se nove nove okolnosti Zivota i ni najluda malta vjerojatno ne moZe naslutiti gdje je tome kraj za generaciju ili dvije, a kamoli jo5 dalje. No, Zelja da osjeiamo mir, ljubav i da budemo sretni ne mijenja se. Znadili to Sto je moj djed spavao
i
Danas...u uglavnom velikim kuiama jedva da ima ljudi - troje, detvero dlanova obitelji u vi5e soba nego 5to je njih, pravog ognji5ta gotovo i nema, ako imamo pun ormar odje6e i vi5e pari obuie ipak nam se dini da nemamo Sto obuii ni
obuti...O Zivotinjama
i
suZivotu da
ne govorimo.
Roditelji svoju djecu
danas
uglavnom dovoze pred Skolske stube, a djeca znajt napamet svoja prava... Ljudi u dana5nje vrijeme sigurno Live u boljim uvjetima i lagodnije,
barem Sto se tide podmirenja osnovnih Zivotnih potreba kao Sto su
mira i veselja?
Pozivam vas na mir.
Bez obzira Sto imamo puno vi5e
u materijalnom smislu nego
nekad,
dini se da svi osjeiamo sve manje
MoZemo izabrati do6i u dnevnu sobu kad nam dode gost, ma tko on bio, a mi smo za radunalom, jer smo svjesni daje svaki Zivi dovjek vredniji i od najsavr5enijeg stroja. MoZemo izabirati kako 6emo se - hoiemo li odabrati mirno s prihva6anjem se odnositi prema
osje6ati
i
prijateljima, dlanovima obitelji, uditelj ima ili krritizir ati, traLiti mane, nedostatke i svoja prava.
MoZemo izabrati voditi raduna o onima kojih se tidu na5i postupci, nloliti trud, promiSlj ati. MoZemo izabratimisliti o ljudima dobro, a zaobili mane, jer tko ih nema?
MoZemo izabrati izvlaijrti iz sebe najbolje, a ne kritizerstvo, negativizam i vjeditu kritiku nekoga i nedega. MoZemo izabrati manje prava, a vi5e ispunjenja na5ih obyeza.
MoZemo izabrati prihvaianje i kad smo povrijetleni i kad smo tuZni
jer poslije lijepih trenutaka dolaze manje lijepi i tako uvijek. VaZno je da mi to znamo
i da se ne ljutimo
na
Zivot kada na red doTaze oni manje
Zaista se ne trebamo vradati lijepi i vjerojatno bi meni i svima To je jedini put k .
unatrag
jako nedostajalo neko materijalno
vi5e sreie i
vi5e ljubavi. To je jedini put da uz vi5e blagostanja ne osjeiamo i vi5e
dobro na koje smo navikli da nam ga netko iznenada oduzme.
nemira i vi5e otudenosti.
materijalna dobra nemaju veze
Mislim da se ne treba vra6ati u pro5lost, ali iz nje treba uditi. Mislim
Ali isto tako je sigurno da s
mirom, ljubavlju i sreiom dovjeka. Ono 5to je povezivalo i dovjeka
koji je objedovao samo Zgance
i nas
koji uglavnom blagujemo kompletan rudak je osjeiaj prihva6enosti i mira. Osjeiaj koji je zajedniiki na5im precima koji su Zivjeli u maloj ku6ici prihvaiajuii jedni druge, a desto i Zivotinje, je taj da se svatko u svojoj ku6i Zeli osje6ati spokojno, smireno i sretno.
da
je
dovjek pro5losti, tjeran silom
i
borbe za goli Zivot vi5e razmi5ljao
zato bio malo sretniji od
nas.
Danas, Lived bez neprekidne najosnovnijim Zivotnim potrebama, kao da smo se uljuljali u dobro misle6i pokatkad da je zadovoljenje na5ih potreba i ieljica
brige o
bogomdano, pa manje mislimo o sebi i jedni o drugima. Svojim izborom moZemo to
Dragi udenici, doZivljavate ono 5to odabirete doZivljavati. Ista okolnost,
promijeniti.
a kao Sto vidimo u primjerima iz pro5losti - dak i mnogo lo5ija, moZe
promiSljanje o va5im postupcima u kojima 6e uvijek biti mjesta za yas i
biti sretna okolnost
ako
ju prihvatimo svoj mir
i ako smo sposobni pronaii
i
manje mira. MoZemo to promijeniti. Uvijek moZemo izabirati.
Stoga -
pozivam vas
na
za drugoga. VaSa ravnateljica
bez obzira na tu okolnost.
3
I
PTNKLEC
Zupanijsko struino vijeie ravnatelja osnovnih Skola VII. osnovnoj Skoli YaraLdin' Odazvali su se ravnatelji iz cijele Zupanije' SadrZaj rada bio je vrlo interesantan. Na podetku rada prisutnima se obratila ravnateljica na5e Skole te pozdravila sve ravnatelje. Sjednicuje vodila voditeljica Zupanijskog strudnog vije6a gospoda Karmen Hans-Jal5ovec. Sjednica je zavr5ila sa dosta novih OdrZano
je
11. prosinca u
smjernica u daljnjem radu te ugodnom raspoloZenju'
Ljiljana Bzik
planu.
Gradnja nije stala
Dvorana
je
o buduinosti za koju ie sigurno
trebati pridekati dok ne Prode
velidine okil
knza.
650 detvornih metara, s malim
tribinama za oko 150 predviclenim Prostorom za pokretne tribine koje se kasnije mogu ugraditi, stubi5tem za tlaz na tribine rzYana i iz stare dvorane te komPletnom osoba.
Zahvaljuju6i razumijevanju Grada i Upravnog odjela za obrazovanje
i
znanost Grada
VaraZdina gradnja
5kole, unatod nije stala.
VII.
krizi i
osnovne
recesiji,
2.
prosinca 2008. godine potpisan je ugovor izmedu Hidroinga, VII. osnovne Skole VaraZdin i Grada VaraZdina
o gradnji
Skolske
SPortske
dvorane.
Nakon ponuda Pristiglih Po raspisanom natjedaju iz tvrtki
opremom. Uz dvoranu nalaze se i svladionice i sanitarni prostori koji su predvideni zaPro5irenje u slijede6oj adaptaci.ii i dogradnj i, koja bi prema projektu rz 2006. trebala biti i posljednja. U toj, buduioj fazi dogradnje Skola ie dobiti joS jedan prostrani ulaz sa zapadne strane dok 6e uredi biti premjesteni, a takoder 6e se na sjevernom dijelu stare dvorane sagraditi jo5 sanitarnih i drugih prostora koji ie tada biti u sklopu novosagradene dvorane. Na katu stare dvorane predvidena je gradnja jo5
nekoliko udionica. Eto, uz osjedaj zadovoljsn'a
Hidroing d.d., Meteor r Zagorle Tehnobeton d.d', na Sto gradnja nove d.o.o.
javnom otvaranju 11. studenog 2008. godine izabrana je najpovoljnija Ponuda tvrtke Hidroing d.d. tz VaraZdina. Tako ie zapodela jo5 jedna
faza gradnje Predvidena
projektima
tz
u
2006. godine
izradenima u tvrtki Arhia d'o.o. tz YaruLdtna, diji inZenjeri kao Nadzorni organ Prate gradnju koja se, zasad, odvija Prema
dvorane
napreduje. malo smo maitali
i
Djecu udimo da
treba
biti zadovoljan onim Sto se ima. tako da smo i mi zasad zadovoljni Sto 6emo uskoro imati prekrasnu dvoranu za potrebe udenika
(e u
i
mjeStana, Sto
jednosmjenskoj nastavi
sigurno olak5ati organizaciju
i
izvoctenje nastave tjelesnozdravstvene kulture. lJz zahvalu svima koji su sudjelovali i joS sudjelujLr u ostvarenju ovo-u proiekta. zar riit iemo or-aj napis sll Zeljonr da nar-u je ito r iie claka. kako br ir-r-tao tko r jeZbati u clr otani. te c1a or e hjepe Prostore kad ih s pocetkom (koiske -sodine 2009.1 2010. Podnemo koristiti.
popunimo zanimljivim
i
korisnim sportsko - rekreativnim aktivnostima kako udenika tako i mje5tana. RLrZa Ler
atii
R
/r?wl\
PINKLEC
W
Y ' -Y xeSr pnveSrcl
Na podetku ove Skolske godine naia je Skola Sirom otvorila vrata udenicima prvih razreda. Dvadeset i detvero nasmijanih lica u51o je u Skolsku zgradu. Dvanaest ih se nallo u I.a i dvanaest u I.b razredt. Toj je priredbi nazodio i varaZdinski gradonadelnik dr. Ivan iehok. Onje pozdravio udenike prvihrazreda i njihove roditelje. Prva5iiima je zalelio puno uspjeha u njihovom upravo zapodetom Skolovanju. Poslije toga im je podijelio Zute prsluke koji bi ih trebali udiniti sigurnijima u prometu. Udenici su prsluke prihvatili sa zanimanjem i zahvalnoS6u.
Udenici I.Arazreda PRVI RED
Udenici
Antonio Kobal, Mislav Jakopic, Valentina Juran, Sara Kereti6, Tin Krklec, Adela Jurdii, Ella Skupnjak. DRUGI RED
Ivan Vitkovi6, Tea Vitkovi6, Fran Bobnjari6, Julia Cikad, Nives Ku56er.
RAZREDNICA: Tanja Soldatek
l.B
razreda
PRVI RED
Roko Lesidar, Marta Kedkan, Matija TeZadki, Ines Islami-Kovadii, Tomislav Vidovi6, Antonela Bogovi6 DRUGI RED Nola Skvorc, Roman Mi5ak, Ena Kocijan, Petar Mi5ak, Lucija Laba5, Petar Levatii RAZREDNICA: DraZenka Skupnjak
@1k
Vl' 'rl, :l)
-
,
l
I *. rt'
Ella Skupnjak. Nives Ku56er, 1.a
La
_
'l* ,.3!
Sara Kereti6. 1.a
Petar Levati6, 1.b
-
Ena Kocijan, l.b
-::
)s&\ \l\ \T \g
a clugotrajnim radom rezultati
bilo dosta teiko upisati u Uditeljsku
Razgovor s povodom
5ko1u. Nakon toga upisao sam studij povijesti i geograflje. Kada je zapoiela VaSa ljubav prema povijesti?
Moja ljubav Prema Povijesti zapo(elajeu osnovnoj Skoli, a prenio mi ju je moj uditelj koji je vrlo lijepo i kvalitetno predavao povijest. Pridao nam je latinske Poslovice, Pr1& iz povijesti i druge zanimljive stvari.
Sto Vam se najvi5e svidalo u
1.
sijednja 2008. godine na5u Skolu napustio je uditelj Gabrijel
Najvi5e mi se svidjelo 5to sam bio vrlo lijepo prihvaien od naslavnog i nenastavnog osoblja, kao i od udenika i od roditelja. Od prvog dana sam se
Meinaril,no sje6amo. Odludili smo saznati Sto on radi nakon odlasku u mirovinu u svoje slobodno vrijeme, te kako mu je bilo prije odlaska u mirovinu.
tu ugodno osje6ao.
U kojim ste sve Skolama radili na kojim radnim mjestima?
Koliko ste dugo radili u na5oj Bkoli?
U
V[.
u Osnovnoj Skoli
godina.
zatim
u
OS
Je li Vam ljeP5e biti ravnatelj ili uiitelj? Zadto? Daleko ljep5e je biti uditelj. Kao prvo, to je neposredan rad s djecom, a to je nezaboravan doZivljaj u Zivotu. Ako ne voliS djecu, ne moZe5 to
drugi
i
zemljopisa tako da sam Predavao oba predmeta. Osim toga Predavao sam i tehnidki odgoj, a godinama sam vodio sportske gruPe- nogomet' rukomet, stolni tenis.
Postati
uiitelj? Odmalena sam imao sklonosti prema tom zanimanju, a tada se 6
Sto
je bilo posebno
se
Kako se osjedate nakon odlaska u mirovinu? Svoi Zivot sam nakon odlaska u
za (kolu.
Zalto ste se odluiili
sedam godina u
OS VaraZdin.
vodenje i pedago5ke norrne rada, a s druge strane i flnancijsko poslovanje. U moje vrijeme Skola je radila na budZetskom sistemu, tj. svake su se godine ugovarala fi.nancijska sredstva
predmet osim Povijesti? Po struci sam uditelj Povijesti
a
radilo o organizac\jiiz gospodarstveno- privrednog sistema. Na kraju sam 14 godina radio u VII.
mora se dobro Poznavati Pedago5ko
koji
Bi5kupcu,
iskustvojer
odradio sam dva mandata. Doiao sam s odredenim iskustvom jer sam dotad vei radio na rukovodedim mjestima, a i dobro sam poznavao druStvenopolitidke prilike. Na mjestu ravnatelja
Predavali
t
ZuPaniji,
Osnovnoj Skoli Strigovo,
poduze6uVarkom,
VaraZdin koja se tadazvala Osnovna Skola bra6e Vidovi6. Kao ravnatelj
li
Onrostili smo se od na'Se kuharice Nevenke
pa u Osnovnoj Skoli Cestica. Osam godina radio sam u III. OS VaraZdin
iskustvo?
Jeste
i
Ana Mijatovi6, 7.a
je Radoboj, u
Krapinsko-zagorskoj
dula sam da ste osam godina radili kao ravnatelj. U kojoj Skoli ste radili i kakvo ie to za Vas bilo
odraditi.
izi-erati. Treba raditi na takav nadin da clijete vicli poiten odnos prema radu i
Prvo radno mjesto bilo
OS VaraZdin radio sam 14
Bio sam ravnatelj u III.
Prije sve-oa morai voljeti djecu. Ako u tom cijetetu vidii dovjeka koji u tebe gieda s Povjererlem. ti ne smijei biti taj koji ie to povjerenje
prema sebi.
na5oj Skoli?
mi ga se jo5 uvijek rado
su
neizostavni. Radite iskreno. poltencl, ljudski, poitujte drugoga. Samo tako se moZe uspjeti. Sve ostalo nije niita. Koji bi savjet dali osobama koje bi Zeljele postati uditelji?
mirovinu uredio tako da svaki dan
imam nekakvu aktivnost. Imam veliko dvori5te, kuiu
i
vo6njak,
Sto
iziskuie rad. Nedostaje li Vam VaS Posao?
U podetku mi je bilo stra5no. Ujutro sam se dizao, tzimao torbu i knjige kao da idem na Posao' a1i sam onda shvatio da je to gotovo. eime se bavite i kako Provodite dane u mirovini?
Bavim se kuiom i oku6nicom te svojim vodnjakom gdje uvijek ima posla. Predsjednik sam Hrvatskog autokluba Yaraldin, dio aktivnosti obna5am i u Mjesnom odboru i u svojoj lkvatskoj narodnoj stranci. Godinu i pol radio sam na istraZivanju
pro5losti postanka
i
rada HAK-a
VaraZdin.
Sto bist"
poruiili svojim biv5im
uienicima?
Biv5im udenicima
Porudujem:
udite redovito, budite po5teni ljudi, trudite se, postignite 5to vi5e znanja,
Uz razgovor, prisje6anje na Pro5le clane, stol prepun delicija i pokoju prikrivenu suzu mi, zaposlenici VII'
OS VaraZdin, oprostili smo se
4.
ViI. 2008. godine od na(e kuharice Nevenke Novak ili kraie tete Nene.
Gledali smo u
Skolsku
Spomenicu da vidimo kad je do5la u Skolu raditi teta Nena. Te davne 1967.g., kad mnogi zaPoslenici nisu bili ni rodeni, u Skolu je doSla djevojka Nevenka i tu ostala cijeli svoj radni vijek. Razveseljavala je generacije udenika, ali i nas zaPoslene, svojim
devetnaestogodiSqa
riietom, rizibizijem, mahunama i ostalim hnim jelima. Znala nas je razveseliti Struklima, zlevkom, makadima i drugim specijalitetima' Uvijek je rado spravljala razna jela i tako punu 41 godinu kadaje oti5la u zasluZenu mirovinu. Teta Nena hvalaVam za sva Vaia flna jela, za sav Vai trud. za svaku li jepu rijed. UZivajte jo( dr-rgo zdrava u mirovini jer ste Vi to zasluTili.
Udenici
i
zaPoslerlici
\'II.
OS
VaraZdin
Juliiana Petrina
-{*) rm.
; temeljca za kapelicu u Kuianu Gornjem Ublizini nogometnog terena NK Udarnik, 27. ntlna 2008. poloZen je kamen temeljac za bldu1u kapelicu u Kudanu Gonjem.
Dogatlaju
sjednica
je prethodila
kojoj su
svedana
prisustvovali
gradonadelnik Ivan iehok, veledasni Karlo Koradevid, gospodin Goran Juki6, predsjednik Sporlskih udruga
grada YaraLdina, dlanovi Mjesnog odbora Kudana Gornjeg i neki mjeStani.
Sjednicu je vodio predsjednik Mjesnog odbora Kudana Gornjeg Josip Stanek. Dr. Ivan dehok sa nekoliko rijedi
obratio se mjeitanima.
Nakon zavrietka
sastanka
prisutni su se podastili na prigodnom domjenku. Nakon toga mje5tani i gosti izaSli su na zemlji5te pokraj terena NK Udarnik. Kod polaganja kamena temeljca nastupali su na5i Skolarci: Goran Cikad i Karlo Kipa prigodnom recitacijom. Citavu svedanost predvodio je veledasni Karlo Koradevi6.
TECAJ INFORMATIKE ZA ODRASLE U razdoblju od 9. do 16. oLujka 2009. godine u
VII. osnovnoj
Skoli
YaraLdin odri,ao se tedaj informatike za odrasle kojeg je organizirao grad Yaraidin, a Skola je ustupila prostor
(informatidku udionicu) i predavada,
uditeljicu informatike. Tedaj je trajao
Sest dana,
odnosno osamnaest
sati, a prisustvovalo je trinaestero polaznika. Program je bio svladati osnove koriStenja informacijske
tehnologije, odnosno kori5tenje
radunala u svakodnevnom Zivotu. Tako su polaznici naudili kreirati,
preimenovati
i
brisati mape i
dokumente, pohraniti ih u memoriju
radunala ili na drugim medijima, pisati i oblikovati tekst u Microsoft
Word-u, pretraLivati Internet, potrebne sadrZaje pohraniti te
Kad se sve to zavr5ilo mjeitani su i51i na misu u dru5tveni dom u Kudanu Gornjem. Na misi je nastupio ansambl Orfiii iz YII. osnovne Skole VaraZdin.
Misa
se trebala
kratka humoristidna predstava, zatim
je
a
nastupila zabavna glazba
i nastalo je veselje. Ljudi su ku5ali domade kolade koje su ispekle mje5tanke, razgledali prigodnu
odrlati na mjestu
dogadaja, no ditavu svedanost malo je pokvarila sitna dosadna ki5ica. Kad je misa zavr5ila bila je jedna
primiti i poslati elektronidku po5tu. Posljednji dan te(,aja, 16. oZujka
izloLbu starih predmeta i pogledali kratku pokaznu vjeZbu vatrogasaca DVD-a Kudan Gornji. Mafiin Levati6. VI.a
polaznicima tedaja urudio Priznanja o pohadanju ovog tedaja.
2009., doSaoje i gradonadelnik grada
Yarai.dina, dr. sc. Ivan
iehok , te
Jasna Crndec
PINKLEC
OSLIKAVANJE STAKLA
KERAMIEARSKA SEKCIJA: GRUPA
ESTETSKO UREDENJE UPORABNIH PREDMETA Sekcija,,Estetsko uredenje uporabnih predmeta" u naSoj Skoli postoj i vei drugu godinu.
Odvija se ponedjeljkom
Od ove Skolske
godine zadrtgrt udenidku ,,PINKLEC" ukljudena je i keramidarska grupa Pod vodstvom uditeljice Karmele
7.
sat. Trenutno ima Pet stalnih dlanova, udenice: Mateja Sokol, Martina Tu5ek i Laura Palazari iz sedmog tazreda,
NaKa grupa
radi od
ove
Skolske godine u okviru udenidke
zadrtge ,,PINKLEC". Ima nas te Ivana Sokol i Iva Novak OZinger. Ima nas samo iz petog razreda koje vodi oko desetak. Voditeljice su nam gospoda Helena Vidovii i Sestero, ali smo marljivi i nastavnica Vedrana Sabol. U radionici izradujemo uditeljica Mirjana Belo5evi6, a vrijedni. Mi smo udenici 6.a i 6.b razreda: Lucija Medved, ukrasne predmete kao Sto su sada Mariia SkoruPan.
Erika Milovec, Anica JuriSii, narukvice, ogrlice i nau5nice Tomislav Cukor, Matija od fimo mase i Perla. Gotii i Helena Simuni6. Postupak tzradej zaPodinje Svaka nova aktivnost je te5ka, ali se nama ova nije dinila baS takvom. Zamrsltte, podeli smo mijesiti glinu. Da bi se od gline naPravili
U
grupi oslikavamo razne staklene predmete. Na njima crtamo: cvije6e, voie, Zivotinje
i liude. Zablagdane na staklu se pronadu i prigodni motivi.
lijepi i uporabni Predmeti,
morate upoznati materijal s kojim radite. Nama je to do sada po51o za rukom. NaSi su sastanci uvijek vedri i veseli
oblikovanjem mase u Zeljene i nikad nam nije dosadno. oblike, zatim to stavljamo na Sastajemo se utorkom 1. pedenje. Kada se isPeku Perle sat. Do sada smo sudjelovali stavljamo na konac. Prva rzloLba i Prodaja bila samo na naSim Skolskim Za BoLiC, smo organizirali tu sajmu sigurno je ali_ boZi6nom na prodajama, u Skoli prodajnu tzloLbu. Za novac koji ne6emo stati. Zelja nam je gdje smo prodali na naSe smo skupili kupili smo Potreban da nas se jo5 dugo sje6aju Po zadovoljstvo gotovo sve 5to naSim originalnim idejama. smo izradili. SljedeiaProdaj a pribor i materijal za oslikavanje Pozdrav svima od mladih biti 6e zaDan 5ko1e. Cekamo stakla. Veselimo se svakom satu keramidara! vas ! na5e grupe, jer volimo crtati, a Anica Juri5i6, 6.a Lucija Medved, 6.a
Mateja Sokol, 7.a
na5a ma5ta moZe uistinu sva5ta.
Stella Perii. 3.b
N{iia Foclor, 3.b
PINKLEC
YEZILJE' dlanice smo
vezilja.
CVJEEARSKA
GRUPA
GRUPA I ove
LJEKOVITO BILJE
U grupi nas ima desetak. Skolske sodine Baka Dragica nas udi 2008./2009. na naSoj Skoli vesti, tj. heklati. Predvodi djeluje cvje6arska grupa.
nas uditeljica Aleksandra Voditeljica je vjerouditeljica Hrastovec. Sastajemo se Anita Cesar. Djelujemo u okviru Udenidke zadruge naie Skole. svake srijede u 16 sati. Uz Imamo ukupno 14 dlanova. heklanje se zabavljamo i Na grupi udimo kako nikad nam nije dosadno. cvije6em uljep5ati naSe
Ove godine su nam do5le i nove dlanice tz 3.
razreda. One ude tek podetnidke vje5tine pa im mi, malo starije i iskusnije
dlanice,
\z pomoi bake
okruZenje. Sadili smo sobno cvijeie u tegle, razmnoZavali smo pelargonije pomodu izboja s nekoliko listova. Mijenjali smo zemlju i presadivali cvijeie u ve6e posude. Okopavali smo Zivicu ispred Skole i sadili nove sadnice zazelen:u ogradu ispred
Mi
smo udenici 4.a i 4.b razreda r polazimo grupu
,,Ljekovito bilje" koja je od ove godine u udenidkoj ..PINKLEC". zadrtzi
Zajedno
sa
uditeljicom
Marijom Skorupan i
ravnateljicom RuZom Levati1,, 17. oiujka 2009. godine i51i smo u Sumu
brati koprive. Dok
smo
kopriva raznoliko
Setali Sumom, osim
nabrali smo
i
cvije6e. Bilo je tu puno Nabavili smo nekoliko divljeg luka i mahovine. komada alata za rad u Ravnateljica 5ko1e, koja cvjetnjaku. Rad na5e grupe pomogli s'u i sponzori. puno zua o ljekovitom na5e Skole.
Poklonili su nam alat, posude za cvlje(e, sadnice cvijeia i zemlju za sadnju. Medu njima
Dragice pomaZemo. Jako
su vrijedne i
marljive, ako ne5to ne znaju ili
jer ne mogu udiniti, one se trude
i
uvijek poku5avaju
treba spomenuti poljoprivrednu apoteku,,Lupres" iz B artolovca, cvjeiarnicu ,,Viola" iz Trnovca, te gosp. Dalibora Druiint(a iz Kuian Marofa i gosp. Ore5koga iz Donjeg Kuiana. Svima veliko HVALA.
Imamo joS puno posla
i
veselimo se tome. Elena Kralj 7.a Helena Besek, 7.a
nauditi. Najljep5i radovi idu na izlolbu, azavr4eme blagdana radimo radove koje onda prodajemo.
bilju, podudila nas je
ljekovitim
o
svojstvima biljaka. U Sumi nam je bilo lijepo, jer se osje6ao miris svjeZine i proljeda. Osim cvtje1,a uditeljica Marija prona5la je i gljive, koje rastu pod suhim li56em u bhzini drveta. Cvije6e koje smo skupili u Sumi donijeli smo kuii i stavili tvazu da nam lijepo miri5e. Svicta nam se ova grupa jer smo puno u prirodi, a isto tako moZemo pomagati
kad
je
netko bolestan i
pripremati dajeve.
Lidija I1ekovi6,4.b Doroteja Zagorec,4.b
Nives Bendek, 6.a Dajana Bobek, 6.a 9
MORAM LI PROBATI BAS SYE?
Ve6ina ljudi ie se sloZiti da je jedan od najveiih rizika kojima su danas izloLeni djeca, mladeZ i dru5tvo u cjelini, uporaba sredstava ovisnosti.
IstraZivanja Pokazuju da neki mladi ljudi vei u osnovnoj Skoli podinju puSiti, piti alkohol, a poslije i drogirati se. Kako bismo saznali
kakvo je po tom Pitanju stanje u
na5oj 5ko1i, provela sam anketu medu
udenicima detvrtih, Petih, sedmih
i
Sestih,
osmih razreda. Ispitana su
173 udenika.
li ikad probali cigaretu, alkohol ili Pitala sam naSe udenike jesu
drogu. Odgovori su rasporeileni po r
azr edima na slj ede6i nadin
,:(pfobalil:
IV
r
ciAare!u,
:
alkohol .tdro$Li'
8
16
0
8
14
0
VI.
5
12
0
VII.
6
25
0
VIII
15
26
0
Ukupno
ta
93
0
floilaci pokazuju da su u na5em druitvu poruke za drogrt t pu5enje jasne, ali nisu za alkohol koji se desto reklamira i Povezuje s nekim druStvenim dogadanjima. NiZa percepclja rizika moie zna(iti
razgoyarate da im se daju potrebne obiteljskapravila,kvalitetnodruZenje infJrmacije o itetnim posljedicama i bavljenje djecom, edukacija. Kroz odgoj je Potrebno usaditi pu5enja, konzumiranja alkohola osjeiaj za granicu - moralnog i djeci smo napravili svrhu tu U i Orog". prihvatljivog i rizidnog, nemoralnog, pa su jedai cigaretama pokus s i onog sto se smije i Stetnog, korisnog dima koliko vidjeti mogli udenici smije. i ne prilikom ptu6a u ulazi Pu5enja. Ako je roditelj/uditelj pozitivan NajdeS6i odgovori udenika na
model za identiflkaciju, dijete ga po5tuje i prihva6a njegove savjete, trudi se ispuniti njegova odekivanja i
pitanje za5to se mladi drogiraju su: zilo da pred drugima budu frajeri (,,face", ,,cool"), jer ne znaju da je to lo5e i opasno, zbog Problema s roditeljima, zato Sto ih nitko ne voli,
nastoji postivati zadane granice. Kroz nadin zadovoljavanja dietetovih temeljnih potreba dijete doZivljava odraslu osobu kao onoga
na taj nadin se prilagodavaju dru5tvu
i Zele biti odrasli, nesretni su i nemaju
jer su u
depresiji' imaju problema, jer su usamljeni Pa u tomu talaze utjehu, dosadno im je i Lele ispasti vaLni, iele slobodu, zbogzabave i hira, Zele probati ne5to novo, nisu zadovoljni Zivotom, zbog Skole i ljubavi, da bi se bolje osje6ali, nemaju dovoljno samopouzdanja, jer ih u 5ko1i iznerviraju profesori, a kod ku6e roditelji, zato Sto ne znaju da imamo samo jedan Livot,Lele privuii pozornost, misle da je to moderno, ne
razloga Livjeli,
znam. Iz navedenih odgovora doznajemo
na koji nadin djeca PerciPiraju problem uporabe sredstava ovisnosti. Takoiler, prepoznajemo neke rizl(ne dimbenike koji uglavnom p toizlaze iz odnosa osobe s drugima i koji se veZu trz doZivljavanja (ne)zadovoljstva sobom
i okolinom.
Prema nekim
istraZivanjima
glavni dimbenici rizika su: Ponuda i dostupnost sredstava ovisnosti, neuspjeh u Skoli,
izostajanje
s
nastave, problemi u PonaSanju, nedovoljne vjestine snalaZenja u dru5tvu, povezanost s vr5njacima koji su skloni uPorabi sredstava ovisnosti
ili devijantnom
pona5anju,
koji mu
pruZa ljubav, Po5tovanje, razurnijevanje, dobrotu, prihvatljiv autoritet, potporu. Problem nastaje kada dijete upravo od bliskih osoba (roditelja, uditelja) doZivljava ono Sto
ugroZava njegovu Zivotnu radost i dini ga nesretnim: hladno6a, grubost,
kainjavanje,
nerazumijevanje,
agresija, poniZavanje, netolerantnost, omalovaZavanje, Prijetnja. Ono ne slu5a njihove savjete i nema unutarnju
motivaciju da po5tuje dogovorene granice. Javlja se otpor i prkos. Ako to dominira u odnosu djeteta i odrasle osobe onda ono taj odnos doZivljava kao izvor patnje i fiustracije pa Zeli od
toga pobje6i, nerijetko i u devijantno ponaSanje.
S druge strane, ako dijete doZivljava odnos s odraslom osobom kao nebto vrijedno, vjerojatno 6e vi5e paziti daga pona5anjem i postupcima ne pokvari.
Odgojem usaden mehanizam samokontrole omogu6ava djeci da pametno donose odluke, koje su vezane za prelalenje granica u rizi6noj situaciji kada postoji pritisak vr5njaka, a nema nikoga da th iz te situacije izvude.
Za provodenje prevencije potreban stav prihva6anja i odobravanja njegovu ve6u uporabu. je angalman svih, kako na drZavnoj To jednim dijelom Potvrtluju i uporabe suPstanci, nedostatak tako i na lokalnoj razini. Preventivna odgovori djece na Pitanje " Zbog odgoja i veze roditelj-dijete, neudinkovito roditeljstvo, razotell,a aktivnost Skole Podrazumijeva dega uzimaS ta sredstva?": preventivnog programa koji iz znatiLelje, zabave, da Probam, i nefunkcionalna obitelj, zlouporaba izradu sve udenike. Posebno treba na nagovor, iz dosade, dali mi droga od strane roditelja, psihidke obuhva6a biti usmjeren na otkrivanje rizidne roditelji, t7e zt7am, probao sam na bolesti.
svadbi, za Novu godinu.
Na pitanje jesu li razmiSljali o posljedicama kori5tenja cigareta, alkohola ili droge, 75 udenika odgovorilo je potvrdno. Veliki je broj udenika, njih 89, koji nisu razmi5ljali o posljedicama koriStenja takvih sredstava. To ukazuje na potrebu da se s djecom 10
Preventivno djelovanje treba usmjeriti na smanjivanje utjecaja rizidnih dimbenika i jadanje za5titnih
dimbenika. U tome najznadajniju ulogu ima obitelj uz koju su vezani
glavni za5titni dimbenici. To su: nadzor roditelja nad aktivnostima djece i njihovih vr5njaka, dvrste i pozitivne obiteljske veze. jasna
djece i rad s njima, jadanje veze Skola - roditelj te suradnju s institucijama
lokalne zajednice.
Sve Sto radimo s djecom u Skoli
ili
u obitelji a pove6ava Zivotnu radost, smanjuje vjerojatnost posezanja za sredstvima ovisnosti. Pedagoginja Dragana Hrnjka5 Pasquino
A
l#rt
&
PTNKLEC
-%^-^-,^.^.-^*----v---v------------------v-----vv-vv-vv---v-v-
&
TERENSKA NASTAVA U VARAZDINU VJERONAUK PRIRODA
dobivenim od uditeljice
iz
prirode,
Marije Krajnik, radili smo
Razgledavanje Yaraildinskih crkava i
skice
pojedinih biljaka i kukaca. Nakon posjeta muzeju i5li smo u franjevadki samostan gdje nas je dodekao fra. Vladimir Mustad, gvardijan samostana. Ovo je bio
-
groblja
vjeronaudni dio terenske nastave. Fra: Mustad upoznao nas je s povi.jeSiu
U
srijedu 19. studenoga 2008. godine, udenici 5. i 6. razreda naSe
reda, dolasku i, neprekinutom djelovanju lranjevaca u VargZ{inu. Samostan postoji od 1238. godine, a trenutno u njemu Zivi oko 13 redovnika. Dan im se sastoji od molitve i pomaganja drugima. U svojim prostorijama duvaju vrlo franjevadkog
Skole uputili su se na terensku nastavu
u VaraZdin. Kao i obiino u autobusu je bila op6a galama, ali dobro smo se zabavljali i dan je rek podeo.
r
bogatu knjiZnicu,
s
naslovima iz,
srednjeg vijeka do dana5njih izdanja. Takotler imaju obvezu oko uredivanja
,,,,,.U'p.e,,@,:6.:gLn :,2OUlg.;;,
:
A.,;,
je osnovao sv.. :,;udit$j,.li'povij
crkve. Franjevce if uri.e.al Franjo Asi5ki u 13. sroljeiu. a ,,, moj, 5koliki ko,,lqa, Matej,,,Majetid.l danas u Hrvarskoj postoji oko 4800 ,,,fja krenul| o,,ulra2$leda*,,,4{e,i, redovnica i redovnika. paZljivo smo ,,fdtogr.afiiade.starih:n aidiiskiht:
biljeZili podatke koje nam je prenosio Olkava.'r ', .i',,:. gsablja;,,..tPo'vo0',',ia, gvardijan. NaSa vjeroue itel.lica Anira razgledau,anje,l,.,b,ih.. je.r.,.urC&nje: Cesar pripremila nam je radni listii sa '
Najprije smo bili u Entomolo5kom muzeju
posjeru kukaca.
Gledali smo izloZbu Franje Ko56eca. Kroz izToLbu nas je provela kustosica
gda. Antica Bregovi6.
Gospodin Franjo Ko5iec bio je profesorna prvoj varaZdinskoj gimnaziji, a u slobodno vrijeme skupljao je i istraZivao kukce. Imao je svoju zbirku prepariranih kukaca koja se sada duva u muzeju. Svi smo bili zadivljeni precizno5iu i strpljivo5iu gospodina Ko5ieca. Na trenutak smo zastali i prema uputama
panoa fotografijama
zadacima o franjevcim a u yar aidinu,
vezanim
pa smo na licu mjesta provjerili Jto ;;u2,,,,,';,,8.s9i,.'.:;; ;ko, jiry.'.. :.s.'&4.',.1, nasiupiO, smo naudili o franjevcima. .: na . SkolSrkom',.,,,.,,i,,,,.lrZUpanijskd:m'.l Upoznali smo i franjevadkog psa . na{ecanjui2-potiied:,P,it Binga. Bingo je jako druStven i bilo l kojg,'',s11L''' robiflir .reik ',ibila '',,i nam je lijepo igrati se s njime. No, .'.Il{mijina.,l,lluinesqjar.r,nalrrr::aebu .r bilo je vrijeme polaska kuii. Ispred , ,;
cikt,
l
Skole
svi smo izmjenjivali
svoje
'Poseb! :rls'md',;',1,pairr)dl,rr.os*e{i$,
,r,na,.si@.detafup,,,.uei;n!,iz',i
Bili smo sretni i zadovoljni . svaki bi od nas rado ponovio taj ,l8Undanirl,lSaf ,,p0rtal',rSamer..Cik ' MA1{iin' kip,,koji,:se.ndAit,ii@. dan. ,,Slavnih-,,vfala,,,.,,ita,:,:'e f*nasal.t, Anica Juri5ii, 6.a ,funkijU,varahdrnske.',,',k €, al€,,..:,, dojmove.
,
i
i
1te,,'$e.p.okaj,;,*ie;.,nalaiii,ije.diKti...l ,,,bis,kupije,;rN,aZdosi;.nirui.feXnjoii:,,
:rc,ikvenisrno gli&ogid,ir,tij&'
,j;e,'b
a,i-
hlla:je'!fua:s
,SdrededA:ii_k;t' i,
i:Itanari6
.koji,je,::osrrov
.&anjeirCr...
,Ninskog:......,kojeg.,.. .SmOi...:t
f,otbgrafi
OdOi'
iati,:Zatirn:gfu .pi6'dohi1ir,,,,
,dO,,.e,rkVe'1,,SV;.'Vjd6 'i,;r Crkter,itti.1.. Fl O.rij q4a.r,Nakon:.,rO,b,iiaiica,,iiknj,r,
krengi.smop_r a,,varniaiAikOf, I
j-m
j,iv6::. fo,tqEafiial|',: 1]4.j.'1jei,3e.r.pri .9 ,:. &rhi.t€ktur€,,.,vi2 :t:;wz::.$i},$11:,,,;i.,:;, grob,1iu,,P'regledali:smo
s
.11,g1,obni6;r,Nra lgffine.11:, togaftkog.,l' poslar krenU-li,smo, kuii:, :,,,',,,,,' Setnje, i:, otanfienOg,fo,
:
::;,
:
;,1,,,,,.,;,
;,:
:
;,,a,,',
11
\
PINKLEC
Sror,a u PRIRODI NA RABU Nakraju Skolske godine 4.ai4.b u Skolu u Prirodi na
razred i51i su Rabu.
Autobusom smo se odvezli Preko Velebita do Jablanca. Tamo smo do odmarali5ta i51i trajektom. Kada smo
stigli, susreli smo drugu
skuPinu
#
djece koja se vraiala. Smjestili smo svoje stvari u sobe. Tada smo rudali. Poslije rudka smo po5li u Setnju.
Svi smo morali odrZavati sobe distima jer ih je pregledavala ,,Eko-
patrola". Oni su provjeravali jesu li nam ormari uredni, ima li idega ispod kreveta. Ako je soba bila dovoljno uredna, dobili smo jednu ribicu (bod).
jutro imali
smo
tjelovjeZbu. Kasnije smo
svi i5li
Svako
kojima i knjigu naPisanu rukom' Vozili smo se brodicom Po moru. Kada su doSli-veii valovi, brodica bi se jako zaljuljala i udinila taj izlet pravom pustolovinom. Nekoliko smo puta posjetili grad. Bilo je jako lijepo. Vidjeli bismo joi puno
Setnju, a poslije i na kuPanje. Posjetili smo crkvu u kojoj smo vidjeli stari novac, mnoge predmete iz pro5losti, stare knjige medu
u
ruZno vriieme. Osvanuo je dan kada smo trebali i6i ku6i. Bila sam jako
jer tjedan dana nisam roditelje. vidjela Ovo je bio najbolji Skolski izlet ikada! S veseljem 6u ga se i dalje
uzbudena
sje6ati. Tamara Majcen, 5.b
toga, da nam planove nije Pokvarilo
Poslije smo i51i La iezero srno,, i51i: ','na ,Tiiryauac',', Bundek. Tamo smo se pa rcAjev-om', ufig6g1, :do, poigrali i malo jeli. Poslije uspinjaie, paldalje, do kule, smo i51i do koncertne LotrXfak. Od3etali sfio se ii dvorane Vatroslav Lisinski do,Kamenitih vrata iooet' :,pi*o, iti'wee, po vodida. On nas je Poveo se'r, t,,,spustili do Kaptola u katedralu. Dolac, do: Trga,,,bala, Jm1P4: iela{16a,,,:'::Zufifri" :,Smo,,,, i31i Dalje smo nastavili ' ,:i,A' N{*, r,1j,,,'ttil,a'rr6nalds', razgledaYanje uZeg centra Setnjom. Bakadevom Posi!j,e'',,ru.Eka.r,srno,,, j,oK .,,1i5,1i
BILI SMO U ZAGREBU
,
'
"
.,,,',,.,
,u,obilsz,,Zo'o1o5k6$,,,v,na1,
..,
rr,..Mi;..ii.fi
laiie;di',',,''',ff;"r'::'q1$3igr,,.rrr&08-,. go-& ffi i' 56o1a, ierens
I
' r
]
j[',
iii
'
ilo' rves.e16
,
autObUSa;,,,,,,
.iAiaEo.,.,it',,1r's1i
,'di
Z;agi$'"gde1,,,nas',1.i1e.,'dekda gospo :.,Cnjetid a,.:';;'gu{
baOa. Jdsip,a,:::,'I elali(,s..,,,, Tu, '.,irUmOi1n -nfu ,,',o:trtm0nu smo.d ,,.
i--
nam,rje:"p&arda Zl&rtlt $;da."t,',Z t2
.$Q1,,,',,,,,C,'
'''7.,
}i,'
,,,
sf,rto,,:,] se,: r,,s
r,,.Jatco,,..,nam,, jer',, b'i1
uliiam .i5li,' srro, ,,dor ,:Trga 'lijepfi
,,
luku.
"
Kad,,', SmO:',',Se, .,tfa6ali,,,.,do,
idemd l.ar, terOns Oastavu, Pito,smo,,i5li, u,Ziadou,,lu
:',',,
.i*u'
:i
1i,,,,,,fl&S1 iiSkoi ,,,,5ufii:vi eli'smo,,DinamoVe
,naitairtr,,.,u.:.,,Zag',,,.Clje1im, puieml$ada je.tkida;,,ffi :,,td ,ndsr.niie.Sprije,:f
:
t.rWden,' puno-' Zivotil{a.',,,1 $11
eniii..:,.'.4;A;.'.::':;i;'.,':..',:.*;br,
a' smo,,se',i
Vi
1ili.,kU
adov:u:ljni (1.,
L ;,':.:,',| ;,,; ;,;:',
""::
Neven Ku5ier,4.b
&
----------i5'::__Rx DANI KRUHA Ve6 na ulasku u Skolu, tog se dana osjeiala posebna atmosfera. Svi su nosili peciva, kolade i kruh naSoj kuharici, kako bi ona zajedno s nama to sve mogla servirati na stol. Takotler, u Skoli se odrZala i mala priredba priredena posebno zaDane kruha. NaSi su nas maliiani oduSevili svojim recitatorskim i plesnim umije6em.
Nakon kratke priredbe
blagovaonici
smo
u
blagovali,
redom od petog do osmog razreda. Osje6alo se kao da smo svi mi jedna
velika zajednica koja se ni u demu ne razlikuje. Prije jela zajedno smo se pomolili i zahvalili za sve Sto se nalaziTo na stolu. Na licima i uditelja i udenika vidjelo se koliko uZivaju u svemu tome, jer ima i one djece koja naZalost ni to nemaju. Ipak, bio je to
.i :.=i;r
:: |.::.:+*?i l.::'!=:'::
I. j
ij f!' i..l
,:
s':. J r:"
jedan poseban dan! Martina Bogovi6, 8.a
VARAZDINSKE TOPLICE U
detvrtak 2. listopada 2008.
godine u VaraZdinskim Toplicama odrLataje Zupanijska smotra Dani zahvalnosti-Danikruha. Sudjelovalo
je 13 osnovnih i 3 srednje Skole. Metlu osnovnim Skolama bili
smo i mi, V[. OS VaraZdin. Uz pomo6 uditeljica uredili smo na5 izloibeni stol. IzloZili smo doma6a jela i kolade. Bilo je puno toga, od preZgane juh e, Lganaca doorehnjade
i makovnjade.
Sve su to pripremile
na5e vrijedne mame i bake uz pomo6
svoje djedice. Nakon uredenja stola,
OS VaraZdinske Toplice priredila nam je malu priredbu: recitirali su i pjevali. Nakon priredbe ocjenjivadki
sud proglasio
je
pobjednika. OS
JaTLabet ide na drZavnu smotru ove
Skolske godine, kao predstavnik VaraZdinske Zupanije. OS Donja Voia sljedede Skolske godine, a domadin Zupanijske smotre iduie Skolske godine 2009.t2010. je OS Visoko. U 10 sati krenula je procesija u Crkvu Sv. Martina gdje je odrlana sveta misa. Svetu misu predvodio
je varaidinski biskup, monsinjor Josip Mrzljak. Blagoslovio je sve prisutne
i
pods.jetio nas da ne
smijemo zaboraviti zahvallivati Bogu na svim dobrodinstvima Njegovim. Nakon mise vratili
smo se u dvori5te Skole i tamo uz biskupa, Josipa Mrzl.jaka, zasadili stablo nade-stablo javora. Nakon sadnje stabla nade, imali smo jo5 malo slobodnog vremena, tj. mogli
smo razgledati druge
i
izloLbene
probati druga, pa i nala jela. Sve je bilo fino i ukusno. Na kraju smo se raspremili i zadovoljni stolove
otiSli ku6i.
Lijepo
je u ime na5e Skole
sudjelovati na takvoj priredbi
i re6i
Bogu HVALA za sva dobra koja imamo. Dajana Bobek, 6.a Nives Bendek. 6.a
13
PINKLEC
OLIMPIJSKI DAN Tko smo mi? TheatergruPPe Schmetterling. dime
se
bavimo? ditamo, pridamo i glumimo na
njemadkom jeziku.
Sto s-o pripremili? Bajku Ivica i Marica ili kako bi mi to na njemadkom jeziku rekli Hiinsel und Gretel.
Gdje nas molete vidjeti? Na Skolskoj priredbi, no to nam ne6e biti prvi nastup. Nastupali smo ve6 u travnju ove godine u Osnovnoj Skoli Vidovec. Bilo je super. Evo jedne fotograflje koju smo snimili prije nastupa. "-
,',,,-i,
,
.',naBe ,, 5ko1e: 'pq$1a.l;li:: iur, so, (HOD) Hrvatskog I olimprjs&-o,g'
ove , ,godine ,udenisi,
dana dfi1)'ezaialau' ufenicima ,Hii-om,Iftvatske,, koji se svake godine odrfav,a ,1:0i',fiiinA;,: I , ,,1,, ., '., bijeb, majiee i uz Livahan ritam glazbe', "'.Odieteni:,u ,utenicir,su zajedno sa,svojim uiitdlma vjeLbah na ,
;,1
Skotskom'lgraliBtu i tako pokazali svoj,sportski duh.' r6s1 je -protokao u veseloj afinosferi' te' se , ,",,,', 6-
-
i
sljede6e godine raznim sportskim aktivnostima obiljeZiti -,,dan' osnivanja Hrvatskog ,olimpijqkog odbora Mihael BriSki. 4.a : NilihaelaBrodat;4.a aadamor'da Cemo
i
"Bijeli klaun" i'oNedko Svojeglavedko" u varaZdinskom HNK-u
Sara Fri5di6, 7.a
kazaliSne
predstave bio je pobuditi i njegovati kod udenika zanimanje zakazalllte
i takvu vrstu umjetnosti.
Udenici vi5ih razreda
na5e
5ko1e prisustvovali su 17. prosinca
2008. godine kazali5noj predstavi "Bijeli klaun". Taj dan udenici su imali dva sata nastave. Zatim st se ukrcali na autobuse ispred Skole
i krenuli prema varaZdinskom
HNK-u. Predstava je Podela u 11 sati i trajala je jedan sat. Na mene osobno predstava je ostavila velik
"... posebno me odu5evio glumac Ivan Glowatzky u ulozi Djedaka, ponajvi5e zbog uvjerljive glume i razmiSljanjima kojima se obra6ao publici." Mateja Sokol,7.a ".. . predstava me veoma dirnula. Djedak kojemu su roditelji klaunovi ne razlikuje boje, sve vidi crno i sivo. Sprijateljuje se sa slijepim starcem koji 6e ga svojim dugim razgovorima nauditi razlikovati
dojam. Odlidna glumadka Postava,
boje. Veoma poudna Predstava." Martina Tu5ek, 7.a
dinamidna glazbakoju uZivo izvode
Udenici prvog, drugog, treieg
t4
su u detvrtak
Svoieglave6ko". Tog dana imali smo dva sata nastave. IsPred Skole
poseban Zar predstavi.
na
isli
kazaliSte gledati predstavu "Ne6ko
klaunovi: bubnjar, trombonist i tubad u pratnji Zonglerki dali su Povod odlasku
detvrtog razreda
18. prosinca 2008. godine u
pokupili su nas autobusi i odvezli do autobusne stanice. Dalje smo mi udenici sa uditeljicama i5li pje5ice do kazali5ta. Predstava je bila lijepa t zabavna. Veseli i zadovoljni vratili smo se ku6i.
Lucia NieZid, 4.b
...zanimljiva i zabavna predstava. Bilo je Puno humora u govoru glumaca, ponaSanju i "
njihovim Sarenim kostimima." Gloria Spoljari6, 3.b
"... predstava je bila Poudna i vesela. Mali Ne6ko nije htio iza6i iz maminog trbuha sve dok mu tata nije dao pusu i rekao da ga voli, tek tada je on odludio izadina svijet." Sara Bistrovie,3.b
"...isti glumci preruSavali su se i glumili druge likove. Glumci su uz pjesmu dolazili na pozornicu. Bilo je jako puno smijeha." Ana Vukovii. 3.a
PINKLEC
BUDI KISA SVE STO U NAMA DRIJEMA Gledam kako ki5ne kapi padaju na moj prozor. Malene, sitne kapljice kao biseri ogrlice. Vani ie hladno i vlada tiSina. iuje se samo tapkanje
PROLJETNA,IILIV,A-DAr,,l::lll:l l,il
il:ir'rl r9::,lr,lr,"rll,li
l.:.
,,,:..:'.'.,:'lSetam...pf6asnomi:livadomltlli:ltillll
SafenI.
veliki.
ja
.,,.:.......l.frjffid16ill..it.lil:...:.lillitt:l.lill,ttulttttt:tt::iil:llll:tttlt:l'l.lli::llilllll:l:'ll:ll::::ll:lll:.llilll:llll
se smijuljim njezinim kretnjama. Pada malo ulijevo, pa malo udesno, pona5a se kao kakav zvrk. Migolji,
vijori, blista kao zlato. Svijetle
se
MoZe se napraviti samo od i glava su mu tri
snijega. Tijelo
i usta mogu biti gumbi6i, a nos mrkva. Na glavi mu je lonac. Odjede nema, a u ruci ima metlu. Uvijek je nasmijan. Kad se pojavi sunce, on se rastopi. To je
'..llll...,lltiOdiil.1Gi;lldii;lld;;;li:",;,',:,,,:,,,;,,t';,:,",',t'':,"",,:,",t,:.:,';t11..,,",:",.:.:,.,
l:ll.lllil*;i;j;:il
i
ll:illillill
velike grude. Odi
kiSe...tap, tap... Sretna sam Sto pada ki5a jer sam ja u svojoj toploj sobi. knjigu oslu5kujem. Tempo se postepeno smanjuje i pove6ava. KiSa se igra, a
iita-
SNJEGOVIC
r,li,lil'lrrl.:,'t:::::.::,:a,,a.:t:a,:a,:.1:.1:a,l:,1:'):.a:,):
O1Vn1.
r
snjegovi6. Tena Kuhar, 2.b
llii,,it,l,,.,le$ri,,:lunu'yn.lbbjt:..ll..ili,.....,..'.,...t,..,'.....'..,..,,'.,'t,....,.,,, ;illlltitr:lltt:tlt:::liili:l::i:l::'ltil::l:ii:il:.l:lll:l:ll:ill:lll::ll
I moje srce kuca sto
moJe
na sat
r rvo.le. ,,11,:,1.,,t,,,,:,.,:,,,',,,:,1,:1,',,,,1,,:,,.',,.,1.',,,,,,1.,,,,,,,::lli11i,r:1lr:li:lillP,ffiikll;n&1.1.1an;il:6ltd
male kapljice. Neke se zaustavljaju
Bio
je lijep sundan dan. Sat
glazbene, kulture;, pjevamo hjepu
na mom prozoru, prelijevaju se jedna u drugu stvarajuii jednu veliku ki5nu kap. Igramo se zajedno, ki5a i ja. Udinilo mi se da ie ta kiSa trajati cijelu vjednost, ali gle, kiSaje prestala. I igra je prestala, a u mom
proljetnu pjesmu zajedno
sa
ptidicama koje
na
su slijetale
otvoreni prozor. Zatulo se zvono. kraj sata.
: |iJn Skolskom h prnunom djece stajao je i on. Srce mi je zakucalo sto na sat. Zvao se Karlo. lmao je predivne plave odi koje su blistale kao more. Smeda kosa. pogled vragolast. ali ipak
:
oku pojavila se tuga, ali i tradak sre6e jer znam da 6e se ki5a vratiti i igra ie se nastaviti.
Dominik
Srela Vrdek. 7.b
Minjii,
2.a
simpatidan.
Jedne srijede doSao
SANJAM
SAN
Sanjam livade
i prekrasno cvije6e,
sjaji u odima, na sredini hladni kamen podiva, uZareno tlo pod nogama, brige teku dalekim vodama. Listovi smaragdne boje melem su za odi moje.
sanjam leptire, ma, sanjam proljeie.
Nedostaju mi Setnje, drveie puno pupova i li56a, nedostaju mi boje
Cvjeti6i od srebra tkani,
i pjesme o proljeiu
stabla kao suncobrani. KiSne kapi - biseri.
nekoga dragoga pisca.
se,
da dodemo na priredbu.
Sutradan se na Skolskoj priredi
pojavio
on. Opet je moje
srce
glasa. a prijateljice su se zabrinule. Nakon priredbe njeZno me pogledo svojim odima boje mora i pozvao me na sok. Bila sam presretna.
je joi je prolazilo, a
Nakon tog dana bilo
Nives Bendek.6.a
druZenja. Vrijeme
Karlo
j ja postali smo prijatelji.
Moje srce je konadno prestalo kucati
VISIBABA
sto na sat.
lvana Soldatek,5.a
Procvala je u mom dvoriStu. Stabljika joj tanka i zelena. List joj je uzak i uiiljen.
Baj'aj;Bzelen&.:,::,:" Cvjetna glavica
i
zakucalo sto na sat. ostala sam bez
a san se smije.
Anica Juri5i6. 6.a
moj
Nagovorila sam sve svoje prijateljice
Dijamantni osjaj bistre vode
Budim
je u
i rekao da ie se sutra odrZati Skolska priredba na koju smo svi pozvani. Opet to moje srce! razred.
joj je
. '':
'" pognuta
njeZna.
Latice joj poput bijelog snijega. Miris joj ugodan i svjeZ. Visibaba je sitna ilijepa.
Karlad,ubi6,2.a
Nives Ku56er.
1.
Lana Mi5ak. 2.b
15
PINKLEC
KOdEN V LETI Tu nam vesela Plitvica tede i puna srede deca se igraju, a ftideki popevaju. Cela Suma se blista. Zagledal sam dva lePa lista i primetit sam kak je Suma dista, a tu nam je i dunica bistra.
Lana Mi5ak. 2.b
Ja leto v Kodenu za niSt nej dal
dok gledim nezreli oreh kaj je z drva pal,
i kak vode na granama zreli. to ja se gledim z madkom
koji polek mene sedi. Martin LevatiC 6.a
Petar Miha1i6, 3.a
Dario Pretkovil,2a
MOJA OBITELJ ledenog
U mojoj obitelji ima Sest dlanova. To su: mama, tata,btat, baka, djed i ia. Moja mama radi u Boxmarku i radi sjedala za attomobile. Ona je majstor krojenja i zadovoljna je svojim poslom. Tata se bavi izradom
donjeg dijela cipela i voli svoje zanimanje. Brat ide u Peti razred i odlidan je udenik. Moja baka je umirovljenica. Bavi se ku6anskim poslovima. Voli peii kolade i :uLiva u tome. Djed radi u gradevinskom poduzeiu Zagorje-Tehnobeton. On je Sef gradili5ta. UZiva u svom poslu i mnogo prida o njemu. Ja idem u ffe6i razred. Volim Skolu, a volim i pomagati mami u kuhinji. NajviSe vremena provodim sa dlanovima
svoje obitelji. -[ata ne Livi s nama. S njim provodim nedjeljna
popodneva. Ja oboZavam svoju obitelj i lijePo mi je s njima. Svi me jako vole i ja
volim njih. Tea Sahmazar, 3.b
16
Mihael Lelezr'\ak,3.a
Borna Petrovedki, 2. b
&
,-------
__
:,)_,-5:
_
_w\
ZANIMLJIVA VELJAdA Veljada
je zanimljiva
Valentinovu i
po
maikarama. Valentinovo je dan svih zaljubljenih. Zna(,i, Valentinovo je dan svih
nas koji nekoga volimo. Volimo
roditelje, svoju bra6u, bake, djedove
i
Helena Sadi6 3
I t
a
a
a
a
t-
t
r ? t.
a ta'^ o
,
I> .t
napisati pjesmicu
ili
nacrlati crteZ.
Ja 6u svojim roditeljima napisati lijepo pismo koje iu ukrasiti srcima.
-
)
svoje prijatelje. Neki imaju i vole svoje simpatije. Tog 6e dana svoju ljubav prema njima pokazati i malim znakom paLnje. Netko 6e svojoj simpatiji pokloniti cvijet ili bombonijeru. Nerko 6e moZda
)
(l
;
a
IyanaPakrac,2.a
Sigurno 6u ih time razveseliti. Nakon
Srela Vrdek, 7.b
Valentinova dolaze dani ma5kara. Tada se l.iudi ludo oblade. Ja 6u mo1da biti gusar. Pro5le godine smo svi udenici Skole obilazili okolna
^
mjesta i bilo nam je zabavno.Nadam
se da
ie i
ove godine biti lijepo vrijeme da moZemo opet tako. I zato volim Valentinovo, a joi se vile
'i
veselim maSkarama. Leon Mavridek.2.a
-4
. . ..'...
..:,.]ii...; .::i -l! rr.i
oi# ;'",".'' :.'i
)\
o
Petra Spoljar, 3.b
PLES KISTA I BOJE
ffi
Blista kist dok se kreie, al ni boje sustat ne 6e. PleSe kist svejade,
ZORO On je visok i jak. Ima dugu crnu
u rep. Odi
kosu svezanu
abojazanjim skade. I dok kist skade,
su
iib"ffior$d;ipr,6pko njfilrnoiif .rm'i Na glavi ima 5e5ir. Oko ramena mu je dugi crni plaSt, a na nogama sjajne (izme. U ruci ima dugi, uski mad sa kojim se vje5to bori. desto ja5e na .
boje se po papiru navlade. Mihaela Broda14.a
konju. Mrzi nepravdu, a bori se na strani slabih i siromalnih. Sretan je Petar Miha1i6, 3.a
ZTMSKA
dAnOrue
kad nekome pomogne. On.je Zoro. Leon Sa5ko.2.b fr
,ha,TiE!li;if +fi'tsia#i,'iili
Rijeka krisralna, puna zlatnih ribica, ispunit 6e svima Zelju jednu.
&;,Sii.
-;':n@' ;""",
?=-
.:.,
,
Da padne snijeg, da sve je bijelo.
Marina Mandi6, 3.b
Jer kada padne snijeg, sve 6e biti darobno.
Gloria Spoljari6, 3.b
Zato je zimino drugo ime
- darolija. Helena Santek.6.a 17
PINKLEC
.BREZA
:, i
:
:
:,:,,;;;'
;,;,;1.;,;,:,,,,,,,;',,,,
DRAVAU ZIM'I
PLES LISCA I METLE
:
:
',,,' Krqi, pioioi: ,,na5e,,,udi0'ryce;,.,,n8 .Ekolskom'.,,,',dvo;i5rr-t,,.1.,vidim'r,,.ie u 'gi rl.',',,brer,; :'Er'vgaa.' je' :v elika: i :stara, ,sar,'relikom, koXnjom,l.i, plm6'mal.ih' ih:, :giandictr Kora. joj,,,je,,r,sivo-
t
a,'Bteea,b ez,hida'; bez'p:@ioaibez ajaCii je,,inzna,,cet<a,p,idjederkad,6e j,qj r1fi6e,ffras"i' ptidiee:derse do$eLifi
Tede stara rijeka Drava.
Jednog dana metla mala sa li56em je zaplesala. LiSie leti na sve strane metla ne moZe da stane. U tren oka staza iista. bez ijednog jedinog lista.
I u ovo doba zimsko sve oko nje bijelo je, ledeno i disto. I rijeka se zaledila, sivo se nebo u njoj ogleda.
l)ario Kur1ek.4.a
Jedan damac stoji sam, naPu5ten,
,n.njenukiroInju;a'dje'oa':ie,'trdatioko raie i,,,biti,.u, :njerinqi rhladonioir'Kada zapu5e vjetar. breza ie se nagnuti i rglodati n4gr:kroz::btozfir;:,: : ';': "
'::':,':,.:
Fili|'rsoldatek;4,b:
Ribice su se ispod leda srarneZljivo skrile od Pogleda.
pivezan za granv. Sa sjetom razmislja
o svome zadnjem putovanju.
l:= ij,i*1'*. ,-l,-,---- . ll,,,,t=jj, ' .' -'" ':i;.'i'?''r-.:;i.'
Za}utali se labud 56u6urio ktaj njega,
boji
se hladnode
i snijega.
Sve je pusto. Sve je tiho.
Samo mala vrba tuZna Pjesmu svira dok ledeni vjetar njeno granje dira.
Filip Vidovii,6.b
Tea Sahmazar, 3.b
YELJAEA
KAD BTH MOGAO IEI NA'SKIJANJE Kadibih mogao iii na skijanje,
Roden sam 2. veljade. Nije sigumo podrijetlo ovog mjeseca,
pwo bih iXao u sPortski,du6an Po svu opremu.' Zatim bth PotraZio skijaliSte 'gdje n-ema puno, ljudi
Lorena Kovadi6, 5b
NOYINAR I JESEN Novinar: Jeseni, za5to sad dolazi hladnije vrijeme? Jesen: Zato Sto dolazi jesen, a to sam ja. Novinar: Sto si sve donijela? Jesi li donijela ki5u, vjetar i malo sunca?
Jesen:
no pretpostavlja se da oznadava sve duZe dane koii tako postaju ve(i -
,,velji". Stariji hrvatski nazivi
bili su sveden (vjerojatno Prema blagdanu Svije6nici,
Teo KoPjar,4.b
kiSe, vjetra
boju? Jesen: Da, ponijela sam crvenu, Zutu, narandastu i zlatnu.
Novinar:
A jesi Ii
Ponijela i
darobni 5tapi6 da njime zadaral sve Sto ujesen dozrijeva dadozrl? Jesen: Naravno da sam Ponijela darobni 5tapi6, to je najvaZnije.
Novinar: Aza5to si donijela Puno ki5e a malo sunca? Jesen: Zato da malo osvjeZim vrijeme nakon ljeta. Novinar: Onda 6e ovo biti izvrsna jesen. Jesen: Naravno, kad vladamja! Petar Mihali6, 3.a
18
2.veljade),
veljak, svidan.
Da, donijela sam Puno
i malo sunca. Novinar: A jesi li ponijela i koju
za
ovaj mjesec u pojedinim krajevima
da se ne sudarim sa nekim. Na5ao bih dobirog trenera da mq naudi sve' skijaSke vjeitine. Volio bih rse
prijaviti na nekakvo
qkrjaBko
natjecanje i oqvojilibar tredermjesto. Osvo-jenu medaju bih objesio u gvoju sobu. Kad bih odmarao nakon treninga. upoznao bih nove prijatelje s:kojima bih dogovorio natjeialtje u skrjlanju sljedede,godine. :: ,:
:
.DRAGA'SLAVICE,,,'..,'
,''
LukaCVetk0vi6;:3:a
'Yâ&#x201A;Źd dugo krijem jedmr tqjnu u
sebi: To jre,,ljubav prematebi. Svaki dan,mislinni na tebe";|ne radim niBta tda se negdje ,ibog,,sebe., Ze-1io bjh ,nademri,, i, da se 'ur velikoj ,fiubavi :saadenro. Dodi kod,,preile 'sutra u jer starijeg mog nema tada tri sata. 'brata.,Ako ne ZeliB, ne rnoral dodi,
j,ersam samo htio da ti vidifil ofi.
' "':
'
'
Iv.anaP dmei
3i'a
Gloria Spoljari6, 3.b
I
&
PINKLEC q
\
\i
MOJA SUSJEDA
SASTAVAK
Moja prva susjeda je strina Andela. Sa njom Live njezina k6er i unuci. Ona je jako dobra. pomaie svojim unucima , ali i meni. Kad je mama radila, ona me pazlla i pratila u 5kolu. Kad nelto trebam, ona mi rado pomogne. A kad ona radi u vrtu ili kad sprema drva i ja njoj pomaZem. Volim se sa bratom igrati kod nje. Nekad smo i malo zlodesti pa nas ona izgrdi. Ne ljutim se zbog
toga, nego se odmah popravim. Ja nju jako volim. Ona je moja prijateljica. Leon Mavridek,2.a
r.
.'.,Jesen,
ksz
YaraLdin,gr6d,,,,'
,, | l ,, a o,biEla jeri ninogiad. Li0dibe{q""'gro1'de' o:"'""''" :, a,r0tpalog li5dapuno,jerselo.
'
n
,'', ,
"
Ljudiiberu,,i:hkuruz
: ;";''' :
':
i
,
;';.,'a,|z!ry1fiiCw;,:ved:su:spremili:svi. ,,,',
;,'',' ;'
;
;
:',.,, ",,'
i
donese. Najstarija zatrali play station, srednja mobitel, a najmlada kinder jaje. Otac nije znao gdje da sve to nade. Sjeo je na motor i oti5ao
po Ma5togradu traLiti darove. Dok se vozio po gradu nai5aoje najedno dudovi5te koje je znalo gdje se nalaze svi, ba5 svi darovi. iudovi5te se zvalo Viki. Pomalo je bilo rulno, no otac se ipak sprijateljio s njime jer je trebao darove za svoje k6eri. CudoviSte je bilo jako malo pa je
svojim kierima. Oti5li su u duian s mehanikom i tamo kupili play station i mobitel. JoS su trebali na1i dar za najmladu k6er. iudovi5te je reklo da se kinder jaje nalazi na jednom
darobnom grmu. Medutim, grm je bio u zraku. Kad su se pribliZili
Zut' .''
r;,a keStenapun je'Xurnskli rpU1,, Jabuke zrele jedemo mi
Bio otac pa imao tri kieri. Jednom pode na sluZbeni put upita kieri Sto bi Zeljele da im
sjedilo na njegovom lijevom ramenu. Dok su se vozili na motoru, otac je dudovi5tu ispridao Sto treba kupiti
JESENSKA PJESN,IICA juri
.''S-L
M1lr9c..rry uii,; -a.a'
grmu, motor:je ostao natravi, a otac i dudovi5te su se digli u zraki otac je uzeo kinder jaje. Nakon Sto je otac imao sve poklone, oti5ao je kuii. Njegove k6eri bile su presretne Sto su dobile Zeljeno. Petar
JESEN
frl*);,*7 ,rr
. /fi11y,
Jesen se tiho Sulja i li5ie polako Lal1a.
,f
Mihalii.
d,J]fiI,r,,,,
3.a
#
1", &'olll) {J ,.
l',:l '1
Krdek'
t.:,,.,,,..,rr.
,.Nâ&#x201A;Ź.lbih. j!.rsmje1t'otkitir.,',r.. A1.|,rSe,I!-66 ,SWd*.',,:r,' D.,,ak1e,prij nio,na: s_t*ia;rr,:..,.,:: i,Ieden,:defko,fiii:iig lsfida,,.:::" ,.l
1,.,1,.',]Ba3:je',,slrdaa'.'
,,,,r,.,
.,rK0sa,rnU
,.., .ArSiC ,111,,,
jgi,.i&
l-dO
ibjjs....r.r.'',.
(ildi],'.1l1i,,]seinee-I ijg:,,,:
r,.,:ir,:,rir,:
Lana,Kere5a;5:'b
-M*,wfr:,f -' ' oo,w,,.,; #s.*r, i"\:1,{i"1 .J"{n
^ $w,{. \
'
;,.'/,,, utt
Tea Sestak, 2.b
JESEN Brzo, brzo, svi kraj Jesen je u gradu, ima 5e5ir najve6i!
pelil
a na vrhu se fosi grolde
V
rumeno.
iza oblaka sunce se smije.
'ma
.,1,S.fi.a,m6r'je,?,i
5e5ir je smed, cwen i Lut, smecli su kesteni disto uz rub. Zattm se niZe li56e crveno,
Tisuiama boja Sara i pravi vatromet stvara.
I kad u podrumu moitek vrije,
1
I.Tultajno;.2n
Antonio Kobal, La
4'a
Sro
Miris njenog parfema pro5irio
"lB Zrvor
se na
,:':.,,;,ffi;;.66nsiunii,;ttaa:ano .qja.,
ja,.stm1,,Ve.S,e1arX_ad.,gat,pkij0
ouatT;:.jl@.i.a*''
:
ii..;','.,fiiai:,Jii
kraj cijeli,
to je
mje5avina groLd,a i
kestena. Jesen nam darove dijeli.
lijgpg,,,pignerdten.;d&;,::b;an,|a-,.kOj
ud
,,ig1amrSel
li$maiem:diugima.
Tamara Majcen, 5.b
,la',.,,,,.P,,,*iAt:X;&
Lora Kovadi6, 3.b
19
PINKLEC Prikupljaju6i podatke doSli smo do
ISTRAZILISMO
Projekt: STANOVNISTVO ZAVIdAJA: BROJ udnNrx.t vrr. oS VARAZDIN Lruimo u svijetu koji
se ubrzano
su uvelike izmijenile dovjedanstvo, u nekim smjerovima na dobro, a u nekim na gore.
Stanovni5tvo
je vi5e ili
materijalno
Potrebno
i
iseljavanje mladih iz op6ine doveli su do Prirodnog Pada broja stanovnika.
a s druge strane
postoji
problem sve ve6eg Porasta
starog
stanovni5tva ( proces senilizacije).
KAKVA JE SITUACIJA DANAS, A KAKO JE NEKAD BILO?
manje O tome smo razgovarali sa:
se dlanovi odlikuju zajednidkim a) obiljeZjima i Live na odredenom
5ko1a u Hrvatskoj suodena sa Padom broja udeniJ<a, a sa druge strane i sve veiim brojem starog stanovni5tva u kraju kojem Zivimo. Sto je uzrok tome, nastojali smo istraZiti.
Aralizirali smo broj udenika
Po
godinama (zadnjih 10 godina ).
Posebno smo se osvrnuli na broj udenika pwlh razreda i one djece koja ie tek krenuti u pwi razred, a za cgeltt Skolu istraZili smo jo5 i dobnu i spolnu strukturu, zatim mjesta iz kojih udenici
dolaze u 5kolu, istraZili smo kako su nekad izgledali razredi... Evo Sto smo istraZili:
U posljednjih deset godina broj udenika smanjio se sa 345 na 267 udenika, Sto je 78 udenika manje. Dakle, to su dana5nja 4 ruzredna odjela.
Sto se tide btoja udenika
Po
razredina, razred sa najve6im brojem udenika je 7. b sa 23 udenika, dok su ruzredisanajmanjeudenika 1. ai 1. b sa
se
Skole zbog toga 5to Skola nije dovrdena.
homogena ljudska zajednica diji
prostoru (naselje, op6ina, re g1ja,dtl,ava, kontinent, svijet). U projektu smo se nastojali upoznati sa stanovni5tvom zavldaia, a samim time i sa brojem udenika naSe Skole. A, za5to sve to? Zbog toga Sto smo, naZalost, jedna od mnogih
kojima
imati djecu ili imaju samo jedno dijete,
nezaposlenost)
u
s
Mislim da treba ulagati u dogradnju
je jade od duhovnog), gospodarska Vltza (Prvenstveno
svim Podrudjima Livota. U dvadesetom stolje6u pojavljuju se novi izumi i nove tehnologije koje mijenja
broj udenika i problema
zakliudka da danas suvremeni nadin Zivota (mladi ljudi te5ko se odluduju
RA'-TNATELJICOM SKOLE
1. Koliko dugo vei radite u VII. oS vARAZPIN? U 5ko1i radim 25
suodava Skola?
je sagraditi novu dvoranu. Bez obzira na broi djece u Skoli, oni zasluZuju kvalitetnu nastavu i boravak u njoj. 8. Postoji li moZda mogu6nost da se sljede6ih godina uPi5e samo jedan razredni odjel? Da, postoji mogu6nost da se upiSe samojedan razredni odjel. 9. Boiite li se za bududnost Skole? Ne
bojim se za budu6nost Skole, ali
za
bududnost naselja i svih Hrvata dall Jako mi je drago 5to ste se pripremili za
intervjul! HVALA!!l
b)
SASTARIJOM OSOBOM (bakom)
godina.
2. Koliko je nekada bilo razrednih odjela u na5oj 5ko1i? Bilo je Po 16
1.
Koliko imate godina? 89
2.
Koje godine
razrednih odjela. 3. Koliko je bilo udenika po razrednim odjelima? Broj udenika kretao se oko
3. Kako je nekada bilo i6i u Skolu? Bilo ie drugadije nego danas, nije bilo
33, poslije oko 25.
bllleLfica,pisalo
koliko je udenika bilo u prvom razredu kad ste Vi i51i
4. Je
4. Sje6ate
li
se moZda
taj razred? Kad sam ja iSla u Skolu u prvom razredt bilo nas je 46, a u drugom razredtt smo se podijelili na dvarazreda po 26 udenika. lzra(unajle onda koliko je bilo ponavljada. 5. Sto mislite, koji je ruzlog ovakve
t
ste
krenuli u prvi razred?
1926.
se Po
Plodici.
li Skola bila obavezna? Nije 5. Koliko ste bra6e i sestara imali? polusestru \2brata 6. Jeste li svi i5li u Skolu? Da
1
7. Koliko ste Vi imali djece? detvero 8. Sto mislite, za5to danas mladi ljudi
nemaju djece ili imaju samo jedno dijete? Jer su prezaposleni. Nemaju
promjene u broju udenika? Razlog je to Sto ljudi smatraju da je jedno do dvoje djece dovoljno a u dana5nje vrijeme zaposleno je mnogo vi5e Zena nego
vremena da se bave djecom. 9. Sjedate li se moZda nekog dogarlaja kada ste Vi i5li u Skolu? Cesto su se
nekad. 6. Smatrate
kredom na plodici.
kojih udenici mlade zadiiati moglu OS dolaze u VII. ZaPravo, ih zadrtan. mogu Da, ljude? na5e mjesto ima Puno ve6i broj stanovnika nego u vrijeme kad sam ja bila dak ove 5kole, a ima i mladih ljudi. Problem je kako posti6i da ljudi imaju
li
u
jer su bile
napisane
da mjesta iz
vi5e djece. 7. Po Vadem mi5ljenju, treba
joS
brisale zadale
li
ulagati
A 5TO BI NAPRAVILI
DA
SPASIMO SITUACIJU??? Kad bi bili Vlada RH ili na nekom vi5em poloZaju u Zupaniji ili op6ini na5a populacijska politika (skup mjera
kojima drlava potide natalitet ili rodnost) izgledala bi ovako:
dogradnju Skole s obzirom na
samo 12 u6enika po razredu! Razredna nastava ima ukuPno 121 udenika, dok
predmetna nastava ima ukuPno 146 udenika.
VRTICI
Sto se tide sPolne strukture viSe ima djedaka (142), rcgo djevojdica (125), Sto je bilo za odekivati jer se u prosjeku rodi 5 do 6 Vo vrie djedaka
PROIZVODA VREMENA
nego djevojdica! Najmanje udenika dolazi iz Zbelav e (32 udenika), dok najvi5e iz Kudana Gomjeg (81 udenik).
20
,f,6u,Eâ&#x201A;Źwi:Di6tli:Do?..1'AfuK,:::l:;r:,::r:,:,::,:rr:r':r, 'JE:FflNIlA,lHRJ,iN,A:lai,bbi{a,:ilie{id',,.::.::.:.a,:a:::.::::::,,:: lifAi'.i$,l::::::::,:::',:::,,,,',:,,',:,:::,r]ir:lr:rri1]:r:.ri::li:i,i:':r:]r]ir,:r:,,,lril
,d]t9,lG,U:k$i:ASN:AI4-V,,B::Sf
:Paf
BN .,NAY]A.R
'.ASIiSi
]I6re{lr:i:..:,:.,.'l:r,,:,rr,:,,,r,l,:,
l{lM$EB$.!$/-;:,,;;
l:N&17lgg;,;.:Wi:.5:V
K.g::,':'::,.:,:::,':,:::,::',:,:,:,
RODENO DIJETE IIREDITI SXOTT I DJECJE VRTICE
',,:P&ie*i.i;iadili:;,:;ui.l,niti;8;,a:'i:,:S:b:raxr.g:d&'.i.
;,:,,,;;;,,,,,,,,,.i.idibi.di&:bb:oAt4frjaNâ&#x201A;Źtlin$l.S&a.I
PINKLEC
,&
q
\s\
Folklorna grupa
POSJET
Folkiorna grupa vi5ih razreda djeluje u sklopu izvannastavnih
HIDROELEKTRANI VARAZDIN
aktivnosti. Skupinu dine
INTERLIBER I PRIRODOSLOVNI MTJZEJ
22
14. studenoga 2008. godine u ranojutarnjim satima krenuli smo na svoju terensku nastavu u grad Zagreb. Najprije smo posjerili Prirodoslovni muzej. U njemu smo vidjeli izlo5ke mnogih Livotinja: leptira, kukaca, ptica, morskih pasa i brojnih drugih. NaS vodid ispridao nam je mnoge zanimljive pojedinosti o ve6ini Zivotinja koje se nalaze u tom muzeja, stoga sve i nismo uspjeli zapamtiti. Bilo je zanimljivo vidjeti sve te divne Zivo,tinje, ali na neki mi je nadin bilo neugodno Sto su preparirane. Radije ih gledam Zive. Martina Bogovii, 8.a
djevojdice detvrtih, petih, Sestih
i sedmih razreda. Trenutno ple5emo plesove Hrvatskog
zagorja, a koreograflju koju marljivo uvjeZbavamo moZete pogledati na zavr5noj piriredbi.
Zaito ple5e5 folklor? Folklorple5em od malih nogu. Krenula sam plesati iz znatiLelje i zato jer sam Zeljela upoznati nove prijatelje. Cesto volim pogledati folklor i na televiziji. Na folkioru udimo razll(ite plesove i pjesme. Svima preporudujem da probaju, jer ako probaju sigurno 6e im se svidjeti. Mirna Vitkovi6,5.a
Folklor ple5em jo5 od malih nogu. Na folkloru sam naudila
mnoge plesove i
pjesme.
Upoznala sam i mnogo novih prijatelja. Folklor je jedno jako lijepo iskustvo. Iva Novak, 5.a
Volim folklor zato Sto mi svicta nadin plesanja koju se ple5e.
i
se
glazba trz
Lidija I1ekovi6,4.b
30. listopada .2008. godine u obliku terenske nastave posjetili smo HE YaraZdin. S nama u pratnji bili su: nastavnica Durda
Androlii, nastavnik Domin Juri5id te na5a ravnatel.jica RuZa Levatii. Vodii nas je upoznao s principom nastanka elektridne struje u HE te prijenosom elektridne energije putem transformatora i dalekovoda. Pritom smo mu postavljali mnoga pitanja koja su nas zanimala, kao na primjer, Sto se dogodi u pogonu hidroelektrane kad u nadim kuiama nestane struje, postoji li opasnost od rada u HE, koju su 5kolu morali zavriiti da bi mogli tamo raditi i brojna druga. Vidjeli smo akumulacijsko jezero gdje se snaga vode koristi za pokretanje turbina koje su yezane ' '. :{J6'iteljice,i,, gu,,1,,.,61g,6ttiZ:bdle na generator, te upoznali nadin tetensku,nastavu za ufefiikei 3rr:i stvaranja izmjenidnog napona. 3 :b r.azrc dd Sefu a osno.lmetkole Takoder, zajedno sa vodidem, razgledavali smo unutra5njost :.,' Nas:fava se t' ,odiilalu,',,';",,tn; HE. U unutra5njosti je bilo vrlo ;.\nr aidilrtbiegu:t,, kod. te,t*,ili , budno, skoro pa da niSta nismo ni ftSri.r.. ',', razumjeli, stoga smo morali biti :,,,:, OtrteUrae,.s.u, taryi,u.p.iii' i; vrlo paZljiv r i driati se grupe. at $Vnleitalâ&#x201A;Ź..,,,,has:ta1, ,,trl,l iO& Sve u svemu, vidjeli smo i dJ]lriti ar,.,'..hI- -'. -.- - t,,.,t,, i doZivjeli mnogo uzbudenja, vjeroaauka;,tjeleine-,i:z -ianriirrerc,, i_
'
:',,,,,,,,,
te usput zapamtllt
neke
rkuliuie:,
i,,
liko,nae.ku iel,k
oi':bi
Volim folklor zato jer tamo zanimljivosti. Bilo nam je drago udeniCi &: lbo[e, nau diligiadifu udimo nove plesove i pjesme. Sto smo imali i tu priliku, a to je ot is{@1aU-edut:r::piost0ru,;;;;.:,,'.,1",.:',:,::'1,;,,,11,',;':.,.:,,:,,::;;; ,rr,,Urtome,*uirspjaiejersm,ri: Idem na folklor jer bi Zeljela posjetiti,,HE, VaraZdin". jo$pUaor{qgarilSjaja0. to,,aauiili'i proputovati cijeli svijet. se zabavili. Petra Magi6, 8.a Simona eep,4.b Martina Bogovii, 8.a Ivam.fudmeii,3,la r
.'
2t
PINKLEC
Djevojka iz Skotske
Tehniike aktivnosti
12. studenog 2008. godine u posjet nam je do51a djevojaka iz daleke Skotske. Njezino ime je
, ,,'
Ote Xkol'k-'godine',kao jedna od'
i,ivannastavnih akrivno'gti, udenieima ro,, 1i,,1aspol aeanji' lttLe'', i' tehnidke'
aktivnosti Uz- rponudene' :'nastavnâ&#x201A;Ź sadrLaie li:' robotike' i modelar3ffa' u radu je redovito ili Povremeno
Ivana , ,Pakrac;,', ,udenica,,,'' '2:.a razreda vrlo.le aktivna u nastavi iu
r,
izvanlkolskim aktivno$tima:,,',,,,f6[6' tenis gdje, postiie
suffelovalo: 20, udenika . koji su se ui' minimalne- utete, uspje:Sno predstanili,l,, s, netoliko,, zaniry]jitih
redovito trenira
urLa zap qlene rezoltu$, Euo i nje zine pryâ&#x201A;Ź zlatfie,medade, Cestitamo,!,!.,,','.,
26 godina i po je medicinska zanimanju sestra. Vrlo je simpatidna i komunikativna. Voli Putovanja
Mary ima
pa
je i ovo svoje slobodno
vrijeme posvetila riPravo tomeputovanjima po cijelome svijetu kako bi upoznala druge kulture i narode. Ima vrlo zanimljiv i interesantan hobi- skakanje sa -.'ko'::r,radonol-iswot,,,.sviCIal;koji padobranom iz aviona. Provela guajelovaii,,:,r,u,1, *u,,,:r. je nekoliko sati u na5oj 5ko1i te :,ov6j,,,:,,aktivnos.t! biIo,,,,',, je,,,,,,.'poAtavljranje,.:irr!.rlbfbetliQ:g upoznala udenike 7.b, 8.a i 8.b piolioia.na.',,ula,znom:.,hodniku,,,ra,:rtq, razreda, koji su Postavljajudi rpotic4j, nleiem,'troju li,e,,Aoida' daio pitanja poku5ali saznati Sto vi5e udenika :da,'se', nak{rAdrto,,uk!ude,,a o toi interesantnoj i zanimljivoj iad,, ove',aktivnostir,, Ako:, se na,,kraju
na*eder,.,da,,,jg,Hkqlarr,:nabavila
I
jedan
,dtia;,:':apre rr,rnoie,Se oEekivati:,r,i iap aLqq.je,,gUesto. oYih, aktiYnostl,, Aniaa Juii5i6,
r6r,a
Savate boks
djevojci. Udenicima se svidjela
je
te
su
pozvali da ponovo dode u Hrvatsku i posjeti na5u malu 5kolu.
Ana Smaguc,7.b
Ve6 svi znamo da udenici na5e Skole postiZu dobre rezultate na
raznim sportskim
natjecanjima. Bruno Drvoderi6, udenik 8 .atazteda, bavi se ve6 3 godine savate boksom. Ove godine za.uzeo je 1. mjesto na drZavnom natjecanju koje je odrZano
u VaraZdinu. Pro5le godine osvojio
je
2. mjesto na drZavnom natjecanju
u Crikvenici, te dva puta 3. mjesto u Splitu. Za njegov uspjeh zashtLni su, jednim dijelom, treneri Emerik Vederi6 i Miljenko RoZmarii. Na treninge ide 6 puta tjedno, dakle sve dane osim nedjelje.Treninzi traju 1
i
30 min. Zamollli smo Brunu da nas obavijesti kad je sljede6a borba da ga moZemo do6i gledati. Ana Mijatovil,'7.a
h
)^,
/Rt
pTNKLEC
/{ffiL\
kff^\
DOGODILO SE... SVETA POTYRDA
Ma5kare zavzele Skolu
Udenici 8. razreda, 19. travnja 2009. godine, primili su sakrament Svete porvrde. Djelitelj ie
Nesvakida5nji dogadaj odigrao se 24. veljade u na5oj Skoli!
bio mons. Josip Godina.
,,Primio sam snagu za kontrolu i obuzdavanje se jo5 jedno poglavije u mom Zivotu. Poglavlje u kojem iu morati kontrolirati sebe i biti odgovorniji. To je za rnenejedna velika zadada. Nadam se da 6e mi pomo6i u daljnjem Livott, Vedran GloZini6, 8.a sebe. Otvara
,,Primanjem sakramenta Svete potvrde osje6ao sam seprodiSieno i zadovoljno. Tim sakramentom postao sam zreliji i odgovorniji." Renato Bogovi6, 8.a
Toga dana Skolu su zauzele ma5kare. Nakon odrZanih nekoliko sati nastave, maikare su zatraLlle prekid i sve udenike uputile u Skolsku dvoranu na zabavu i ples pod maskama. Uditeljice, takoder maskirane. pritilufite su se ma5karama. Bududi da je bilo prekrasnih maski, odrZao se i rzbor zanajljepKu masku. Povjerenstvo nije moglo odabrati samo jednu, ve6 je proglasilo osam najljep5ih maski te su one nagradene dokoladama, a svi ostali bombonima. Poslije izbora nastavili smo plesati i zabavljati se jo5 dugo, dugo... Marina Cvetkovii. 2.a
,,Svetom potvrdom nastavljam svoj rast u vjeri." Mislav Juri5a, 8.a
DJEdJA PoLNoCKA 24. prosinca 2008., u 18 sati odri,ana je u Zupnoj crkvi djedja polno6ka. Na njoj su nastupali na5i "Orfi6i" pod voditeljstvom nastavnice Mirjane BeloSevi6.
23
s\
PINKLEC
:Kako si' se ,Pripremala', za tri udenika: Vanesa Santrad, udenica Zupanijska smotra i t,' "' (mentorica natjecanje? OS Kneginec Gornji natjecanje iz biologije Irena Mardec-Bradko), zatim Luc4a 't ditala sam raznâ&#x201A;Ź knjige, takoder i na internetu pronalazila poda&e. udenica OS Beletinec NaSa Skola bila je 8. oZujka Kefelja, Marrja Krajnik ru jeiako 2009. godine doma6in ZuPanijskog natjecanja i smotre mladih biologa, udenika sedmog i osmog razreda. Od udenika sedmih razreda sudielovao
(mentorica Zdenka Martinez) .i Leona Stromar, takoder udenica OS Beletinec. destitamo svim udenicima
je 31 natjecatelj, a od udenika i osmih razreda 29 natjecatelja. Nabu Skolu predstavljala je Ana Smaguc, udenica VII. b razreda. Pismena zadala podela je u 10 sati i trajala do 11 sati. Potom
je
s
lij e dila tLina zattd enike
te objava rjelenja pismene zada1e. Kao Sto to biva svake godine nakon pismenog dijela ispita i proZivljenih emocija, svi natjecatelji i njihovi mentori prisustvovali su izlaganju istraZivadkih radova. dlanovi komisije brzo su se dogovorili i
njihovim
mentorima
na
sudjelovanju,jer i toje veliki uspjeh. Zeljela bih da sljedede godine ima jod vi5e natjecatelja koji ie isprobati ovo nevjerojatno i lijepo iskustvo, te da pokaZu da u Hrvatskoj ima mnogo viSe, nego 5to ve6ina ljudi misli, sposobnih i talentiranih mladih ljudi. Dogodine. . . dovidenjal ! !
Miriam Novko,7.b
au
sata da se malo osvjeZe, te da mogu
bistre glave prionuti na ispravljanje
pismenih zadada. Nakon Poduljeg dekanja osvanuli su Privremeni rcztitari, te moguii rok Zalbe, i napokon u 17 sati objava ljestvice konadnog poretka. Od udenika sedmih razreda prvo mjesto zatzela
je udenica na5e Skole Ana Smaguc (mentorica Marija Krajnik). Drugo mjesto dijele: Juraj Kveder, udenik
II.
OS VaraZdin (mentor Ernest Habek) i Iva Harmicar, udenica OS Novi Marof (mentorica Ivana Lmegad).Tre6e mjesto dijele: Matija
Maltarski, udenik OS Petrijanec
(mentorica Branka Geto5), drugo mjesto osvojio je Dominik KnaPi6, udenik IL OS VaraZdin (mentor Ernest Habek), atrede mjesto dijele
24
Kada'ie zapodela'tv'oja' Iia.bav prema biologiji?
'
Odmah 6im sam se u Skoli Prvi put susrela s tim predmetom. Bili su mi zaninrl,iivi svi'ti podaei, 1o je ono 5to narn,treba, u:svakodneVnom
Zivotu. '
.,"f,rfOglat '."
,",,
strane;
,'' '
...,
' ,
'
,: Sdktseaaea,tenajvj,eiojaffie Iako je Ana Smaguc; :uEenica' pOzvati i na, drlayno'natjeeanie, VII. b razreda nale Xkale svojim' 'Reci 'n neHto o't Plarrovima, plasmanom tr& l, 'ZuPanijskom , :;.r, Pfipr,emi;..;; :' natjecanju iz biologije rzaziala ',Qginl pis ..lenog dijela iqpita, ,tu opdu p.ozonrost, o qioj se ne zna ba5 je i praktidni rad,rpa budem,moraia mnogo, ,Zbog toga,sam iskoristila
idodatno'raditi na
tome,
,
,,,:
:
'
i i dati svsr 6drsgfsr ,. I Osim,,,5torse tiavi5 biologtjom, Eirne se, ,'io3 baviS, u sloliodno Bok Ana! Za potetak te molim :vrijCtue? :: :: ::: da nam kaie5 ne5to o sebi' U slobodno vrijeme sviram Jednostavna cura, odlidna 'gi1aru,; pleBem u plesnom srudiju udenica. Volim slu5ati Punk i rock, "'fakt1: Jako volim ditati kniige, no oboiavarrr- starke, moie se reii da volim pogledati i crti6e' Ponekad !i sam luda za niirna. Najdraii predmet znam otiii s prijatelicama u kino. u Skoli mi je, naravno, biologija. ' u'tvom
zamolila je za'irttervju. Pogledajmo, tko je dakle;na5aAnal
priliku
i
"
,
(mentor Mario Slatki), Enes Garibovi6, udenik II. OS VaraZdin (mentor Ernest Habek) i Ana Krad, udenica II. OS YaraLdtn (mentorica Nada Zgrebec). Od udenika osmih razreda prvo mjesto osvojila je Petra Pajtak, udenica IV. OS YaruLdin
Tvqj,uspjeh na isPitu:rezultat ie udenja. Koliko si uiila? :l Mogu reii Puno, sYaki :i dax' Kak se ono kaZe:l'Bez mukâ&#x201A;Ź nema naukelll' '
ImaB li je? ', Imala sa punu,'podr$ku obitelji, prijatelja. a najviSe mentorice. ona mi je pruZila i da'la najvi(e,',3to,je
kategoriji osmih razreda
morali su napraviti stanku od Pola
,
je ,p.'olteina i Podr5ka sa
naiuspjesnijim se progla5ava rad "Cijepljenje vo6aka okuliranjem" OS Petrijanec. I dlanovi povjerenstva
punou tome po{nogla,
.Za svoi"si uspje}o vjerojatn-o' rali ieSto najvi5e, zaslulna, sama,
proglasili najuspjelnije radove. Najuspje5nijim radom u kategoriji sedmih razreda proglaSava se "svjetlosno onedi5ienje" OS Sradinec,
Mentoriea
Kakvi su tvoji dojmovi nakon
rNe mogu opisati taj
osjedaj
kad saznab' da si bio najbolji;' to j
ednostavno mora5'doiivj eti. Jedno prekrasno iskustvo. Jesi
liibila zadovoljna uvjetima
natjecanja? Sve je bilo u najboljem redu'
'Trudit 6u
se
'
Ima li netkor'noseban, Zivotu' netko ztiog koga'ti srce
hriezakucaT .
'
,
Uvi.iek takva osoba Postoji.
l, za krai' $to tri savjetovala nalim uCenieima? Samo'radom i,trudom mole se do6i do'uspjeha!
Zahvaljujem Ani na' ugodnom uZeniu i zelim tako uspjeKna.
joj
da
i dalje bude
Ana Mljatovid, 7.a
PINKLEC
DRZAVNO NATJECANJE IZ
Kviz iz povijesti
Udenici tre1lh razreda Sedme 20. oiujka 2009. godine osnovne Skole Yarai.din su u na5oj se 5ko1i odrLaokyrz u mjesecu studenomu pro5le znalJa iz povijesti. Kviz se godine polazili Skolu plivanja na odrZao zapete razrede teje varaZdinskim bazenima. trajao dva Skolska sata. Prvi
INFORMATIKE Od 22. do 26. oltjka 2009. godine u Dubrovniku su se odrLavali 18. dani mladih informatidara
Stota plivanja
Hrvatske.
Zahvaljuju1i dobrom rezlltatu sat razredi su se medusobno na Zupanijskom natjecanju iz natjecali. programskog jezlka LOGO, Natjecanje se sastojalo zajedno sa svojom mentoricom Jasnom Crndec, bio sam jedan od od pitanj a razltdite teLine
i
20 pozvanlh udenika u kategoriji do Sestog razreda i osvojio 7. mjesto na drLavnoj razini.
asocijacija.
Nakon napete i neizvjesne utrke i pokazivanja znanja
pobijedio je 5. b. razred., Na bazene nas je vozio te time zaradio nagradu, tj. 'Kada smo prvi puta trebaliautobus. krenuti bombone. bili smo vrlo uzbudeni. Na
Drugi sat odrZalo se individualno natjecanje. Pobijedila je udenica 5. a razreda, Lorena Kovadi6.
,19-4
Svi
joj od srca destitamo
na
pobjedi!
,bazenima su nas dodekali uditelji
plivanja
koji su nam pokazali
kabine za presvladenje. Kada smo se presvukli, otiSli smo do bazena. Najprije smo nadinili rest plivanja, a zatim se podijelili u skupine. Plivadi su bili u skupini uditeljice
SnjeZane, ostale djevojdice kod
Ukupni
rezultati uditeljice Petre, a djedaci kod individualnog natjecanja uditelja Gorana. Svaka grupa radila je razne v jeLbe plivanja, a tz SU: vjeLbe smo se i veoma zabavljali.
Prisustvovali smo
] i
i
---lP"rr.*t.]
Ime i prezime udenika rijeienog
prezentacij am a attor a zadataka s a
tesra
iz programskih jezika LOGO, QBASIC, PASCAL, C, C++. Osim strudnog dijela, imali smo i zabavno-sportske natjecanja
sadrZaje, a najvi5e
razgledavanje
mi
Posljednji dan smo dobili rudak i diplome. Diplome plivada dobilo je devet udenika, a takoder je po devet bilo plivada podetnika i plutada dok je neplivada ostalo
l. Lorena 2. Ivona
Kovaiii
(7
i
60. l8
sedam.
Galic
49.98
3. Martin HrZenjak
35.70
se svidjelo
Dubrovnika, narodito njegove stare jezgre i zidrna. Ovo mi je bilo jedno novo i
korisno iskustvo, pro5irio sam
svoje informatidko
znanje,
upoznao ljepote Dubrovnika i stekao nove prijatelje, ne samo iz na5e, ve6 i iz drugih Lupanlja. Filip Vidovie ,6.b
34.68 I
I
5. Lovro Lesidar 6.
Lana
Keresa
34.68 I
s:.Oo
Soldatek ' 24.48 I u. 8. rYrrrrr4 Mirna Vitkovii v rl^wvrL zz.a+u 22.40 j I 7. Ivana
Napisale: Ivana Soldatek i Ivona Galii . 5.a
'
l
Cilj Skole plivanja bio je nauditi 5to veii broj udenika plivari i mislim da je taj cilj ostvaren. Petra Spoljar, 3.b
,<
SVA
pctra Kuscer, Jurica Behin, Ana su se udeniei: Ana Smague, stela
NASA
Bimm['3;:-?"ii," smaguc [.fll[; #l"t]UII?i.d:Ii!; pOSTIGnUiA i5le su dalje na zupanijiko Zitnjat<, Kado eikaE. Na Zupanijskom natjeeanju bili natjeeanje' mjeseeima proteklim u su Ana Smaguc, stela vrcek, na Miriam Novko i na5i su u6enici sudjelovali MATEMATIKA Behin te su kao ekipa mnogim Skolskim i Zupanijskim "^il^]il-?# natjecanju iz - Juriea -'"i"---i,ririS. .f" osvojili i0. mjesto (uanatjecanju je natjecanjima te se dokazali rra
NATTECANTAT
4.razred: Ernest
Horvat,
HRVATSKI JEZIK Doroteja z"eur..,-'i.n rnpj"", MLADI TEHNI(i.lnf U Bkolskom natjecanju Mladih U znanju iz hrvatsko g jezika iu.i" Nj.Zi6,ivan Bobek, sudjelovali su mnogi tehnilara Tmzredai udenici Mirna se KereSa, su iana natjecali S.razied: petog do osmog nzreda. od Ana udenici Mijatovid, Marko Ana Majcen, Fri5di6, Saia Vitkovid, Tamara i vjeBtine pokazali znanja Petra Svoja Horvat, Gordan Smaguc, Bhzinarid. Denis Bautista Anica su: Juri5i6, Erika Majetid. Kusdlr i Matej 6tazred., Fitip Yidovi6, Novak, Ana Miro Hernandez, NaZupanijskonatjecanjepozvani Milovec,Frado-Vukovid,Barbara su Sara Fri5ii6, Ana Mijatovid, Vudan, Luci;a friStii. j.razred: Ana Mijatovid, Ana Smaguc i Gordan Horvat. Mihael Udenici 8. razreda Miriam Novko, Ana Blazinarid. Alapid i Dino Bzik sudjelovali S.razred: Mihael Alapid, Dino su na Ekolskom i na Zupanijskom Bzik.
natjecanju.
Blazinarid, Ana Mijatovid, Erika Milovec, Dajana Bobek, Diana
Kani5ki, Vinka KovaE, tana Kereiao Jurica Teilak, Ivana Sokol, Iva Novak, Denis BraEko,
Marko Blazinarid, Robert Vitez i
*u[1"#i'Jl['ffr"..1?'i:"-fi#'ti?J']ffilfiu .no,,",a je na literarne radove predstavili su Vidovii, Ana Mijatovid, Miriam drZavno natjecanje. Helena Santek, Martin Levatrd i Novko, Mihael Alapid i Dino FiliP vidovi6. Bzik. ROBOTIKA Udenici FiliP Vidovid, Na natjecanju LTDRANo
svoje
ENGLESKI JEZIK
U natjecanju iz engleskog jezika sudjelovale su udenice S.tazteda: Mirna Grabar, Petra Magid, Antonija Soogor i Ema GuZvinec.
BIOLOGIJA U znanju iz biologije natjecali su se Ana Smaguc. \hlentina Ratkaj. Gordan Horvat, Stela VrEek, Lea
BajziMarko Piskai. Ana Smaguc je na ZuPanijskom
natjecanju osvojila L. mjesto i pozvanaje na drZavno natjecanje. Na drZavnom natjecanju u Crikvenici osvojila je 8. mjesto. Na Skolskom natjecanju udenika 8.razreda sudjelovali su: Anamarija Jagaiid, Mirna Grabar, Mihael Alapid, Martina Sebrek, Petra Magid, Martina Bogovid, Danijela
Ister, Luka Ko5dak i Martin Ko56ak.
KEMIJA sudjelovali su udenici T
Smaguc' Mirjam Novko, Ana !y:7!:: 26
LIKOVNA
u
KULTURA
podruEju likovne kulture udenici 4.-8. razreda sudjelovali su sa svojim crteLima na Skolskom natjecanju. Na zupanijsko natjecanje poslano je 37 radova. U kategoriji udenika l.-4. ruzreda za drLavnt
Aleksandar Zagorec, Lovro KuhariDenisBautistaHernandez sudjelovali su na meduZupanijskom natjecanju iz robotike, u organizaciji Drustva pedagoga tehnidke kulture.
FIZIKA udenice u
t
izloZbu predloZeni su radovi Na natjecanj iz fizke Mihael L. mjesto na Marine Cvetkovii i Stelle Per5i' a Ahpid osvojio kategoriji 5.-8. razreda rad udenika Skolskoj i L1. mjesto na Zupanijskoj
Aleksandra
Zagorca
POVIJEST
Skolskom natjecanju iz Povijesti
pristupio je udenik7 . tazteda Jasmin
Dod. Udenikov Pisani rad Poslan je
je
razini dok je Dino Bzik u Skoli bio na 2. a na ZuPanijskom natjecanju na L3'mjestu'
INFORMATIKA U natjecanju iz informatike
na Zupanij sko natjecanje.
sudjelovali su udenici 6.tazteda Filip Vidovid i David Bogovii, te
GEOGRAFIJA
udenik 7 .razredaJurica Behin. Na Zupanijskom natjecanju FiliP
U znanju iz geografije natjecali su se udenici 6.razreda Franjo Vukovi6, FiliP Vidovid i David Bogovi6, te udenici 7 .razredaMatej
Majetid i Damir Loniarii.
'
t1nun3, iz vjeronauka natjecali
Vidovid postigao
je 2., a David
Bogovid 6. mjesto. Jurica Behin je postigao 5. mjesto.
Posebno treba istaknuti usPjeh
Filipa Vidovida na osvojio 7' mjesto'
drZavnom
A _____l___________________________________________________:,y_'::__p\ SPORT U
Sportskim natjecanjima
postignuti su sljededi GLOS
rezultati:
- ODBOJKA (mu5ki):
L.-i":19 Zupanijsko natjecanje: 1. mjesto
\
Ekipa:
sroLNrrENrS:
Martin
3. mjesto osvojile su djevojiice
Levati6
Goran Cikad
patrik Bogovi6 Karlo Cikad Denis
Sudjelovali udenici: Mihaela Brodar
Bogovii
Lana Kere5a
Bruno Drvoderi6 Luka Trojko
Marko Btazinari| Martin Levati1,
Ekipa je sudjelovala i
Franjo Vukovi6 na
Zupanij skom natjecanj u.
Ivica Sermek Marko Ko5ak
Filip Roginek Benjamin Zrtniat< Ivan Putarek
rso-sPoRT XOSlnrlsra
Ekipa:
LIGA (mu5ki):
Martin Levati(, Goran Cikad Ivan Putarek
Ekipa: Benjamin
Ivica Sermek Marko Koiak
Zitni#
Martin Levati(
Ekipa: Martina Tu5ek Ana Mijatovii Miriam Novak
Marko Ko5ak
Stela Cikad
Mirna Vitkovi6 Mirna Vitkovid, 4.ar azred, plasirala se na2. mjesto u slobodnom stilu David Bogovii
GLOS - KOSARKA (muski): 4. mjesto
Martina Sebrek
Ekipa: Benjamin
Ines Kobal Valentina Ratkaj Josipa Vitez Ana Smaguc
Martin Levati(,
Petra Ku5ier
Petra Ku5der, 7.b razred, plasirala se na 1. mjesto u leptir-stilu Goran Cikad 2. mjesto u stilu ledno Marko Piskad 2. mjesto u prsnom stilu u slobodnom stilu
Zitnl&
Goran Cikad
Ivan Putarek Valentino Fridelj
Ivica Sermek Marko Koiak
Srela Vrdek
- RUKOMET (muski)
Mihael Bri5ki Mario Cvetkovi6
Filip Roginek Mihael Alapii Danijel Vugrinec
Martina Bogovi6 Lorena Melnjak Marta Vidovid
GLOS
su
udenici:
Ivica Sermek
qiesto
5kola
Grada VaraZdina sudjelovali
Ivan Putarek Valentino Fridelj
GLOS - ODBOJKA (Zenske):
mjesto
PLIVANJE (na 50 m)
Na 3. prvenstvu osnovnih
Goran Cikad
Filip Roginek Danijel Vugrinec Dino Bzik
3.
2. mjesto
-
2.
Filip Roginek Mihael Alapi6 Danijel Vugrinec
GLOS
- NOGOMET
Ekipa: Goran Cikad
Valentino Fridelj
Nikola Putarek Ivica Sermek Mihael Alapii Filip Roginek
4. mjesto
ipsrruauo uaENrcrMA NA ZNA.AJNIM POSTIGNUCTiUE
T
SVIMA ZAHYALJUJEMO NA SUDJELOVANJU I ULOZENOME TRUDU!
)1
PINKLEC
Sigurno u prometu
Biciklijada
Radna akcij a o drLana je 6. svibnj a
Udenici petrh razreda su u srijedu, 22. travnja imali priliku
u Skolskom Skole.
lasati vozadki ispit za bicikle.
24. travnja 2009. u 14 sati
i 30 minuta u na5oj 5ko1i
Na Skolskom igrali5tu uditelj okupilo se sedamdesetak iz tehnidke kulture napravio je biciklista. Sve se Sarenilo poligon koji su udenici morali od mnogobrojnih kaciga i prije6i, ali s dim manje gre5aka. bicikala. Najatraktivniji je Udenici koji su imali svih bio onaj na kojemje mogu6ih 90 bodova i6,i 6e na svakako salo POLICIJA. Zupanijsko natjecanje, dok su oni koji su imali najmanje 60 bodova
Svi
Svi su se udenici
lzvrsno zabavlli. Svim udenicima koji su proSli na daljnje natjecanje u prometu Zelimo uspjeh i sre6u.
zajedno: udenici, nastavnici koji jo5 imaju
bicikle i dobru kondiciju i policajci uputili su se put Zbelave, KaStelanca, Jakopovca, Kneginca Gornj eg
Tamara Majcen, 5.b
i Donjeg, Kudana Gornjeg i Donjeg da bi se na kraju opet na51i pred Skolom.
Zeljeh smo tako pokazatr da se i bez dobrog auta rbez benzina moLe daleko sti6i.
28
Radna akcija dvori5tu
i
prostorima
PINKLEC
,-%-.^.
&
/iF'
W
\
ENGLISH PAGE
MY CLASS TRIP TO MAKARSKA I'm really looking forward to my class trip to Makarska. We're going to visit Dubrovnik and Split and stay in a hotel in Makarska. I think we will have fun there because we will go sightseeing Dubrovnik. I've already been there and it was very nice to see all that old buildings. I hope that we'll go out every night because we,ll be there only for four days. I hope the weather will be sunny and warm. And I hope the sea will be warm too and that it won't be many waves, so we could swim and dive. I know everybody is very exciting about it and so am I. I can,t wait that this
'o'
q
t6
adventure starts. l=bluc ?=EiEk - yeljM
PETRA KUSdER. 7.b
4=purpic 5=drccR
3
Er =
Erown
Find the words; St Valentine,s Day It's the day to write a letter, How your girl would feel better. She's the girl from your dream If she likes you, you can invite her to an ice cream.
The smile is on your face, When she says that she loves you. Then you don't know who is who.
TEDDY BEAR, BONUS, CASE, FUNFAIR, PUT, CAPTAIN, CARAVEL, BRIDGE, PROFF, STALL, FILM, OFFICE, LAND, BIRD, ART T
E
D
D
Y
S
P
R
o
F
T
F
J
P
U
A L L
K
B
o
N
U
B
R
I
D
C
A
R
F
I A
L
M
P
T
A L A
C
E
A
R
B
F
C
B
F
o
T
A
i
U
F
S
R
N
F
G
E
D
F
I
V
C
L
A
C
>k
N
D
I
E
I
N
A
R
T
B
Vini, Selec,6.a Matija Svogor, 6.a FIND THE OPPOSITES IN THE CROSSWORD ACROSS 3. small
DOWN
5. thick 6. full
2. beautiful 4. ask 7. new 9. hard
8.long 9. fast 11. happy 12. cheap 15. hot 16. cool 17 .
1. noisy
10. easy 11. buy
13. yes
14. early
heavy
18. arrive
29
PINKLEC
Elena: Ich trainiere RhYthmik
DEUTSCHE SEITE
seit sechs Jahren.(Treniram ve6 Sest
Ein Deutschland-Quiz Welche Antwort ist richtig?
Elena:Danke. (Hvala.)
b) Bremen c) Hamburg
Was gefcillt dir (Src fi se svida
3.Deutschland besteht aus: a) 15 Bundesldndern
Barbara:
b) 16 Bundesliindern c) 17 Bundesliindem 4.Das Schloss Neuschwanstein ist
rimike?) Elena: Mir gefiillt alles. Bie Bewegung, die Musik und die Kostiime.(Sve. Kretnje, muzika i kostimi.)
Rh:*thmik?
in: a) Bayern
at7
koel
b) Rheinland-Pfalz
oft trainierst trenirai? iesto ) du?(Koliko
c) Hessen 5.Die Lorelay ist die Tochter des: a) Donaukonigs b) Rheinkonigs c) Nordseekdnigs
Ema:Wie heiBen Sie? Direktorin: Ich heiBe RuZa Levati6.
Ema: Haben Sie Geschwister?
li ti to naPorno? ) Elena: Manchmal ist es
sehr
anstrengend, aber ich trainiere gern. (Ponekad je vrlo naporno, ali rado to radim.)
Direktorin: Ich bin 46 Jabre alt.. Direktorin:Ja, ich habe vier Briider und eine Schwester. Ema: Sind Sie verheiratet? Direktorin: Ja, ich bin verheiratet. Ema: Haben Sie Kinder? Direktorin: Ja, ich habe drei Sohne. Ema:Wie heiBen sie? Direktorin: Petar, Jurica und
Martin. Ema. Danke.
Direktorin: Bitte.
trainiert Rhythmik. Obwohl
Barbara: Hast du schon viele Medaillen gewonnen?(Jesi li ved
Hier ist ein Interview mit ihr.
osvojila kakvu medalju? ) Elena: Zt Hartse habe ich 14 Pokale und iiber 40 Medaillen.(Kod ku6e imam 14 pokala i 40 medalji')
sie sehr sehr erfolgreich ist, ist sie eine bescheidene Person.
Barbara: Wie lange trainierst dugo
Barbara: Denkst du auch an eine P rofi - Karrie re ? ( Razmiili ai li moZda
trenirai ritmiku? )
30
Ema Krdek, 4a
Elena: Ich trainiere sechs Mal
Barbara : F rillt dir'das Trainieren
Elena Milenkovii ist 12 Jabre alt und sie ghet in die 6.b Klasse. Sie ist eine erfolgreiche Sportlerin und eine sehr gute Schulerin. Sie
Interwiew mit der Schuldirektorin
Ema: Wie alt sind Sie?
schwer?(Je
Ein Interview mit Elena!
Dieses Interview fiihrte Barbara Vudan aus der Klasse 6.b.
Barbara: Wie
pro Woche. Das Training dauert vier Stunden.(Treniram Sest puta tjedno. Trening traje detiri sata.)
Die Autorin: Ana Mijatovil,7.a Die Losungen: 1.b, 2.a,4.a,5.b
F
A
H
R
R
A
D
F
H
J
K
L
Z
I
K
5
Finde 8 Friihlingsw6rter
!
SONNE
Mein Zimmer Marcel
B
autista-Hern andez,
Z
N
R
E
T
5
o
' t
B
I
E
N
E
G
J
N
R
H
T
N
E
E
VOGEL FAHRRAD BIENE GARTEN
P
A
R
K
E
T
L
R
A
B
L
U
M
E
V
o
G
E
L
D
E
R
PARK
OSTERN
:r,*--
il
4.
a
Mein Zimmer ist groB.Ich teile mein Zimmer mit meinem dlteren Bruder. In meinem Zimmer habe ich Bi.icher, einen Tisch, vier Schrdnke, einen Frenseher, zwei Stiihle und zwei Bette: ein Bett ist fiir mich und das andere fiir meinen Bruder.
BLUME
R
E
fiir
usp.jeha.)
a) Miinchen
T
Profi-Karriere. (Da.)
noch viel Erfulg.(Zahvaljuiem se na intervjuu i Zelim ti puno sre(e i puno
b) Baden-Wiirtenberg c) Bayern 2.Die Hauptstadt von BaYern ist:
W
Elena: Ja, ich denke auch an eine
das interview wnd ich wiinsche dir
a) Thiiringen
W
o profesionalnoi kariieri? )
Barbara: Ich bedanke mich
1.Das groBte Bundensland ist:
du schon Rhythmik?(Koliko
i
rd
Ll tLi i
_a.\ tql
li-*+l tul
, tt,{t, fl:rc;i lt--)l . L_.* t ,, \ 1-^*F: I
a-J
PINKLEC
ZABAYNA STRANICA
Ivica:,,Profesore, Dodite brzo, ova dvojica cijeli sat!"
REBUSI
.ffi=&
Profesor:"Za3to me
profesore! se
tuku vei
nisi
AO,NICM:,.
:,'
:,,:,
t,,.,.',':"''' :::::a:..:,a.:.
-;'
ECNUA|B;Y; ;',',' : ":' : :;
Ivica.'Zato
Sto
je moj brat vodio
u podetku!" Sara Fri5di6, 7.a
1
MMAIA ; ; ";':':';'':';''''':''
AIDRANM ncxanax
D=D
\WN \\
\bdna premetaljka
ranije
zvao?"
fri /trn\
'.':
,,,..,.,"-
Mati.ja
Gotii, 6.b
Osmosmjerka
O=A
K
A
M
R
R
R
z
R
R
A
I
U
M
M
A
K
S
z
I
I
V
V
P
A
J
R
I
M
A
R
A
z
I
R
B
A
K
KRAVA RIS MAK RUZA MIR SIR MRAV ZMIJA RAK ZAR RIM ZIR
K=M \Iatija Goti6, 6.b
Yicevi Na satu
RIJESI KRIZALJKU - .:
mate
Ivice. dobrio si
-..itc-i.1ica
.:
dita ocjene. D&Je :
Ivica: Pa Ls-Lrl l Uditeljica: Lrfu
je2+l=5 Iric., .,
Dode pI traZi sjemen Prodavac
Matija Goti6,6.b
..
1. Glavni grad Hrvatske 2. Stanovnici Amerike 3. Ime atletidarke Vla5ii 4. Barokni grad 5. Engleska rije( za ljubav 6. Isusova majka
io da stojim tri jabuke i
PET-SHOP i le.
: .Jfukve ptice
imate?'
Plaruia
:"JoS nikakve,
zato ih i ZeLi
-,, ,lllriSri, 6.a
Tomislav Cukor,6.b
31
ciI€\ t-* r *-i? 5 }-tH €:;r tFuhi t..rG *BG b I
*-J-*.
_: l*,rPte 1 i =r
1
%:
*tG*E*t-C! ; i*
\.*'
;
.
{,:
@,E'i.':
i I
itt lf1
:JE
+*i :
1;, 'q
1
I i .-E* :,.
.a,d .fi, ,,! i"
f
tu
.F
!
fl
{s tir
r
l+r irt
t"?-
*-! '
-*ry *-:it*=E
l+(
o
r.i
? 19
Or
:
(,
f+ti
ffi