Broj 4, godina 3
List učenika V. osnovne škole Varaždin
Iz škole: PRODUŽENI BORAVAK
Svibanj 2015.
UVODNIK Dragi naši! Opet se susrećemo u novom broju Zlatnih zrnaca. Nadamo se da ste ovu godinu uspješno završili i da mirni odlazite na praznike. I u ovom, četvrtom broju, donosimo vam mnoge zanimljivosti i mnogo zabave. Ako ste slučajno propustili koji događaj, ne brinite jer mi smo tu. Cijele smo godine bilježili sve događaje i sjedinili ih u vaš i naš novi broj Zlatnih zrnaca. Uz ovaj broj poklanjamo vam mega popularne Loom narukvice koje smo same izrađivale i o kojima možete pročitati nešto više u zabavnom kutku. Želimo vam da se odmorite i očekujemo vas dogodine u novom broju! Ivana Cmrečki, 7.a IMPRESSUM ZLATNA ZRNCA List učenika V. osnovne škole Varaždin Izlazi jednom godišnje IZDAVAČ: V. osnovna škola Varaždin, Frana Kurelca 11/1, 42 000 Varaždin tel./faks 042/230-424 e-mail: peta@os-peta-vz.skole.hr GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA, VODITELJICA NOVINARA: Nikolina Lisičak, prof. UREDNIŠTVO: Ivana Cmrečki, 7.a, Matea Mihalj, 7.a, Ivona Vincek, 7.a, Marta Šantek, 7.a, Rea Galić, 6.a, Dajana Mikac, 6.a, Lana Lončar, 6.a UČITELJI SURADNICI: Dubravka Novak, Lovorka Maruševec, Ivana Kolarić, Davor Petak, Anita Babić, Ljerka Stupar, Pjerino Hrvačanin, Sanda Klemm, Sandra Crnković, Željka Korade, Gordana Vaupotić, Vlatka Kostanjevac, Sanda Rajn, Nataša Grubješić, Gordana Križanić, Ines Brckan, Mirna Prevolčić ODABIR LIKOVNIH RADOVA: učiteljice razredne nastave i Davor Petak, učitelj likovne kulture
2
LEKTORICA: Nikolina Lisičak, prof. FOTOGRAFIJE: Anita Babić, Mario Šipek (ravnatelj), Lovorka Maruševec, Nikolina Lisičak, Dubravka Novak, Davor Petak, Vlatka Kostanjevac, učenici novinarske skupine
SADRŽAJ UVODNIK
2
NOVOSTI
3
PRODUŽENI BORAVAK
4
OBILJEŽILI SMO
6
IZVJEŠĆUJEMO
11
INTERVJU Ljubomir Kerekeš
13
MALI HUMANITARCI
14
ZBIRKA
16
NAŠI USPJESI
20
TISAK: Copy centar Manuela doo.
DOMAĆINSTVO
24
SPONZORI:
AKTIVNOSTI
25
POSJETILI SMO
27
OSMAŠI
29
ZABAVA
30
NASLOVNICA: #kids #down #support #heart fotografira: Kristina Cikač ZADNJA STRANICA: Eine Liebesgeschichte von: Vanessa Tomašek, 7.b GRAFIČKA UREDNICA I OBRADA: Nikolina Lisičak, prof.
CIJENA: 12 kuna NAKLADA: 150
NOVOSTI Školski ormarići na V. OŠ
NAPOKON I MI IMAMO SVOJE ORMARIĆE Dugo očekivani školski ormarići stigli su napokon i u našu školu. Za ormariće su se izborili forumaši varaždinskih osnovnih škola, a najveći su utjecaj imali forumaši naše škole pod vodstvom mentorice Dubravke Novak. Ormarići su u školu dopremljeni još prošli tjedan, ali je službeno otvorenje bilo u utorak 7. listopada 2014. godine. Vrpcu su prerezali najmlađi forumaši naše škole, a cijeli je događaj bio popraćen medijima. Priča oko ormarića počela je još 2008. godine projektom „Koliko su teške školske torbe“. Nakon brojnih pisama poslanih Gradonačelniku i Ministarstvu, upornost se ipak isplatila i sad imamo mjesto za svoje preteške stvari. Nadamo se da će i druge škole uskoro dobiti svoje ormariće.
Ravnatelj Mario Šipek pozdravio je sve prisutne
Ivana Cmrečki i Ivona Vincek, 7.a
Naši forumaši svečano režu vrpcu Učiteljica Dubravka Novak pohvalila je trud i upornost forumaša
UČENICI OPET DEŽURAJU Ako se sjećate, u prošlom broju školskog lista obavijestili smo vas da učenici više ne dežuraju na ulazu u školu. Ove godine, točnije početkom drugog polugodišta, taj zadatak opet obavljaju učenici. Naime, od ove godine dežurstvo je sastavni dio programa građanskog odgoja i obrazovanja pa učenici uče kako postati odgo-
voran građanin. Međutim, za dežurstvo je potrebno ispuniti određene kriterije, kao npr. uzorno vladanje, komunikativnost, bez negativnih ocjena i bez neopravdanih sati. Mislim da je to u redu jer se tako više trudimo na nastavi, samo kako bi dežurali. Rea Galić, 6.a Dežuranje je dio građanskog odgoja i obrazovanja
3
PRODUŽENI BORAVAK PRODUŽENI BORAVAK – MJESTO UČENJA, IGRE I RADA Posljednjih godina sve je veći interes i potreba roditelja za produženim boravkom djece u osnovnoj školi. Budući da su roditelji zaposleni, ne žele ostaviti dijete bez nadzora samo kod kuće, a nemaju pomoć bake, djeda ili drugih rođaka, tako da se sve češće odlučuju upravo za ovu mogućnost.
Što je uopće produženi boravak? Kao što i sam naziv kaže, to je produženi dnevni rad nakon redovite prijepodnevne nastave. Djeca nakon nastave ne odlaze kući, nego ostaju u školi s učiteljicom koja radi u produženom boravku. Predviđen je za učenike od 1. do 4. razreda, a traje od 11:30 do 16:30 sati. U vrijeme produženog boravka učenici pišu domaće zadaće, svladavaju nastavni program, imaju ručak gdje uživaju u delicijama našeg kuhara, ali imaju i organizirano vrijeme za igru te boravak na svježem zraku. Učiteljica osmišljava i kreativno provođenje vremena. Organiziraju se likovne radionice u kojima učenici rado sudjeluju i kreativno se izražavaju. Neke od njih su: izrada božićnih ukrasa, izrada maski kaširanjem, izrada proljetnih ukrasa, bojanje jaja, izrada piramide zdrave prehrane, likovna radionica – mozaik… Produženi boravak nije, dakle, samo učenje i ponavljanje te pisanje domaće zadaće, nego povezuje učenje, igru i rad, a učiteljica potiče učenike na rad i pomaže im.
Oblikovali smo bundeve za Noć vještica
Ivana Šaško, učiteljica iz produženog boravka
Svakodnevno uređujemo svoj pano Radimo u kolažu
4
PRODUŽENI BORAVAK
Dan otvorenih vrata Geotehničkog fakulteta
Likovna radionica - mozaik povodom Dana Banfice
Riječ roditelja:
Riječ učenika:
• gđa. Janja Jambrošić: Ove školske godine produženi boravak je u mnogočemu poboljšan dolaskom nove učiteljice, a time i novih pravila ponašanja, učenja i provođenja slobodnog vremena. Učiteljica se izuzetno trudi oko djece i uređenja prostora boravka. Unatoč tome, ostaje problem velike vlage i neugodnog mirisa koji bi dugoročno mogli naštetiti zdravlju učenika.
• Vedran: Lijepo mi je kada nakon napisane zadaće gledamo crtiće ili idemo u dvoranu i igramo „Tko pogođen, sjedne“.
• gđa. Dunja Čolja: Veoma sam zadovoljna s načinom rada učiteljice. Svakom roditelju koji nema gdje ostaviti svoje dijete preporučila bih produženi boravak, jer tamo djeca dobivaju sve potrebno. Prije svega, riješe se školskih obveza koje učiteljica temeljito prekontrolira, a ostane im vremena i za igru. Kada dijete dođe kući, može preostalo vrijeme kvalitetno iskoristiti za druženje s obitelji i slobodne aktivnosti.
• Leona: Lijepo mi je kada crtamo, pišemo, radimo nešto iz kolaža i idemo van na igru. Učiteljica je dobra zato što nam uvijek nešto zanimljivo pripremi za rad, puno nas uči, pomaže nam i ispravlja nam zadaće pa zato dobivamo petice.
I mi smo se maskirali
Izrada maski kaširanjem Naš snjegović
5
OBILJEŽILI SMO Europski dan jezika
Predstavljamo njemački jezik Na Franjevačkom trgu u subotu 20. rujna učenici 7. i 8. razreda uz pratnju učiteljice Anite Babić sudjelovali su na Europskom danu jezika i predstavljali su njemački jezik. Dijelili su ručno izrađene leptiriće, označivače za knjige i knjižice u bojama njemačke i austrijske zastave. Program je bio jako bogat, bilo je pjesme, plesa i igrokaza na njemačkom jeziku. Svi su se jako dobro zabavili.
Ivona Vincek i Matea Mihalj, 7.a
Učenice V. OŠ ispred svog štanda
Humanitarna akcija za Dan kruha Povodom obilježavanja Dana kruha na našoj školi cijeli tjedan trajala je humanitarna akcija prikupljanja namirnica, a u petak 10. listopada 2014. održana je priPriredba za niže razrede redba za učenike nižih razreda. Namirnice za Dane kruha skupljale su se po razredima. Učenici su donosili tjesteninu, brašno, rižu, sol, šećer, ulje, a sve za potrebe Caritasove pučke kuhinje i za Socijalnu samoposlugu. Ukupno je skupljeno 448 namirnica, od čega su najviše skupili 1.a razred od nižih i 5.a od viših razreda. Na drugom i trećem mjestu se nalaze 4.a i 1.b.
Priredba za učenike nižih razreda počela je u petak u 10 sati. Nastupila je dramska grupa koju vodi učiteljica Ljerka Stupar te vjeronaučna grupa i župni zbor „Hosana“, koje uvježbava naša vjeroučiteljica Ivana Kolarić. Namirnice koje su učenici donijeli posvetio je župnik župe sv. Josipa pa je tako svečanost za Dan kruha bila još posebnija. Ivona Vincek i Matea Mihalj, 7.a
Vrijedne ruke naših mama i baka napravile su proizvode za izložbu
Sveti Nikola posjetio je i našu školu Uoči blagdana svetog Nikole, u petak 5. prosinca 2014. obilježili smo dolazak tog velikog sveca i prijatelja djece te zaštitnika grada Varaždina. Za niže je razrede održana priredba u kojoj je bilo recitacije i pjesme, a sve nas je iznenadio dolazak svetog Nikole. No, to nije bio „pravi“ Nikola, već naš „striček“ Stanko koji nas je jako razveselio jer je donio punu vreću slatkiša. Svi su dobili bombone pa pretpostavljamo da su i svi bili jako dobri protekle godine. Nadamo se da će tako biti i ubuduće. Silvija Hulama i Ivona Vincek, 7.a 6
OBILJEŽILI SMO Dan sjećanja na Vukovar
PRISJETILI SMO SE VUKOVARA
Lampionima smo napisali Vukovar
U ponedjeljak 17. studenoga 2014. učenici 7. i 8. razreda V. OŠ Varaždin, zajedno s učiteljicom povijesti Nikolinom Lisičak, prisustvovali su obilježavanju sjećanja na Vukovar koje je održano na Korzu. Ispred Gradske vijećnice učenici svih varaždinskih osnovnih škola, predstavnici branitelja, Grada i Varaždinske županije zapalili su svijeće i ispisali ime VUKOVAR. Minutom šutnje i prigodnom molitvom župnika Stjepana Najmana odali su počast svima poginulima i stradalima u obrani Vukovara i cijele Hrvatske.
Zajednička fotka na Korzu
Pano u znaku Vukovara
U školi smo se također prisjetili Vukovara. U utorak 18. studenoga u holu škole Dječji forum napravio je izložbu ruševina Vukovara, a učenici novinarske grupe izložili su
ispisali slovo V kao simbol Vukovara, a učenici 1.b razreda s učiteljicom Dubravkom Novak imali su likovnu radionicu gdje su na kartonima slikali ruševine Vukovara. Na taj smo se način svi skupa prisjetili grada heroja i svih onih koji su se borili za oslobođenje Hrvatske. „Nek΄ im je vječna slava i hvala!“ Ivana Cmrečki, 7.a
Izložba ruševina Vukovara
fotografije razrušenoga grada i uredili pano gdje je u središnjem dijelu Priča o gradu Siniše Glavaševića, novinara radija Vukovar. Tog su dana predstavnici svakog razreda u dvorištu škole zapalili svijeće i
Izrada ruševina od kartona
VARAŽDINSKI DANI RATA U ponedjeljak 22. rujna obilježili smo 23. obljetnicu oslobođenja Grada Varaždina i Varaždinske županije. Kako bi nam približila te teške rujanske dane 1991. godine, učiteljica iz povijesti izradila je kratku prezentaciju s fotografijama koju su pogledali svi učenici škole. Također, učiteljica nam je ispričala o ratu u Varaždinu i o borbi za vojarne koje su uspješno oslobođene 22. rujna 1991. g. Tako smo svi zajedno obilježili taj povijesni dan našega grada. Ivana Cmrečki, 7.a 7
OBILJEŽILI SMO BOŽIĆNA PRIREDBA ZA KRAJ POLUGODIŠTA Već tradicionalno, uoči Božića, učenici i djelatnici V. osnovne škole Varaždin pripremaju Božićnu priredbu, kako bi obilježili kraj polugodišta i početak zimskih praznika. U petak 19. prosinca 2014. u školi je cijeli dan bilo živo, ujutro nastava, a popodne priredba namijenjena našim roditeljima, djedovima, bakama.
a dječji zbor razveselio nas je pjesmama Rock zvončići, Okitimo grančice, Sretan Božić svakome i Veselje ti navješćujem. Sve je završilo u istom raspoloženju kako je i počelo jer su nas naši učitelji počastili s božićnim pjesmama kojima su se pridružili i roditelji u publici. Na kraju je ravnatelj Mario Šipek svima zaželio sretan i miran Božić. Tako smo mi obilježili kraj polugodišta, a sad nas čeka odmor kojem se svi jako veselimo. Ivana Cmrečki, 7.a
Recitacija Prosinac u izvedbi 1.a
Igrokaz Tko je ukrao zimu? Mali folklor izvodi Mlinček - pjesme i plesove Hrvatskog zagorja
Dobra večer dobri ljudi
Na početku priredbe pozdravili su nas naši učitelji s pjesmom Dobra večer dobri ljudi, a nakon toga slijedile su recitacije, igrokazi, pjesma i ples naših učenika. Folkloraši su nam otplesali Mlinček – pjesme i plesove Hrvatskog zagorja,
22. OBLJETNICA „PUMA“ Učenici 8.b razreda sudjelovali su na obilježavanju 22. obljetnice osnivanja 7. gardijske brigade „Puma“, koja je održana u Parku 7. gardijske brigade u Varaždinu 23. prosinca 2014. Zajedno s učenicima drugih varaždinskih osnovnih škola čuli su svjedočanstva o ratnom putu slavne postrojbe, koja su izložili sami pripadnici brigade. Na kraju je uslijedila zajednička fotografija ispred spomenika u parku. Osmaši ispred spomenika 7. gardijske brigade “Puma”
8
Novinari
OBILJEŽILI SMO VALENTINOVO Ove godine 13. veljače u našoj školi obilježili smo Valentinovo dan zaljubljenih. Učenici su zajedno s učiteljem likovne kulture Davorom Petakom ukrasili pano srcima. Postavili su i veliko srce u koje su učenici mogli napisati poruku ili ime svoje simpatije. U kratkom vremenu cijelo je srce bilo popunjeno različitim imenima i porukama. Učenice 8.a od svojih prijatelja iz razreda dobile su medvjediće, a u 5.b svi su učenici izmijenili lijepe prijateljske poruke na papirićima koje su nasumično izvlačili. Pano je bio ukrašen srcima, imenima i porukama
Marta Šantek, 7.a
Maškare na Petoj
SVI SMO SE MASKIRALI! U utorak 17. veljače 2015. obilježili smo maškare i svi smo se maskirali. Niži razredi naše škole pod trećim satom bili su u dvorani gdje su uživali u plesu i predstavi. Svima se jako sviđao nastup plesne skupine Lena. Birala se i najbolja maska razreda. Pobjedu su odnijeli 4.a i 4.b razred čije su maske bile vrlo kreativne.
Viši razredi poslije velikog odmora skupili su se u holu škole gdje se održao mimohod maski. Sve je svojim fotoaparatom zabilježio učitelj likovne kulture, koji je zajedno s učiteljicom njemačkog jezika i povijesti, birao najbolje maske. U svakom razredu birala se najbolja maska, a također, birani su i najbolje maskirani razredi. Evo pobjednika: Roko Šestak 5.a, Ira Kuserbanj 5.b, Lars Lazar 6.a, Elena Lacković 6.b, Silvija Hulama 7.a, Iva Mandić 7.b, Doroteja Kontrec 8.a te Sven Jazbec i Matija Brezovec „u paru“ iz 8.b razreda. Najbolje maskirani razred bio je 6.b koji je imao skupnu masku – vjenčanje, drugo mjesto osvojio je 5.a, a treće 6.a razred. Nadamo se da će i sljedeće godine biti tako zabavno i da će maske biti još bolje! Novinari
9
OBILJEŽILI SMO VODA ZA ŽIVOT
EKO-PORUKE
„Voda za život“ moto je Učenici su pažljivo pratili prekojim se obilježava desetljeće davanje koje će zasigurno voda (2005.-2015.) od strane utjecati na njihovu svijest o UN-a, a i mi smo se pridružili vodi. toj obljetnici uoči Svjetskog N.L. dana voda (22. ožujka). Učiteljice Gordana Križanić i Mirna Prevolčić organizirale su prigodno predavanje za učenike 7. i 8. razreda o vodama na našem planetu. Cilj je bio osvijestiti sve veću problematiku vode kao jednog od najvažnijih životnih resursa. Prezentacija je održana u holu škole „Živimo u vremenu kada se lice Zemlje sve brže mijenja djelovanjem ljudi, kada je očita dezertifikacija, kada sve veći broj ljudi na svijetu nema dovoljno pitke vode na raspolaganju i kada godišnje umire i do 1,6 milijuna ljudi zbog niza bolesti uzrokovanih Prezentacija Voda za život zagađenom vodom“, ističu učiteljice te nastavljaju kako je „vrijeme da se probudimo i da vlastitim pristupom i ponašanjem prema vodi počnemo mijenjati i kolektivnu svijest o važnosti očuvanja ovog životno važnog resursa. Učenici su pratili izlaganje i marljivo bilježili
Razvrstavamo smeće, stabla se liječe. Svi moramo imati na umu da ne zagađujemo šumu. Filip Kukec, 2.a Što činiš prirodi to činiš sebi. Davorin Suhanek, 2.a Čist zrak meni je mrak. Ella Drvarek, 2.a Pažljivo kante biraj i smeće recikliraj. Edo Lazić, 2.a Ne dimi, ne puši, jer to ljude guši! Fran Bešvir, 2.a Čuvati prirodu je važno, zato uprimo svi snažno! Štedjeti vodu i čisti zrak, to znade svaki đak! Karla Kolenko, 2.a
Let’s do it Croatia!
ZELENA ČISTKA Učenici naše škole i ove su godine sudjelovali u zelenoj čistki, međunarodnoj jednodnevnoj akciji čišćenja smeća. U petak 24. travnja čistili su prostor oko škole te sportsko igralište i travnjak. Iako u 10
školi djeluje Eko-patrola koja svakodnevno skuplja smeće oko škole, i toga su dana vreće za smeće bile pune. Nadamo se da će ova akcija pobuditi svijest učenika o važnosti odgovornog gosp-
odarenja otpadom kako bi se sačuvao okoliš, priroda i sam planet Zemlja. Novinari
IZVJEŠĆUJEMO Glazbena priča profesora Požgaja
VJEVERICA I MEDO
Vjeverica je svirala violinu
Učenici nižih razreda V. osnovne škole u četvrtak 20. studenoga 2014. gledali su i slušali glazbeno-scensku priredbu pod nazivom „Vje-
verica i medo“. Svrha predstave je da djeca nauče više o žičanim glazbalima, violini, violoncellu i gitari. Priredba je bila jako zanimljiva jer je profesor Požgaj u pratnji imao vjevericu i medu koji su mu pomagali u sviranju. On sam nam je pokazao gitaru i odsvirao nekoliko pjesmica. Vjeverica nam je predstavila violinu, a medo violoncello. Djeca su pitala zašto violina ima visok, a violoncello nizak
ton? Odgovor je bio: „Violina ima tanke žice i manja je pa zato ima visok ton, a violoncello ima deblje žice i veće je pa ispušta nizak ton.“ Iz ove glazbene priče naučili smo i da nikad ništa nećemo dobiti krađom i varanjem nego samo poštenjem. Svi su bili oduševljeni i sigurno već sad čekaju iduću priredbu. Rea Galić i Dajana Mikac, 6.a
Sanja Polak
„Doktorica za petice!“ U utorak 24. ožujka 2015. za učenike nižih razreda bio je organiziran književni susret s književnicom Sanjom Polak. U razgovoru s učenicima Sanja Polak ispričala im je kako i zašto je počela pisati knjige i časopis Prvi izbor, kako ona kaže “tablete i sirup za petice”. Također, predstavila im je neke svoje knjige: Petrica pričalica, Mali Jan ima plan, sve dijelove Dnevnika Pauline
P., i dr. Za kraj je Sanja Polak učiteljicama dala svijet kako da potaknu svoje učenike na čitanje, a učenicima je savjetovala kako bi trebali što više čitati tablete i piti sirupe za petice jer samo tako će postati odlični učenici s odličnim ocjenama. Ivana Cmrečki i Marta Šantek, 7.a
Književnica Sanja Polak
Međunarodni dan sjećanja na holokaust
Kino su svi napustili u tišini Učenici 8.a razreda su u utorak 27. siječnja obilježili Dan sjećanja na žrtve holokausta. Otišli su u kino Galerija pogledati film „Trči, dječače, trči“, koji su organizirali Grad Varaždin, Agencija za odgoj i obrazovanje, Discovery film te Udruga VANIMA. Cilj je bio doprinijeti poučavanju mladih o holokaustu. Film „Trči, dječače, trči“ snimljen je po istinitom
događaju i vrlo je potresan. Radnja je smještena u vrijeme Drugog svjetskog rata. Glavni lik je židovski dječak Jurek iz varšavskog geta koji se skriva od njemačkih nacista. U bijegu je susreo one koji su mu pomogli, ali i one koji su ga izdali. Cijela priča bila je jako dirljiva pa je bilo i suza u kinu. Kino su svi napustili u tišini. Marin Avirović 8.a 11
IZVJEŠĆUJEMO U šumi
Želim, želim!
Već tradicionalno, naša je škola bila domaćin županijskog natjecanja iz geografije. Toga dana 25. veljače nije bilo nastave pa su
učenici sedmih i osmih razreda otišli u kino pogledati mjuzikl „U šumi“. Radnja filma, kako već i samo ime kaže odvija se u šumi, a govori o mladome bračnom paru pekara koji ne mogu imati djecu zbog uroka koji je bačen na pekareva oca. Taj urok mogu jedino skinuti ako donesu vještici plašt crven kao krv, kravu bijelu kao mlijeko, kosu žutu kao kukuruz i cipelicu čvrstu kao zlato. Radnja je bila jako dramatična i kraj neočekivan pa se nekim učenicima film svidio, a nekima ne. Ivona Vincek, 7.a
Grimmix
Ćiri-bu, ćiri-ba u svoju bajku idem ja! Ovi stihovi dio su bajke koju smo gledali u Hrvatskom narodnom kazalištu, u srijedu 25. veljače. Na našoj školi bilo je županijsko natjecanje iz geografije pa su učenici od 1. do 6. razreda posjetili kazalište i gledali Grimmix. Predstava je zapravo spoj četiri bajki, pa su se na istom mjestu našli Snjeguljica, Crvenkapica, Kraljević i Lovac. Oni su trebali pronaći put do svojih bajki, ali su nam prije toga ispričali svaki svoju priču uz pomoć velike knjige Grimmix. Na
12
kraju su pronašli pismo i uz pomoć čarobnih riječi Ćiri-bu, ćiri-ba u svoju bajku idem ja! vratili su se u svoje bajke. Predstava nas je nasmijala i razveselila, a kući smo otišli puni doživljaja. Čak smo izvukli pouku da uz slogu i prijateljstvo možemo ostvariti svoje želje. Dajana Mikac i Rea Galić, 6.a
INTERVJU LJUBOMIR KEREKEŠ
Učenici od 1. do 6. razreda naše škole išli su u kazalište gledati predstavu Grimmix, čiji tekst i režiju potpisuje naš varaždinski glumac Ljubomir Kerekeš. U nadi da ćemo ga sresti u kazalištu, ja sam pripremila nekoliko pitanja da iz prve ruke saznam nešto o predstavi, a i o njezinom autoru. Bila sam te sreće, pa u nastavku možete pročitati naš razgovor. Kako ste dobili ideju za predstavu Grimmix? Ideja je zapravo krenula od četvero mladih glumaca: Jana, Zokija, Iskre i Mirele koji i igraju u samom Grimixu i koji su došli na ideju da ne bi bilo loše nešto takvo napraviti, no prioritetno je to bila Janova ideja, s obzirom na to da se cijela ova godina obilježava kao dvjesto godina od smrti mlađeg brata Grimm. Probali smo objelodaniti i skupiti sve najznačajnije bajke, napravio sam adaptaciju teksta i sve to stavio pod zajednički naziv Grimmix - kao izvedenicu od braće Grimm. Na taj način dobili smo mix Grimmovih bajki, od Zlatokose, Snjeguljice, Crvenkapice, Trnoružice, i došli smo do nove priče, što je zapravo bila ideja svega. Koji Vam je najdraži lik iz ove Vaše predstave? Svi su vrlo dragi, jer su svi od srca pisani. Ono što je karakteristično i čime je moja želja ostvarena jest to da predstava ispunjuje i dokazuje u potpunosti moju namjeru da se malo pozabavim komedijom kao kazališnim žanrom. U predstavi uživaju kikići možda i od nepune dvije godine, ali čak i stariji ljudi, bake i dede, za svakog tu ima ponešto, a zanimljiva je za pogledati čitavih 50-ak minuta. Imate li kakvih fobija? Pa… fobije da li imam? Ne nešto previše. Malo sam zatečen ovim pitanjem, no ovako na prvu loptu da izdvojim da nisam baš ljubitelj visina, nekakvih onako rubnih situacija i takve stvari u životu manjeviše izbjegavam na način da se ne nađem u tim situacijama… ali to je ovako na prvu...
Koji Vam je bio omiljeni predmet kada ste bili u našim godinama (dvanaestogodišnjak), i zašto? Malo se teže prisjetiti točno nekih vremena tj. godina, ali pamtim ta vremena. Bila su to lijepa vremena, no najžalosnije je da se nikad vratiti neće pa preporučam svojoj sugovornici da maksimalno uživa u blagodatima tih vremena, bez obzira na školu i na obaveze. Po pitanju neke slobodne kreativnosti moj omiljen predmet bio je domaćinstvo i predmeti koji nisu i ne zovu se matematika, kemija ili fizika… Puno učenika V. OŠ Varaždin prati seriju Zauvijek susjedi i svi bismo jako htjeli da posjetite našu školu. Hoćete li Vi i Vaš sin nekom prilikom doći k nama i izvesti neku malu predstavu? Sve je to stvar dogovora. Ja vjerujem da su ovom posjetom predstave Grimmix za početak V. osnovna i Kerekeš teatar ostvarili početnu suradnju. Nama bi bilo drago, sve ovisi o tome koliko će obaveze i slobodno vrijeme dozvoljavati, u svakom slučaju siguran sam da će se naći neki termin da posjetimo školu i da malo porazgovaramo, da se bolje upoznamo. Jedan školski sat druženja neće biti naodmet, ako postoji interes, nama će biti drago. I još samo jedno, želimo Vam reći da ste naš omiljeni glumac i da ste super. Ja na tome najiskrenije zahvaljujem i trudit ću se da tako ostane što je duže moguće. Hvala Vam puno na ovom ugodnom razgovoru i puno uspjeha u daljnjem radu. Hvala vama, srdačan pozdrav svima na V. osnovnoj školi - učenicima, nastavnicima, profesorima i naravno – svim ljubiteljima Ferde! Rea Galić, 6.a
13
MALI HUMANITARCI Projekt
„I životinje trebaju našu brigu“ Povodom Svjetskog dana zaštite životinja organizirali smo akciju prikupljanja pomoći za životinje smještene u udruzi „Spas“. Ovom prilikom zahvaljujemo svim učenicima i njihovim roditeljima koji su otvorili svoje srce i pomogli. Udruga „Spas“ trenutno zbrinjava oko 350 odraslih pasa i otprilike pedesetak štenaca, tako da im je pomoć svakodnevno potrebna. Ukoliko ste u mogućnosti možete im pomoći i direktno, a informacije potražite na njihovim mrežnim stranicama. Možda se netko od vas odluči i za najveći korak i udomi nekog od ovih „mališana“ iz udruge, koji će mu zasigurno uzvratiti odanošću i ljubavlju. Još jednom svima veliko HVALA!
Učenici s prikupljenim stvarima
Učiteljice Sandra, Sanda i Gordana
Solidarnost na djelu 2014
Priča za pet I ove godine V. OŠ Varaždin sudjelovala je u akciji Solidarnost na djelu te je prikupljen novac za one kojima je potrebna pomoć. Akcija se održavala od 10. do 31. listopada 2014. Učenici su za 5 kuna dobili označivač strani14
ca koji je numeriran i ovjeren žigom GDCK-a Varaždin. Od prikupljenog novca 50% je vraćeno na račun škole za pomoć djeci lošeg materijalnog statusa i opremanje ormarića prve pomoći.
Od nižih razreda najviše su skupili 4.b, 1.b i 1.a, a od viših 8.a, 6.a i 7.a. Tako je Peta opet pokazala solidarnost. Novinari
MALI HUMANITARCI Udruga „Zipka“
STAVIMO SE NA NJIHOVA MJESTA
Djeca su došla u pratnji svojih udomitelja
Jeste li se ikada pitali kako bi to bilo da ste rođeni u obitelji koja se ne brine dobro za vas ili nema takve mogućnosti? Stavimo se na mjesto djece koja žive u udomiteljskim obiteljima. Oni nikad nisu imali poljupce biološke majke, nikad nisu osjetili zagrljaj vlastitog tate, druženja s bakom i djedom… Ponekad ne znamo cijeniti svoju obitelj i puno lijepih trenutaka koje s njima provedemo, a ta bi djeca dala sve za to. Također, udomitelji i njihove obitelji moraju zamijeniti sve te uloge, moraju biti jaki, ali, kažu udomitelji, najteže ih je na kraju pustiti.
U ponedjeljak 20. travnja 2015. godine u našoj školi 8.b razred i sudionici Eko grupe okupili su se da udomljenoj djeci poklone igračke, koje su donijeli i prikupili učenici naše škole, a kojima bi barem donekle udomiteljima olakšali brigu za tu djecu. Došlo je nekoliko udomitelja, osmero “slatke” djece i bivša učenica naše škole koja je također bila udomljena. Nakon kratkog ravnateljevog govora, udomiteljice su nas pobliže upoznale s djecom tako da su nam ispričale njihove priče. Bilo je suza kada smo čuli priče te djece. Udomiteljice su rekle da udruga Zipka djeluje od 2006., da ima 45 članova i preko 250 djece koja nemaju dom. Naši učenici su sveukupno donirali četiri pune kutije igračaka. Kad su dječica primila igračke, osmijeh im nije silazio s lica! Nadamo se da će se i nadalje svake godine isto sakupljati i darivati igračke i da će naša škola uvijek biti tako darežljiva! Rea Galić, 6.a
15
ZBIRKA Bijele staze moga grada Mraz. Zima. Prožima me tanak sloj hladnoće dok mi pahulje padaju na dlan i nestaju. Plešu posvuda u zraku čineći trenutak čarobnim. Gledam kako lelujaju i padaju na klupu gdje počivam. Već je vlažna na dodir, a snijeg je tek počeo puštati svoj bijeli prah na grad. Polako ustajem omamljena bjelinom. Krenula sam Gajevom ulicom prema Korzu. Snijeg se zapliće u gole grane stabalaca dok ja koračam ulicom. Neki ljudi oko mene također su zadivljeni snježnom čarolijom nad gradom dok drugi užurbano prolaze i ne primjećujući prostor oko sebe. Podigla sam pogled u nebo koje se doimalo tmurno, a zatim promotrila dim koji se dizo uvis kroz dimnjake. Polako koračajući, stigla sam do Korza. Unatoč mrazu, iznutra me preplavila toplina. Prizor je bio tako lijep da bi ga čovjek poželio naslikati kako bi ga se uvijek sjećao. „Šteta što nemam takvoga dara“, pomislih. Veliki se sat na tornju oglašavao dok se snijeg kovitlao u zraku i padao na visoki stožasti bor i krasio ga. Lampice su zasvjetlucale, a prolaznici su se divili prekrasnoj idili. Sad je nebo bilo već tamnije, uskoro će biti noć. Dok sam koračala trgom, promatrala sam ljude koji su u toplini kavane srkali vruću čokoladu. Skrenula sam iza ugla i našla se kod katedrale. Izgledala je veličanstveno u bjelini. Zastala sam da je promotrim i osmjehnula se. Ona toplina u meni nije se povukla, već je rasla. Veselo sam koračala dalje dok se spuštala noć. Ušla sam u park gledajući sve oko sebe. Uistinu je bilo lijepo. Hodate nošeni vjetrom dok pahulje plešu oko vas, a svjetla gore osvjetljujući vam put. Noć je sad već ispružila svoje krake nadvivši se nad grad. Šutke sam prošla kraj kipa i cvjetnjaka koji je još donedavno žario veselim bojama, a sad sniva u bjelini. Zašla sam dublje u park dok su mi svjetla obasjavala put u tami. Zastala sam i ogledala se. Bjelina je bila svuda oko mene, a pahulje su se svjetlucale pod žarom starih svjetiljaka. Iskre topline frcale su u meni. Osjećala sam se tako ispunjeno i slobodno kao ptica u letu, kao pahulja koja lebdi nošena vjetrom. Ove trenutke zabilježit ću duboko u sjećanju i vaditi ih kad god mi bude teško, kad me prožme neutješna tuga. Kad bih barem mogla biti samo meka pahulja koja mi pada na dlan i topi se. Dok se bjelina spuštala oko mene, smiješak mi je treperio na licu, a vrijeme je stalo. Jelena Jambrošić Barnjak, 8.b
Moja obitelj Zovem se Tibor Kovačić, idem u 4. razred i imam jako veliku obitelj. Moja obitelj je kao ljudsko tijelo od glave do pete. U mojoj obitelji su: mama, tata, brat, djed, baka, bratić, sestrične, moja teta i njezin muž Dražen. Mama se zove Bojana, radi kao doktorica u Ivancu. Tata je učitelj fizike na 3. osnovnoj školi. Brat mi ide u 1. razred na 1. gimnaziju. Djed, baka i prabaka – oni nemaju posao, oni su u mirovini. Bratić Fran i sestrične Tara i Una svaki dan dolaze kod nas u Varaždin. Oni žive u Šemovcu. Njihova mama radi kao modna dizajnerica. Striček Dražen radi u poduzeću Colas. Ja se bavim sportom, karate i košarka. Fran se bavi nogometom, Una plivanjem, moj brat košarkom kao i ja. Tara ide u vrtić i gnjavi baku po cijeli dan. Ništa nije savršeno tako ni moja obitelj, ali ja volim svoju obitelj i nikada ne bih želio drugu. 16
Tibor Kovačić, 4.b
Tea Domislović, 7.b
Dalia Jozić, 1.a
ZBIRKA Mali Miš Ne Zna Niš’ Mali miš ne zna niš’. Ne zna što je rijeka Drava, nema pojma što je krava! Hoda kao mačka, ne zna što je pljačka! Ne zna jesti sira, ne da meni mira! Ne pazi kuda ide ljudi ga ne vide!
Znam biti dobar
Lana Skupnjak, 2.b
Josip Slatki, 3.a
Prije dva tjedan tata je presadio veliku trešnju. Nije palo dovoljno kiše i trebalo ju je zalijevati. Pomogao sam tati i razvukao crijevo za vodu. Pustio sam vodu i počeli smo zalijevati. Voda je samo nestajala. Trešnja sad više nije žedna. Tata je rekao, da ako je budemo zalijevali svaki tjedan, za tri mjeseca ćemo imati trešnje. Svi ste pozvani. Davorin Suhanek, 2.a
Antinea Međimurec, 6.b
Anamarija Mrkonjić, 4.a
Ratovi gaze djetinjstva Došao je taj dan. Dan koji sve obitelji razori bez razloga. Dan bez imalo radosti i sreće. Dan kad svi očevi moraju poći - u rat. Tako stradaju i nedužni i bespomoćni i siročad. Krenuo je i moj otac. Rekao mi je da se ne brinem jer će uskoro doći kući s osmjehom na licu. Također mi je rekao da će mi se javljati svaki drugi dan. Bila sam zabrinuta. Moja je majka plakala od tuge i pred ulazom grlila moga oca. Put do Vukovara trajao je 5 sati. Moja majka me pokušavala oraspoložiti, ali ni ona nije bila sretna pretvarajući se da je sve u redu. Prvi dan je prošao, a moja majka nije spavala. Samo je grlila jastuk i plakala. Drugi dan se moj otac javio. Bila sam presretna. Moja majka je bila usplahirena i nije mogla progovoriti riječ s njim. Opet nije spavala cijelu noć. Iz njene sobe se čulo samo tiho šmrcanje i brisanje nosa. Treći dan su nas došli posjetiti rođaci. Moja baka je ostala spavati kod nas da malo opusti moju majku ružnih misli. Četvrti dan mi je baka pripremila doručak. Moja je majka napokon zaspala. U 13:00 sati otac je ponovno nazvao. Rekao je da su tamo strašna razaranja i da će se vratiti u nedjelju doma. Peti dan je bio jako dosadan. Moja baka je u 10:00 sati otišla doma, taman kad se moja majka napokon naspavala. Šestog dana moj otac se nije javljao. Pomislili smo na ono najgore, ali smo na kraju zaključili da je samo u postrojbi da se ne može javiti. Sedmog se dana trebao vratiti, no, došao je poziv iz Vukovara. Rekao je ovako: „Vaš se otac i muž neće vratiti kući. U ratu je poginulo preko tisuće ljudi pa tako i vaš član obitelji.“ Moja je majka počela plakati i ja također. Poziv je sam prekinuo. Godinama nakon još uvijek hodamo na Ovčaru postaviti lampaš kao znak duše koja je poginula 16. studenoga 1991. godine. Na dan sjećanja na Vukovar uvijek stavimo lampaše uz rub našeg balkona kao grob voljene duše i dobrog oca. Svake godine moja majka na taj dan ne spava. Plače i moli za dušu koja je otišla u raj. Borio se za svoj narod, za svoju državu i svoju obitelj. Uvijek će ostati u mom sjećanju kao duša nebeska. Svaki dan u noći odem se pomoliti da mi se vrati. Vječna mu hvala i slava! Marta Šantek, 7.a 17
ZBIRKA
Klaudija Plantak, 4.b
Ana Maria Šaško, 2.b
Veseli sat Željela bih da se svi školski satovi promijene i budu zabavniji. Još bi bolje bilo da se svaki dan jedan zove Veseli sat. Tada ništa ne bismo pisali, nego bismo sve učili kroz igru. Tu i tamo bismo mogli napraviti koji zanimljiv pokus ili posjetiti neku tvornicu, obrtnika ili muzej. Nakon nekog vremena mogli bismo izaći van na zrak i igrati graničar, tenis ili košarku. Poslije bismo se vratili i osvježili čašom hladne Coca Cole. Pod Veselim satom bismo uživali i u najnovijim crtićima. Takav bi sat s nestrpljenjem očekivali svaki dan. Čak i ako pod tim satom budemo tihi i mirni, bit ćemo sretni i zadovoljni.
Teodor Belaj, 1.b
Proljeće Proljeće je mirisavo i puno cvijeća, Radost u ljudskim srcima sve je veća. Obitelj tada cijela ide van, Ljepota prirode izgleda kao san. Evo i danas Sunce sije, Ćud ljudi muče alergije. Epizoda proljeća već počinje! Petra Kopjar, 3.a
Dinka Dobrenić, 4.a
Arijana Makaj, 1.a
Nina Hrkač, 4.a
18
Linda Ljubić, 5.a
ZBIRKA Portret mojeg oca Gledam svojeg tatu i zamišljam kako je izgledao kada je imao 12 godina? Možda kao ja? Tata ima visok i lijep stas. Iako ima puno godina, kosa mu je još gusta i crna. Oči su mu smeđe kao plodna zemlja, a lice mekano i glatko. To znam jer ga ponekad poljubim u obraz. Voli nositi odijela i košulje. Tata je ozbiljan, prijateljski raspoložen i voli našu obitelj. Osjeća se ugodno u sebi i voli svijet oko sebe. Radi kao arhitekt jer voli crtati kuće i zgrade – tako dobiva novac. Tata kaže da je on kao mali bio sličan meni. Jedina razlika između nas je ta što on voli nogomet, a ja ne. Pričao mi je da je njegova škola imala samo jednu loptu. Kao mali uvijek je crtao pa nije ni čudo što je postao arhitekt. Tjera me da jedem ribu i špinat. Uvijek mi govori da učim jezike, ne zbog škole nego radi sebe. To je moj tata! I uvijek će biti. Petar Jan Stipišić, 6.b
Sara Pomper, 8.a
Tara Požgaj 8.a, likovni rad koji je na županijskoj smotri izabran među 10 najboljih
Sara Domislović, 7.b
Prvi let kapljice Rano proljeće je. Jedna je mala radoznala kapljica iskočila iz bistrog izvora u kojem je tekla. Htjela je saznati što se događa u travi. Tada jako zaprži sunce, kapljica ispari i dođe u oblak. U oblaku susretne nekoliko svojih prijateljica s izvora i jednu staru, mudru ali još uvijek veselu kapljicu po imenu Velika kapljica. Ona ispriča Maloj neiskusnoj i vrlo radoznaloj kapljici, koja još nikad nije bila u oblaku, kako je to padati na tlo. Mala je kapljica pozorno slušala priču o tome kako se kapljice zabavljaju za vrijeme toplih sunčanih dana, o tome kako se spremaju za let i o tome kako je lijepo padati u proljeće jer se može vrtjeti okolo i naokolo, lebdjeti zrakom i razgovarati s prijateljicama. Mala kapljica nakon slušanja priče zaključi da bi se i ona mogla početi spremati za let. Velika kapljica se složi i pomogne spremiti Malu kapljicu za let. Kad su se obje spremile, igrale su se i skakutale, a onda je došao trenutak kojem se Mala kapljica najviše veselila, jer će opet vidjeti izvor, Sunce i prijateljice. Kapljice su počele padati, vjetar ih je lagano nosio, Sunce ih je grijalo, a veselje i radost bili su kod svake od tisuće kapljica! Stela Kukec, 4.a 19
NAŠI USPJESI DRŽAVNO NATJECANJE MLADIH TEHNIČARA Na Državnom natjecanju Mladih tehinčara u Primoštenu od 8. do 10. travnja 2015. sudjelovala je i naša Sara Pomper, učenica 8.a razreda. Natjecala se u kategoriji modelarstvo uporabnih tehničkih tvorevina pa je tom prilikom izradila “Kuhinjsku policu”, za koju joj je trebalo čitavih šest sati. Sara Pomper s mentoricom Ines Brckan
ŽUPANIJSKA NATJECANJA Hrvatski jezik Jura Skok 7.a, mentorica Renata Hraščanec Karla Kukina Gradečak 8.b, mentorica Nataša Grubješić LiDraNo 2015. Jelena Jambrošić Barnjak 8.b – literarni izraz: “Bijele staze moga grada”, mentorica Nataša Grubješić Likovna kultura Rad na temu: Mozaik Tara Požgaj 8.a, Iva Meliš 8.b, mentor Davor Petak Njemački jezik Jan Ožeg 8.a, mentorica Anita Babić Engleski jezik Marin Avirović 8.a, mentorica Natalija Prelovšek
Matematika Karla Kukina Gradečak 8.b, mentorica Davorka Gal Kemija Karla Kukina Gradečak 8.b; Ana Majdak 7.a, mentorica Gordana Križanić Geografija Sara Pomper 8.a, mentorica Mirna Prevolčić Tehnička kultura Sara Pomper 8.a, mentorica Ines Brckan Sigurno u prometu Lana Vinter 5.a, Lana Zebec 5.a, Filip Nušak 5.a, Dino Cesarec 5.b, mentorica Ines Brckan
ANA MAJDAK Ana Majdak, 7.a proglašena je najboljom mlađom kadetkinjom za 2014. Svakodnevno marljivo trenira i postiže odlične rezultate. Na Bacačkom prvenstvu Hrvatske 8.03.2015. osvojila je 3. mjesto u bacanju kugle i koplja. Na posljednjem natjecanju 17.05.2015. godine (2.kolo HALS-a) bacila je svoje osobne rekorde i zauzela 1. mjesto u bacanju kugle od 3 kg s rezultatom 11,25 metara te 2. mjesto u bacan20
Festival matematike Ekipa 34: Stela Kukec 4.a, Tibor Kovačić 4.b, Daniel Hukić 4.b, Lucija Šavor 3.a, voditelj ekipe Sanda Klemm Ekipa 56: Roko Šestak 5.a, Leon Klobučarić 6.a, Buga Stipan 6.a, Tereza Obelić 6.a, voditelj ekipe Davorka Gal Ekipa 78: Fran Dobrenić 8.a, Leonarda Vupora 8.a, Jelena Jambrošić Barnjak 8.b, Ana Majdak 7.a, voditelj ekipe Davorka Gal Ekipa 78: Karla Kukina Gradečak 8.b, Bruno Zadravec 8.b, Sven Jazbec 8.b, Martin Oreški 7.a, voditelj ekipe Davorka Gal (osvojili 6. mjesto od 30 ekipa)
ju koplja s rezultatom 39,08 metara, dok je 26.04.2015. godine (1.kolo HALS-a) zauzela 1. mjesto u bacanju kladiva t i 2. mjesto u bacanju diska.
NAŠI USPJESI Sportski uspjesi
SREBRO NA POLUDRŽAVNOM IZ RUKOMETA
Poluzavršno natjecanje Državnog prvenstva ŠSD Republike Hrvatske u 2014./15. u rukometu održano je 19. ožujka u Prelogu. Naše djevojke osvojile su visoko drugo
mjesto i time pokazale kontinuitet u osvajanju medalja i kvaliteti igre. Rukometnu ekipu škole čine: Sara Šopar 6.b, Lara Kovačić 6.a, Ana-Maria Dragičević 6.a, Vita Njegovec 6.b, Tea Meliš 6.b, Tonka Belić 5.a, Lana Bartolić 7.a, Rebeka Oreški 7.a, Iva Meliš 8.b, Tia Njegovec 8.b, Doroteja Kontrec 8.a, s mentoricom Lovorkom Maruševec, prof.
Rukometna ekipa djevojčica 5.-6. razreda također je pokazala svoju kvalitetu osvojivši drugo mjesto na županijskom natjecanju. Ekipu čine: Sara Šopar 6.b, Tea Meliš 6.b, Vita Njegovec 6.b, Lara Kovačić 6.a, Tonka Belić 5.a, Ana-Maria Dragičević 6.a, Mihaela Habunek 6.b, Ena Višnjić 6.a i Tereza Obelić 6.a, s mentoricom Lovorkom Maruševec, prof.
BRONCA U KOŠARCI Na našoj se školi 4. ožujka 2015. održalo Poluzavršno natjecanje Državnog prvenstva ŠSD Republike Hrvatske u 2014./15. u košarci za djevojčice. Naše djevojke okitile su se broncom. Ekipu škole čine: Vita Njegovec 6.b, Sara Šopar 6.b, Lana Bartolić 7.a, Rebeka Oreški 7.a, Ana Majdak 7.a, Doroteja Kontrec 8.a, Iva Meliš 8.b. i Tia Njegovec 8.b, s mentoricom Lovorkom Maruševec, prof.
PLIVANJE Naše najmlađe plivačice Mirta Obelić i Mila Mitrović, učenice 2. razreda, okitile su se medaljama. Ivana Cmrečki, 7.a 21
NAŠI USPJESI KUGLANJE Šesti b, u sastavu Barbara Stričak, Antinea Međimurec, Vladimir Vrbanec i Marin Živoder, branio je boje svoje škole i osvojio 1. mjesto na natjecanju osnovnih škola Grada Varaždina u kuglanju. U pojedinačnoj konkurenciji dječaka s najviše srušenih čunjeva bio je Vladimir ,a kod djevojčica je to uspjelo Barbari.
Cross-liga „Drava“ Na natjecanju u krosu na Dravi, koje je održano 7. studenoga 2014., sudjelovale su i dvije učenice naše škole, Nika Kronja 5.b i Matea Mihalj 7.a. Nika Kronja trenira kros od 2011. godine i od tada je osvojila četiri medalje. Prvu medalju osvojila je 2011. na 400 m s ostvarenim 2. mjestom. Sljedeće godine u istoj disciplini osvojila je prvo mjesto i dobila je pehar. Treća medalja bila je drugo mjesto na 200 m 2013. godine, a ove godine Nika je ponovno osvojila prvo mjesto. Također, na krosu je sudjelovala i Matea Mihalj koja je osvojila 1. mjesto. Curama želimo da osvajaju još puno medalja. Matea Mihalj, 7.a Nika Kronja, 5.b Ivana Cmrečki, 7.a
LARA DOMISLOVIĆ
22
Učenica 3.b razreda Lara Domislović ponovo osvaja medalje. Sudjelovala je na natjecanju u Italiji, u Udinama, gdje je postigla jako dobre rezultate. To je bilo međunarodno natjecanje u ritmici, a Lara je osvojila peto mjesto bez rekvizta, s obručem je bila prva, a sveukopno šesta.
LUKA KOVAČIĆEK Luka Kovačićek učenik 4.b razreda bavi se atletikom. Na turniru u Graberju 28. veljače osvojio je četiri zlatne medalje. Svojim prijateljima poručuje da se također bave sportom da ispune svoje slobodno vrijeme.
Ivana Cmrečki i Matea Mihalj, 7.a
NAŠI USPJESI
Svi ti međunarodni turniri bili su samo uvertira pred državno prvenstvo 18.04. u Poreču gdje je Rea uspjela po 6. puta uzastopce obraniti i osvojiti titulu državne prvakinje u višeboju (4 rekvizita). Do sada je 10 puta bila prvakinja države, što pojedinačno, a što u višeboju.
Lopta
U novoj sezoni Rea je nastavila nizati dobre rezultate i skupljati nove medalje. Nastupila je: • na međunarodnom turniru u Sarajevu 15.03. gdje je osvojila 1. mjesto u višeboju i 1. mjesto u lopti te 1. mjesto u obruču, • na međunarodnom turniru u Novom Sadu 21.03. bila je srebrna u višeboju, zlatna u vijači i zlatna u lopti, • na velikom međunarodnom turniru u Beogradu, na sam Uskrs 05.04., gdje je u bila najveća konkurencija u njezinoj kategoriji (36 natjecateljica iz 10 zemalja iz 24 klubova) te je uspjela osvojiti brončanu medalju u višeboju, zlato u lopti i broncu u čunjevima.
Obruč
Rea Strnad uspješno je ušla u sezonu 2015./16.
LINKOVI : http://www.sport-danas.com/time-out/intervju/veselim-senovim-nastupima-i-natjecanjima-jer-stjecem-iskustvo-i-prijatelje-diljem-svijeta.html
JAN OŽEG Jan Ožeg, učenik 8. razreda, nastavio je nizati uspjehe iz atletike. Na državnom prvenstvu za kadete u dvorani (2015.) osvojio je 1. mj. (kugla), a na državnom prvenstvu na otvorenom u Splitu 1. mj. (kladivo) i 2. mj. (kugla). Kao član reprezentacije nastupao je na međunarodnom mitingu Petoboj država u Ljubljani gdje je osvojio 5. mj. (kladivo) i 7. mj. (kugla).
Čunjevi
Sljedeća natjecanja čekaju je u svibnju u Grčkoj i na Malti. To su malo „jači“ međunarodni turniri te se nada da će i tamo dobro nastupiti.
FILIP NUŠAK Učenik 5.a razreda, Filip Nušak, i ove je godine sudjelovao na nekoliko glazbenih natjecanja iz klavira, a kući se uvijek vratio s prvom ili drugom nagradom. Nastupao je u Velenju, Križevcima, Beogradu i Varaždinu. Posebno je dojmljiv bio njegov nastup na 44. Varaždinskim baroknim večerima s Varaždinskim komornim orkestrom. Bravo, Filipe! 23
DOMAĆINSTVO
Jogurt biskvit s jabukama
ZADOVOLJNI UČENICI, A I RODITELJI Od ove školske godine u našu je školu uvedena nova izvannastavna aktivnost za učenike nižih razreda – domaćinstvo. Voditeljica je razrednica 3.b razreda, učiteljica Vlatka Kostanjevac. U domaćinstvo je uključeno 35 učenika. Za one koji su mislili da je domaćinstvo samo za cure, prevarili su se, jer mi smo vidjele i mnogo dječaka. U razgovoru s učiteljicom Vlatkom otkrile smo da se djeci, a i roditeljima sviđa nova aktivnost. Do sada su već pekli Varaždinske klipiće, kolače od jabuka, učili su šivati dugmad, posjetili su izložbu meda i mednih proizvoda. Uoči Fašnika naučili su slagati fritule, a namjeravaju složiti sirup od voća za sok i izrađivati nakit od tkanine. Jako nas je zanimalo kako je na satu domaćinstva pa smo ih odlučile posjetiti i postaviti nekoliko pitanja. Sviđa li ti se domaćinstvo? Martina, Petar i Paula: Da, jako! Što ste sve naučili do sada? Petar: Naučio sam peći klipiće, kako se šivaju gumbi i kako ispeći kolače. Ema: Naučila sam peći klipiće, kolače, bojati kuglice za Božić. Što ti je bilo najzanimljivije raditi? Martina: Najzanimljivije mi je bilo bojati kuglice za Božić. Paula: Peći klipiće! Misliš li da će ti domaćinstvo pomoći u životu? Martina, Klaudija i Petar: Da, hoće! Vidjele smo da je na domaćinstvu jako zabavno i poučno pa se nadamo da će i sljedećih godina učenicima biti omogućena jedna takva korisna aktivnost. Uživamo u fritulama Ivana Cmrečki i Marta Šantek, 7.a
24
Biskvit treba dobro promiješati
Kuhamo pekmez od jagoda
Tijesto za klipiće
Šivanje dugmadi
Sajam meda i mednih proitvoda
Svaki recept treba zapisati
AKTIVNOSTI Radionica iz njemačkog jezika i geografije
„Die Nacht in der Schule – Noć u školi“ Za vrijeme proljetnih praznika škola nije mirovala. Bilo je puno radionica iz različitih predmeta, a radionica iz njemačkog jezika i geografije zvala se „Die Nacht in der Schule – Noć u školi“. Naziv nam govori da treba prenoćiti u školi. Za radionicu je bilo potrebno donijeti vreću za spavanje, potrbštine za osobnu higijenu, nešto za večeru i doručak, i naravno dobro volju, a bila je namijenjena učenicima 5. i 6. razreda. Kada smo se svi okupili u ponedjeljak 30. ožujka 2015. u 18 sati, započeli smo s pripremanjem učionice spavaonice. Pripremili smo strunjače, vreće za spavanje i raspakirali svoje osobne stvari. Onda je došao red na prvu radionicu iz njemačkog jezika. Svi smo se okupili u krug, a učiteljica iz njemačkog proslijedila je rolu toaletnog papira, od koje je svatko morao otkinuti po nekoliko listića prema želji. Bilo je neobično, ali „štos“ je bio u tome da je svatko na kraju morao o sebi ispričati po nekoliko rečenica, tj. koliko lisića papira, toliko rečenica. Cilj je bio da se svi pobliže upoznamo, pošto smo bili učenici iz nekoliko razreda. Nakon upoznavanja slijedila je radionica iz geografije. Učiteljica iz geografije podijelila nas je u ekipe i svaka je ekipa dobila listiće sa zadatkom. Na listićima su bile različite zemlje Europe i njihova obilježja. Zadatak je bio da ih pravilno razvrstamo
i odredimo karakteristike europskih zemalja i zemalja njemačkog govornog područja. Najuspješnijoj ekipi uslijedila je i nagrada, koja je bila u obliku torte, punjena slatkišima. Naravno nakon večere uz svijeće pobjednička je ekipa svoju nagradu prijateljski podijelila i s ostalim ekipama.
Nakon toga uslijedila je radionica koja je povezivala njemački i geografiju zajedno. Ova radionica nam je bila najzanimljivija i najzabavnija. Učiteljice su nam pripremile zanimljivu igru traženja uskršnjih jaja u polumaračnoj školi. Ponovno smo se okupili u ekipe i svaka je ekipa ponijela sa sobom jednu veliku vreću, u koju smo morali sakupljati velika papirnata jaja.
Pobijedila je ekipa s najviše sakupljenih pisanica. Pobjednici su dobili slatku nagradu koju smo opet dijelili sljedeće jutro. Nakon zadnje uzbudljive radionice malo smo odmarali, ali smo potaknuti iznimno vedrom noći, otišli na školsku terasu pogledati zvjezde. Noć je bila verdra i puna zvijezda. Zatim smo krenuli u spavaonicu i obukli naše šarene pidžame. Sljedio je zanimljivi animirani film „Dumbo“. Dobili smo i grickalice, kao u kinu. Nakon filma otišli smo na spavnje.
Ujutro nas je probudilo pravo iznenađenje. Gospodin spremač upalio je sirenu za uzbune, što nas je sve oduševilo. Kada smo se nadoručkovali, pospremili smo spavaonicu, spremili sve stvari i uz razgovor o našim dojmovima pričekali roditelje. Na kraju smo zaključili da bismo ovakve radionice i druženja željeli svake godine, te da duže traju. Nadamo se da će tako i biti ubuduće. Kućama smo pošli radosni i sa šarenom pisanicom u ruci. Rea Galić, 6.a 25
AKTIVNOSTI DJEČJI FORUM Dječji forum za prava djeteta naše škole i ove je godine bio vrlo aktivan. Na susretu s čelnicima grada Varaždina uputili su zahtjev kojim bi se osigurala veća sigurnost učenikapješaka. Zatražili su postavljanje cestovnog uspornika ispred zebri u Kurelčevoj ulici, postavljanje nogostupa ispred škole (gdje u kišne dane učenici hodaju po lokvama, a kad je snijeg uskaču u njega zbog roditelja koji dovoze svoju djecu do, ponekad, samog ulaza u školu), te drugačiju regulaciju prometa u našem odvojku Kurelčeve. Založili su se za bolju kontrolu školskog igrališta koje je nakon vikenda pun razbijenih boca, plastičnih
čaša i drugih opasnih otpadaka, pa i izmeta. Problem su i šetači pasa koji za sobom ne čiste prostor koji zagade. Sastanak s predsjednikom Gradskog vijeća Varaždina, gosp. Josipom Hehetom, pročelnicom Upravnog odjela za društvene djelatnosti gđom. Danijelom Vusić i drugima,
Vreće su bile pune smeća
održan je nakon tradicionalne akcije Dječjeg gradskog vijeća i Dječjih foruma svih osnovnih škola „Brže-više-čišće“ kojom su očišćeni svi prilazi od škola do Korza, a održana je povodom Dana Zemlje, 22. travnja. Forumaši su se bavili promocijom dječjih prava i obveza izradom plakata i edukativnom izložbom u školi. Uz Dan konvencije o pravima djeteta, 20. studenoga sudjelovali su na obilježavanju 25. godišnjice Konvencije. U sklopu programa prikazali su scensku igru „Zašto mene svi odgajaju“ s obradom dječjeg prava na obitelj.
Kao prvo - zagonetno drvo Sredinom veljače 1.b otkrio je što su naplavine i obluci te kako oni mogu postati igračke. Naučili su obrađivati drvo i izrađivali igračke na edukativnoj izložbi i kreativnoj radionici Matije Bobeka „Kao prvo – zagonetno drvo“ postavljenoj u salonu palače
Proljetni odmor - u školi Dio proljetnog odmora učenici 1.b proveli su u kreativnoj radionici izrade glazbala. Tuljci, kutije, različiti spremnici i ambalaža koji bi završili u smeću, uz ukrasne trake, uže, konce, folije i tkanine, uz pomoć škara i ljepila, postajali su glazbeni instrumenti. 26
Glazbala su izložili, a prethodno i isprobali. Koliko im je uspjelo vidi se u šarenilu boja i maštovitosti uporabe, a čut će se na razrednoj priredbi, kada će na njima i zasvirati. Dubravka Novak
Sermage Gradskog muzeja Varaždin. Radionicu je vodio autor izložbe Matija Bobek, a rezultati rada učenika 1.b ubrzo su se, nakon upoznavanja materijala i obrade drveta, vidjeli u igračkama koje su nastale njihovim radom.
POSJETILI SMO Advent u Grazu Božićno je vrijeme, a naša je škola dobila ponudu za jednodnevni izlet u Graz. U Austrij se već tradicionalno uređuju gradovi na što ljepši i maštovitiji način u adventsko vrijeme. No, osim osnovnog cilja upoznati Graz u adventsko vrijeme, cilj nam je bio da naučimo njemački jezik od izvornih govornika. Putovanje je počelo u nedjelju 7. prosinca 2014. ispred škole u 8 sati. Ukrcali smo se u autobus na kat i zajedno s našim prijateljima iz Osnovne škole Lepoglava krenuli prema Gazu. Nakon kraće vožnje kroz Sloveniju stigli smo i do Austrije. Dijelio nas je još samo jedan sat do konačnog odredišta, ali prije Graza trebalo je nešto i prigristi. Obavili smo kratak odmor i nastavili putovanje. Nestrpljenje je sve više raslo. Napokon oko 11 sati stigli smo u Graz. Naravno u Grazu osim velikih trgovačkih centra prvo što sam primijetila bio je McDonalds. Vozili smo se okićenim ulicama kao bajci. Sitnica koja nam je kvarila dojam bila je kiša koja je neumorno padala cijeli dan, ali nas nije omela da uživamo u preljepom ambijentu. Kada smo izašli iz autobusa najprije smo se upitili prema povijesnom muzeju grada Graza. U muzeju, uz stručno vodstvo na njemačkom jeziku, naučili smo nešto novo, ali i utvrdili od već prije naučeno gradivo na
satu povijesti. Nakon muzeja prošetali smo ulicama Graza do uspinjaće koja nas je povela do brda Schlossberg koje je poznato po tornju s velikim satom. Na Schlossbergu smo razgledali Božićni sajam i posjetili spomenuti toranj. S vrha Schlossberga na čak 475 metara nadmorske visine vidjeli smo skoro cijeli Graz i iskoristili priliku za zajedničku fotografiju. Spustili smo se stepenica-
prot dvorcu nalazi se katedrala koju izvana, a i iznutra krase lijepi kršćanski motivi. Razgledavanje katedrale bila je dobra prilika za molitvu, nakon koje je naše putovanje krenulo dalje. Još su nas samo ledene jaslice dijelile od slobodnog vremena. Jaslice od leda već se tradicionalno postavljaju u Grazu. Pogledali smo jaslice, a onda je na red došlo slobodno vrijeme. Rasporedili smo se u grupe i šetali gradom, razgledavali sajmove i okićene ulice. Bilo je prilično hladno pa smo se ugrijali vrućom čokoladom, koja je usput bila fantastična. Oko 17 sati ukrcali smo se u autobus pa krenuli kući. Put je bio isti, smo u suprotnom smjeru. Još smo jedZajednička fotka na Schlossbergu nom stali na odmorištu u ma sa Schlossberga i otišli do Austriji, a onda nas je čekalo metalnog otoka na rijeci Muri dvosatno putavanje prema Hrkoji se diže i spušta ovisno o vatskoj. Oko 20 sati stigli smo plimi i oseki. Na otoku koji je s pred našu školu i pozdravidvije strane povezan kopnom li se s novim prijateljima iz nalazi se restoran, igraonica Lepoglave s željom da ćemo za djecu, arena za kazalište imati još koji zajednički izlet. Cjelodnevni izlet u Graz bio je poučan i zabavan. Utvrdili smo znanje njemačkog jezika, naučili smo nove spoznaje o Grazu i upoznali nove prijatelje. Mislim da bi trebalo organizirati više takvih izleta jer tako razvijamo svoju samoMaketa Graza stalnost, snalaženje u drugoj na otvornom te dvorac u kojem državi te korištenje stranog su stolovale kraljevske obitelji jezika. tijekom povijesti. Najveću pažnu privukle su spiralno Ivana Cmrečki, 7.a sagrađene stepenice. Nasu27
POSJETILI SMO Dan otvorenih vrata PMF-a
„Veliki prasak!“ U petak 10. travnja 2015. učenici sedmih i osmih razreda posjetili su PMF na danu otvorenih vrata uz pratnju učiteljica Gordane Križanić i Natalije Prelovšek. Na početku izleta u Zagrebu posjetili smo biološki odsjek na kojemu smo se upoznali s razvojem djeteta, raznim životinjama i dr. Zatim smo posjetili fizički odsjek gdje smo naučili kako nam voće može poslužiti kao baterija, vidjeli smo kako vatra „pleše“, te smo pokušali svirati pomoću lasera. Sljedeći, a nekima i najzanimljiviji odsjek, bio je kemijski odsjek. Na njemu smo vidjeli mnoge pokuse u kojima smo mogli i sudjelovati. Na kraju dana kemičari su svim posjetiteljima kemijskog odsjeka priredili vatromet iznenađenja tj. „Veliki prasak“. Učenici su se zadovoljni i puni novopečenog znanja vratili kućama.
Jedna zajednička
Ivana Cmrečki, 7.a
Različiti pokusi
Animirani film
Kino Galerija
28
Učenici 1.b razreda obilježili su 28. listopada Svjetski dan animiranog filma odlaskom u kino Galerija na projekciju nagrađenih filmova na 5. VAFI-ju, Međunarodnom festivalu animiranog filma djece i mladih, koji se svake godine održava u našem gradu. Prije projekcije saznali smo od odraslih članova VANIME (varaždinskog Filmsko-kreativnog studija) kako
nastaje animirani film. Nakon prikupljanog znanja i po povratku u školu, nastali su njihovi crtići, ali samo na papiru. No, nisu se prestali zanimati za crtiće, pa su s prijateljima iz 1.a bili na projekciji novih dječjih animiranih uradaka na 6. međunarodnom VAFIju održanom krajem travnja 2015. Dubravka Novak
OSMAŠI
8. a
Marin Avirović Lara Benković Mirna Bosilj Mateo Cvitić Fran Dobrenić Blaženka Dunaj Domagoj Đaković Anamarija Golub
Niko Jurčević Doroteja Kontrec Anamarija Križaj Lidija Lusavec Ana Matić Lujza Mikulan Jan Ožeg Nikola Peras
Filip Pernarić Sebastian Petrač Sara Pomper Tara Požgaj Rea Strnad Vilim Vaupotić Leonarda Vupora Petra Žigmund
8. b
Katarina Balažinec Valentina Bogožalec Matija Brezovec Marko Canjuga Tara Cirkvenčić Mario Fogec
Jelena Jambrošić Barnjak Paola Jašarović Sven Jazbec Emili Košić Sunčana Kuhar Karla Kukina Gradečak
Iva Meliš Tia Njegovec Veronika Rexhaj Antonija Toplak Bruno Zadravec 29
ZABAVA Zabavljamo se uz njemački jezik *Finde 12 Schulsachen! Pronađi 12 školskih stvari!
Rješenja: KULI KUGELSCHREIBER HEFT ANSPITZER SCHULRANZEN FILZSTIFT BUCH SCHULTASCHE LINEAL BLEISTIFT RADIERGUMMI SCHERF
Izradila: Lana Vinter, 5.a
Ukrasi i oboji svoj cupcake!
Izradila: Rea Galić, 6.a Izradila: Dajana Mikac, 6.a 30
ZABAVA Šarena Peta
Peta puna LOOM narukvica Nedavno je i na našoj školi počeo trend pletenja gumica. Saznajte kako je nastalo pletenje i neke zanimljivosti o njemu, pa da ne duljimo…krenimo! Što su to uopće loom narukvice? Sigurno znate za pletenje gumica u jako lijepe šarene narukvice. Možda vam nisu poznate baš pod imenom loom, ali znate za njih. Pletu se uz pomoć olovaka, prstiju, pa čak su i napravljeni posebni dodaci za pletenje. Ove čarobne narukvice pletu se malim gumicama, spajanih na različite načine.
Kako su nastale? Loom narukvice slučajno je otkrio kinez Cheong Chong jednog dana kada je bio kod rodbine, gdje je vidio kako mu se sestrične igraju s malim gumicama. On je, iz znatiželje, htio spojiti te gumice i uspio ih je spojiti u prekrasne narukvice. Zamolio je svog prijatelja, vlasnika tvornice narukvica, da na paketić napiše način pletenja. Pošto je u pitanju Kina, zna se da su ti paketići ubrzo bili u skoro svakom dućanu diljem svijeta i naravno da su svi probali plesti te razigrane narukvice. Koliko su zapravo rasprostranjene loom narukvice? Ove simpatične narukvice, sigurna sam, nisu samo na našoj školi. Kada pogledate na Youtubeu, vidjet ćete da ima videa za načine pletenja narukvica na skoro svim jezicima: kineskom,
engleskom, njemačkom, hrvatskom... Kako bilo da bilo, ima ih po cijelom svijetu. Može li se od njih dobiti rak kože? Na ovo pitanje nema konkretnog odgovora, ali teško je znati jesu li glasine na internetu ili po školi istinite. Istina je da mogu štetno djelovati na krvotok i zaustavljati ga ako su narukvice premale ili dugo stišću ruku ili prste. Također je moguće i gušenje ako se nezgodno progutaju ili alergijske reakcije na koži kojoj smeta takva vrsta proizvoda. Teško je dokazati uzrokuju li rak kože, jer se većinom nose kratkotrajno i za ukras. Neki pak kažu da bi već odavno zabranili te narukvice i gumice da su toliko štetne, no i testiranja traju dugo pa bi trebalo nekoliko godina da se ono provede. I za kraj… Nadam se da sam vas pobliže upoznala s ovim lijepim, cool trendom. Kao i svaki trend, došao je i otići će. Na vama je da odlučite hoćete li ih nositi ili ne, a ja ih volim i raditi i nositi. Zato smo mi na novinarskoj svakom od vas napravili po jednu loom narukvicu koju ćete dobiti uz školski list. Rea Galić, 6.a
Različiti oblici narukvica
31
