Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Kolegij: Uvod u klasifikaciju Nastavnik: prof.dr. Dizdar, Senada Studentica: Gadžo, Amina
Znanje u bibliotečkom smislu
Veoma često upotrebljavamo riječ znanje u raznim kontekstima: procjenjujemo nečije znanje, ljude razlikujemo prema znanju, tražimo (nečije) znanje, usvajamo ga... A skoro nikad se ne zapitamo šta je znanje? Kao da je to samo po sebi jasno. Znanjem je čovjek izdignut iznad ostalih bića. Još od nastanka prvog čovjeka Adema/Adama. Prema islamskoj predaji on je iznad meleka/anđela jer je znao imena stvari - imao je znanje koje mu je dao Bog – poučio je čovjeka imenima stvari. Dakle, znanje se veže za čovjeka od njegovog postanka. Ipak, čovjek nikada neće imati potpuno znanje – neće mu biti otkriveno. Sve do svog kraja čovjek će otkrivati, učiti, usvajati znanja. A opet teško da će to biti i jedna kapljica u oceanu kojeg poznaje kao što je rekao Isaac Newton Ono što mi znamo je samo jedna kap - što ne znamo je okean. U tim počecima, otkriva nam se da postoji to skriveno znanje koje može biti otkriveno samo nekim posebnim ljudima. Pa, tako imamo predaju o Musau/Mojsiju i čovjeku (El-Hidru) koji je imao skriveno znanje od Boga darovano. Iz te priče shvatamo koliko toga je nama nedokučivo i kako je znanje koje posjedujemo relativno. Musa je, u jednom od 3 slučaja, znao da je loše probušiti nečiju lađu, da se to ne smije uraditi i da putnici mogu nastradati. Ali nije znao ono što zna Hidr – da je to lađa dobrih ljudi čiji je vladar zao i otima svaku ispravnu lađu. Kad vidi da je oštećena ostavit će je, a oni će je moći popraviti. Znanje, dakle, može biti različito. Svi mi imamo znanje o nečemu. Kako se stiče to znanje? Znanje usvajamo memorisanjem ili pamćenjem nečega; memorišemo čitanjem, slušanjem, gledanjem...tj. preko naših čula. Odnosno, mi preko čula dobijamo podatke iz spoljnog sveta i pokušavamo da damo smisao tim signalima pomoću našeg iskustva. (Radosavljević, 2008:10)