Beazty Friend magazine br.6

O nama

Više od dvije decenije stvaranja

Svoju misiju kompanija MPM doo počinje 1990. godine, sa sjedištem u Podgorici. Osam godina kasnije MPM otvara otvara prvi maloprodajni objekat Cosmetics-market, u Budvi. Od tada pa do danas težište djelatnosti kompanije postepeno se prebacuje na maloprodaju, i ona postaje lanac drogerija pod nazivom Cosmetics. Sve veće interesovanje kupaca, i želja da im se izadje u susret, kao i da se zadovolje sve njihove potrebe, dovode do toga da danas u sastavu lanca posluje 20 marketa . I ne samo to, svoju ponudu MPM dopunjuje i sa frizerskim salonom i 2 apoteke. Time vizija kompanije nije zaokružena, već se planiraju nova otvaranja. Ono što u najskorije vrijeme možemo naja viti je otvaranje Cosmetics-a u novom tržnom centru “BAZAR” u podgo ričkom Bloku 5, gdje će se na jednom mjestu naći sva tri segmenta poslovan ja ovog lanca: market, apoteka i frizer ski salon. Kao logičan slijed djelatnosti unutar kompanije je oformljena i vele drogerija. Poslovne jedinice se nalaze u skoro svim gradovima Crne Gore, dok je centralni i logistički dio kompanije lociran u Podgorici.

Zadovoljni kupci –naša najveća snaga

Primarna djelatnost preduzeća MPM doo je uvoz i veleprodaja kozmetičkih i dekorativnih proizvoda, parfema, bižuterije i ukrasa za kosu, proizvoda za ličnu higijenu, bebi programa, pro izvoda za domaćinstvo, hrane za kućne ljubimce, kao i pomoćnih medicinskih sredstava. Svi brendovi zastupljeni u asortimanu Cosmetics-a, pažljivo su odabrani, i takvi da Cosmetics čvrsto stoji iza njih. Svoj uspjeh kompanija gradi u stalnoj komunikaciji s kupcima, prepoznavanju njihovih potreba i želja i njihovom potpunijem zadovoljavanju, te neprestanom prilagođavanju svog poslovanja najnovijim svjetskim trendovima.Na osnovu istraživanja tržišta pažljivo biramo odgovarajući asorti man i kvalitet proizvoda. Asortiman se širi i na polju proizvo da proizvedenih na potpuno prirodan način i od sastojaka uzetih od organ ski uzgajanih biljaka, i sa minimumom aditiva. Poseban akcenat se stavlja na činjenicu da takvi proizvodi, ne samo sto su zdraviji za upotrebu, nego su i biorazgradivi, te ne nanose štetu našoj okolini. Široka ponuda, dugogodišnje iskustvo, stručnost zaposlenih, kao i ljubaznost osoblja u direktnoj prodaji, su osnovne preporuke naše kompanije. Veoma uspješno, MPM doo ostvaruje dugogodišnju saradnju sa svim velikim trgovačkim lancima na teritoriji Crne Gore, šoping centrima, velikim brojem apoteka, parfimerija, kao i dječijim bu ticima. Odlične i izuzetno profesional ne odnose kompanija ima i sa dobav ljačima u zemlji i inostranstvu.

Prepoznatljiv imidž

Maloprodajni objekti su koncipirani po ugledu na slične lance u razvijenim ev ropskim zemljama. Sve imaju isti imidž, a po arhitektonskim rješenjima se znat no razlikuju od drugih objekata sa sličnim asortimanom. Kvalitetom uslu ge i asortimana robe Cosmetics je vremenom postao vodeći brend u Crnoj Gori, koji prvi uvodi novine na našem tržištu gradeći sa svojim kupcima prijateljski odnos. Beauty Friend kartica, katalog i magazin koji čitate dokaz su tog prijateljstva. Cosmetics podjednako visoko vrednuju i oni koji u njemu kupuju, kao i oni koji u njemu rade, jer je čovjek uvijek ključan činilac poslovanja. MPM je kompanija koja svoj uspjeh ne mjeri isključivo rastom prihoda, već prvenstveno kvalitetom odnosa prema ljudima, bilo da su radnici ili kupci. Ako već nijeste, uvjerite se i sami. Svi su dobrodošli u krug prijatelja!

LADY GAGA FAME

Lady Gaga Fame je prvi ikad naprav ljen crni parfem, čija boja prskanjem i u dodiru sa kožom blijedi i on postaje proziran. U njemu se sastojci miješaju tako da naglašavaju različite mirisne aspekte svake note u isto vrijeme, bez ikakve hijerarhije...

Tri su glavna akorda ovog intrigantnog parfema: tamni akord, senzualni akord i svijetli akord. Tamni akord uključuje otrovni cvijet Belladonne i tamjan koji evolui ra u senzualni i raskošni talas meda, šafrana i kajsije. Cvjetni veo Sambac jasmina i tigraste orhideje utjelovljenje su svjetlosti i ljepote. Fama, baš kao i sama slava -

„CRNO JE POPUT DUŠE SLAVE, A NEVIDLJIVO KADA IZAĐE NA ZRAK“.

Fotografija: Risto Božović

magazin za zdrave stilove života

MPM d.o.o,

Bracana Bracanovića 38,

Skijanje REKREACIJA I SPORT

Velike žene svijeta - Kleopatra POSLJEDNJI EGIPATSKI FARAON 24

Intervju NAJVEĆA SREĆA JE IMATI PORODICU I UŽIVATI U ODRASTANJU SVOJE DJECE

26

Destinacija - Hajla ZABORAVLJENA PLANINA 32

Destinacije – Milano SVJETSKO SREDIŠTE MODE I DIZAJNA 36

Kesten (koštanj) ZIMSKA POSLASTICA I LIJEK 42

Recepti NOVOGODIŠNJA ĆURETINA...................................................................................

Anton Pavlovič Čehov KAKO SAM STUPIO U ZAKONITI BRAK 46

Bajka - Hans Kristijan Andersen DJEVOJČICA SA ŠIBICAMA 56 SADRŽAJ

Podgorica / Uredništvo: Mira Dubak, Jovana Novaković / Tekst: Ljubo Pejović, Nebojša

SVJETSKA INOVACIJA

Mezoterapija je metoda kojom se vitamini, minerali, antioksidansi i ostale aktivne su pstance ubrizgavaju direktno u mezoderm, sloj kože u kome se nalaze sitni krvni su dovi. Mezoterapijom se dobija intenzivnija hidratacija i ishrana same kože, a proces sta renja se značajno usporava. Prva upotreba mezoterapije bila je u svrhu redukcije bolo va. Mezoterapiju je prvi primjenio M. Pistor 1952. godine u Francuskoj. Nakon objavlji vanja njegovog rada mezoterapija se koristi la za smanjivanje celulita, masnih naslaga i poboljšanja ishrane i izgleda kože. Kako starimo, koža doživljava promjene kao što su gubitak teksture i elastičnosti, nejedna kost u pigmentaciji, gubi se potkožno mas no tkivo, a koža postaje slabije prokrvljena, na površini prominiraju prošireni kapila ri. Većina navedenih promjena nastaje sa smanjenom funkcijom fibroblasta, uticajem UV sunčevog zračenja, slobodnih radikala, štetnog uticaja spoljne sredine. Aplikacija antioksidanata, vitamina, aminokiselina u srednji sloj kože omogućava direktno snab dijevanje krvnih sudova kože svim potreb nim sastojcima.

Kako mezoterapija djeluje na kožu? Površni sloj kože ima funkciju barijere pre ma supstancama iz spoljne sredine, čime štiti naš organizam, ali i ne dozvoljava re sorpciju više od 10 % aktivne supstance koja postoji u regenerativnim kremama. Cilj mezoterapije u procesu podmlađivanja kože jeste povećanje aktivnosti fibroblasta, ćelija odgovornih za produkciju kolagena, elastina i hijalurona u koži kao i aplikacija pune kon centracije aktivnih supstanci neophodnih za obnavljanje zdrave i mladalačke kože. Sa ponavljanjem procedura smanjuje se dubina bora, povećava se količina kolagena a sa mim tim i popravlja tonus kože.

Mezoterapija postaje metoda prvog izbora kad su u pitanju bore, starenje lica i ruku, ožiljci...

Efekti mezoterapije su lokalni i sistemski, te doprinose opštem poboljšanju stanja organi zma i podmlađenosti.

Do sada je bilo puno pokušaja unosa su pstanci dalje od epiderma, ali klasična me zoterapija ostaje prvi izbor kad je riječ o efektu.

PRAVI EFEKAT PODMLAĐIVANJA ostvaruje se kroz seriju procedura (3-5) koji zahtijeva samo mjesečno

Bolest koja zagorčava “zlatno doba”

„Osteoporoza je hronično, progresivno obo ljenje kostiju koje dovodi do poremećaja koštane čvrstine i samim tim povećava rizik za prelom”, upozorava dr Lidija Muratović - specijalista fizikalne medicine i rehabilita cije u prvoj privatnoj bolnici u Crnoj Gori - Codra. „U svakom minutu se dešavaju prosječno dvije frakture koje su posljedi ca osteoporoze koja zahvata 10 procenata svjetske populacije od čega su 90 procenata žene ali je sve više i muškaraca. Najčešći su prelomi kičmenih pršljenova, donjeg dijela podlaktice i kuka koji ima i najteže posljedi ce (24 % smrtnosti u prvoj godini). Prelomi kuka udruženi su sa nizom komplikacija, jer se, uglavnom, radi o bolesnicima starije ži votne dobi koji imaju i druga (pridružena) oboljenja - visok krvni pritisak, šećer, srča na oboljenja… Uprkos ovim posljedicama samo 19 procenata žena se liječi, kod 15 procenata je postavljena dijagnoza, među tim, ne liječe se, a kod 66 procenata žena –dijagnoza nije postavljena”.

UZROCI: Dr Lidija Muratović ističe da na uka osteoporozu dijeli na: 1) primarnu (postmenopauzalnu i senilnu) koja nastaje zbog prestanka funkcije jajnika i gubitka estrogena koji štiti kost.

2) sekundarnu, koja nastaje usljed hroničnih oboljenja - hipertireoza, dijabetes, reumato idni artritis, hroničnih bolesti jetre i crijeva - Kronova bolest, multipla skleroza…, kao i upotrebe ljekova (kortikosteroidi, hemo terapija i imunosupresivi, antikoagulantna i antikonvulzivna terapija). Tu su i drugi fak tori: način ishrane, pušenje, alkohol…

PREVENCIJA: „Počinje u najranijem djetinjstvu i sve što tada uložimo u zdrav lje naših kostiju - višestruko će se vratiti u starosti”, kaže dr Muratović. Pik ili maksi mum koštane mase dostiže se do 30. godine života i služi kao rezerva za budućnost. Zato je neophodno još u djetinjstvu da, kroz re dovnu fizičku aktivnost, bavljenje sportom, pravilnom ishranom, izlaganjem suncu, izb

jegavanjem pušenja, većih količina alkohola i kafe, osigurati čvrstinu kostiju i spriječiti prelome u starijoj životnoj dobi. Pravilnom ishranom potrebno je unijeti dovoljne ko ličine kalcijuma, vitamina D, bjelančevina (mlijeko, mliječni proizvodi, voće, povrće, morska riba, riblje prerađevine). Važni su i drugi minerali - magnezijum, kalijum, fo sfor, cink…

SIMPTOMI: Osteoporoza je tiha i bez ikakvih simptoma i zato je 50 procenata žena nedijagnostifikovano. Prvi znaci su: smanjenje tjelesne visine, pogrbljenost, de formacija kičmenog stuba (giboziteti). Po java iznenada jakih bolova u leđima, znak je preloma pršljena. Prelom može nastati spontano ili usljed naglog i nezgodnog po kreta, pri dizanju tereta u nepravilnom po ložaju. Dr Muratović naglašava da je „zlatni standard za ranu dijagnostiku osteoporoze DEXA OSTEODENZITOMETRIJA pri čemu se mjeri koštana mineralna gustina u području slabinske kičme, kuka i donjeg dijela podlaktice. Metoda je komforna, traje 5-10 minuta, bezbolna, doza zračenja mini malna…”.

„DEXA” se preporučuje za sve žene starije od 65 godina, muškarce starije od 70 godi na, osobe sa jednim ili više faktora rizika, osobe koje su imale prelom na malu trau mu.

LIJEČENJE: Osteoporozom se bave en dokrinolozi, fizijatri, reumatolozi. „Osnov ni cilj je prevencija preloma kroz uspora vanje koštane pregradnje, zaustavljanje daljeg gubitka kosti, porast koštane mine ralne gustine i poboljšanje kvaliteta života. Odluka o liječenju se donosi nakon anali ze kliničkih faktora i nalaza DEXA-e. Za liječenje postmenopauzalne osteoporoze najčešće se koriste bifosfonati. U slučaju nedovoljnog unosa ishranom kalcijuma i vitamina D, koriste se gotovi preparati kao suplement. Nezaobilazan segment li ječenja je fizikalna terapija i rehabilitacija. Sprovođenje terapijskih vježbi, fizikalnih modaliteta (posebno magnetoterapije), edukacija zaštitnih pokreta i položaja u sva kodnevnim aktivnostima, prevencija pado va - ovo sve zajedno unapređjuje kvalitet života”, zaključuje dr Lidija Muratović.

Fotografija: Risto Božović Fotografija: Fotolia

Usavršavanje naših frizera

Cosmetics

Frizerski salon brine, kako o svojim mušterijama, vodeći računa o njegovanju njihove kose, tako i o edukaciji frizera koji se usavršavaju za efikasno, stručno i kreativno bavljenje frizerskim poslom. Tako su nedavno naši frizeri boravili u Keune edukativnom centru u Beogradu gdje su, tokom četvorodnev nog boravka, učili o osnovama šišanja miješanju boja, nijansama i tretmanima kose. Pod mentorstvom Veliborke Živak i Dragana Ran kovica, učenice su prošle teorijski i praktični dio usavršavanja kojim su stekli nova znanja i vještine. Keune Haircomsetics je najveća holandska multinacionalna kompa nija specijalizovana za proizvodnju proizvoda visokokvalitetne pro fesionalne kozmetike za kosu za potrebe industrije ljepote. Keune proizvodi se izvoze širom svijeta i frizerski stilisti u preko 60 zemalja koriste ove profesionalne proizvode kozmetike za kosu u svojim sa lonima. Tako je i u Cosmetics frizerskim salonima, u kojima se mogu naći raznovrsni preparati za kosu ove kompanije. Izdvojili bismo Keune prepigmentator koji služi kao sredstvo za vraćanje pigmenta u kosi, kako prilikom promjene boje kose (prelaska sa svijetlog na tam no) ona ne bi povukla na zelenu ili sivu boju. Tu je i Treatment Der ma Exfoliating regenerator/piling protiv pojavljivanja peruti i losion Derma Exfoliating. Keune aktivator (SURL aktivator) ima dvostruko

dejstvo - u pitanju je regenerator u spreju za suvu kosu i sredstvo protiv peruti. Stalna potreba za usavršavanjem osoblja, kao i rad sa najboljim koz metičkim preparatima, razlozi su zbog kojih brigu o njezi svoje kose treba da povjerite nama. Naš frizerski tim uradiće sve kako bi Vaš izgled učinio ljepšim i privlačnijim, a put do toga je svakako atrak tivna frizura.

ULTIMATIVNA ZAŠTITA KOSE ZIMI.

Kao i koža, kosa se tokom hladnijeg vremena isušuje. Rezultat je pucanje vlasi, a kosa postaje neposlušna. Zaštitite kosu od zime uz samo nekoliko kapi Elseve Extraordinary Oil ulja za kosu! Čarobna tekstura, jedinstven hemijski spoj 6 rijetkih cvjetnih ulja obogaćenih UV filterima koji mogu u potpunosti promijeniti kosu, učiniti je prekrasnom i oplemeniti boju.

Neka vaša kosa bude meka, mirišljava i sjajna!

Rekreacija i sport

Iako nam skijanje izgleda kao jednostavan sport, prosto spuštanje niz planinu, to zapravo nije tako. Bilo da ste početnik, rekreativac ili neko ko se redovno bavi skijanjem, postoji par savjeta koje treba uvijek da poslušate i prihvatite ako želite da vam skijanje ostane samo u lijepom sjećanju

Fotografija: Duško Miljanić

ŠŠta vam je prva asocijacija na zimski od mor? Snijeg? Skijanje? Sankanje? Planinski bijeli pejzaži? Kuvano vino? Svi ovi razlozi uslovili su da tzv. aktivni odmori u planini postaju sve popularniji. Ako ste i vi među onima koji planiraju da svoj odmor i slobod ne vikende provode na skijalištima, važno je da se za taj vid rekreacije adekvatno i pri premite, kako bi vam skijanje predstavljalo pravo uživanje. Iako nam skijanje izgleda kao jednostavan sport, prosto spuštanje niz planinu, to zapravo nije tako. Bilo da ste početnik, rekreativac ili neko ko se redovno bavi skijanjem, postoji par savjeta koje tre ba uvijek da poslušate i prihvatite ako že lite da vam skijanje ostane samo u lijepom sjećanju. Povrede tokom skijanja su veoma česte, najčešće zbog nepravilnog i nestruč nog učenja osnova skijanja, nepravilne opre me, neiskustva, slabosti mišića i ligamenata. Najsigurnija varijanta, ukoliko ste početnik, jeste unajmljivanje instruktora skijanja. Ta

Putovanje kroz vrijeme Skijanje je dokaz ljudske volje, koji pokazuje koliko se čovjek od davnina trudio da pomogne sebi u cilju lakšeg i bržeg putovanja .Neki istoričari tvrde da je skijanje nastalo još u kameno doba, jer su našli stare crteže koji su prikazivali ljude na skijama. Iako je skijanje prven stveno nastalo kao način transporta od nosno kretanja po snijegu, kroz 20. vijek je preraslo u popularni način rekreacije i sporta. Ocem modernog skijanja sma tra se Norvežanin Sondre Norheim. On je u 19. vijeku konstruirao skijaški vez koji je omogućio upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva telemark. Skijanje je toliko raširen način zimskog odmora da pojedine države veći dio turi stičke ponude zasnivaju upravo na rekre ativnom skijanju. Najbolji primjer takve države je Austrija, koja posjeduje preko stotinu uređenih skijališta. Ostale države koje imaju brojna uređena skijališta su Francuska, Italija, Švajcarska, SAD, Novi Zeland, itd.

Režim ishrane

Boravak na planini, svjež, hladan vazduh, rekreacija na snijegu, uslovljavaju pažljivi režim ishrane. Obroci bi po pravilu treba lo da budu u skladu sa skijanjem. Na stazu se ne izlazi odmah nakon obroka, već kao i pred svaku fizičku aktivnost, potrebno je da protekne određeni period vremena da hrana „legne“. Naročito je važna zdrava ishrana. Bilo bi dobro da bude bez gricka lica, gaziranih napitaka, bez pretrpavanja stomaka. I naravno, zbog pojačane hidra tacije organizma na planini treba unositi više tečnosti.

kođe, prije odlaska na skijanje važno je da se pripremite vježbama za jačanje mišića nogu i zadnjice, ali je neophodno vježbati i stabi lizaciju zglobova. Vježbanje će vam pomoći da spriječite upalu mišića, moguće povrede, ali i strah od padova. Kako bi se povećala stabilnost tijela bilo bi dobro dodatno ojačati trbušne mišiće. Vrlo dobra priprema za ski janje je trčanje, vožnja bicikla, veslanje i od lazak u teretanu, jer je važno pojačati aerob ne kapacitete organizma. Sve navedeno će smanjiti mogućnost povređivanja na skijan ju i zaštititi mišiće da ne puknu kod pada. Zato, ne idite na skijanje tek tako, već dobro pripremite tijelo. No, mnogi to zanemare i uplate sedam dana boravka na planini. Kre nu na stazu i... poslije prvog dana na ski jama - boluju! Tako umjesto novih znanja, vještina i prelijepih uspomena, dobiju dane nerviranja i bolova, bačeno vrijeme i novac.

Nova godina sa stilom

„Nova godina nije početak, a nije ni kraj, ona je nastavak u koji ulazimo boga tiji za mnoga iskustva“, kazao je poznati američki pisac i novinar Hal Borland. Pored dobrih želja i poruka koje dijelimo, širom svijeta postoje različiti običaji i vjerovanja vezana za način na koji je najbolje zakoračiti u Novu godinu. Tako je recimo jedan od običaja u Grčkoj da onaj ko prvi uđe u kuću baci nar na pod, a zrna nara koja se razlete po podu označavaju koliko će kuća biti bogata te godine. U novogodišnjoj noći mijese hljeb u koji stavljaju zlat nik - hljeb se siječe po preciznom ritualu i onaj ko pronađe zlatnik imaće najviše sreće, što je sličan običaj onome koji mi praktikujemo za Božić. Danci u novogodišnjoj noći vole da se okupe i zajedno u ponoć skoče sa stolica, na taj način „uskačući“ u januar i Novu godinu, plašeći zle duhove i obezbjeđu jući sreću. U Japanu se porodice prije ponoći upućuju u hramove kako bi pili sake i slušali 108 udaraca u gong koji najavljuju dolazak nove godine. Naime, broj 108 označava broj grijehova koje čovjek napravi u jednoj godini i vjeruje se da se na ovaj način od njih pročišćava. U Španiji je običaj da se pred samu ponoć, sa svakim otkucajem zvona, pojede po zrno grožđa, jedno za svaki mjesec u godini. Kubanska tradicija nalaže da se u ponoć pojede 12 zrna grožđa, koji simbolizuju mjesece godine, a poštovanje tog običaja treba da donese sreću. U Brazilu je običaj da se u novogodišnjoj noći nosi bijela odjeća za sreću i mir u godini koja slijedi. Okrugli oblici (kao simbol novčića) kod Filipinaca simbolizuju uspjeh u narednoj godini, zato brojne filipinske po rodice za Novu godinu ukrase trpezu i kuću sa mnogo voća okruglog oblika. No, gdje god odlučili da provedete Novu godinu i kojih god se običaja budete pridržavali jedno je sigurno – 31. decembar je jedan od onih dana koji, i pored nostalgičnog osvrta na prošlost, svi pamtimo želeći da naredna godina bude bolja i uspješnija od stare.

National Style je profesionalna modna agencija, sa sjedištem u Podgorici, koja između ostalog, ima dvadesetak licenci na godišnjem nivou za svjetske izbore ljepote širom svijeta. Tako su u ovoj godini 2 puta članovi iste, pobijedili na takmičenjima u Bakuu i na Kipru. Kako je akcenat stavljen na inostranstvo, i muški, kao i ženski članovi ove agencije, već više od godinu dana uspješno rade u Aziji, Evropi, Americi i imaju priliku da rade modne revije, kataloge, video reklame i spotove za vodeće svjetske kompanije.

Podočnjaci

Do danas je napisano malo studija o podočnjacima. O njima ne znamo baš mnogo, osim da su jako čest estetski problem. Mnogim osobama predstavljaju velik problem, kako na emocionalnom tako i na poslovnom planu, jer su jako izraženi i teško se prikrivaju.

mr ph Pavle Jurlina

Jutarnji pogled u ogledalo predstavlja sva kodnevnu mučnu i bolnu rutinu, a podrazu mijeva se i prikrivanje podočnjaka tonama pudera ili naočarima. Crne kolutove još nekako prikriju, ali nikako natečenost ispod očiju.

Podočnjaci se većinom krivo poistovjećuju s vrećicama ispod očiju. Početno su to dva različita pojma koja često kasnije tokom ži vota budu udružena. Ljudi ih često miješaju. Ukoliko ne odredimo vrstu i uzroke podočn jaka te prema tome ne odredimo terapiju, nemamo rezultate.

Podočnjaci nastaju kod mlađih osoba, a vrećice ispod očiju počinju obično nakon 35. godine života. S vremenom zbog dege nerativnih promjena vrećice ispod očiju če sto budu udružene s podočnjacima. Kasnije je teško pronaći razgraničenje između po dočnjaka i vrećica ispod očiju. Po nekim autorima radi se o istom problemu.

Što su podočnjaci?

Podočnjaci su estetski problem koji nasta je zbog više uzroka koji su često udruženi.

Najčešće su obilježeni tamnocrnom oboje nošću, natečenošću i pigmentacijom ispod očiju, što može biti zasebno ili udruženo izraženo. Većinom nastaju zbog slabe cir kulacije, sporog metabolizma, građe i obo jenosti kože. Njihov razvoj ovisi o geneti ci, vanjskim te unutarnjim uticajima. Čine veliki estetski problem jer licu daju umoran izgled.

Podočnjaci u pravom smislu označavaju zastojne promjene uslijed slabe cirkulacije i limfne drenaže. Krv se nakuplja i ne odla zi. Uslijed povećanog hidrostatskog pritiska krv prodire izvan stijenke krvne žile u tkivo gdje se razgrađuje. Uslijed razgradnje krvi nastaje pigmentacija koja se s vremenom taloži, što daje tamne kolutove ispod očiju. To su pigmentirani ili obojeni podočnjaci. Podočnjake možemo ugrubo uporediti kao neku vrstu dugotrajne modrice. Kod dijela ljudi prevladavaju samo zastojne promjene bez prodora krvi van u tkivo. To su zastoj ni podočnjaci obilježeni naticanjem ispod očiju. Često s vremenom uslijed natečenosti nastaje višak kože ispod očiju. Kasnije dola

zi do udruživanja, obojenosti kože i natican ja. Kod osoba s neurodermatitisom trljanje ispod očiju zbog svrbeža pridonosi razvoju pigmentacije. Jača i duža izlaganja suncu pridonose tamnosmeđoj obojenosti kože.

Uzroci stvaranja podočnjaka mogu biti i:

- Alergijske bolesti, često u sklopu neuro dermatitisa;

- Bolesti srca i bubrega gdje nastaje slabljenje njihove funkcije;

- Tanka koža ispod koje prosijavaju mišići i žilice koji daju plavičastu boju, što je često kod neurodermatitisa;

- Krvne žile u blizini i ispod samog oka te ih ljudi često miješaju s podočnjacima;

- Uslijed oštećenja kože zbog dugotrajnog izlaganja suncu nastaje tamnosmeđa obo jenost kože;

- Genetika;

- Hipotireoza, tj. oslabljen rad štitnjače;

- Prodor masnog tkiva iz očne šupljine do prinosi izgledu otečenosti ispod očiju;

- Koža se starenjem stanjuje i jače se vide mišići i žilice koji daju plavičastu boju kože;

- Starenje: metabolizam se usporava, hranji ve materije teže dolaze, a štetne materi je teže odlaze, što potiče degenerativne promjene.

Do danas ne postoji opšte prihvaćena pod jela podočnjaka ali bi se moglo reći da po stoje:

Pravi podočnjaci: pigmentirani (tamni) zastojni kombinovani

Lažni podočnjaci: podočnjaci nastali uslijed vanjskih uticaja: sunce, grebanje i trljanje kože, kozmetika

I na kraju, čini se kako spavanje nema tako velik uticaj koji mu se pridaje. Za sad se čini kako najviše utiče na zastojne podočnjake. Nažalost, nema pravila, jer kod nekih ljudi utiče, a kod drugih ne.

Vrećice ispod očiju Vrećice ispod očiju nastaju zbog više uzro ka, a predstavljaju degenerativne promjene nastale zbog starenja uslijed spuštanja lica ili prodora masnog tkiva iz očne šupljine. Nekad su oba uzroka udružena. Kod gubit ka potpore vezivnog tkiva masno tkivo koje ispunjava očnu šupljinu prodire prema van. Često dolazi do opuštenosti kože ispod oči ju, što je izraženo u obliku viška kože i bora. Nekad bude dodatno izražena i pigmentaci ja. Zbog gubitka potkožnog masnog tkiva uslijed starenja lice se spušta jer gubi pot poru, što pridonosi da se normalno masno tkivo u očnoj šupljini jače vidi i daje izgled vrećica ispod očiju.

Miris koji se pamti

Od svega sto ljudska čula registruju i „pamte“, mirisi su najupečatljiviji i najduže ostaju u sjećanju. Mirisi oživljavaju uspomene, ispunjavaju nas zadovoljstvom i popravljaju raspoloženje. Pitanje koje često postavljamo sebi je kako nanijeti parfem da bi njegov efekat bio potpuniji, da što duže traje. Neko smatra da ga je najbolje nanijeti na sve pulsirajuće tačke na tijelu, drugi kažu na kosu... a neki, opet, da je najbolje prskanjem parfema napraviti oblak u koji ćete prosto „ušetati“, pa će tako kapljice biti ravnomjerno raspoređene svuda! Međutim, žena koja je najbolje znala kako da zavede, kako da bude upamćena – Merlin Monro, jednom je na ovo pitanje odgovorila da parfem treba nanijeti na sva ona mjesta gdje želite biti poljubljeni! Probajte!

POSLJEDNJI EGIPATSKI

Ono čime je Kleopatra očarala Cezara, a kasnije i Marka Antonija nije bila čarobna ljepota. To se zapravo pogrešno protumačilo iz istorijskih spisa. Kleopatrin um je ono što je očaralo najpoznatije rimske vladare, jer u tadašnje vrijeme je duh i misao ono što je smatrano najvećim kvalitetom i ljepotom, a ne tijelo

Velike žene svijeta - Kleopatra

FARAON

KKad bi krenuli razmišljati o istorijskim ličnostima o kojima se najviše pričalo, tada bi to zasigurno bila čuvena Kleopatra za koju još uvijek nije sigurno je li zaista bila tako lijepa, kao što ju je prikazala glumica Eli zabet Tejlor. No, uprkos tome, ostaje i dalje jednom od najfascinantnijih i najljepših vla darki koje su nekada postojale. Kleopatra je rođena u Aleksandriji, tada glavnom gradu Egipta, 69. god. p.n.e. Ona sama, kao i svi Ptolemejevići, je porijeklom iz Makedonije. Bila je jako obrazovana žena. Govorila je devet jezika i poznavala matematiku, te imala divan melodičan glas, ali smatra se na osnovu lika sa kovanica, da nije bila lijepa. No bila je strastvena, šar mantna, harizmatična i nadasve inteligentna. To joj je omogućilo da ostvari svoje planove, da zadobije ljubav dvojice moćnika i time dobije vlast. Sa 18 godina postala je kralji ca. Za vrijeme svoje vladavine pokazala je odlučnost, samovolju, ambiciju, te veliki pa triotizam, koji se ujedinio s njenom željom da postane najveća carica svijeta. Skoro da je uspjela u tome. Njena tragična smrt joj je omogućila da se ostvari njena najveća želja, da ne bude zaboravljana. Kleopatra je posta la legenda, koja i danas živi.

Dolazak na prijesto Nakon smrti njenog oca Ptolomeja XII, u proljeće 51. god. p.n.e., na prijesto je stu pila osamnaestogodišnja Kleopatra. Prema egipatskom zakonu, a i očevom testamentu morala se udati za svoga brata Ptolomeja XIII, dvanaestogodišnjeg dječaka. Inače, u

dinastiji Ptolomejevića je bilo uobičajeno da se članovi dinastije međusobno vjenčavaju. Kada je došla na vlast, svijet se oko nje rušio. Egipat je izgubio dio svoje teritorije - Siriju i Kipar, a u samom Egiptu su vlada li glad i anarhija. Nepune tri godine pošto je došla na vlast, grupa dvorskih funkcio nera urotila se protiv nje, u korist njenog brata kojeg su smatrali podložnim uticaju, i protjerali su je iz zemlje. Zajedno s mlađom sestrom pobjegla je u Siriju i tamo skupljala vojsku da napadne Egipat.

Vladarka, ljubavnica, žena, majka U međuvremenu vlast nad Rimom je preu zeo Cezar koji je stigao u Egipat upravo u trenutku kad se Kleopatra spremala za na pad. Ne želeći da bude izostavljena iz pre govora o budućnosti Egipta, Kleopatra je uspjela da se, u orijentalnom tepihu, pro krijumčari do najpoznatijeg rimskog vlada ra. Isto veče postali su ljubavnici. Cezar je Kleopatru postavio za kraljicu, a ona se da bi zadovoljila egipatsko svešten stvo udala za svoga drugog brata Ptolome ja XIV, Ptolomej XIII je poginuo u pobuni zajedno sa svojim pristalicama. U junu 47. god. p.n.e Kleopatra je rodila sina Cezariona čime je Cezara još više vezala za sebe. Kad se Cezar vratio u Rim i ona je pošla s njim gdje je dvije godine u njegovoj vili uživala u luksuzu. Cezar je čak priznao Cezariona i namjeravao se oženiti Kleopatrom. Među tim, Kleopatrino prisustvo u Rimu samo je pojačalo netrpeljivost senatora prema Ceza ru i 44. god. p.n.e su ga ubili. Kleopatra se odmah vratila u Egipat. Po povratku je otrovala svog muža i brata Pto lomeja i proglasila Cezariona svojim suvla darom. Nakon pobjede drugog trijumvirata u Rimu, Kleopatra je pozvala novog rimskog vladara Marka Antonija u Taurus (sadašnja Turska) i uz raskošan nastup osvojila ga.

Marko Antonije je svoj dio Rimskog Carstva podijelio djeci koju je imao s Kleopatrom, zanemarujući onu koju je imao sa svojom prvom ženom Oktaviom, sestrom Augustusa Oktaviana. Kasnije se i oženio Kleopatrom. Nakon razvoda Marka Antonija i Oktavije, Oktavian je uvjerio Senat da objavi rat Egip tu. U bici kod Aktina, 31. god. p.n.e. Marko Antonio je poražen i zajedno s Kleopatrom vratio se u Egipat. Oktavianova vojska je sve više napredovala i 30. god. p.n.e. se našla pred vratima Aleksandrije. Marka Antonija je izdala vojska koja je prešla na Oktavia novu stranu. Dobivši pogrešnu informaciju da je Kleopatra mrtva, on se ubio. No, Kle opatra je još bila živa. Ona se nadala da će uspjeti nagovoriti Oktaviana da je ostavi na vlasti. Uvidjevši da je Oktavian namjerava pretvoriti u robinju i u lancima sprovesti Ri mom, ubila se. U svoju sobu je uspjela uz pomoć služavki prokrijumčariti dvije kobre, kako bi izvršila samoubistvo. Po egipatskom vjerovanju, umrijeti od ujeda zmije značilo je osigurati sebi besmrtnost. Nakon njene smrti Cezarion je zadavljen, a brigu o ostaloj djeci preuzela je Oktavia.

Kleopatra je bila posljednji egipatski faraon. Nakon njene smrti nestalo je dinastije Pto lomejevića, a Egipat je postao rimska pro vincija.

Ljepota blistavog uma Kleopatra je ostala poznata kao najljepša žena svijeta koja je snagom svoje volje usp jela da ostvari svoje ciljeve. No ono čime je Kleopatra začarala Cezara, a kasnije i Mar ka Antonija nije bila čarobna ljepota. To se zapravo pogrešno protumačilo iz istorijskih spisa. Kleopatrin um je ono što je očaralo najpoznatije rimske vladare, jer ne zabora vimo, u tadašnje vrijeme je duh i misao ono što je smatrano najvećim kvalitetom i ljepo tom, a ne tijelo.

Šta je sve potrebno da čovjek iz male sredine, kakva je crnogorska, postane jedan od najomiljenijih i najpopu larnijih kompozitora i pjevača na prostorima bivše Jugoslavije?

- Malo sreće i mnogo rada, truda i odri canja. Sjećam se svog prvog dana u mu zičkoj školi, svojih prvih nastupa, prvog dana u studiju. Gledajući unazad, čitav svoj život sam vezao za muziku. Moje ambicije nikada nisu bile prevelike i ni sam želio popularnost po svaku cijenu, ali se ona desila ubrzo nakon prvog cda, a potvrdila izlaskom pjesme „Pogledi u tami”. Zahvalan sam svojoj publici jer zbog njih sam tu gdje jesam i želim da opravdam ukazano povjerenje i da moja karijera traje.

Koliko je teško sačuvati sebe u moru izazova koje donosi slava?

- Sve je stvar izbora i pomalo karakte ra. Popularnost ti donese mnogo toga, mnogo toga i oduzme i samo od tebe zavisi u kom pravcu ćeš dozvoliti da te odvede. Mnogi se brzo odlijepe od tla pa se njihove karijere vrlo brzo i završe.

Čovjek da sebi previše slobode i važno sti pa se u svemu tome nekad i pogubi. Mislim da je bitno ne zaboraviti i ne za postaviti publiku jer zbog njih si tu gdje jesi.

Tolstoj kaže da su sve srećne po rodice srećne na isti način. Koji je “način” porodice Ćetković?

-Najveća sreća je imati porodicu i uži vati u odrastanju svoje djece. I dalje se trudim da preslikam sredinu i atmosferu u kojoj sam i sam odrastao. Da bezre zervno prenesem svu svoju ljubav i va spitam djecu onako kako su mene va spitavali moji roditelji.

Kako uspijevate da uprkos poplavi senzacionalizma, žute štampe i tab loida sačuvate privatnost vas i vaših najbližih?

- Mislim da je u mojoj kući sasvim dovoljna jedna javna ličnost. Ne želim da svoju privatnost koristim kao sred stvo kojim ću dobiti više medijskog prostora. Postoji toliko tema kojih mo žemo da se dotaknemo, a da to nije

priča o tome što si jeo i pio, gdje i s kim si bio (ha, rimuje se). Znam da javnost više voli detalje iz privatnog života, zato sam ja jedan od onih koji su po tom pitanju loši sagovornici. I dalje volim da govorim o muzici i ba vim se muzikom.

Da li je Sergrej i u kući i u kuhinji uspješan kao na javnoj sceni? - Volim italijansku kuhinju i ima par jela koja sam savladao i koja dobro spre mam, mada se rijetko bavim kuhinjom. Kristina je šef kuhinje i fantastična do maćica, a ja samo asistent. Ja sam za dužen za mezu i odabir vina. ;-)

Da li je muškarac u modernom vre menu izgubio tradicionalnu ulogu u porodici?

Ne, ukoliko je dovoljno pametan i svjestan činjenice da je žena uvijek bila i ostala stub svake porodice. Koliko god mi bili fizički jači, smatram da su žene mentalno zrelije i jače i potpuno ravno pravne sa muškim polom.

Koliko je dolazak kćerke Lole promijenio vaš život? Da li je istina da su očevi slabiji prema kćerkama od majki?

- O tome su mi mnogo puta govorili, a sada sam se i sam uvjerio. Dolazak dje ce generalno sve promijeni i sa djecom se mijenjaju prioriteti, dolaze brige i obaveze. Uz svu brzinu i stres koji nosi današnje vrijeme, najteže je biti roditelj, vaspitati i odgajati djecu. Vrijeme brzo prolazi i trudim se da što više vremena provodim sa svojom porodicom.

Kako je roditeljstvo uticalo na kari jeru?

- Uz sav uspjeh i rad proteklih godina, roditeljstvo je samo zaokružilo priču, oplemenilo nas kao ljude i dalo potpuno drugi smisao životu. Naravno, kad dođu djeca kreću obaveze, imaš sve manje slobodnog vremena, ali je to, po meni, i jedini smisao života. Odgajati djecu, naučiti ih pravim vrijednostima u živo tu i izvesti na pravi put. Nikada ne bih stavio svoj posao i karijeru ispred svoje porodice ili dozvolio da ona trpi. Kari jere dođu i prođu, ali porodica je uvijek na prvom mjestu.

Cijenjeni ste i kao pjevač i kao autor. Šta je inspiracija za vaše balade?

- Oduvijek sam imao bujnu maštu. Još u osnovnoj školi sam pisao jako dobre sa stave i pjesme tako da sam u priču kom ponovanja i pisanja ušao rano, donekle spreman i sa malo iskustva. Uglavnom, inspiraciju pokrenu razne emocije pro izvedene tokom dana, potaknute raznim ljubavnim pričama iz svakodnevice. Sve me to pokrene i uz malo mašte na pišem neku lijepu pjesmu.

Koliko dugo će Lola čekati pjesmu posvećenu njoj ? - Lola ima par svojih favorita. „Znaj da moja si” i „Da l’ me oči varaju” od prvog dana kao da je hipnotišu i uvijek ih odsluša do samog kraja. Inače svaki dan dobije neku novu pjesmicu. Uživa mo izmišljajući razne pjesme i pričajući neke moje nove verzije najvećih svjet skih bajki koje nas pred spavanje dobro nasmiju.

Formula za dobar izgled

Priznavali to ili ne, činjenica je da sve više muškaraca koristi sve širi asortiman kozme tike. Sve je više muških kozmetičkih brendo va, koji se baziraju na proizvodima za njegu kože, proizvodima koji se tiču brijanja i gene ralno, proizvodima za opštu njegu. Pod pojmom kozmetika, naravno, ne mislimo na ruž i ajlajner, već na proizvode specijal no dizajnirane za jači pol. I nijesu to samo preparati koje inače koriste žene, sa doda tim muškim mirisom i prepakovani u kutijice i bocice muških boja i malo grubljeg izgleda sa obaveznom naznakom “for men”, već po sebno formulisani preparati, koji zaista odgo varaju muškoj koži.

Činjenica je da muškarci imaju 20% deblju kožu nego žene, pa samim tim zahtijeva ju preparate koji su posebno formulisani da održe vlažnost, čistocu i zdravlje kože. Muška koža zahtijeva jače losione, kupke i kreme kako bi prodrli što dublje u pore. Kosa muškarca ima drugaciju strukturu i pa mora biti i tretirana njima posebno namijenje nim preparatima, šamponima, balzamima i raznim drugim proizvodima za stilizovanje kose. Sve to sa ciljem da muškarac bude čist, zdrav i da izgleda najbolje što može, i to tokom cijelog dana.

Straub set neseser JPS Black (10,98€) –klasik iz kolekcije John Players Special, koji sadrzi tuš gel, šampon i deo roll-on, sa stilom dizajnirane ambalaze izuzetnog mirisa.

Zaboravljena planina

CCrnogorske planine su među najdivljijim, najspektakularnijim i najmanje posjećenim u Evropi. Najimpresivniji planinski lanac u Crnoj Gori su Prokletije. Samo ime Pro kletije, na albanskom Bjeshket e Nemuna, znači proklete (zabranjene) planine, što opisuje okrutnost ovih planina i težak život ljudi koji žive u njihovoj blizini. Prokletijski planinski vijenac dug oko 70 km nalazi se u zapadnom dijelu Balkana. Obuhvata sjever Albanije, sjeverozapad Kosova i istočni dio Crne Gore. Uzdiže se iznad Zetsko-skadar ske ravnice i završava najvišim planinskim vrhom Kosova, Đeravicom (2.656 mnv) i Rugovskom klisurom, zatim rožajskim pla ninama Hajlom i Žlijebom koje čine krajnji sjeveroistočni dio Prokletija. Planina Hajla je najviša planina ovog dijela Prokletija. Nalazi se na granici između Crne Gore i Kosova, prati sjeverozapadni, jugoistočni pravac i prepoznatljiva je po svom 12 km dugom planinskom grebenu u obliku bla go savijenog slova S. Počinje na sjevero istoku planinama Derman Do (Dramadol) (2.120 mnv) koji se uzdiže od izvora rijeke Ibar. Dalje prema jugu slijedi Vranovačka Hajla (2.281 mnv), zatim najviši vrh koji se takođe naziva Hajla (2.403 mnv). Dalje prema istoku preko prevoja Pashajle (Qafa Hajle 1.884 mnv) je Ahmica (2.272 mnv) impresivna planina koja se uzdiže prema nebu u obliku vulkana. Hajla, skoro zaboravljena planina, ali se smatra jednom od najljepših u Crnoj Gori, sa svojim impozantnim, jedin stvenim grebenom dugim 700 m i preko 400 m visokim na pojedinim mjestima, ovaj prepoznatljivi greben mada izaziva osjećaj zavisti i divljenja pristupačan je za alpsko penjanje, ali je opasan zimi, otvo ren udarima vjetra i prekriven snježnim strehama. Autentična planina, još uvijek bez ikakvog komercijalnog uticaja. Haj la sa okolnim planinskim vrhovima koji prelaze 2.000 mnv ima fantastične i neza boravne poglede, široke cvjetne i zelene doline, živopisne četinarske šume, strme planine sa vrhovima koji dodiruju nebo, idilične livade, potoke koji žuboreći jure niz padine, duge i visoke planinske gre bene… Zato je atmosfera cijelog ovog planinskog masiva krajnje misteriozna i divlja. Utisak uzbuđenja i pravog otkrića leži u činjenici što je ovo prirodno bogat stvo vidjelo relativno malo ljudi, jer je o Hajli malo napisano i ova prirodna ljepo tica je stidljivo prikazivana u postojećim turističkim vodičima (izvještajima). Sa vrha Hajle mogu se vidjeti djelovi Sr bije, Albanije, Kosova i Makedonije, jer je najviši greben izložen, izranja visoko iznad okolnih planinskih padina i platoa.

Stojeći na vrhu planine, okruženi netak nutom prirodom, koja je za sada ostala zaštićena, nepokorena i nenarušena samo zato što je nepristupačna, zaboravljamo na teške i naporne trenutke uspona. Za dovoljstvo, ljepota i pogledi koji dopiru do neslućenih daljina nagrada su za ulože ni napor, nosite ih sa sobom i rado ih se sjećate. Opušteni i zadovoljni postajete svjesni i ponosni na svoje mogućnosti i vjeru u sebe. Pogledate okolo i samo vidi te ljepotu planinskih vrhova u daljini, upe renih prema nebu kao da ga dodiruju, kao i zeleno more zimzelene šume i travnatih livada ispod. Onda shvatite da ste na vrhu moćne planine hiljade metara iznad nivoa mora. Osjećate radost umirujuće tišine i razmišljate o čistoti, veličini i vječno sti prirode sa željom da se ta ljepota što više zapamti u sjećanju. Pogledi sa Hajle su široki i otvoreni u svim pravcima i bez sumnje najljepši ako se porede sa drugim planinama iz našeg okruženja i šire. Da bi ste lakše stekli utisak o ljepoti naših planina i da bi shvatili koji je to imperativ nama planinarima da se „mučimo” satima sa teškim rancima na leđima, da bi stigli do vrha neke planine, jednostavno nam se pridružite na nekom od naših narednih po hoda po crnogorskim planinama, jer vrho vi nas zovu, oni su naš cilj, visoko iznad nas, surovo lijepi i prkosno gordi, bude u nama želju da idemo gore prema njima i budemo zajedno sa njima. Na planini osjetite moć, veličinu i vječnost prirode kao i prolaznost ljudskog bića. Prirodne potencijale naših planina treba razvijati, unaprijediti i valorizovati ko risteći komparativne prednosti ljepote i raznolikosti naših, još uvijek očuvanih planina, na način različit od drugih, na turističkoj mapi nama konkurentskih re giona. Pored toga valorizacijom prirod nih resursa kod lokalnog stanovništva se razvija osjećaj privrženosti, zadovoljstva i patriotizma prema zajednici u kojoj žive. Samim tim se podiže nivo kulture lokal nog stanovništva i poboljšava kvalitet ži vota ljudi što je ključ pozitivnog imidža regiona i ljudi koji u njemu žive. Da bi se to postiglo potrebno je uložiti više na pora, znanja i sredstava da bi od prirode imali višestruke benefite. Da bi nam pri roda ostala čista, ponosna, veličanstvena i lijepa takođe trebamo kroz edukativni si stem kod ljudi, a naročito mlađih genera cija, razvijati osjećaj i saznanja da prirodu možemo iskorišćavati u mjeri u kojoj je budemo štitili i čuvali, jer očuvana priro da je najljepše i najsadržajnije ovozemalj sko nasljeđe.

Ervin Kalač Gaša

Fotografija: A. Reković

Što povezuje crnogorski Lovćen i grčki Olimp? Ponos i mistična veza naroda i planine? Možda će svoj odgovor pronaći, obavljajući diplomatsku misiju Natalia Panurgia, koja u Podgorici predstavlja državu slavne prošlosti, nama bliskog i prijateljskog naroda. Završila je Pravni fakultet i magistrirala Međunarodne odnose na Univerzitetu u Atini. Kao i mnoge njene kolege iz stranih diplomatskih misija, uživa u planinarenju i biciklizmu i “posjetila je gotovo sve krajeve Crne Gore’’. Kako ističe, sa zadovoljstvom intenzivno uči crnogorski jezik. Natalia predstavlja državu koja je čovječanstvu darivala neprolazne vrijednosti: demokratiju, filozofiju, antičku umjetnost, Olimpijske igre. Ovdje, na Balkanu, posebno su vidljivi vjekovni uticaji grčke kulture i religije. Grčka i Crna Gora su 1881. godine uspostavile zvanične diplomatske odnose koji su obnovljeni 2006. godine - nakon obnove crnogorske nezavisnosti.

O„Odnosi Grčke i Crne Gore su odlični’’, ističe Natalia Panurgia. „Dvije zemlje su zajedno u mnogim svjetskim i regionalnim međunarodnim organizacijama, a moja zemlja je nedavno podržala prijem Crne Gore u Savjet za ljudska prava Ujedinjenih nacija. Grčka zdušno podržava prijem Crne Gore u Evropsku uniju i u NATO. Tako je juna 2011. godine između naša dva ministar stva inostranih poslova potpisan Protokol o saradnji o prenosu tehničkih znanja Grčke Crnoj Gori, u okviru intenzivnih pregovora koje Crna gora vodi sa Evropskom unijom. Još jedan dokaz odličnih bilateralnih odno sa je i činjenica da je Grčka bila jedna od prvih zemalja koja je pružila pomoć Crnoj Gori tokom poplava zime 2010/2011, kao i tokom obilnih snježnih padavina u februa ru 2012. godine. Sa svoje strane, Crna Gora je izrazila spremnost da pomogne Grčkoj u gašenju požara koji su tokom ovog ljeta iz bili u mojoj zemlji’’. Grčka i Crna Gora sarađuju u sve više obla sti, Natalia Panurgia posebno ističe vojnu i ekonomsku: „Vojna saradnja između Grčke i Crne Gore je zaista naročito razvijena, zahvaljujući i postavljanju Vojnog atašea Grčke u Podgori ci. Izvode se zajedničke vojne vježbe, crno gorski oficiri se obrazuju na grčkim vojnim akademijama. U Podgorici se, uz podršku Ministarstva prosvjete, organizuju besplatni časovi grčkog jezika, a Grčka dodjeljuje i značajan broj stipendija svim Crnogorcima koji žele da nauče grčki jezik u mojoj zemlji ili da pohađaju osnovne ili postdiplomske studije na grčkim univerzitetima. Naravno, ne smijemo zaboraviti grčke investicije u Crnoj Gori, među kojima su najznačajnije - investicija Helenik Petroleuma u Jugope trol AD Kotor, rekonstrukcija grada hotela Sveti Stefan, vile Miločer i Kraljičine plaže, kao i osnivanje banke First Financial Bank od strane Restis grupe, ali i investicija braće Karipidis na Žabljaku u sektor drvne indu strije. Vjerujem da postoji prostor za dalje jačanje naše bilateralne privredne saradnje, jer Grčka ima proizvode izvanrednog kva liteta, kao što su vino, ulje, sir, začini, koz metički proizvodi, koji bi mogli naći svoje mjesto na crnogorskom tržištu. Crna Gora takođe ima izvrsne proizvode sa niskim

cijenama koji bi mogli biti promovisani u Grčkoj, kao sto su pršut, vino i voda’’. U ambasadi nemaju precizan podatak o broju crnogorskih turista koji posjete Grčku na godišnjem nivou, ali znaju da je Grčka popularna turistička destinacija među Cr nogorcima. Na pitanje da li se ekonomske poteškoće sa kojima se zemlja suočava od ražavaju na turizam koji je najvažnija priv redna grana, Panurgia kaže: „Istina je da se ekonomska kriza odrazila na turizam, kao što je uostalom i na cijelu Evropu. Međutim, nezavisno od ekonomske krize, Grčka osta je turistička destinacija koja nudi visok nivo kvaliteta usluga sa konkurentnim cijenama i predstavlja spoj prirodnih ljepota, kulture, ali i zabave’’.

Tradicionalna percepcija u našem narodu je da su Grci – prijatelji. A što, zapravo, oni znaju o nama, našoj istoriji, prirodnim lje potama, mentalitetu - da li postoje slično sti u običajima i navikama?

„Crna Gora je u Grčkoj poznata po prirod nim ljepotama, po plažama, ali i po planina ma koje su ostale neosvojive tokom cijelog postojanja Otomanske imperije’’, kaže Pa nurgia. ’’U Grčkoj je takođe poznat i Vaso Brajović, Crnogorac koji je 1821. godine učestvovao u grčkom ustanku protiv Turaka i postao poznat kao heroj Vaso Mavrovunio tis (Vaso Crnogorac). U želji da mu oda po sebnu počast, Grčka je donirala izradu i po stavljanje njegove biste u Podgorici. Mnogo je sličnosti u moralu i običajima Grka i Cr nogoraca, poput dogovora koji se sklapaju stiskom ruke, a da se pritom ne traže potpisi i dokumenta, poštovanja institucije porodi ce, narodnih plesova, velikih svadbenih sla vlja, kao i mnogih, mnogih drugih’’.

Grčka ambasada nastaviće tradiciju da obilježava svjetski poznata imena iz svog naroda:

„UNESCO je 2012. proglasio godinom Georgiosa Papanikolaoua, grčkog ljekara i naučnika, izumitelja metode za rano di jagnostifikovanje kancera grlića materice, poznate kao „Papa-test”. Naša ambasada je promovisala djelo Papanikolaoua kroz emisije na radiju i televiziji, kao i objavlji vanjem članaka u dnevnim novinama. God inu 2013. UNESCO će posvetiti grčkom pjesniku Konstantinu Kavafiju, a naša am

basada priprema niz događaja, kao što su objavljivanje pjesama, pjesničke večeri i projekcija odgovarajućeg filma. Moram reći da je Kavafis moj omiljeni pjesnik i da sam nestrpljiva da u Crnoj Gori oragnizujemo manifestacije u u čast njegovog djela’’.

Gospođa Natalia Panurgia je diplomata i naša sugrađanka. Što se rođenoj Atinjanki sviđa u životu našeg glavnog grada, a sto bi trebalo promijeniti u cilju unapređenja kulture življenja?

„Velika prednost Podgorice je činjenica da leži na pet rijeka, kao i da ima velike i lije pe slobodne površine, parkove i brda, široke glavne ulice, sa trotoarima koji su prijatni za pješake. Istovremeno, to je grad koji se, kako se ubrzanim ritmom razvija, stalno mijenja. Pruža svojim građanima i posje tiocima mogućnost da uživaju u kulturnim sadržajima, pozorištu, bioskopu, likovnim izložbama, kao i koncertima poznatih izvo đača iz regiona i šire. Što se tiče Vašeg pi tanja šta mislim da treba promijeniti, recimo da bih voljela da se u cijelom gradu izrade biciklističke staze. Biciklo je ekonomično prevozno sredstvo, koje ne izaziva buku i ne narušava prirodnu okolinu’’. Otpravnica poslova grčke ambasade Natalia Panurgia preporučila je turistima koji putu ju u njenu državu za predstojeće praznike i neke destinacije:

„Grčka je poznata po svojim plažama i ostrvima. Međutim, ima i predivnih zim skih destinacija i mnogo mjesta u Sjever noj Grčkoj (Epiros, Makedonija), koja su iz Crne Gore lako dostupna automobilom. Vrijedni posjete su grad Janina i sela Za gori, Kastorja, Edesa, Nimfaio, Prespanska jezera, čuveni Meteori, arheološka nalazišta Vergina i Dodona, kao i mnoga druga mje sta. I naravno, ako tražite zabavu do jutra, treba da posjetite Solun ili, južnije, Atinu. U južnoj Grčkoj takođe ima fantastičnih zim skih destinacija, poput skijaškog centra na Parnasu i romantične tvrđave Monemvasija. Nepotrebno je da napominjem svjetski po znata antička nalazišta, kao što su Olimpija, Delfi, Mikena i Epidaurus’’.

Tekst: Saša Samardžić

Fotografija: Risto Božović

Svjetsko središte mode i dizajna

Milano je cijenjen kao svjetsko središte mode i dizajna, s velikim globalnim uticajem u trgovini, industriji, muzici, sportu, književnosti, umjetnosti i masovnim medijima. Sve navedeno, ovaj lombardijski metropolis čini jednom od najpopularnijih turističkih destinacija u Evropi

Izvor naziva Milano i divlje svinje kao simbola grada maštovito su opisani u djelu Emblemata Andree Alciata napisanog u 16. vijeku, prema kojem je za vrijeme radova na podizanju prvih zidina grada iskopana upra vo jedna od tih životinja. Osnivanje Milana pripisuje se keltskim narodima, Biturizima i Eduima, koji su na svojim simbolima isti cali ovna i divlju svinju, te je upravo zato „simbol grada vunena divlja svinja, živo tinja dvostrukog oblika, s oštrom dlakom i mekanom vunom”.

Oko 400. pr. n. e., keltski Insubri naselili su Milano i okolnu regiju. Dva vijeka kasnije, Rimljani su osvojili naselje, kojemu je do dijeljen naziv Mediolanum. Nakon nekoli ko vjekova rimske uprave, 293. godine, car Dioklecijan proglasio je Milano prijestoni com Zapadnog Rimskog Carstva. Kasnije su Milanom vladali familije Vi sconti i Sforza, zatim Španci u 16. vijeku i Austrijanci u 18. Milano je 1796. osvojio Napoleon Bonaparte i proglasio ga 1805. glavnim gradom Kraljevstva Italije. Po za vršetku Napoleonove okupacije, Bečki kon gres je 1815. Lombardiju i Milano vratio Austriji. U to doba, Milano je postao sre dište lirske opere, gdje je Mozart napisao tri operska djela, dok je La Scala za kratko vrijeme postala vodeći teatar u svijetu, s pre mijerama Bellinija, Donizettija, Rossinija i Verdija.

Političko ujedinjenje Italije učvrstilo je tr govačku dominaciju Milana nad sjeverom Italije. Brza industrijalizacija pozicionirala je Milano u središte vodeće italijanske in dustrijske regije, te vodećim finansijskim centrom u državi. Italijanski diktator Beni to Mussolini upravo je 1922. iz Milana za počeo svoj Marš na Rim. Za vrijeme Dru gog svjetskog rata, grad je pretrpio znatna razaranja od savezničkog bombardovanja. Premda je Italija napustila rat 1943, Njemci su do 1945. držali pod okupacijom većinu zemlje. U proljeće 1945. članovi italijan skog pokreta otpora ustali su otvorenom pobunom i oslobodili grad. Nedaleko od Milana, Mussolinija i još nekoliko njegovih saradnika, pripadnici pokreta otpora uspjeli su da zarobe, a potom i pogube. Njihova ti jela obješena su naglavačke na trgu Piazzale Loreto. Milano je nakon rata doživio veliki ekonomski napredak. Doba „ekonomskog čuda” 1950-ih i 1960-ih privuklo je mnoge imigrante s juga Italije i inostranstva. Da nas je Milano, jedan od najvećih svjetskih finansijskih i poslovnih centara sa BDPom od 250 milijardi eura, što je jedan od

najvećih BDP-a u Evropi. Da je zasebna država, Milano bi zauzeo 28. mjesto među najvećim svjetskim ekonomijama, skoro kao cjelokupna Austrija.

Arhitektura

Vrlo je malo ostataka antičke rimske ko lonije koja je kasnije postala glavni grad Zapadnog Rimskog Carstva. Tokom druge polovine 4. vijeka, Sveti Ambrozije, ta dašnji biskup Milana, imao je snažan uticaj na raspored grada, preoblikovao je centar i izgradio velike bazilike na gradskim vrati ma: Sant’Ambrogio, San Nazaro in Brolo, San Simpliciano i Sant’Eustorgio, koje su dograđivane i obnavljane tokom vjekova, a postoje i danas kao najznačajnije crkve u Milanu.

Najveći i najznačajniji primjer gotičke arhi tekture u Italiji je Milanska katedrala, četvr ta najveća katedrala u svijetu. Izgrađena između 1386. i 1577, sadrži najveću svjetsku zbirku mramornih kipova, dok se na vrhu šiljastog tornja ističe nadaleko vidljiva zlat na statua Svete Marije, lokalno poznata kao Madunina (mala Madonna), jedan od simbo la grada.

I carica Marija Terezija Austrijska bila je zaslužna za izgradnju mnogih građevina, kojima su i danas grad ponosi, kao što je čuveno pozorište Teatro alla Scala - jedna od vodećih svjetskih operskih kuća. Burni period 20. vijeka stvorio je neka od vrhun skih arhitektonskih djela, kao što su Cen tralna željeznička stanica, neboder Pirelli, Torre Velasca…

U Milanu je u toku urbanistički redizajn. Razvijaju se građevinski projekti radi „reha bilitacije” neiskorišćenih industrijskih zona na periferiji. Projekti će izmijeniti izgled Mi lana, kojim više neće dominirati katedrala i

neboder Pirelli. U ovom gradu će se održati Svjetska izložba Expo 2015.

Centar turizma, kulture, mode i mas medija

Milano je jedna od najznačajnijih turi stičkih destinacija u Evropskoj uniji. Grad se ponosi s nekoliko popularnih turističkih atrakcija: katedrala i trg Piazza del Duomo, pozorište Teatro alla Scala, galerija Vittorio Emanuele II, dvorac Castello Sforzesco, Pi nacoteca di Brera i ulica Via Montenapoleo ne, ali posjećuju se i naizgled manje poznate znamenitosti kao Bazilika Svetog Ambrozi ja, Navigli (plovni kanali u okolini grada) i Akademija Brera. Grad raspolaže brojnim hotelima, uključu jući i ultra-luksuzni Town House Galleria, vodeći svjetski hotel sa sedam zvjezdica. Milano je važan nacionalni i međunarodni centar scenske umjetnosti, ponajviše ope ra, zahvaljujući postojanju operske kuće La Scala, jedne od najprestižnijih u svije tu, gdje su kroz istoriju održane premijere brojnih opera, kao „Nabucco” Giuseppea Verdija 1842, „La Gioconda” Amilcara Pon chiellija 1876, „Madama Butterfly” 1904. i „Turandot” 1926. Giacoma Puccinija…. Značajnija pozorišta u Milanu su Teatro degli Arcimboldi, Teatro Dal Verme, Teatro Lirico i Teatro Regio Ducal. Na brojnim mi lanskim pozornicama godišnje se izvodi oko 300 predstava. U Milanu postoje i međunarodno značajne galerije i muzeji. Muzej Bagatti Valsec chi sadrži kolekcije italijanske renesansne i dekorativne umjetnosti. Posjetioci mogu razgledati ne samo umjetnička djela, već i autentične kućne ambijente, izraz aristokrat skog ukusa Milana s kraja 19. vijeka. Pina koteka Brera, s vrhunskom kolekcijom ita

Ljiljana Bojičić

lijanskog slikarstva, sadrži remek-djela kao Pala di Brera, Piera della Francesce. Dvo rac Sforza - tvrđava u Milanu koja sadrži brojne umjetničke kolekcije i izložbe. Naj poznatiji od aktuelnih muzeja je Pinacoteca del Castello Sforzesco, s kolekcijom djela koja uključuju Pietà Rondanini, posljed nju skulpturu Michelangela, Madonna Tri vulzio Andree Mantegne, i rukopis Codex Trivulzianus Leonarda da Vinčija. Ovdje je smješten i Nacionalni muzej znanja i nauke „Leonardo da Vinči“, a treba napomenuti da se u crkvi Santa Marija dela Gracija, nalazi i jedno od njegovih najpoznatijih dela – „Taj na večera“.

Milano, zajedno s New Yorkom, Parizom i Londonom, cijenjen je kao jedan od svjet skih centara mode. Većina glavnih italijan skih modnih marki, kao Valentino, Gucci, Versace, Prada, Armani, Krizia i Dolce & Gabbana, svoja sjedišta imaju u Milanu. Glavna trgovačka četvrt je „quadrilatero della moda” , gdje se nalaze najprestižnije trgovačke ulice: Via Montenapoleone, Via della Spiga, Via Sant’Andrea, Via Manzoni i Corso Venezia. Osim toga, galerija Vittorio Emanuele II, Piazza del Duomo, Via Dante i Corso Buenos Aires, takođe su značajne tr govačke ulice i trgovi.

U Milanu baziraju mnoge nacionalne komu nikacijske usluge i kompanije, kao dnevni listovi, časopisi, televizijske i radio stanice. Najpoznatiji su dnevni listovi Corriere del la Sera, Il Foglio, Il Giornale, Il Giorno, Il Manifesto i Libero, sportski dnevni list La Gazzetta dello Sport, televizijska kuća Me diaset s TV kanalima Rete 4, Canale 5 i Ita lia 1, televizijski centri nacionalne medijske kuće RAI, lokalna sjedišta kanala MTV i SKY…

Gastronomija

Kao i većina italijanskih gradova, Milano i okolno područje ima svoju izvornu regional nu kuhinju, koja, kako je to karakteristično za Lombardiju, češće koristi rižu nego tjeste ninu. Milanska kuhinja uključuje „cotoletta alla milanese” - pohovani teleći kotlet pržen na maslacu, „cassoeula” - pržena svinjska rebra u sosu s kupusom, „ossobuco” pržena teleća plećka u umaku zvanom gremolata, „risotto alla milanese “ i „brasato” - pržena govedina ili svinjetina s vinom i krumpirom. Najpoznatiji milaneski sir je Gorgonzola, nazvan po istoimenom obližnjem gradu.

Prijestonica fudbala, formule i biciklizma Fudbal je najpopularniji sport u Italiji (a i šire). Milano je dom dva slavna kluba: A.C. Milan i Internazionale Milano F.C. Prvi se uobičajeno naziva „Mìlan”, a drugi „Inter”. Milano je jedini grad u Evropi čiji su klu bovi osvojili Evropski kup (Liga šampiona) i Interkontinentalni kup (Svjetsko klupsko prvenstvo). S ukupno devet naslova Lige

prvaka, Milano dijeli prvo mjesto s Madri dom, kao grad s najviše osvojenih titula. Oba kluba igraju na čuvenom San Siru, prema UEFA klasifikaciji, stadionu sa pet zvjezdica. Službeno nazvan Stadio Giusep pe Meazza, San Siro raspolaže sa 85 000 sje dećih mjesta i jedan je od najvećih u Evropi. Slavna auto pista „Nazionale Monza” u ob ližnjoj Monzi, jedna je od najstarijih svjet skih staza za automobilističke trke, gdje se od 1949. održava Velika nagrada Italije u sklopu Svjetskog prvenstva Formule 1. Vrlo važan sport za Milano je i biciklizam.

Milanski sportski dnevni list Gazzetta dello Sport osnivač je i organizator tri najznačaj nije biciklističke trke koje se svake godine održavaju u Italiji: Giro d’Italia, Milano - San Remo i Giro di Lombardia, koje su među najprestižnijima u svijetu. U Milanu se tradicionalno održava i zadnja etapa trke Giro d’Italia.

Specifičnost ovog grada leži u tome što se glamuroznost osjeća na svakom koraku i u svakom objektu. Milano predstavlja mon denski grad, u punom smislu te riječi, i mje sto na koje je nemoguće ostati ravnodušan.

PUPA

POČECI

Ideje dolaze na hiljadu različitih nači na, a ideja o setovima dekorativne kozmetike rodila se 1974, kada je An gelo Gatti osnovao ovu kompaniju u Milanu, neospornoj prijestonici mode i dizajna. Fasciniran ljepotom, želio je da spoji boju, make-up, modu i magi ju u jedno. Tako je došao na genijalnu ideju da napravi make-up set. Počevši sa šačicom proizvoda smještenih u drvenom ručno napravljenom stalku, Angelo je obilazio Italiju promovišući svoj koncept ljepote. Kompanija je polako poprimala oblik, ali i počela da prelazi granice sa jasno obojenom (u crveno) porukom o ženstvenosti. Dobitna karta zvana “set”, pod imenom PUPA, postala je prepoznatljiv potpis ove kompanije u preko sedamdeset zemalja svijeta. Legendarni Pupa set je osvojio žene svuda, od Tierra del Fuego do Sibira, od Australije do Ka zahstana. Čak i u Francuskoj, koja je poznata po odbijanju italijanske koz metike, Pupa je ponijela nagradu za najinovativniji proizvod, na prestižnom kanskom sajmu.

OD JUČE DO DANAS: savremen pristup ljepoti Ljepota je u svakoj ženi. Ljepota je namijenjena svakoj ženi. Beskrajnom kreativnošću, pažnjom stalno usmjere nom na potrebe žena, i odgovaranjem

na zahtjeve tržišta, Pupa je stvorila bogate linije kozmetičkih proizvoda, od šminke visokog kvaliteta do ljup kih setova, od inovativnih parfema do vrhunskih tretmanskih preparata. PUPA ima za cilj da shvati pa i da pred vidi tržišne trendove, nudeći inova tivnu, modernu i kvalitetnu kozmetiku, po razumno pristupačnim cijenama.

IZGLED I STIL: Italijanska moda i vrijednost oznake ‘Made in Italy’ uvedeni u kozmetiku, što je sinteza Pupa stila. U vizuelnim prezentacijama Pupa se predstavlja fascinantnim ikonama ljepote, sa inspi rativnim, no ipak dostižnim izgledom. Pupa modeli predstavljaju modernu i glamuroznu ljepotu, ali prijateljsku i ži votnu u stilu „djevojke iz susjedstva”.

BOJE KOMPANIJE: Crvena, boja strasti. Crna, boja mo de. Roza, boja nježnosti. Izražajna crvena PUPA boja je zaštitni znak brenda, što njene proizvode čini od mah i lako prepoznatljivim ma gdje da se nalaze. Čisto crna daje do dir sofisticiranog stiila, što govori o „top” modernoj prirodi ovog brenda. Nedavno uvedena roza boja govori o ženstvenosti i posvećenosti njegovan ju lica i tijela.

I NJIHOV

UTICAJ NA ZDRAVLJE

Flavonoidi ili bioflavonoidi su organske supstance koje su sastavni dio gotovo svih biljaka. Danas je poznato negdje oko 20 000 ovih supstanci koje su u literaturi poznate i kao vitamin P, ali se stalno otkriva ju nove, sa izuzetno pozitivnim efektima na zdravlje.

Kod biljaka oni obezbjeđuju karakterističnu boju voća i povrća, od žute i narandžaste do tamno ljubičaste. Prisutni su u kori južnog voća, ali i u drugom voću i povrću, u plodu šipka i divljeg šipuraka. Najveća koncentraci ja bioflavonoida je u bijelom omotaču, nepo sredno ispod kore citrusnog voća koje obično prilikom ljuštenja odbacujemo. Ono što ih čini značajnim u ishrani čovjeka je činjenica da su to najjači antioksidanti koji štite ćelije organizma od negativnog uticaja slobodnih ra dikala. Slobodni radikali dovode do oštećenja ćelija, odnosno njihovog nasljednog materi jala (DNK), ubrzavaju starenje i učestvuju u nastanku brojnih bolesti. Iskustveno od davnina je narod koristio broj

ne namirnice koje imaju ljekovita svojstva i ne znajući za koji je sastojak vezan ljekoviti efekat te namirnice. Do prve kliničke upotre ba flavonoida došlo je još 1936. godine kada je jedan mađarski naučnik dokazao da ekstrat kore agruma u kombinaciji sa vitaminom C djeluje jako dobro na jačanje kapilara. Ispiti vanja u svijetu su pokazala da su antioksidanti značajan faktor u prevenciji malignih bolesti, ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja te da imaju jak antialergijski efekat. Takođe je utvrđeno da u značajnoj mjeri povećava ju otpornost organizma prema infekcijama, posebno prehladama i da pomažu u liječenju paradentoze. Najviše ih ima u agrumima (na randža, grejp i limun).

Od ostalih namirnica različitim vrstama biofla vonoida bogate su: borovnica, ribizla, malina, jagoda, cvekla, crveni luk, crno grožđe, crno vino, jabuka, kruška, brusnica, orah, zeleni ku pus, peršun, šipak i divlji šipurak.

Efikasnost bioflavonoida se pojačava ako se namirnice koje ih sadrže kombinuju sa vitami nom C. Danas se zna da flavonoidi djeluju kao stabilizatori vitamina C, odnosno utiču na nje

Započnite dan jednom pomorandžom, a završite čajem od šipurka Zato stručnjaci za ishranu preporučuju:

- Svakodnevno konzumiranje najmanje 300 gr svježeg voća ili svježe cijeđenog voćnog soka;

- Korišćenje limunovog soka za začinjava nje salate;

- Češće korišćenje i ishrani brokule, celera i mrkve;

- Bijeli luk i đumbir su izuzetno korisni i tre ba ih češće koristiti u ishrani;

- Čaj od šipuraka, zeleni čaj i slično, treba koristiti posebno u zimskom periodu više puta u toku dana;

- Češće dodavanje brokule ili šargarepe u salate;

- Često kao začine koristiti crni ili bijeli luk;

- Naročito u zimskom periodu svakodne vno piti čajeve poput čaja od šipuraka.

govu uštedu. Oni se međusobno nadopunjuju u zaštiti želuca i crijeva od raznovrsnih kance rogenih materija iz hrane. Osim toga dokazano je da ishrana bogata bioflavonoidima u znatnoj mjeri smanjuje rizik od ishemiske bolesti srca.

Dr Ljiljana Žižić

SAVJETI

Zimska poslastica i lijek

Mnogo je razloga da jedemo kesten, podsjećaju nutricionisti. Aromatični plodovi sa čvrstom opnom tamnosmeđe boje odličan su izvor minerala, vitamina i vlakana, a uz to imaju manje kalorija i masnoća nego drugo orašasto voće

Čovjek se bavio kulturom i oplemenji vanjem pitomog kestena već u najstarija an tička doba, a osobitu pažnju mu je posvetio posljednjih stotinjak godina. Pitomi kesten je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo, a za to postoje i arheološki dokazi. Sma tra se da je domovina pitomog kestena Mala Azija, odakle je još u V vijeku p.n.e. prene sen u Evropu, prvo u Grčku, Italiju i Špani ju. Za širenje ove vrste duž mediteranske re gije, kao i u zemlje centralne Evrope, mnogo su doprinijeli Rimljani. Botaničari kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta, spada i u šum sko drveće. Mjestimično čini i šume (kao na primjer prostor Koštanjicu u zaleđu Skadarskog jezera), a često se javlja u za jednici s hrastom i grabom. Drvo može da dostigne visinu i do 30 m. U srodstvu je sa bukvom i hrastom. Ima bujnu, veliku krošn ju, godišnje može dati preko 200 kg plodo va i može doseći starost preko 500 godina. Pojedine zemlje Sredozemlja koriste brašno od kestena za hljeb i za dobivanje više vrsta poslastica. Pitomi kesten je i značajna medo nosna biljka, jer cvjeta kasnije od svih medo nosnih vrsta drveća, početkom ljeta, kada je gotovo jedini izvor peluda i nektara. Keste nov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastri tisa, štiti jetru, doprinosi boljoj cirkulaciji.

Ljekovitost pitomog kestena odavno je po znata ne samo u narodnoj nego i u naučnoj medicini, pa je ističu mnogi autori. Ljeko vita svojstva kestena odlična su hrana za umorne i bezvoljne osobe. Preporučuju se onima koji žele da ojačaju muskulaturu, sportistima, rekreativcima, anemičnim oso bama i osobama sa lošom probavom. Kesten je dobar za liječenje respiratornih proble ma, kao što je kašalj. Pitomi kesten je vrlo djelotvoran u liječenju upaljenih vena, a s obzirom na to da u sebi sadrži malo na trijuma, preporučuje se u ishrani bubrežnih i kardiovaskularnih oboljenja. Brašno od kestena je zbog lake probavljivosti pogod no za ishranu iscrpljenih, starih osoba i dje ce. Hljeb napravljen od kestenovog brašna ima prijatan miris, sladak ukus i dugo drži svježinu. Kesten ima prednost u odnosu na žitarice, jer djeluje bazično i pogodan je u ishrani oboljelih od reumatskih bolesti i gihta. Mnogo je razloga da jedemo kesten, podsjećaju nutricionisti. Aromatični plodovi sa čvrstom opnom tamnosmeđe boje odličan su izvor minerala, vitamina i vlakana, a uz to imaju manje kalorija i masnoća nego drugo orašasto voće.

Prva asocijacija na pomen orašastih plodo va umjesto oraha, lješnika ili badema, ma lobrojnoj grupi iskrenih ljubitelja je kesten.

Pečen, kuvan, kao pire, u tortama, kolačima i egzotičnim prelivima za jela sa mesom samo su neki od „oblika” koje to aromatično voće može imati. Odličan ukus prate podjednako dobra svojstva koja su se pokazala kao veo ma korisna za zdravlje. Od ostalih orašastih plodova razlikuje se nižim nivoom masti, i jedini sadrži vitamin C. Plod je složen u lop tastu bodljikavu kupolu, koja kad sazri, puca na četiri režnja, a u njoj se nalaze 1-4 smeđa jestiva ploda. Za razliku od plodova oraha i lješnika, kojima je glavna sastojak masno ulje, sastavni dio kestena je skrob, kojega u sirovoj sjemenci ima oko 44%. Osim toga u kestenu ima šećera, blizu 4% bjelančevina, oko 2% masti, dosta vitamina B1, a svega oko 5 mg% vitamina C. Budući da je kesten bogat kalijumom, a ne sadrži baš mnogo natrijuma, preporučuje se u dijeti bolesnika sa bubrežnim i krvnim oboljenjima. Pečeni kesten ima veću energetsku vrijednost, veću količinu bjelančevina, masti, vitamina i dvo struko veću količinu ugljenih hidrata nego pripremljen na druge načine. Sadrži vitamin E i fitohemikalije koje nisu zastupljene u kuvanom kestenu. Sa druge strane, kuvani kesten sadrži veću količinu mineralnih sa stojaka. U poređenju sa orasima koji su izu zetno kalorični i u 100 grama imaju čak 691 kaloriju, kesten je prilično dijetalan sa tek 170 kalorija u porciji iste težine, što će obra dovati one koji strahuju od viška kilograma.

JEDNA OD PRVIH NAMIRNICA KOJU JE ČOVJEK JEO

PRIZNANJE NARODNE MEDICINE I NAUKE

Novogodišnja ćuretina

Tokom

Potrebno:

1

500

masti

gr senfa

gr soli

200 gr kisjelih

100 gr kari sosa

bibera

glavica bijelog

Priprema

volite začinjeniju varijantu pečenja. Zatim se ćurka „špikuje”, tj. na svakih centimetar, dva, tri... koliko ste već spretni, bocnete nožem, napravite dublju rupu u koju se gurne komadić slanine (bolja je ona masnija), kisjelog krastavčića (uzduž sječenog) i bijelog luka. Oprezno s bijelim lukom pošto ga mnogi ne vole. Sve što pretekne od materijala za špikovanje, ubacite u utrobu, u kojoj ne bi bilo loše da je zaostala džigerica (ili dokupite malo pileće pa ubacite), i sitno sjeckani šampinjoni. Premažite i spolja i iznutra senfom cijelu ćurku. I mašću, puterom ili masla cem, u zavisnosti od afiniteta. Ćurka se zatim umota u aluminijumsku foliju. Najbolje je peći u dubljem plehu ili šerpi na 200-220 stepeni, na čijem se dnu postave drvene daščice, kako ćurka u foliji ne bi dodirivala metalno dno posude. Peče se 4, 5 sati (zavisi od temperature i koliko puta otvarate rernu). Posljednji sat pečenja u rernu dodati krompir. Kada se ustanovi da je ćurka pečena (najbolje duboko zabosti nož na najmesnatijem dijelu da se osjeti da nije više onako mekano), skinuti foliju, i ostaviti još pola sata, sat da porumeni, „uhvati” onu prepoznatljivu boju. U toj završnoj fazi „hvatanja boje”, češće otvarati rernu i okretati je da porumeni sa svih strana. Tada se može sipati flaša piva u utrobu, i pomalo prilikom svakog okretanja preliti masnoćom koja je iscurela na dno šerpe. Slobodno dodajte nove masti ako je ta na dnu zagorjela, mada će je pivo pretvoriti opet u tečno stanje. Polivajte svuda, i spolja i iznutra. Ko ne voli ukus piva, može polivati bijelim vinom. Kad na kraju ćurka porumeni, izvadite je, pod jedan kraj šerpe ili pleha podmetnite nešto što će tjerati masnoću da pada u jednu stranu (znači napravite mali nagib), i konstantno narednih dvadesetak minuta sakupljajte tu „moču” i prelivajte po njoj ravnomjerno dok ćurka ne upije sve. Ako je nešto od nadjeva poispadalo po dnu, slobodno vratite u utrobu. Kada je naposljetku isječete i servirate na ovale, isječene komade pospite tim nadjevom, tako da se ne vidi šta je šta od mesa. Po želji dekorisati barenim povrćem i mirođijama. Novogodišnji specijalitet najbolje konzumirati uz čašu vina.

Prijatno!

Anton Pavlovič Čehov

Kako sam stupio u zakoniti brak

Kad su popili punč, roditelji se šapatom dogovoriše i ostaviše nas.

- Navali! – šapnu mi tata odlazeći.

- Uporno!

- Ama, kako ja njoj mogu reći da je volim – prošaputah – ako je ne volim?

– To nije tvoj posao... Ti, budalo ništa ne razumiješ... Otac to reče, odmjeri me ljutiti pogledom i izađe iz venjaka.

Neka staračka ruka pokaza se kroz odškrinuta vrata i odnese svijeću. Mi ostadosmo u tami. „ Što je suđeno, to ne možeš izbjeći!“ pomislio sam, kašljucnuo i rekao bodro:

- Okolnosti mi idu na ruku, Zoja Andrejevna, najzad smo sami, i tama mi pomaže, jer skriva stid na mom licu... Taj stid je plod osjećanja od kojih gori moja duša...

Ali tu sam zastao. Čuo sam kako je srce Zoje kucalo i kako joj cvokoću zubi. Drhtalo je cijelo njeno tijelo i to drhtanje se osjećalo na podrhtavanju klupe. Nesrećna djevojka me nije voljela. Ona me je mrzjela kao pseto batinu i prezirala, ako se samo može povjerovati da su samo glupi ljudi sposobni da mrze. Ja sam i sad sličan orangutanu, ružan, mada me krase čin i ordenje, a tada sam ličio na zvijer: debele njuške, bubuljičav, čupav... Od vječite kijavice i alkohola nos mi je bio crven i natečen. Mojoj okretnosti ne bi ni medvjedi mogli poza vidjeti. Da i ne govorimo o duhovnim osobinama. A od nje sam, to jest od Zoje, dok još nije bila moja vjerenica, uzeo nepravedni danak. Zaustavio sam se, jer mi je bilo žao nje.

– Da izađemo u park - rekao sam. – Ovdje je zagušljivo... Izašli smo i pošli alejom. Roditelji, koji su prisluškivali iza vrata, pobjegoše u žbunje kad se mi pojavismo. Po Zojinom licu zatrepta mjesečeva svjetlost. Bio sam glup tada, a ipak sam umio da pročitam na tom licu svu slast ropstva! Uzdahnuo sam i nastavio: - Slavuj pjeva... žensku svoju zabavlja... A koga ja samotan mogu zabaviti?

Zoja je pocrvenjela i oborila oči. Bilo joj je naređeno da tako odg lumi. Sjeli smo na klupu, okrenutu rijeci. Preko rijeke se bijeljela crkva, a iznad crkve se izdizao dom gospodina grofa Kudlarova, dom u kom je živio pisar Boljnicin, koga je Zoja voljela. Kako je sjela na klupu, Zoja se upila pogledom u taj dom... Srce mi se steglo od žalosti. Bože moj! Neka Bog da carstvo nebesko našim roditeljima, ali... kad bi bar nedjelju dana u paklu posjedjeli!

– Od jedne osobe zavisi sva moja sreća – nastavih. – Ja prema njoj osjećam posebnu ljubav... Ja nju volim, i ako ona mene ne voli, ja sam znači propao... Ta osoba ste vi. Možete li mene voljeti? A? Volite li me ?

– Volim – prošaputa ona.

Ja sam priznajem, obamro od te njene riječi. Mislio sam ranije da će se zainatiti i odbiti me, pošto drugog mnogo voli. Mnogo sam se uzdao u to, a ispalo je obrnuto... Nije imala snage da ide protiv roditeljske volje.

– Volim – povika i zaplaka.

– To ne može biti! - rekoh ni sam ne znajući šta govorim i drhteći cijelim tijelom. – Zar je to moguće?

Zoja Andrejevna, draga moja, ne vjerujte! Ne vjerujte, tako vam Boga! Ne volim ja vas! Da bogda triput bio proklet ako te volim!

A i vi mene ne volite! Sve je to prosto besmislica... Skočio sam i izmuvao se oko klupe.

- Ne treba! Sve je to obična komedija! Na silu nas žene i udaju, Zoja Andrejevna, zbog imovinskih interesa. Kakva tu može biti ljubav! Meni bi bilo lakše da mi kamen o vrat objese, nego da vas uzmem, eto tako! Koga vraga! Kakvo pravo imaju oni? Šta smo mi za njih? Kmetovi? Psine? Nećemo poći jedno za drugo! Njima uprkos! Gado vi jedni! Dosta smo mi popuštali! Sad ću otići i kazati da neću da se oženim vama, i gotovo! Zojino lice odjednom prestade da plače i na tren oka se osuši.

– Otići ću i reći! - nastavio sam. – I vi ćete reći. Kazaćete im da me uopšte ne volite, a da volite Boljnicina. I ja ću Boljnicinu ići na ruku... Ja znam kako ga vi strasno volite.

Zoja se nasmija od sreće i prođe pored mene.

- Pa i vi volite drugu - reče ona trljajući ruke.

– Vi volite madmoazel Debe.

– Da, madmoazel Debe. Iako nije pravoslavne vjere, iako nije bogata, ja je volim zbog pameti i duševnih osobina... Neka me kunu koliko hoće, ja ću se ipak njome oženiti. Ja je volim, možda više od života. Bez nje ne mogu da živim. Ako se ne oženim njome, ništa mi život ne treba. Ovog trena idem... Hajdemo da kažemo onim komedijašima... Hvala vam, draga... Kako ste me utješili!

Dušu mi je zapljusnula sreća, i ja sam počeo da se zahvaljujem Zoji, a Zoja meni. I oboje smo srećni i zahvalni počeli jedno drugom ljubiti ruke i nazivati jedno drugo plemenitim stvorenjima... Ja njoj ljubim ruke, a ona mene u glavu, u moju čekinju. Čini mi se da sam zaboravljajući etikeciju, čak i zagrlio. I mogu vam reći da je ovo priznanje, da se ne volimo, bilo srećnije nego bilo koje ljubavne izjave. Pošli smo radosni, rumeni i ustreptali kući da saopštimo svoju volju roditeljima. Idemo i jedno drugo hrabrimo. - Neka nas izgrde - rekao sam - istuku, nek’ istjeraju iz kuće, mi ćemo biti srećni!

Ulazimo u kuću, a tamo na vratima stoje roditelji i čekaju. Gledaju nas, vide da smo srećni i mahnuše rukom lakeju. Lakej dolazi sa šampanjcem. Ja počinjem da protestujem, mašem rukama, lupam... Zoja plače... Podiže se graja, galama, i nisu uspjeli da ispiju šampanjac. Ali su nas ipak natjerali da stupimo u brak. Danas praznujemo sre brnu svadbu. Četvrt vijeka smo proživjeli zajedno. U početku je bilo strašno. Grdio sam je, nastojao da je volim od nevolje... I djecu smo od nevolje izrodili... A poslije smo... navikli. A ovog trenutka moja Zoja mi stoji iza leđa i naslonjena rukama na moja ramena, ljubi me u ćelu...

Prvih deset godina

Mirjana Dabović-Pejović, kustoskinja Ateljea DADO

Galerija Atelje DADO nazvana po neka dašnjem ateljeu našeg čuvenog umjetnika Miodraga Dada Đurića, u osnovnom pro gramskom konceptu preuzela je nešto od onoga što karakteriše njegova djela – potre bu za istraživanjem, povezivanjem različitih jezika i izraza, provokaciju, kritički odnos prema svijetu i umjetnosti... Od osnivanja do danas galerija je izgradila prepoznatljiv imidž savremenog, otvorenog prostora sa jasno profilisanim programom bliskom kon ceptu koji se praktikuje u internacionalnoj izlagačkoj praksi savremene umjetnosti, uprkos relativno malim organizacionim i produkcionim kapacitetima. Dominantno usmjerenje ka prezentiranju savremenih umjetničkih izraza – (video) instalacija, vi dea, performansa, fotografije etabliralo je Galeriju kao najistaknutijeg promotera sav remene umjetnosti u Crnoj Gori.

Orijentacijom ka internacionalno afirmisa nim autorima, ostvaren je respektabilan nivo u pogledu kvaliteta programa, što je učinilo regionalno poznatom, tako da je izlaganje u njoj postala relevantna referenca.

Izložbe predstavljaju glavni vid aktivnosti, dok prateći programi obuhvataju razgovore sa umjetnicima, teoretičarima, projekcije fil mova/videa, umjetničke akcije, radionice... Po dinamici aktivnosti Atelje predstavlja najživlji prostor Narodnog muzeja, gdje se izložbe smjenjuju svakih par nedjelja tokom trajanja izlagačke sezone - od mar ta do decembra. Cjelovit galerijski prostor omogućava prilagođavanje potrebama sva kog konkretnog projekta. Program galerije formira se kroz godišnji konkurs koji se re

dovno objavljuje na veb strani šest mjeseci unaprijed kao i po pozivu. Program finalno utvrđuje Savjet kojeg čine afirmisani stručn jaci iz zemlje i regiona.

Vremenom se rad galerije profilisao u ne koliko pravaca tako da paralelno teku tri osnovna programska segmenta. Pored gla vnog programa - izložbi renomiranih do maćih i stranih autora koji predstavljaju aktuelne trendove savremenog umjetničkog istraživanja, predstavljaju se i djela mladih, talentovanih crnogorskih umjetnika, što je za mnoge od njih ujedno i prvo samostalno izlaganje. Poseban programski segment čine tematski koncipirane izložbe kojima prezen tiramo djelove muzejskih fondova koji se ne nalaze u stalnim postavkama muzeja, čime se nadgrađuje djelatnost drugih segmenata NMCG, kroz slobodnije koncipirane i če sto nekonvencionalne prezentacije. Može se reći da aktivnosti galerije značajno dopri nose i opštoj kulturnoj klimi u prijestonici, čime se omogućava živa veza sa savreme nim umjetničkim trendovima za studente triju fakulteta umjetnosti na Cetinju.

U pogledu integrisanja u primarne aktivno sti NMCG, posebno Umjetničke galerije, Atelje DADO ima veoma značajno mjesto. Izbor radova iz glavnog programa izložbi mogao bi da bude dio postavke nekog mu zeja savremene umjetnosti, jer se izlagačka politika glavnog programa zasniva na izbo ru elitnih autorskih projekata, koji ulaskom u Atelje na neki način dobijaju privremeni muzejski status. Kroz veći broj doniranih ra dova umjetnička galerija NMCG je došla u posjed značajnog fonda djela respektabilnih

autora iz Crne Gore i inostranstva koji su ponovo predstavljeni na zajedničkoj izložbi povodom obilježavanja 10 godina postojan ja, aprila ove godine.

Raša Todosijević, Dmitrij A. Prigov, Bra nimir Karanović, Vladimir Tatarević, Jean Bernard Souderes, Maša Šubina, Sonja Đu ranović, Gordana Kuč, Tomislav Peternek, David Eckard, Igor Sekovski, Boris Šemov, Milan Nikčević, Jovan Mrvaljević, Ratko Odalović, Tomo Pavićević, Milija Paviće vić, Vlado Martek, Roman Đuranović su umjetnici koji su muzeju poklonili jedan ili više radova nakon samostalne izložbe u Ateljeu. Povodom jubileja štampan je i ka talog u kome su objedinjene sve aktivnosti - izložbe i prateći programi, a dostupan je i u elektronskom obliku na sajtu Narodnog muzeja.

Kroz kompleksan i pažljivo osmišljen koncept programa tokom ovih prvih deset godina galerija Atelje Dado formirala je svoju stalnu publiku i uvećala broj posjeti laca, koji je za pojedine izložbe dostizao i preko 700 posjetilaca tokom trajanja jedne izložbe, što se za ovako malu sredinu može smatrati velikim uspjehom. Kontinuiranim PR aktivnostima, najviše usmjerenim na studentsku i učeničku populaciju, povećano je interesovanje javnosti i medija za progra me. Time je galerija dala doprinos populari zaciji savremene umjetnosti u Crnoj Gori i formiranju nove generacije publike koja će kontinuirano pratiti i aktivno učestvovati u aktuelnim zbivanjima. Ovi rezultati nas oba vezuju na dodatni angažman u našoj misiji bar još narednih deset godina...

Vijest da je u Firenci, u Crkvi Santa kroče (Sveti krst), Ljiljani Habjanović Đurović dodijeljen orden najveće franjevačke bazilike na svijetu i jedne od najznačajnijih bazilika katoličke crkve, obradovala je ne samo čitaoce Ljiljaninih romana već i sve one koji vjeruju da je lijepa riječ najkraći put do svakog srca. Freske i slike velikana renesanse bile su izuzetan ambijent za predstavljanje uzvišenih tema romana “Igra anđela” i “Zapis duše’’ na itali janskom jeziku.

Srpska književnica rođena u Kruševcu, pisac jedanaest romana, prodatih u preko million primjeraka (“Javna ptica”, “Ana Marija me nije volela”, “Iva”, “Ženski rodoslov””,Paunovo pero”, “Petkana”, “Igra anđela”, “Svih žalosnih radost”, “Zapis duše”, “Voda iz kamena”, “Sjaj u oku zvez de’’), već deceniju i po najčitaniji je i najtiražniji pisac koji stvara na srp skom jeziku, a od 2001. i najuspješnija srpska književnica u inostranstvu (ob javljeno 28 knjiga na 12 jezika u 40 izdanja).

Među brojnim priznanjima izdvajamo: “Orden Svetog Save’’ (SPC), “Vukova nagrada”, “Zlatni Beočug”, “Zlatni vitez” (Drugi literarni forum pisaca slovenskih zemalja), priznanje Ruske pravoslavne crkve i Foruma “Pra voslavna Rusija” za roman “Igra anđela”- kao najbolji roman stranog autora objavljenog u Rusiji u 2010. Romane Ljiljane Habjanović Đurović izučavaju studenti slavistike a Među narodni biografski centar u Kembridžu uvrstio je 2001. u pregled “Ko je ko među piscima i autorima u svijetu’’.

“STID NIJE SLABOST’’

BF: Dobitnica ste brojnih priznanja – naj novije je medalja crkve Santa Croce u Firenci kojom se odlikuju velike ličnosti iz javnog života i značajni stvaraoci. Šta ovo priznanje predstavlja za Vaše stvara laštvo?

Ovo priznanje veoma me je iznenadilo i ob radovalo. Ustvari, veliko priznanje za sva kog umetnika je već sama prilika da svoj rad predstavi na tako prestižnom mestu. Crkva Santa Croce je najveća franjevačka bazilika i jedna od najznačajnijih katoličkih crka va. U samoj crkvi su grobovi Mikelanđela, Galileja, Makijavelija, Dantea, u crkvi i pratećim objektima dela najvećih umetnika renesanse. Italijanska izdanja mojih romana „Igra anđela” i „Zapis duše” predstavljena su u veličanstvenom ambijentu nekadašnje trpezarije, ispod fresaka Đota i njegovih učenika.

Prijem mojih romana u Italiji i odluka upra ve Bazilike da mi dodele medalju govore o snazi istinske umetnosti. Svedoče da knji ga, i kada se bavi lokalnim i nacionalnim, i kada je napisana u duhu i učenju jedne vere, u ovom slučaju pravoslavne, ako je vredno umetničko delo, može biti univerzalna. Baš kao što je, govoreći o mojim knjigama, rekla italijanska pesnikinja i književna kritičarka Anđela De Leo: „U ovim knjigama otkri vamo i veliku bliskost između pravoslavne hrišćanske religije, koju sa žarom sledi spi sateljica, i katoličke, kojoj mi pripadamo… Ove romane treba čitati i ‘jesti’ kao ‘hleb naš nasušni’ da bismo pokušali da budemo bolji.“

BF: Može li umjetnost da zbližava religi je (istočno i zapadno hrišćanstvo)? Do stojevski je poručio da će ljepota spasiti svijet.

Mnoge netrpeljivosti, čak mržnje, a posle dično i nesreće, nastaju iz neznanja, nera

zumevanja i predrasuda. Umetnost može da govori istinu o ljudima i narodima, da ih razotkriva i predstavlja jedne drugima, i da ih tako zbližava, bez obzira kojoj veri ili rasi pripadaju.

Dostojevski je pisac čijim se delima vrać am čitavog života. Ali ne delim njegovo mišljenje da će lepota spasiti svet. Naprotiv, ja mislim da lepota nema snagu da spase ni sebe samu. Mnogo su mi bliže i istinitije reči apostola da nas samo ljubav može spasiti, i već dugo se trudim da živim po tim rečima. Nedavno mi je Njegovo visokopreosvešten stvo mitropolit Crnogorsko-primorski Amfi lohije vrlo nadahnuto i uverljivo obrazložio tezu da će stid spasiti svet. Zaista, ako svako od nas u svemu što čini ljubavi pridoda stid, naša će dela biti mila Bogu i spasonosna i za nas same, i za naše bližnje, i za društvo.

BF: Pišete o Presvetoj Bogorodici, velikim svetiteljkama - Svetoj Petki, Kneginji Milici, Mati Angelini. Šta Vas je motivisa lo da istražujete podvige djevojaka i žena i njihovu iskupiteljsku ulogu u istoriji čovječanstva, odnosno naroda kojima su pripadale?

Ja čvrsto verujem da pisci ne biraju teme i junake već da junaci biraju pisce. Takvo je bar moje iskustvo. Takođe verujem da su sve knjige već negde napisane i da samo dođe čas kada do ponekog od nas, pisaca, dopre ono što u tom trenutku treba da stigne pred ljude. Naravno, od toga kako pisac živi i kome želi da služi zavisi da li će čuti glas sa levog ili sa desnog ramena. Da li će primiti samo veštinu ili istinski dar. Da li će svojim delom ljude okretati ka Bogu ili ka Božjem protivniku.

Inače, žene o kojima pišem su časne i hra bre, požrtvovane i mudre. One znaju da nije važan teret već snaga onoga ko taj teret nosi. Znaju da duša nije maramica od mletačke

LJILJANA HABJANOVIĆ ĐUROVIĆ:

VIJEST DA JE U FIRENCI, U CRKVI SANTA KROČE (SVETI KRST), LJILJANI HABJANOVIĆ ĐUROVIĆ DODIJELJEN ORDEN NAJVEĆE FRANJEVAČKE BAZILIKE NA SVIJETU I JEDNE OD NAJZNAČAJNIJIH BAZILIKA KATOLIČKE CRKVE, OBRADOVALA JE NE SAMO ČITAOCE LJILJANINIH ROMANA VEĆ I SVE ONE KOJI VJERUJU DA JE LIJEPA RIJEČ NAJKRAĆI PUT DO SVAKOG SRCA. FRESKE I SLIKE VELIKA NA RENESANSE BILE SU IZUZETAN AMBIJENT ZA PREDSTAVLJANJE UZVIŠENIH TEMA ROMANA „IGRA ANĐELA „ I „ZAPIS DUŠE’’ NA ITA LIJANSKOM JEZIKU.

čipke, pa da se kupuje i prodaje na tržnica ma i mostovima. Znaju da čoveku ne vredi da zadobije čitav svet ako duši svojoj naudi. To su žene kakvima se divim. I koje, mada su živele u dalekoj prošlosti, mogu biti uzor svakoj od nas, današnjih žene.

BF: Kako vidite ulogu žene danas, u doba vulgarnog materijalizma, kada duhovne vrijednosti bivaju potisnute? Stalno se govori o ženskim pravima – da li je dovolj no normativno i institucionalno zaštititi žene u vremenu komercijalizacije svih sfera ljudskog života?

Svakako, potrebno je i normativno i insti tucionalno zaštititi žene, jer mnoge žene su i danas žrtve nasilja u porodici i društvu. Potrebno je razvijati svest i kod žena i kod muškaraca o ravnopravnosti polova i o značaju žene kao bića Božjeg. Ali postoji nešto još važnije. Kao i uvek, žena je ta koja podiže i vaspitava decu i time značaj no određuje duhovne, moralne i etičke od like budućeg društva. Mi danas, posle 100 godina borbe za ženska prava, imamo para doksalnu situaciju da žene treba zaštititi i od njih samih. Od pogrešno shvaćene slobode i emancipacije. Od pogubnog uticaja koji mnoge majke vrše na svoju decu, posebno na kćeri. Nedavno sam videla na Yutube sni mak devojčice stare trinaest godina kako po

kazuje svoj „talenat” izvodeći trbušni ples, polugola kao haremska robinja, a ponosna majka je gleda i divi joj se. Na istom snim ku i na istom takmičenju, u istom kostimu i koreografiji, pojavilo se i žensko dete od devet godina!

Promiskuitet nije sloboda. Razvrat nije slo boda. Trgovina sopstvenim telom, ili telom svoga deteta, nije sloboda. Slobodne su žene koje su slobodne ličnosti, žene koje imaju svoju časnu i čestitu profesiju i koje čuvaju svoje dostojanstvo. I samo takve žene su ist inski ravnopravne. Sve druge su potčinjene.

BF: Kakve su Vaše veze sa Crnom Gorom, šta mislite o uticaju crnogorske žene u stvaranju etičke vertikale našeg naroda?

Moja majka je od Burzana. Moja baba po majci je od Šaranovića. Obe su rođene na Cetinju. Prababa mi je rođena u Kotoru, ču kunbaba u Bjelicama. Osim Burzana i Ša ranovića među mojim dragim rođacima u Crnoj Gori su i Ljesari i Saveljići. Rođena sam i odrasla u Kruševcu, ali živela sam sa babom po majci Jelenom i ona me je va spitavala po svim moralnim načelima koje je primila od svoje majke. I Crnu Goru, i istorijsko i kulturno nasleđe Crne Gore, i tradiciju i običaje, doživljavam kao bliske i svoje. Uostalom, još pre gotovo 17 godina napisala sam roman Ženski rodoslov, knji

gu o mom crnogorskom tragu, koji mnogi nazivaju obaveznom lektirom svake žene, a mnogi crnogorskim Budenbrokovima. Inače, mislim da su Crnogorke uticale na stvaranje, ili održavanje, etičke vertikale crnogorskog naroda kao i sve druge žene u svojim sredinama.

BF: Svjedoci smo velike krize porodice: materijalno siromaštvo, razvodi, nasilje nad djecom i u školama. Kako vaspitava ti djecu kada se stid shvata ne kao vrlina već kao slabost?

Od kad se pali anđeo pobunio protiv Tvorca

i Svedržitelja traje neprestana borba između zla i dobra. Između poroka i vrline. Između beznađa i nade. Od tada, prepušteno je sva kome od nas da bira po svojoj slobodnoj volji. Jedini pravi izbor koji čovek ima u svom životu je izbor između dobra i zla. Između službe Bogu i službe Božjem i čo vekovom neprijatelju.

Ja sam uverena da treba služiti Bogu. Uvek i u svakom vremenu. Shodno tome, decu tre ba odgajati u vrlini. Treba ih naučiti da rastu oslonjeni na veru, ljubav i nadu.

Stid nije slabost. Stid i ljubav su prečke na lestvici kojom se penjemo ka spasenju. Jer, pobede Božjih protivnika su slabe i prola zne, a Božja pobeda je večna.

Škola za kozmetičare za njegu lica i tijela

Pokrenite svoj biznis, budite zaposleni i zavisite isključivo od svog rada, uz stalnu podršku ustanove Afa Ton Lekić. Stručna obuka koju vodi četiri predavača, otvaranje salona uz jedinstvene popuste za polaznike i stalno praćenje vašeg uspjeha u radu, uz našu pomoć!

ŠKOLA OBUHVATA OBUKU ZA:

• Manikir

• Pedikir (Sueda, Njemačka)

• Depilaciju

• Nadogradnju i izlivanje noktiju gel tehnikom (Magnetic, Holandija)

• Nadogradnju i izlivanje noktiju akril tehnikom (Magnetic, Holandija)

• Mogućnost dodatnih obuka: Nail Art, lice i tijelo

Cijena kompletne obuke: 650,00 Eur

* Mogućnost plaćanja na tri mjesečne rate.

Nakon pohađanja, polaznici dobijaju diplome licencirane od strane Ministarstva prosvjete. NOVO!

Za one koji žele postati profesionalni šminkeri - kurs u trajanju od mjesec dana! Rad sa profesionalnom italijanskom šminkom DECODERM! Postanite profesionalni šminker sa licenciranim sertifikatom!

Za one koji žele osnove šminkanja - dvodnevni MINI KURS ŠMINKANJA!

RASPORED UPISA I PREDAVANJA PO GRUPAMA ZA 2012/2013. GODINU

I grupa

Upis

Obuka (teorija

II grupa Trajanje

Upis

Obuka (teorija

III grupa Trajanje

Upis

Obuka (teorija i

IV grupa Trajanje

Upis

Obuka (teorija i praksa)

02.05.2013.

Induvidualna obuka:

• Obuka za nadogradnju noktiju (gel i akril tehnika) – 3 nedjelje: 350,00 Eur

• Obuka za manikir – 1 nedjelja: 100,00 Eur

• Obuka za pedikir – 1 nedjelja: 100,00 Eur

• Obuka za depilaciju – 1 nedjelja: 100,00 Eur

• Obuka za Nail Art – 50,00 Eur po danu sa obezbijeđenim materijalom.

• Obuka za Nail Art – 5 dana: 150,00 Eur sa materijalom polaznika.

• Obuka za Gel Polish (trajni lak) – 3 sata: gratis, uz kupljeni Gel Polish paket ( Gel Polish Bond 15ml + Gel Polish Base/Top Gel 15ml + 3 Gel Polish seta).

• Gratis obuka za rad sa Magnetic gelovima za klijente koji prelaze sa drugog brenda.

Maloljetnička trudnoća

TTrudnoća i porođaj naglo i trajno mijenjaju život maloljetne djevojke, samim tim što se trudnoća dešava u periodu nezavršenog psi hofizičkog razvoja, kao i potpune socijalno – ekonomske zavisnosti o porodici, odnosno roditeljima. Ovih nekoliko činjenica govori koliko je maloljetnička trudnoća i materinstvo poseb na životna situacija. Problem je daleko širi od psihološkog, ali sve što se dešava sa ma loljetnom djevojkom u periodu iščekivanja bebe i njenog rođenja „prolazi“ kroz njen doživljaj. Već je rečeno da je adolescentni razvoj nezavršen, a to u psihološkom smis lu znači da tinejdžerke još nisu sasvim za okružile svoj identitet, nisu se još u potpu nosti simbolički, a pogotovo ne stvarno odvojile od svojih roditelja. Njihova seksu alnost je u fazi značajnih promjena, socijalne relacije su u previranjima, načini rješavanja problema nedovoljno jasno izgrađeni, so cijalno i materijalno su zavisne, edukativno nedovršene... Cio njihov razvoj je još uvijek u procesu vrlo ozbiljnih promjena koje vode ka zrelosti.

Trudnoća i materinstvo podrazumijevaju daleko bolju integrisanost ličnosti, daleko manju zavisnost, kako psihološku tako i svaku drugu, izgrađeno i sigurno partner stvo, kao i željenu odluku da bi se prihvatio novi život s radošću i posvećenošću. Pošto je adolescencija daleko od ovih mogućnosti, maloljetnička trudnoća i porođaj su poseb no stresni sami po sebi, a i u okviru sredine kojoj pripada maloljetna majka. Najprije tre ba prihvatiti sebe, promjene u svom tijelu i doživljajima, prihvatiti ulogu koja je očeku je i izaći na kraj sa svim, daljim, mogućim teškoćama kao što su napuštanje, odbaci vanje, moralna osuda, odluka oko prihva tanja djeteta, prekid školovanja i uopšte prekid kontinuiteta dotadašnjeg života kao i perspektiva. Zavisnost i nezrelost maloljet ne djevojke veliki su otežavajući faktori kod samostalnog donošenja odluka vezanih za dijete i često je njena odluka o prihvatanju djeteta veoma „naslonjena” na odluke njene porodice. Vrlo veliko traumatsko iskustvo je i gubitak, (najčešće napuštanje) od strane partnera, neprihvatanje od strane roditelja,

uslovljavanje oko postupanja sa djetetom. Sve ove početne teškoće, a posebno načini njihovog rješavanja uslovljavaju dalji život maloljetnice, njen odnos prema svom ma terinstvu, tok događaja i kontinuitet života. Drastični su primjeri maloljetnih djevojaka koje će postati majke, a ne znaju što im se, zapravo, dešava. Ovo se najčešće dešava mlađim tinejdžerkama što govori ne samo o njihovoj nedovoljnoj obaviještenosti o seksualnom životu, nego i mnogo više o njihovoj posebnoj izolovanosti u odnosu na svoj rast i razvoj. Istovremeno ova situacija je i ozbiljan pokazatelj nedostatka komuni kacije i brige prema ovim djevojkama od strane njihovih roditelja.

Ljiljan Krkeljić

Specijalista kliničke psihologije

Specijalistička ambulanta za kliničku psihologiju „Clavis“

Vaka Đurovića bb

Gradski stadion, Podgorica Tel. 067 241 567

Fotografija: Fotolia

PHILOSOPHIA

Magic - Skola za talente

Organizacija za mlade „Magic škola za talente” sa Cetinja već četiri godine pored afirmacije mladih ljudi i dobrog provo da dijeli osmijehe, znanje, mudrost, humanizam i mnogo toga ne samo djeci sa Cetinja, već i cijeloj Crnoj Gori. Ako pomenemo da je, proteklih mjeseci ova organizacija or ganizovala niz projekata, kao što su: Dijelimo osmijehe, Namamimo djeci osmijeh, Hu manitarna akcija na Čevu , i druge - poput modnih revija, događaja u kojima se promo više ples i manekenstvo, do raznih aktivnosti u saradnji sa svojim prijateljima iz Mall of Montenegro, vrtići ma sa Cetinja, školom glume „Osmijeh i tačka”, Animaci ja Montenegro, Prijestonicom Cetinje, butikom „Barbie” i drugi, vidjećete da je čast biti dio ove organizacije. Za krajnji cilj je osmijeh! Za krajnji cilj je ljubav i ne pobjedivost! Krajnji cilj su

dani koji će djeci obilježiti mirno djetinjstvo! Dani koji ih uprkos teškom vremenu tje raju naprijed na osmijeh. Magic ­ škola za talente jed nostavno živi za taj osmijeh kojim farbamo djetinjstvo. Oni nikad ne staju, rade uvijek i kreiraju nove poduhvate. I sada najavljuju novogodišnji besplatni primjerak dječijeg časopisa koji će djeca dobiti od njih na dar. Moramo napome nuti da je besplatan primjerak i da se nadamo da će zaživjeti i donijeti nam još drugara, roditelja, rođaka, učitelja i svih onih koji će biti dio naše mašte i da ćemo tako iz mjese ca u mjesec sklapati nove bro jeve časopisa. Takođe, ova or ganizacija ima namjeru da sko ro svakog mjeseca napravi neku manifestaciju na Cetinju koja će djeci dati osmijehe nove. Ljepota je u davanju i osmije hu, zar ne?

Potražite njihovu stranicu.

Čarli Čaplin

Čarli Čaplin je vesela školica u kojoj se mali drugari druže već 19 god ina.

Mnogi su u Čaplinu nauči li prva slova i brojeve i spremni dočekali školske izazove.

Naučili su crtati, engle ski govoriti i po bontonu se ponašati.

Pravili su predstave, igrali koreografije i tako su nastajale uspomene na čaplinove dane.

Išli su na izlete, orga nizovali razne radionice i svaki trenutak koristi li da nešto nauče i da se dobro zabave.

„Svako dijete je svijet za sebe.

Mi smo tu da otkrijemo taj svijet.”

Jennifer Lopez u Areni

Dugo očekivani koncert Jennifer Lopez u Beogradu od ržao se 20.11.2012. u beogradskoj Kombak Areni. Publi ka je u velikom broju došla da uživa u muzičko scenskom spektaklu ove latino dive. Iako je koncert počeo sa zakašnjenjem od pola sata, vrijedilo je čekati. Prvi taktovi njenog velikog hita „Get right” podigli su publiku na noge. Kako i dolikuje pravoj svjetskoj zvi jezdi, ona je tokom cijelog koncerta imala fantastičnu komunikaciju sa publikom. Rukovala se s djevojkama iz prvog reda i dijelila je poljupce očaranoj publi ci. Njene riječi na čistom srpskom jeziku „Volim vas” izazvale su erupciju oduševljenja kod njenih obožava laca. Ređali su se hitovi kao: „Dance Again”, „Papi”, „If you had my love”, itd. Jennifer Lopez je sa svakom narednom numerom pokazala da je jednako dobra ple sačica kao i pjevačica. Sve nas je očarala plesačkim umijećem, raskošnom scenografijom i predivnim haljinama koje je često mijenjala. Čak ni činjenica da je pjevačica pjevala na plejbek (čemu su vjerovatno uzrok zahtjevne koreografije), nije umanjio utisak da je koncert bio jedan od najglamu roznijih i najveličanstvenijih muzičkih događaja u po sljednje vrijeme.

Staša Đorojević

Djevojčica sa šibicama

Bilo je strahovito hladno. Padao je snijeg, spuštalo se veče. Bilo je to posljednje veče u godini, veče uoči Nove godine. Po toj hladnoći u mraku, išla je siromašna djevojčica gologlava i bosonoga. Ona je doduše imala papuče, kada je pošla od kuće, ali šta bi joj pomoglo! Papuče su joj bile vrlo velike, ranije ih je nosila njena majka. Izgubila ih je kada je požurila preko ulice da izbjegne auta koja su bijesno jurila. Tako ide djevojčica bosih nožica, crvenih i modrih od zime. U nekoj staroj kecelji nosila je puno sumpornih šibica, a jedan svežanj držala je u ruci. Niko ih cijelog dana nije kupio od nje, niko joj nije dao ni groša. Gladna i prozebla išla je potištena, jadnica mala. Pahuljice su padale na njenu dugu plavu kosu, koja joj se tako lijepo kovrdžala na potiljku. Svi prozori bili su osvijetljeni i cijela ulica mirisala je na guščje pečenje. Nađe se u uglu između dviju kuća, od kojih se jedna bila nešto više nadvisila nad ulicu, pa tu sjede i sva se sćućuri. Nožice je podvukla poda se, ali joj je bilo još hladnije, a kući nije mogla da ide, jer nije prodala ni jedan jedini svežanj šibica, nije dobila ni groša, pa bi je otac grdio. A i kod kuće je bilo hladno, jedva su imali krov nad glavom, vjetar je duvao sa svih strana, mada su one najveće pukotine začepili slamom i krpama. Ručice su joj bile gotovo ukočene od zime. Ah, jedna šibica bi joj dobro činila. Kad bi smjela samo da izvuče jednu, da je kresne o zid i da zagrije prste. Izvuče jednu, vrc! Kako je buknula, kako je plamsala. Bio je to topao, jasan plamen kao svijeća. Bila je to čudesna svijeća: djevojčici se učini da sjedi pored velike gvozdene peći, sa sjajnim mesinganim kuglama i mesinganim postoljem. Vatra je gorjela tako lijepo i prijatno grijala. Ali šta to bi? Kada je već bila ispružila noge da i njih ogrije, plamen se ugasi, peć nestade, sjedjela je sa izgorjelim drvcetom šibice u ruci. Kresnu drugu, ona sine još svjetlije, i svjetlost obasja zid. Ovaj postade proziran kao veo. Vidjela je sobu: sto postavljen, prekriven velikim bijelim stolnjakom, a na njemu skupocjeni porcelan; pečena guska punjena jabukama i šljivama divno se pušila. I što je bilo ljepše guska skoči s činije i stane gegati po podu sa viljuškom i nožem u leđima, išla je pravo prema sirotoj djevojčici. Tada se ugasi šibica i ostade samo hladni debeli zid.

Ona zapali još jednu šibicu, i sad se nađe pod prekrasnom jelkom još većom i bogatijom od one koju je vidjela nedavno kroz staklena vrata kod bogatog trgovca. Hiljade svijeća gorjelo je na zelenim granama i šarene slike kao one kojima ukrašavaju izloge gledale su u nju. Djevojčica pruži obje ruke i šibica se ugasi. Svjećice na jelki stadoše se penjati sve više i više, i ona vidje da su to jasne zvijezde. Jedna od njih pade i ostavi dug svijetao trag na nebu.

-Sad neko umire! - reče djevojčica, jer joj je tako kazala baka, baka koja ju je jedina voljela, ali sad je i ona bila mrtva. Djevojčica opet kresnu jednu šibicu o zid: oko nje sinu, a u tom sjaju stajala je baka, sjajna i blistava, blaga i dobra.

„Bako!“ viknu djevojčica.

„Povedi me sa sobom! Znam da ćeš nestati kad šibica izgori, kao što su nestali i topla peć i pečena guska i divna jelka!

I djevojčica brzo zapali cio svežanj šibica; htjela je što duže da zadrži baku. Šibice su plamsale takvim sja jem, da je bilo svjetlije nego usred bijela dana. Baka nikad ranije nije bila tako lijepa, tako velika. Ona diže djevojčicu u naručje i poletje u sjaj i radost visoko, visoko! Više nije bilo ni hladnoće, ni gladi, ni straha. Ali u hladnu zoru, u uglu kraj kuće, sjedjela je djevojčica rumenih obraza sa osmjehom na usnama. Smrzla se od posljednje noći stare godine. Novogodišnja zora javi se nad malim tijelom djevojčice, koja je čvrsto držala svežanj izgorjelih šibica.

Htjela je da se ogrije, govorili su. Niko ne zna šta je sve lijepo vidjela i u kakav je sjaj ušla sa svojom bakom da se raduje Novoj godini.

Bajka - Hans Kristijan Andersen

Ilustracija: Roman Đuranović

Za najnježniju kožu koja postoji, mi smo odabrali najbolje prirodne sastojke: Zaštitne mlijecne bjelancevine i ljekovito

maslinovo ulje.

Učestalost infekcija kod djece u prvim godinama života

Raspust je prošao, škole i vrtići su počeli da rade, a u ambulantama za djecu je već življe nego inače. Ništa neobično se ne dešava, tako je svake godine. Boravkom u zatvorenom prostoru stvaraju se uslovi za češću pojavu infekcija, pogotovo što je u našim vrtićima često izražen problem prostora, odnosno nemamo optimalan odnos raspoloživog prostora i broja djece.

- Šta je najčešći razlog javljanja djece u ambulante ovih dana?

To su pretežno infekcije disajnih puteva (virusne i bakterijske), infekcije probavnog trakta (povraćanje i tečne stolice) obično praćene povišenom temperaturom.

Ovaj period je vjerovatno idealno vrijeme da kažem koju riječ o učestalosti infekcija u ranom dječijem dobu. Porastom broja infekcija raste i frustracija roditelja i djece. Vrlo često imamo situaciju da dijete bukvalno ide iz infekcije u infekciju, pogotovo ako pohađa vrtić. Zanimlji vo je znati podatak da djeca u prvim godinama života imaju i po 12 infekcija godišnje i mi kao pedijatri ne smatramo da je to neuobičajeno. Ako dijete pohađa vrtić broj infekcija godišnje se penje i do 36!!! To je svakako fascinantan podatak, ali i informacija koja bi trebalo da smanji uznemirenost roditelja naspram broja infekcija njihove djece.

Potrebno je znati i još par informacija.

-Zašto je uobičajen toliki broj infekcija? Iz jednostavnog razloga što imuni sistem još nije razvijen, a jedini način da se to desi je kon takt sa izazivačima infekcija (virusi, bakterije, gljivice, paraziti...) Obično poslije ovakvog izlaganja slijedi pitanje zašto dijete od njihovog rođaka, prijatelja ima manje infekcija nego njihovo dijete. Tu ogromnog uticaja ima i nasljeđe. Imamo djecu koja su veoma otporna na infekcije, djecu umjerene otpornosti i veoma osjetljivu djecu. Koja je razlika između ovih grupa? Otpornija djeca svoje infekcije mogu manifestovati sekrecijom iz nosa, kašljucanjem, ali uz dobro opšte stanje i bez potreba za nekom vrstom antibiotske ili neke druge terapije. Dok grupa osjetljive djece razvija ozbiljniju kliničku sliku sa poremećajem opšteg stanja, povišenom temperaturom i potrebom za ozbiljnim pristupom liječenju. Treba reći da je ponekad potrebno, na određeno vrijeme, povući dijete iz vrtića, dok se ne završi liječenje i dok se dijete ne oporavi od preležane infekcije.

U toku odrastanja djece potrebno je pokazati zavidno strpljenje naspram učestalih infekcija i shvatiti da se ne dešava ništa neuobičajeno. Sa takvim pristupom ovaj problematični razvoj djeteta će proticati sa manje frustracija, nedoumica, strepnje....

Grace setovi za djevojčice, od 3,98€ - 24,91€; Grace Batman setovi za dječake, od 3,98€ - 12,80€; Sanosan set Beautiful Dream sa medvjedićem, 15,72€; WD tuš gel 125ml - 3,99€

LIJEPA

VRATA OTVARA

Sve je veći broj stručnjaka koji naglašava značaj rane stimulacije kao primarne za intelektualni razvoj i potvrđuju da su rana iskustva dete ta od ogromnog značaja za poboljšanje koeficijenta inteligencije, što je važna osnova za njegovo ponašanje tokom detinjstva i odrastanja. Faza ranog detinjstva (od rođenja do 7. godine) je period najvažnijeg razvoja deteta, kako u očiglednom - fizičkom, tako i u intelektualnom pogledu, tačnije to je ključni period za razvoj funkcionalnog mišljenja.

Dr sci Maja Kostić

Doktor defektoloških nauka

Lijep govor i ponašanje

Polazeći od toga, kao i od činjenice da je up ravo faktor rane stimulacije osnov za adekvatan odnos roditelj – dijete kao i za povjerenje u svet koji ga okružuje predlažemo da sa svojom djecom sprovodite tematsku radionicu - Školica lepog govora i ponašanja, čiji je cilj da se dijete upozna sa različitim aktivnostima, razvije spe ktar vještina uz mogućnost da eksperimentiše, istražuje i uči kroz igru i zabavu.

Ako je vaše djete uzrasta od tri do šest godina, pravi je trenutak da krenete sa bogaćenjem rječnika maternjeg jezika, razvijanjem mašte i komunikativnih sposobnosti. Kroz čitanje baj ki, basni, priča, pjesmica, igru riječima, učenje stihova, razgovor, pripremićete vaše mališane na zabavan način za prva slova, čitanje i pisa nje. Ali prvo da objasnimo zašto je važna ljud ska komunikacija?

5 savjeta za dobru komunikaciju

Naučite vaše dijete i podsjetite se:

1. Komunikacija počinje s vama

2. Obavezno izgovorite misli i iskažite osjećanja

3. Pokušajte što jasnije reći šta želite

4. Uvijek poštujte sagovornika

5. Pustite drugu osobu da govori

Komunikacija

Komunikacija je proces razmjene poruka između dvije ili više osoba. Najčešći i najvažniji oblik komunikacije među ljudima je razgovor. Verbal na komunikacija je jedna od osnovnih aktivnosti čovjeka kao društvenog bića, jer kroz nju se ostvaruje interakcija sa užom i širom životnom i radnom sredinom, mijenja se ponašanje kao odgovor na komunikativnu poruku koju osoba prima, svaki pojedinac kroz razgovor teži i nas toji da promijeni svijet u kome živi.

Ulaganje u budućnost

Znajući značaj komunikacije, važno je na pravi način uvesti djecu u svijet lijepih riječi, slova i značenja verbalnih poruka. Čitanjem priča sa

Učenjem lijepog načina govora dijete razvija sljedeće sposobnosti:

Sposobnost aktivnog slušanja i razvoj fonemskog sluha (što je osnovni uslov za kvalitetno čitanje i pisanje u školi)

*Sposobnosti opažanja, posmatranja i opisivanja sebe i svijeta oko sebe

*Razvija jezički osjećaj za analizu gla sovne strukture riječi, kao i osjećaj za rečenicu i samo sastavljanje rečenica

*Upućuje na pravilnu artikulaciju gla sova i akcenata riječi (razvoj čistog, jasnog i razgovetnog govora)

* Bogaćenje rječnika novim riječima i aktiviranje pasivnog rječnika

* Razvoj motivacije za kulturnom govornom komunikacijom i govornom tolerancijom

* Razvijanje radoznalosti, kreativnosti i ljubavi prema jeziku i knjizi

* Rad na tehnici lijepog čitanja

zajedničkim gledanjem ilustracija i imenova njem likova iz priče, izmišljanjem priča, pes mica, rime i zagonetaka podstaći će se razvoj dječje mašte i pronaći će se više rješenja za je dan problem i prihvatanje različitosti, verujte u dječje sposobnosti, odgajajte ga sa jasno posta vljenim granicama, jačajte sve češću potrebu kod djeteta za sposobnošću izražavanja njegov ih misli i osjećanja, opštu verbalnu sposobnost, logiku i misaoni proces, ali i osjećanje za do bro i vredno, kao i ljubav prema riječi. Posve tite svojoj djeci vreme i na kvalitetan način ga uvedite u čaroban svijet reči, misli i osjećanja.

5 riječi koje treba

svakodnevno izgovoriti

Ovo su riječi koje bi dijete trebalo da nauči od vas:

1. Hvala ti! (zahvalite za pažnju, brigu i pomoć drugih)

2. Molim te! (iskazuje poštovanje)

3. Bravo! (pohvalite)

4. Mogu li pomoći? (ne čekajte da vas pitaju, ponudite sami pomoć)

5. Volim te! (ne pretpostavljajte da vaše dijete to zna, recite mu)

Fotografija: Fotolia

O različitim oblicima štednje u posljednje vrijeme se puno govorilo, pošto je štednja toliko važna da jednostavno ne možemo bez nje. Bez obzira na to koliko imate različitih ciljeva u budućnosti, koli ko ciljeva će imati vaša djeca, sa svim se počinje odgovarajućom štednjom. NLB za tu namjenu na raspolaganju ima veći broj štednji za ispunjavanje različitih ciljeva.

Prije svega, na štednju moramo gledati pozitivno, jer kada štedimo, radimo nešto dobro za sebe, nešto čime ćemo jednom moći da ispunimo de finisani cilj. U nastavku vam nudimo nekoliko početnih koraka i nekoliko savjeta, kako izabrati pravu štednju, sa kojom ćete biti zadovoljni.

Postavite sebi realne ciljeve

Prije početka treba razmisliti, što vam je uopšte potrebno i koliko možete priuštiti. Razmislite, koji su ključni ciljevi, koje biste rado ispunili. Od bacite manje važne ciljeve, a one koji vam ostanu podijelite na kratkoročne, srednjoročne i dugo ročne. To će vam koristiti, kada se budete odluči vali za vrstu štednje, jer su neke štednje primje renije kratkoročnim ciljevima, kao što je veća kupovina, a neke više odgovaraju nešto daljim i važnijim ciljevima, kao što su dodatak za penziju

u budućnosti, stipendija za dijete ili pomoć djetetu u osamostaljivanju.

Najprije uštedite za sigurnosnu rezervu

Svaka osoba bi morala imati sigurnosnu rezervu.

To je određeni iznos novca, koji vam mora biti na raspolaganju, ukoliko vam se dogodi neka nepredviđena situacija. Za namjenu postizanja sigurnosne rezerve najprimjerenija je kratko ročna postepena štednja, ukoliko već raspolažete određenim iznosom novca. Za dodatnu uštedu i oplemenjivanje sigurnosne rezerve primjerena je i kratkoročna oročena štednja.

Rizično ili manje rizično?

Prije svega, tokom dugoročnih štednji i drugih vr sta ulaganja postavlja se pitanje koliko rizikovati. Jednostavan odgovor je da će pravilno odlučiti ona osoba, koja prilikom ulaganja ušteđevine ri zikuje upravo onoliko, koliko sebi može priuštiti. Avista štednja spada u najmanje rizične oblike štednje, tj. investicije, ali zato u skladu sa tim se ostvaruju i manji prihodi. Trenutno avista i oroče na štednja potpadaju u sistem zajamčenih uloga, što znači da do određenog iznosa za vaš novac garantuje država.

Kratkoročno i dugoročno NLB Nova oročena štednja je primjerena kako za kratak tako i za duži period štednje, što važi i za NLB Avista štednju. Svi oblici štednje spadaju u sigurna ulaganja, jer do određene visine uloga ga rantuje država.

Pitajte savjetnika za lične finansije Da bi vaše odluke koje se odnose na oblik šted nje bile prave, pozivamo vas, da pozovete neku od NLB Filijala i zakažete sastanak sa nekim od naših savjetnika. Zajedno ćete odrediti ocje nu stanja vaših ličnih finansija i na osnovu tako pripremljene ocjene ćete lakše donijeti odluku o odgovarajućem obliku štednje.

Moji mama i tata štede za mene.

Štednja u NLB Montenegrobanci je prilagoðena potrebama Vaše porodice i omoguæava Vam da na vrijeme mislite na buduænost svoje djece.

Obezbijedite svojoj djeci automobil, školovanje, stan i sve što im treba izborom odgovarajuæeg paketa štednje - NLB Medena štednja, NLB Skalasta štednja, NLB Postepena štednja, NLB Nova štednja.

Ukažite nam povjerenje i pomoæi æemo Vam da ostvarite kratkoroène i dugoroène ciljeve Vaše djece. Za promjenu, neka Vas djeèije želje i potrebe stave na slatke muke.

Usvajanje ljubimca iz azila

MMislila sam da mi je ljubav prema ži votinjama usađena (moji roditelji su uvijek imali kućnog ljubimca).

I kada sam se rodila, kažu, prohodala, progovorila, uvijek je pored mene bio taj lj upki četvoronozac. Kasnije, kada sam post ala svjesno biće, shvatila sam da je ta ljubav ona iskonska, neopisiva. Stvorili smo komu nikaciju kao dva ravnopravna bića, i shvatila sam da je to načelo, po kome treba da se up ravljamo obostrano.

Osjećam i znam ko mi je najbolji prijatelj, i koji će uvijek biti tu, uz mene.

Uvijek sam sanjala da napravim stanište za napuštene životinje. Toliko je ta želja bila jaka, da me je natjerala da su mi ta bića uvi jek na prvom mjestu. Tako sam odlučila da volontiram u azilu i budem hraniteljka. Kada odem tamo, osjećam se toliko ispu njeno i srećno, jer znam da radim pravu stvar. Psima, kojima je potrebna ljubav topla ruka, pomažem i trudim se da im to pružim. Koliko mogu, trudim se da im uljepšam bo ravak u azilu; Izvodim ih u šetnju, četkam, hranim i igram se sa njima. Smatram da je svaki pas je zaslužio da ima dom i prijatelja. Svi oni čekaju na udo

Pitanje: Na šta najviše treba obratiti pažnju prilikom usvajanja ljubimca iz azila?

Odgovor: Obzirom da u azilu postoji velika populacija pasa i većina dolazi sa ulice, nije poznat njihov zdravstveni i imunološki status. Stoga je prvo i os novno da usvajač treba da pita nadležnu osobu u azilu, da li je pas pregledan od strane veterinara. Ako nije, prilikom us vajanja, usvajač treba da zahtijeva da se to odmah uradi. Što treba tražiti od veterinara? Da se ispita da li je pas pročišćen od unutrašnjih i spoljašnjih parazita, da se obrati pažnja da li ima nekih promjena na koži i na dlaci. Bitno je pitati i zašto je pas doveden u azil (mnogo pasa završi u azilu zbog agresivnosti i ćudljivosti!). Obavezno je da prvih 10-15 dana od usva janja bude u kontaktu sa izabranim veter inarom. Mnogi simotomi bolesti opasnih po život ljubimca a i zdravlje ljudi, ispolje se poslije promjene sredine i ishrane.

mljavanje, a ja dajem sve od sebe da im pronađem dom.

Često sam i hraniteljka. Toliko štenaca i mačića sam odgojila. To me ispunjava i to volim da radim.

Često ljudi ostave štence, koji jos nisu ni progledali. Ne mogu da razumijem da post oje takvi ljudi, ljudi koji mogu da naude tim nevinim bićima.

Veliki sam broj pasa pronašla, dovela kući, obezbjedila im privremeni smještaj i podigla ih. Kasnije sam svima pronašla dom i pri jatelja.

Pored toga sto sam hraniteljka i “dogi-siter ka’’ sam. Imam svoj pansion za pse. Čuvam vlasničke pse pa se tako i ostvario još jedan moj san - da imam čopor pasa.

Ukoliko neko ide na put i ne zna gdje i kako da ostavi psa, imaju mene! Ja ću se rado pri hvatiti te obaveze.

Ponekad, zna ih biti i po 6-7 odjednom. Su per se družimo, šetamo i igramo se. Volim i da kuvam za njih, pa tako znam da ih često obradujem nekim lijepim specijalitetom.

Andreja Rondović

Dr Vet. Med. Marija Georgijeva Animavet, Veterinarska ustanova

JARAC

Neko je spreman da podrži vaše ideje, potrebno je da udružite svoje in terese sa pouzdanim saradnicima. Sačuvajte optimistički pristup i jas nu viziju o svojim ciljevima, zapaženi uspjeh podrazumijeva izvjesno “žrtvovanje’’ ili neprekidno ulaganje stvaralačkog napora. Pokušavate da djelujete promišljeno, čini vam se da na vašu psihološku i emocionalnu sigurnost najjače djeluju dobro isplanirane situacije. Ispoštujte nečije potrebe ili osjećanja u onoj mjeri, koja donosi zajedničko zadovoljstvo i užitak.

VODOLIJA

Pitanje poslovne organizacije i povjerenja u određene saradnike, zahtjeva da dobro razmislite o različitim interesima koji vas povezuju u zajedničkom poslu. Nemojte dozvoliti da vas uznemiravaju neka sporedna dešavanja, svoju pažnju usmjerite na prioritetne ciljeve i prih vatite savremeni trend u poslovanju. Skloni ste čestim promjenama svog emotivnog raspoloženja, što dodatno otežava vašu procjenu u ponašanju prema bliskoj osobi. U ljubavnoj perspektivi, dobro se dobrim vraća.

RIBE

Imate dovoljno energije i interesovanja da poboljšate svoj poslovni sta tus. Uz dobru volju neophodno vam je dosta znanja ili mudrosti, kako biste u potpunosti ostvarili svoje profesionalne ciljeve. Osjećate pojačanu strast i želju da ostvarite harmoničan odnos. Svojom pojavom i stilom izražavanja umijete da šarmirate okolinu, godi vam nečija emotivna na klonost i pažnja. Nema razloga da sumnjate u svoju “ljubavnu sreću’’ i uticaj.

OVAN

Zbog čestih promjena na poslovnoj sceni vaša okolina očekuje da se dodatno angažujete u različitim stvaralačkim fazama. Važno je da jasno definišete svoje poslovne interese i da odgovorite na dobru ponudu. Djel ujete snalažljivo u mnogim situacijama, pokušavate pravilno da sagle date dobre i loše aspekte koje naslućujete u ljubavnom odnosu. Privlače vas novi emotivni kontakti, ali prema svakoj osobi treba da upražnjavate drugačiji model ponašanja u izražavanju svojih osjećanja.

BIK

Djelujete vrlo promišljeno i umijete da nametnete svoje stavove pred saradnicima. Pažljivije analizirajte sve što se dešava na poslovnoj sceni, kako biste procijenili najbolji trenutak za akciju. Prihvatite mogućnost usavršavanja na saznajnom i na praktičnom nivou. Ne volite kada neko na vas vrši psihološki pritisak i iritira vas partnerovo ponašanje. Imate utisak da voljena osoba vješto koristi “zaobilazan način’’ da ostvari svoje namjere, što dodatno podstiče Vaše emotivno nezadovoljstvo.

BLIZANCI

Tražite efikasnija rješenja u poslovnom izražavanju, ali postoje okolnosti koje ne zavise od vaše volje ili uticaja. Saradnici vam zamjeraju na iz vjesnoj samovolji prilikom donošenja poslovnih odluka. Ne želite da se opterećujete emotivnim vezivanjem i smišljate razne izgovore, kako biste opravdali svoje ponašanje u nekim delikatnim situacijama. Ipak, neko u vama pokreće topla osjećanja i navodi vas na zajedničke planove.

RAK

Osjećate pojačani psihološki pritisak i potrebu da se rasteretite od na pornih ili dodatnih obaveza. Loša komunikacija u odnosu sa saradnicima utiče na pogrešne poslovne procjene i ponašanje. Sačuvajte prisebnost i nemojte dozvoliti da vas posao okupira više nego što je potrebno. Privre meno udaljavanje od voljene osobe treba da vas podstakne na dobro rješenje. Nema potrebe da zaoštravate ljubavni odnos, pokažite više ra zumijevanja za svog partnera i zadovoljstvo će biti obostrano.

LAV

Uporno zagovarate svoje poslovne ciljeve, ali imate utisak da vas prate loše okolnosti ili da okolina nema dovoljno razumijevanja za vaše ideje. Želite da zaboravite na neke ružne situacije, ali još uvijek niste sigurni u svoje emotivne odluke. Važno je da korigujete svoje greške, sve je moguće ispraviti i uljepšati pod uslovom da se oslonite na iskrena osjećanja.

DJEVICA

Povremeno osjećate nedostatak koncentracije ili kreativan umor, ali to je prolazna faza u iščekivanju da se ostvare poslovne ponude koje do nose bolje uslove. Važno je da ostvarite nove poslovne kontakte ili da prihvatite savremene ideje i pozitivan trend u svojoj profesionalnoj ori jentaciji. Osjećate emotivnu nesigurnost ili potrebu da vas neko uvjeri u svoje dobre namjere. Izbjegavajte emotivne konflikte sa bliskom oso bom, kako biste sačuvali dragocjenu energiju i psihološku ravnotežu.

VAGA

Stalo Vam je da ostvarite poboljšanje u finansijskom smislu i zain teresovani ste za lično usavršavanje, ali morate da ispunite i određene us love. Nema potrebe da zaoštravate odnos sa saradnicima ili osobom koja ima veliki uticaj na vašu okolinu. Važno je da sačuvate dobar saradnički odnos. Osjećate unutrašnji nemir i potrebu za intenzivnom razmjenom nježnosti. Između vas i voljene osobe postoje razni nesporazumi, ali oni mogu da se prevaziđu uz dobru volju.

ŠKORPIJA

Nalazite se u kreativnoj fazi i djelujete zahtjevno pred okolinom, do bro procjenjujete poslovne prilike i umijete da ostvarite svoje ciljeve na različitim stranama. U skladu sa svojim potrebama vješto koristite opro bane manire i uspijevate da se nametnete u situacijama kada se rješavaju značajni poslovni interesi. Atmosfera ljubavi, iskrena razmjena emocija i bliski kontakti, imaju posebnu “čar’’ koja vas pokreće na akciju. Sve je lako, kada se ljubavne kockice slože u zajedničku sliku.

STRIJELAC

Nema potrebe da oklijevate pred novim izazovima, ali uz obaveznu konsultaciju sa pouzdanim saradnicima. Važno je da napravite dobru procjenu ili izbor, nakon test situacija očekuje vas ubrzano napredovanje na poslovnoj ljestvici. Ponekad naglašene strasti i velike emocije, izn enada mogu da vas zanesu na pogrešnu odluku. Ne možete da zanemarite svoje slabosti, koje imate prema određenoj osobi ili nekom vidu ličnog zadovoljstva.

Prva dva čitaoca rođena u znaku jarca i vodolije, koja pošalju e-mail na adresu beauty.friend@mpm.co.me (navesti ime, datum rođenja i kontakt telefon) dobiće na poklon Pompea Active Man dokoljenice edium compression 70DEN i Pompea Beautiful Energy dokoljenice soft Compression 70DEN.