Sjetva mrkve

Slika 4. Uzgoj na gredicama

Proizvodnja mrkve uglavnom se odvija na otvorenim i zaštićenim prostorima izravno sjetvom iz sjemena. Za sjetvu se najčešće koriste precizne pneumatske sijačice. Sjetva se obavlja na dubini od 1,5 cm do 2 cm – ovisno o tipu tla. Tlo za uzgoj mrkve treba biti plodno, duboko, strukturno, humusno, pjeskovito, toplo i ocjedito. Na teškom, zbijenom i plitkom tlu kao rezultat u uzgoju mrkve dobije se često račvast korijen, blijede boje, žilav i kao takav gubi na uporabnoj vrijednosti. Optimalan ph tla 6,5- 7. Kvaliteta tla ima najveći utjecaj na razvoj i rast pravilnog korijena. Vrlo važan čimbenik u proizvodnji mrkve je plodored. Zbog različitih bolesti i štetnika mrkva se ne bi trebala uzgajati na istoj površini barem 4 - 6 godina. Sve korjenasto povrće, pa tako i mrkva, dolazi nakon povrća za koje je tlo bilo u prethodnom usjevu gnojeno kompostom ili stajskim gnojem. Dobri predusjevi za mrkvu su mahunarke, žitarice i trave, a loši korjenasto i gomoljasto povrće.

Kod nas se može uzgajati u svim našim područjima. Valja odabrati sjeme poznatih hibrida koji najbolje odgovaraju proizvodnim uvjetima i načinu korištenja. Prema dužini vegetacije razlikuju se: rani, srednje kasni i kasni hibridi.

Na području Vranskog polja jako dobre rezultate u prinosu ostvaruju hibridi: Napoli (u ranom segmentu proizvodnje – sjetva 15.11.-01.03. Slika 1.) i Natuna (01.07.-15.08. Slika 2.). Također jako dobre rezultate u prinosu za industrijsku preradu u Hrvatskoj ostvario je hibrid Bangor F1 (Slika 3. ).

Napoli F1 hibrid vegetacije 81 dan, brzog i snažnog rasta, glatkog korijena iznimne boje, visoko prinosni hibrid.

Natuna F1 hibrid vegetacije 117 dana, izrazito glatkog, sjajnog cilindričnog korijena, izuzetno prinosna, ne puca nakon pranja, pogodna za dugo skladištenje. Prilagođena je za kontinentalne uvjete rasta i prezimljavanje u Dalmaciji. Izuzetnog je okusa, sočna i hrskava.

Bangor F1 hibrid vegetacije 110 dana, glatka, cilindrična mrkva u Berlicum tipu. Izrazito bujna i vrlo visokog prinosa. Namijenjena za svježu potrošnju i industriju.

Ako nije suviše hladno i uz prikladnu vlažnost tla, rani hibridi mogu se sijati bez prekrivanja agrotekstilom u veljači i ožujku, dok je prekrivanje u ranijoj sjetvi obavezno. Srednji i kasni hibridi siju se od svibnja do kraja srpnja. Kasni hibridi rastu duže vremena i daju veće prinose. Sam odabir hibrida obavlja se u prvom redu prema dospijeću same mrkve odnosno dužini vegetacije, obliku mrkve, njenoj otpornosti prema pojedinim bolestima te dužini mrkve. >>

Slika 1. Napoli F1 Slika 2. Natuna F1 Slika 3. Bangor F1

Slika 5. Uzgoj na humcima Slika 6. Formiranje gredica Slika 7. Sjetva na gredicu

Kod odabira sjemena prioritet treba dati kalibriranom sjemenu jer je takvo sjeme glavni preduvjet za dobar raspored na sjetvenim pločama, a samim time i dobar raspored biljaka nakon sjetve. Danas se još u proizvodnji koristi i kalibrirano naklijano sjeme koje može osigurati još ujednačeniji sklop. Bejo Zaden u ponudi ima naklijano sjeme obloženo B-Mox formulom koje jamči brže i ujednačenije nicanje u usporedbi sa nenaklijanim sjemenom.

Mrkva se može uzgajati na gredicama (Slika 4.) ili na humcima (Slika 5.).

Sjetvena norma ovisi o namjeni potrošnje. Kod sjetve mrkve za svježu potrošnju sjetva na gredice (slika 6. i 7.) sjetvena norma iznosi 1 800 000 biljaka/ha uz razmak od 1,9 cm, dok za proizvodnju za industrijsku preradu (sjetva na humke slika 5.) sjetvena norma je manja - 850 000 sjemenki/ha uz razmak 3,1 cm. Kod određivanja sjetvene norme preporuka je uvijek saznati postotak klijavosti hibrida koji se namjerava sijati kako bi se u praksi dobio odgovarajući i zadovoljavajući sklop. Cilj u proizvodnji industrijske mrkve je krupnoća zbog veće iskoristivosti u preradi. U povoljnim uvjetima sjeme niče za 8 do 15 dana. Kod ranije sjetve uvjeti su nepovoljniji pa nicanje traje 20 do 25 dana. Optimalna temperatura za nicanje mrkve 18 – 20 ºC. Visoke temperature uz nedostatak dovoljne vlažnosti tla negativno djeluju na sklop i kasniji razvoj korijena. Zadnjih nekoliko godina veliki dio proizvođača mrkve (proizvođači Ravnih kotara) odlučuju se na ranu sjetvu ranijih hibrida (Napoli) uz obavezno pokrivanje agrotekstilom (Slika 8.).

Jedan od načina zaštite usjeva od niskih temperatura tijekom zimskog perioda i u rano proljeće je upotreba agrotekstila ili agrila. Prekrivanjem usjeva može se ubrzati rast biljaka, zaštiti od mraza i niskih temperatura kao i od insekata. Takvim načinom uzgoja omogućuje se proizvodnja i potrošnja tijekom cijele godine.

Autor teksta i fotografija: Ljubomir Peričić, dipl. ing. agr.

Bejo u svojoj ponudi ima kalibrirano sjeme mrkve te naklijano sjeme obloženo B-Mox formulom.

Slika 8. Pokrivanje i razvoj mrkve hibrida Napoli F1 pod agrilom

Gnojidba mrkve Yara gnojivima za bolju kvalitetu i veći prinos

Cipro je distributer Yara gnojiva. Yara je norveška kompanija koja se bavi proizvodnjom mineralnih gnojiva od 1905. Godine. Danas Yara zapošljava preko 13.500 djelatnika, od čega je veliki broj znanstvenih radnika koji radi na razvoju proizvoda i tehnologija gnojidbe biljaka, a ukupna godišnja proizvodnja je preko 23 milijuna tona sa prodajom u preko 150 zemalja Svijeta. Yara je jedan od rijetkih proizvođača gnojiva u svijetu, koji teži postizanju najviše kvalitete i standarda za održivu poljoprivredu i okoliš. Mrkva je specifičan usjev jer je za njezin uzgoj potrebno imati posebne strojeve tj., liniju mehanizacije. Ako se već opredjeljujemo za uzgoj mrkve, moramo voditi posebnu pažnju o svim segmentima tehnologije uzgoja i biti veoma precizan. Mrkva ima izražene zahtjeve za optimalnom ishranom svim hranjivima, ali optimalan Oodnos N:P2 5:K2O:CaO:MgO čimbenik je prinosa i posebno kvalitete. Plod mrkve je korijen i zahtjevna je vrsta prema tipovima i sastavu tala. Specifičnosti u razvoju korijena traže preciznost u pripremi tla. Mrkva se većinom uzgaja u sistemu bankova-gredica čime omogućujemo dovoljno rastresitog tla za dobivanje dubine i dužine korijenovog sustava čime se direktno utječe na izgled i kvalitetu. Nakon nicanja, u fazi 2-3 lista, izgleda kao da mrkva ne raste. Međutim tada se razvija korijen koji prodire u dubinu te nakon tjedan i više dana počinje formiranje rozete. U toj fazi se formira korijen koji je kasnije plod koji koristimo u ishrani. Nepravilan razvoj korijenovog sustava odražava se na potrebe za vodom. Kod pravilno i dovoljno razvijenog korijena raspored oborina kroz vegetacijski period mora biti povoljan, te uzgajati mrkvu bez navodnjavanja podrazumijeva znatno niži prinos i kvalitetu. Mrkva preferira pH tla 6,0-6,5 međutim mrkva se uzgaja i na tlima sa pH 4,5 ili 7,0 jer suvremena tehnologija gnojidbe omogućava postizanje vrlo dobrih rezultata i u lošijim uvjetima. Dinamika usvajanja hranjiva u kg/ha je niska u fazi do 3 lista, a povećava se razvojem rozete i kasnije korijena. Stoga se mrkva mora gnojiti višefazno. Za deset tona prinosa i odgovarajuću zelenu masu mrkve potrebno je 30-40 kg dušika-N. Nije potrebno dodavati više od potrebne količine dušika za željeni prinos jer se tada izravno utječe na kvalitetu. Prihranjivati treba u najmanje dva obroka, ovisno o sastavu i kvaliteti tla. Fosfor je važan odmah nakon nicanja za dobro ukorjenjivanje i za 10 tona prinosa Opotrebno je 10-12 kg P2 5. Treba osigurati najmanje 60 kg/ha dostupnog P O52 u najužoj zoni usvajanja korijenovog sustava. Primjenom granuliranih gnojiva YaraMila™ u količini do 800 kg/ha postižu se optimalni prinosi. Topivost i pristupačnost fosfora iz tih granuliranih gnojiva (70% vodotopiv) omogućuju optimalan rast i razvoj usjeva. Kalij je važan za prinos i kvalitetu i za deset tona uroda potrebno je 60-80 kg kalija, ovisno o potrebama uzgajane sorte ili hibrida. U pravilu se unosi najmanje 150 kg/ha K2O, ovisno o sadržaju K2O po analizi plodnosti tla, a prosječno se unosi 200-250 kg K2O/ha. Također je dobro koristiti gnojiva s kalijem u obliku kalijevog sulfata YaraMila™ Cropcare. Ukoliko se pred sjetvu koriste gnojiva na osnovi kalijevog Klorida, to može značajno utjecati na slabiju obojenost (svjetao korijen) i smanjeni sadržaj karotena, a što je čimbenik kvalitete koju zahtjeva tržište. Osnovna granulirana gnojiva YaraMila™ možete primijeniti u dvije aplikacije: 400 kg/ ha u jesenskoj obradi i 400 kg/ha u pripremi tla za sjetvu. Ako gnojiva primijenjujete u jednom prohodu, u pripremi tla koristite YaraMila™ Cropcare jer je na sulfatnoj osnovi kalija i ima izuzetnu topivost, a time i učinkovitost. Kalij se može dodati u prihranama dušično kalijevim gnojivima. U tu svrhu je razvijena obitelj gnojiva YaraRega™ za prihranu usjeva. Primjenjuju se kao granulirana rasipačima ili kao potpuno vodotopiva kroz sustave zalijevanja. YaraRega™ proizvodi mogu biti NPK proizvodi ili NK proizvodi za prihranu dušikom

Distributer Yara gnojiva za Hrvatsku: i kalijem YaraRega™ 9-0-36. Primjenjuju se u količini od 100-250 kg/ha u fazi razvoja rozete ovisno o duljini vegetacije i ukupnoj potrebi za kalijem. Treba istaknuti važnost kalcija-Ca i magnezija-Mg za postizanje dobrih rezultata što je često zanemareno od strane uzgajivača. Mrkve prosječnim prinosom usvajaju preko 150 kg/ha CaO. Kalcij iz kalcijevog karbonata CaCO3 nije dostatno dostupan i postaje obavezna primjena kalcijevih gnojiva sa dostupnim kalcijem-Ca. Za tu svrhu najbolji oblik je kalcijev nitrat Ca(NO3 2) zato što biljke lako i intenzivno usvajaju nitratni dušik NO3,a kalcij postaje dostupan i usvojiv u određenom vremenskom periodu. Važno je napomenuti da je kalcij-Ca u sinergiji sa mikroelementom borom-B i poželjno je da u tlu bude prisutan i bor-B. U tu svrhu smo razvili proizvod YaraLiva Nitrabor koji u isto vrijeme hrani biljke nitratnim dušikom NO3, kalcijem Ca i borom-B. Nitrabor se primjenjuje u količini od 200-350 kg/ha kroz jednu ili dvije prihrane. Magnezij-Mg je sastojak YaraMila gnojiva u dovoljnoj količini. Od mikroelemenata važni su mangan-Mn, bor-B, željezo-Fe, bakar-Cu, molibden-Mo i natrij-Na, te je težište folijarne gnojidbe upravo na njihovoj pravodobnoj primjeni. Preporučeni Yara proizvodi: Osnovna gnojidba u jesen: YaraMila™ 8-24-24, 7-20-28 ili 9-12-25. Priprema tla pred sjetvu: YaraMila™ Cropcare 8-11-23. Prihrana kalcijem i dušikom: YaraLiva™ Nitrabor ili Tropicote. Prihrana kalijem i dušikom: granule YaraRega rasipačem prije zalijevanja ili kroz sustav navodnjavanja. Folijarna prihrana: YaraVita™ Frutrel O(N, P 52 , CaO, MgO, Zn, B) poboljšava ukorijenjavanje u ranim fazama i nalijevanje korijena u kasnim. YaraVita Brassitrel FL sadržava Mg, B, Mn, Mo, koristi se tijekom razvoja rozete. YaraVita™ Bortrac potpuna potpora u ishrani borom-B. Obratite pozornost ostalim proizvodima YaraVita™ ako je zbog manjka potrebno dodati pojedinačne elemente ishrane. Folijarna gnojiva mogu se primjenjivati s pesticidima, a mogućnost miješanja vidljiv je na stranici www.tankmix.com.