Predani ste mrkvi? Zaboravite na stare savjete i dobro razmislite

U BUDUĆNOSTI, PROFITABILNA KULTIVACIJA TLA ZAHTIJEVATI ĆE NOVI PRISTUP. TAJ PRISTUP NEĆE BITI PRIBJEGAVANJE NAVIKAMA I OPĆENITIM SAVJETIMA, VEĆ ĆE BITI USMJEREN NA BRIGU O ŽIVOTU TLA I PRIRODNOJ OTPORNOSTI BILJAKA. ZAKLJUČAK TROJICE STRUČNJAKA JE: “UZGAJIVAČI TREBAJU PONOVNO NAUČITI UZGAJATI.”

Mrkva je oduvijek bila rodna kultura. U optimalnim uvjetima farmeri mogu ostvariti prinose veće od 100 tona po hektaru. Ipak, visoki prinosi s dobrim svojstvom skladištenja se ne događaju automatizmom, već je potrebno uložiti trud kod gnojidbe, kontrole bolesti i insekata, pripremi tla, a sada više nego ikada - potrebno je i navodnjavanje.

Ova kultura ima potencijal pružiti veliku zaradu, ali troškovi uzgoja su visoki. Uz sve što smo naveli, tu je i zahtjevno tržište koje stvara pritisak da se smanji uporaba određenih pesticida i gnojiva.

Pitanje koje se javlja jest: što farmeri trebaju da bi osigurali profitabilnost uzgoja i u budućnosti. Bejo je to pitanje postavio trojici stručnjaka iz različitih područja koji svakodnevno daju praktične savjete za uzgoj. Sander Bernaerts je savjetnik za poljoprivredu i uzgoj organskog povrća. Chris van Laarhoven

“Najveći izazov, po mom mišljenju, predstavljaju klimatske promjene”

Sander Bernaerts je stručnjak za tlo i gnojivo za konvencionalno i organsko povrtlarstvo. Pius Floris je poznat kao stručnjak za biologiju tla i osnivač kompanije Plant Health Cure koja proizvodi zemljišne gljivice i bakterije, kao i proizvode na bazi bilja za povećanje otpornosti biljaka. Sva tri stručnjaka se slažu u jednom - uvjeti na polju se mijenjaju i univerzalni pristup kod sjetve, gnojidbe i berbe više nije dovoljno dobar.

Klimatske promjene

Koji je primarni razlog za promjene? "Najveći izazov kod uzgoja mrkve, po mojem mišljenju, predstavljaju klimatske promjene," kaže Bernaerts. "U zadnje tri godine za redom smo imali izrazito suho proljeće i ljeto. Ove godine neki farmeri su navodnjavali s više od 100 mm na poljima kako bi mogli napraviti pravilne gredice. Ujedno, sve više vidimo da se suša izmjenjuje s pretjeranom količinom kiše što uzrokuje zbijanje tla. Bit će vrlo zabrinjavajuće ako se te drastične promjene nastave.

"Ono što farmeri mogu učiniti u tom slučaju je posvetiti veću pažnju i brigu tlu. Farmeri trebaju učiniti što je u njhovoj moći da zaustave degradaciju tla; da se ne koristi traktor sa 6 cilindara ako možete posao odraditi s traktorom sa 4 cilindra. Uključiti dovoljno 'kultura za odmaranje tla' u svojem planu uzgoja (plodored) i dobro razmisliti o učincima kultura koje prethode mrkvi. Potrebno je koristiti kompaktnije gnojivo kako bi povećali količinu hranjive tvari u tlu i u konačnici, sve predradnje i radnje moraju biti pravilno odrađene, a posebno za kulturu kao što je mrkva.”

Gnojivo

Sva trojica stručnjaka smatraju da je bitno odreći se starih navika kako bi i u budućnosti uzgoj bio profitabilan. Kao primjer ističu da se pretjeranom uporabom dušičnog gnojiva dobiva suprotni učinak od željenog.

Van Laarhoven kaže, “Već 15 godina govorim farmerima da koriste previše dušika, a oni mi govore `Želimo biti sigurni da je dovoljno - višak neće naškoditi.`Ja im na to uvijek odgovaram isto: `Jedino u što možete biti sigurni je to da je količina koju koristite pretjerana.`

Farmeri vole kada je lisna masa mrkve bogata i zelena. I ona doista izgleda divno, ali ju ne možemo prodati. Uz to, bujna lisna masa privlači neželjene insekte. Moj savjet je da se kod prvotnog doziranja gnojiva ide s minimalnom dozom, a poslije toga je bitno dozirati onoliko koliko je potrebno da se održi zelena boja lista”.

Prirodna obrana

Ishrana biljaka nije važna samo za rast i dobar prinos, već je bitna i za otpornost biljaka na bolesti i štetnike. U tome farmeri također mogu dati svoj doprinos. >>

“Što se mene tiče, možemo odbaciti stara pravila o gnojidbi.”

Chris van Laarhoven

Van Laarhoven kaže: “Najvažniji čimbenik za dobro svojstvo skladištenja je otpornost kulture”.

"Biljke trebaju same proizvoditi svoju prirodnu obranu protiv gljivica. Za to im je potreban kobalt, silicij i kalcij, koji je važan za unos ovih elemenata u tragovima. Čini se vrlo jednostavno, ali nije zbog faktora interakcije između hranjivih sastojaka. Na primjer, apsorpcija kalcija je potaknuta viškom kalij- karbonata. Biljke trebaju kalij-karbonat (potaš) samo u stadiju između četvrtog i šestog lista. Prihranjuje se samo u slučaju potrebe i to koristeći kalij karbonat gnojivo s niskim udjelom klora." Uobičajeno korišteno gnojivo Kali 60 štetno je za mrkve, kažu stručnjaci, iz razloga što klor narušava život u tlu.

Zdravo tlo

Floris vjeruje da je nedostatak pouzdanja farmera u kvalitetu tla razlog zašto oni koriste toliku količinu gnojiva. “Sintetska gnojiva dovode do razbolijevanja biljaka” kaže. “Ja to uspoređujem s brzom prehranom (fast-food). Možda brza prehrana jest ukusna, ali ako je hamburger jedino jelo koje konzumiraš, to može dovesti do oboljenja. Zabluda je da se mogućnost upijanja hranjivih tvari svodi na dostupnost - to je kemijski pristup. Stvarnost je da biljke upijaju hranjive tvari interakcijom između korijena i gljivica iz tla, a uporaba umjetnih gnojiva u tome ih ograničava. Uporaba fungicida također uzrokuje štetu, a koriste se u konvencionalnom uzgoju radi uništavanja štetnih gljivica. Ti preparati rade točno ono što piše na njihovom pakiranju - ubijaju gljivice. Nažalost, to uključuje i one dobre gljivice. Trebamo biti svjesni da kad jednom uništimo organizme u tlu, oni se ne mogu vratiti sami po sebi.” Razlog je što oni organizmi koji su uspjeli preživjeti će se užurbano razvijati kako bi popunili praznine, a ti mikroorganizmi koji ostanu većinom nisu oni koje mi želimo.

“Mi zagovaramo da se dobrim gljivicama pruži ruka pomoći," Floris kaže.“Biostimulatori potiču biljke da se same obrane od uzročnika bolesti i zaraze. Na taj način se poboljšava kvaliteta tla i otpornost kulture.” Njegova tvrtka Plant Health Cure prodaje i proizvode koji pomažu kolonizaciji i rastu mikoriznih korijenskih gljivica.

Otpornost

Ovi iskusni stručnjaci slažu se da uspješan uzgoj ovisi o zdravom tlu i otpornosti kulture.”Mnogi farmeri se previše oslanjaju na kemijske spojeve," kaže Floris.“Kod mnogih farmera upotreba sintetičkih gnojiva i biocida je uvelike naštetila kvaliteti tla. Popravak nastale štete je dugoročan proces, ali kad jednom započnete, već nakon prve godine se mogu vidjeti učinci.

Van Laarhoven dodaje: “Moje mišljenje je da možemo slobodno zanemariti sva stara pravila o gnojidbi. Trebamo razmišljati o biološkim procesima, ali na sistemski način. Radi se o aktiviranju procesa u tlu, ali bez nepotrebnog ubacivanja svih vrsta tvari.

Bernaerts kaže: “Općeniti savjeti o gnojidbi i dalje vrijede, ali farmeri trebaju i sami razmisliti što je potrebno da bi povećali otpornost kulture i koji utjecaj će to imati na život u tlu. Uz sve to, umjerenost je važan čimbenik. Iznenađuje me kad farmeri potroše stotine eura po hektaru na gnojiva, a bez da su uzorkovali zemlju.“

Debate i rasprave vezane uz dobar uzgoj se još uvijek većinom fokusiraju na načine gnojidbe, ali s obzirom na klimatske promjene važnije je raspravljati o zemlji i samom uzgoju. Tu mislimo na različite čimbenike kao što su plodnost tla, oranje i sjetva.

“Kod mnogih farmera uporaba sintetičkih gnojiva i biocida je uvelike naštetila kvaliteti tla. ”

Pius Floris