Vikend odredište: Kastav

Pogled s Kastva na Kvarner

Ponad mora, kano soko’

Svima je znano da je Sjeverni Jadran ponosan na dragulje svoje krune, optočene biserima poput Opatije, Lovrana, Ike, Ičića ili Medveje. No ako pogledom odlutate na brda tik iznad njih, otkrit ćete još pregršt dragog kamenja iz nepresušne riznice Kvarnera. Jedan od njih je i Kastav, kojeg nemojte zaobići ako se nađete u blizinu Rijeke, na koju se dijelom i oslanja te s brda budno motri na vrata Opatijske rivijere

TEKST I FOTO: NADA BLAŽEVIĆ I DAMIR PRITIŠANAC astav je utvrđeni grad koji sa svog 365 metara visokog brijega bdije nad sjeverom Kvarnera, dok u svom zidinama opasanom središtu krije mnoge savršene povijesne građevine, kulturne spomenike i prekrasne sakralne objekte. Samo 6 kilometara udaljen od Opatije i 10 km od središta Rijeke, idealno je polazište za istraživanje ovog dijela Kvarnerskog zaljeva. Kojom god ulicom da krene putnik namjernik neće ostati uskraćen za dio povijesti o kojoj grad zorno svjedoči, jer se znamenitosti i zanimljivosti Kastva nižu na svakom koraku.

Impozantna gradska Loža iz 1571. godine mjesto je na kojem su građani Kastva bili obavještavani o svim važnim događanjima. Danas je ona središte okupljanja prilikom raznih svečanosti i manifestacija. Samo na korak od Lože nalazi se Voltica (gradska vrata), kroz koju se ulazi u staru gradsku jezgru i povijesno središte Kastva.

Iznad Voltice je 1769. godine postavljen isusovački grb koji svjedoči da je ona uređena za vrijeme njihovog upravljanja gradom. Samo središte povijesne jezgre čini glavni gradski trg Lokvina. Ime mu dolazi od „lokve“ u kojoj se skupljala kišnica za potrebe grada. Trgom dominira Kaštel u kojem se danas nalazi gradska uprava.

Nedaleko Kaštela nalazi se kapelica Sv. Trojice iz 15. stoljeća čiju unutašnjost krasi danas jedva vidljiva freska četiri evanđelista: Mateja, Marka, Luke i Ivana s Kristom u sredini. Kamenom popločene gradske ulice vode dalje do Crekvine, jednog od prepoznatljivih simbola Kastva. Naime, Crekvina je većim djelom srušena stara crkva, izgrađena na temeljima crkve Marijina Uznesenja, a koja je i sama srušena u razornom potresu 1754. godine. Crekvinu su gradili Isusovci, no nije poznato da li je ona ikada u potpunosti bila sagrađena.

Dekanat i matični ured

Crekivina - nikad dovršena crkva Župna crkva sv. Jelene Križarice

Uz tu crkvu veže se zanimljiva legenda koja kaže da je u ondašnje vrijeme na snazi bila tlaka (prisilni rad na feudalnim imanjima), na koju je bila natjerana i udovica sa četvero djece. Crkva je bila gotovo dovršena, no udovičino prokletstvo ju je srušilo do temelja.

Kruna posjeta gradu Kastvu događa se podno tornja župne crkve Sv. Jelene Križarice. Odavde se pruža fantastična panorama duž Kvarnerskog zaljeva i šire. Na ovom se mjestu u miru i tišini može naužiti jednog od najljepših pogleda na svijetu. Prekrasno i kristalno čisto, tirkizno plavo, najljepše Jadransko more oplahuje mnoštvo malih vala i zaljeva što se nižu duž Kvarnera i Istarske obale, i u daljini se stapa s nebom. Prizor je to koji se teško zaboravlja.

Crkva Svete Jelene Križarice sagrađena je između V i VII stoljeća te se smatra najstarijom građevinom u Kastvu. Posvećena je Sv. Jeleni Križarici, majci Rimskog cara Konstantina Velikog. Zvonik ove crkve uzdiže se u visinu od 32 metra, a unutrašnjost joj krasi djelo Deset Božjih zapovjedi, te oltar Sv. Jelene, majstora Giovannija Paccassija.

Osim ovih znamenitosti, Kastav je bogat kulturno-zabavnim sadržajima. Tu se može izdvojiti Kastafsko kulturno leto i Kastav blues festival. Ove manifestacije imaju međunarodni karakter, pa se tako u vrjeme njihova održavanja na ulicama Kastva mogu sresti eminentni svjetski i europski blueseri i glazbenici. Osim niza koncerata, tih dana se u Kastvu održavaju mnoge umjetničke radionice i likovne izložbe, dječji, književni te filmski program. Sve navedeno i više je nego dovoljno da Kastav uvrstimo u vikend odredišta koja dugo ostaju u sjećanju. Kao što bi zapisao pjesnik, Kastav je „Smješten ponad mora, kano Soko.“ n

POVIJEST

Središte pismenosti

Burna povijest Kastva seže u 11 stoljeće prije njem vijeku. To su gradski Kaštel, Trg Lokvina, crkva područje Kvarnera i Istre - Kastavska Čitalnica. NeKrista kada se na ovoj lokaciji naselilo ilirsko pleme Japodi. O tome svjedoče arheološka otkrića koja se temelje na iskapanju nekropole iz VI do II stoljeća pr.n.e. U njoj su pripadnici tog plemena pokapali svoje mrtve. Malo je poznato po čemu je Kastav dobio ime, no postoje teorije da je izvedenica keltske riječi Kast (stijena) ili latinske riječi Castellum (dvorac). Većina do danas očuvanih spomenika i obilježja grada nastala je u sredsv. Trojice, Gradska Loža, Voltica i mnogi drugi. Područje Kastva u to vrijeme sezalo je sve do podnožja Učke. Najvrjednija ostavština iz tog vremena je Zakon Grada Kastva iz 1400. godine koji je napisan glagoljicom na što su ovdašnji žitelji posebno ponosni. U 17. stoljeću Kastvom upravljaju Isusovci za kojih je 1770. godine otvorena prva pučka škola na tim prostorima. Gotovo stotinu godina kasnije, točnije 1866. godine, u Kastvu se osniva prva hrvatska čitaonica za dugo potom, 1885. godine, otvorena je i obrtnička te zanatska škola, da bi 1906. godine Kastav dobio učiteljsku školu, koja radi do 1947. Sve navedeno potvrđuje da je Kastav oduvijek bio kulturno i učilišno središte Kvarnera. U njemu su izobrazbu tražili učenici iz Istre, kvarnerskih otoka i Gorskog Kotara. Po završetku II. svjetskog rata Kastav je pripojen Rijeci i tek 1993. godine postaje samostalna općina, a 1997. dodijeljen mu je status grada. n