Teme za razmatranje uz šabatni stol

Odbijanje i zločin

U knjizi Istočno od Edena (East of Eden), pisac J. Steinbeck govori o univerzalnoj prirodi priče o Kajinu i Hevelu:

Mislim da je ovo najpoznatija priča na svijetu, jer to je priča svih ljudi. Mislim da je to simbolička priča o ljudskoj duši... Najveći užas kojeg dijete može doživjeti jest to da nije voljeno, a odbacivanje je pakao kojeg se ono boji. Mislim da su svi na svijetu, u većoj ili manjoj mjeri doživjeli odbacivanje. A s odbacivanjem dolazi gnjev, a uz gnjev neki oblik zločina, kao osveta za odbacivanje, a sa zločinom krivnja - i to je priča o ljudskom rodu.

Tema o bivanju "izabranim i odbačenim" ponavlja se kroz Sefer Berešit. Reagiraju li svi oni koji su odbijeni na način kako je to opisao Steinbeck? Je li moguće odbijanje iskoristiti kao katalizator za pozitivne postupke, a ne negativne?

U priči o Kajinu i Hevelu, odbacuje li Hašem Kajina, ili samo njegov prinos? Što je to kod Kajina ili njegovog prinosa izazvalo Hašemovo nezadovoljstvo? I na kraju, zašto je Kajin iskalio svoj bijes na Hevela, a ne na Hašema?

Tehnologija i moral

Zagonetna priča o Lemehu i njegovim ženama dotiče se mnogih pitanja, uključujući pitanja o krivnji i sili pokajanja, lošu stranu poligamije i opasnosti tehnološkog napretka.

• Koja je kazna gora - krivica savjesti ili tjelesna kazna? Pogledajte što Sefornovo kaže na ovo pitanje u svojoj analizi Lemehovog monologa. (Ukratko: Seforno sugerira da Lemeh kaže kako će njegova zlodjela zauvijek mučiti njegovu savjest i da će za svoja djela patiti mnogo više nego što je Kajin patio za svoja.

R. Saadia Gaon i Haketav Haketabalah tvrde da Lemeh, u svom iskazu žaljenja, naglašava težinu kazne koju zaslužuje. Ako je osoba koja je ubila ubojicu koji je ubojstvo počinio s namjerom, poput Kajina, bila sedmerostruko kažnjena, Lemeh koji je ubio nevino dijete zaslužio bi još goru kaznu)

• Postoji li korelacija između tehnološkog napretka i morala društva? Koliko često znanstveni napredak promiče etičko ponašanje? Koliko često to dovodi do njegova pogoršanja? Pogledajte kako Ramban, HaKetav VeHakabbalah i Cassuto obrađuju ova pitanja u svom viđenju Lemehovog monologa. (Ukratko: Ramban smatra da su se Lemehove žene plašile da će Lemeh biti kažnjen zbog toga što je izumio oružja i time pokrenuo krvoproliće na svijetu.

HaKetav VeHaKabbalah iz ove priče uči o vrlini pokajanja za svoja loša djela. Budući da je Lemeh požalio zbog toga što je učinio, zaslužio je da ima sinove koji su izumili alate za mnoge konstruktivne svrhe.

Cassuto tvrdi da priča prati opis materijalnih izuma Kajinovih potomaka kako bi istakla da, unatoč tehnološkom napretku, civilizacija nije napredovala na etičkom planu. Priča tako služi kao uvod u priču o Potopu i objašnjava Hašemovu odluku da uništi svijet. Lemeh je bio živi dokaz kontinuiranog propadanja društva koje se hvalisalo svojim nasiljem i simbol potrebe za obnovom civilizacije.)