Priča o dvije loše karakterne crte: ljubomori i svadljivosti

Ljubomora

Ovotjedna parša – parša Korah –ističe zlo dviju groznih osobina: ljubomore i svadljivosti. Prva koju susrećemo je ljubomora. Raši kaže da je Korahova motivacija za pobunu protiv Mošea bila ljubomora. On je bio ljubomoran što je njegov mlađi bratić postao knez Korahovih potomaka.

"Što je Koraha uvelo u raspravu sa Mošeom? Bio je ljubomoran zbog toga što je Moše, prema B-žjoj riječi, postavio Elizafana, Uzielovog sina, na položaj kneza Kehatovih sinova. Korah je rekao: Bila su četvorica braće (uključujući mog oca), kako je rečeno 'Kehatovi su sinovi bili: Amram, Izhar, Hebron i Uziel'. Amram je bio prvorođeni i njegova dvojica sinova dobila su visoke pozicije: jedan je postao kralj, a drugi Veliki svećenik. Tko bi trebao dobiti sljedeću poziciju po važnosti i postati knez? Nisam li to ja koji sam sin Iz hara, koji je drugi po redu, odmah iza Amrama? Pa ipak je Moše za kneza postavio sina njegovog najmlađeg brata. Ja ću se sporiti s njime i poništiti njegovu odluku." (Raši o Bamidbar 16,1)

Unatoč činjenici da hazal kažu da je Korah bio mudar i pronicljiv čovjek, on je zbog ljubomore izgubio kontrolu nad sobom. Svaki čovjek koji promatra život može uvidjeti da ljubomora ljude odvodi u lude ekstreme. Baš kao što želja za čašću i slavom može dovesti čovjeka do toga da čini lude, pa čak i zle stvari, tako bi čovjek trebao ovladati svojom ljubomorom kako ga ne bi odvela u autodestruktivno ponašanje. Hazal kažu u Avos (4,21): Zavist, pohlepa i častoljublje odvode čovjeka sa svijeta (prema prijevodu R. Š. Freibergera). To se ne odnosi samo na 'svijet koji dolazi'. Ljubomora, požuda i težnja za slavom mogu jednako tako uništiti i čovjekov

'Olam haze' (ovaj svijet). To je priča o onome što se dogodilo Korahu.

Gemara (Šabos 152b) izvlači stih "…ljubomora donosi trulež kostima" (Mišlei 14,30). Sudbina ljubomornog čovjeka je da će mu kosti istrunuti - suprotno tome, onome tko je bez ljubomore kosti neće istrunuti. U normalnim situacijama, kada čovjek umre, tijelo istrune, ali ne i kosti. Zato postoje kosturi. Čak i dugo vremena nakon što koža i tijelo istrunu, kosti ostaju netaknute. Međutim, Talmud iz ovog stiha u Izrekama izvodi zaključak da će čak i kosti čovjeka koji je tijekom života gajio ljubomoru u svom srcu, istrunuti.

Možda je sljedeća ideja "mjere za mjeru" razlog ovakve b-žanske kazne. Ako postoji nešto što predstavlja srž čovjek (acmius), onda su to njegove kosti (acamos). Hebrejska riječ ecem znači i 'kost' i 'srž'. Stoga čovjekove kosti predstavljaju njegovu srž. Kada ljubomora obuzme čovjeka, on ne želi biti ono što jest. On želi biti netko drugi. Čovjek koji želi tuđi posao, kuću, ženu, novac ili moć – time daje do znanja da nije sretan s onim što on jest i što posjeduje. Kina (ljubomora, zavist) predstavlja ozbiljan nedostatak vjere. Ljubomoran čovjek ne shvaća da Svemogući želi da on ima baš tu kuću, taj novac, tu djecu, tu poziciju, itd. Ljubomora predstavlja nijekanje vlastite srži. Stoga, uči nas Talmud, kazna za ljubomornog čovjeka po principu "mjere za mjeru", postaje da njegove kosti istrunu.

Vidio sam odličnu primjenu te

(nastavak s 12. stranice) Rabbi Yissocher Frand:

ideje u ime Maharala Diskina: Gemara (Nazir 45a) kaže na stih "I Moše je ponio Josefove kosti sa njim" (Vajikah Moše es acmos Josef imo) (Šemot 13,19) – "ono što 's njim' znači – znači s njim u njegovim granicama (imo – b'mehicaso)."

Maharal Diskin komentira da bismo stih zapravo trebali čitati "Vajikah Moše es acmos Josef ito" To je stoga što je Josef prije svoje smrti dao uputstvo "uzmite moje kosti sa vama (ithem)" Prema tome bi ispravna zamjenica kojom bi označili Mošea koji ispunjava Josefove upute bila ito, a ne imo. Maharal Diskin objašnjava da riječ imo uvijek podrazumijeva jednakost, dok riječ ito koja također znači 's njim' ne mora nužno podrazumijevati jednakost. Tora nam tako daje do znanja da je Moše uzeo Josefove kosti s njime, kao da su bili jednaki. Što to znači?

Josef je rekao Izraelcima "Uzmite moje kosti sa sobom" – što znači "moje kosti neće istrunuti". "Moje će kosti ostati netaknute jer, unatoč svemu što su mi braća učinila, nikad nisam bio ljubomoran na njih i nikad ih nisam mrzio. Dokaz za to bit će da će kosti onih koji pate od ljubomore, istrunuti. Moje kosti neće istrunuti", obećao je Josef. Moše Rabenu tu je lekciju uzeo sa sobom (imo). Drugim riječima, Moše Rabenu je također imao težak put sa židovskim narodom u pustinji. Mnogo je puta Klal Jisrael napadao Mošea. Medraš na ovotjednu paršu kaže da su muškarci Klal Jisraela čak upozoravali svoje žene da ne ostaju nasamo sa Mošeom kako on ne bi s njima počinio preljub. Bilo bi logi-

Priča o dvije loše karakterne crte

čno da je Moše osjećao ljubomoru ili mržnju prema članovima Klal Jisraela. Međutim, "on je uzeo Josefove kosti sa njim". On je uzeo sa sobom – kao jednaki partner – Josefovu lekciju da ne dopusti da ga obuzmu zle karakterne crte ljubomore i mržnje.

Destruktivna moć svadljivosti

Druga negativna osobina opisana u našoj parši je destruktivna moć svadljivosti. To je bez sumnje glavni primjer te osobine u cijeloj Tori. Ljudi su izgubili svoje živote, svoju imovinu pa čak i svoju djecu zbog svadljivosti. Raši primjećuje da je mahlokes (svadljivost) jedini grijeh zbog kojeg Svemogući kažnjava žene, djecu pa čak i nevinu nejačad. Svadljivost je poput vatre – uništava sve na svom putu – bila na tome krivica ili ne. Vatra ne pravi razliku – ona spaljuje sve na svom putu.

Razmislite o tome koliko su ludi bili ti ljudi. Moše Rabenu ih je zapravo izazvao na duel. Šanse su bile 250:1 da nitko od njih neće biti izabran. Nitko se ne igra s takvim stvarima. Pa ipak, oni su to učinili samo zato jer ih je obuzela svadljivost.

Jednom sam čitao o sljedećem incidentu u koji je bio uključen Hofec Haim: Jedan je Židov živio u malom mjestu i bio je susjed židovskog gradonačelnika tog mjesta. Ušli su u spor i tendencija svadljivosti rasla je i rasla sve dok im nije došla do grla. Susjed je rekao gradonačelniku da će otići ruskim vlastima i reći im kako je on iskoristio svoj utjecaj da bi izvukao neke momke od služenja u carskoj vojsci. (Služiti u carskoj vojsci bilo je gotovo jednako smrtnoj kazni – duhovna smrt je bila neizbježna – i ljudi su pokušavali sve i svašta ne bi li se iz toga izvukli). Gradonačelnik je očigledno ilegalno koristio svoj utjecaj u zajednici kako bi spriječio da neki momci odu u vojsku.

Ovaj je susjed rekao svojoj ženi što namjerava učiniti, a ona mu je na to rekla, "Jesi li lud? Jedan od tih momaka koje je gradonačelnik ilegalno oslobodio od vojske je i naš sin! Ako ga prijaviš vlasti, našeg će sina odvesti u vojsku!" Rekla mu je da je ono što želi učiniti poput bušenja rupe u brodu ispod sjedala kolege koji ti se ne sviđa. Potonut će cijeli brod i svi njegovi putnici!

Čovjek je u svojoj ljutnji prema susjedu odvratio svojoj ženi: "Nije me briga ako uhite mog sina, nije me briga ako uhite mene. Nije me briga ni ako uhite tebe – sve dok to podrazumijeva da će njega dopasti kazna!" Ljudi uvijek rade sebi u korist. Nagon za preživljavanjem najosnovnija je ljudska emocija. Međutim, čovjek može biti spreman žrtvovati sebe i svoju djecu samo zato da bi pokorio drugog čovjeka. To je moć svadljivosti.

Parša Š'lah prikazuje što čovjeku može učiniti želja za časti, za slavom. Parša Korah pokazuje nam što ljubomora i svadljivost mogu učiniti čovjeku. Zato Tora bilježi te priče. One bi trebale na nas ostaviti dojam. Ako ne vodimo računa o tim lošim osobinama i ako ih ne popravljamo kada je to potrebno, tada ćemo – ne dalo Nebo – platiti kaznu za to.

Prevela Anja Grabar

Rabbi Shaul Rosenblatt: