Bh c

ˇ ˇ STO BIBLIJA U CI

s

bh-C

bh-C 150728

ˇ ˇ Zatrazi besplatni biblijski tecaj.

ˇ Sto Biblija ˇ doista uci?

ˇ ˇ STO BIBLIJA U CI

s

bh-C

bh-C 150728

ˇ ˇ Zatrazi besplatni biblijski tecaj.

ˇ Sto Biblija ˇ doista uci?

ˇ Sto Biblija ˇ doista uci?

IME I PREZIME

Fotografije: ˛ stranice 24-25: fotografija Svjetske zdravstvene organizacije, Edouard Boubat ˇ ˛ stranice 88-89: eksplozija: na temelju fotografije Americkog ratnog zrakoplovstva; dijete: na temelju fotografije Svjetske zdravstvene organizacije, W. Cutting

˘ 2005, 2014 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania What Does the Bible Really Teach? ˘ 2005, 2015 Wachtturm Bibel- und Traktat-Gesellschaft der Zeugen Jehovas, e. ˇ V., Selters/Taunus ˇ Sto Biblija doista uci?

Tiskano u lipnju 2015.

Ova knjiga nije za prodaju. Izdana je u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji se financira dobrovoljnim prilozima. ˇ ˇ Ako nije drugacije naznaceno, biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet.

What Does the Bible Really Teach?

Croatian (bh-C) Made in Germany ˇ Proizvedeno u Njemackoj

Druck und Verlag: Wachtturm-Gesellschaft, Selters/Taunus Tisak i distribucija: Wachtturm-Gesellschaft, Selters/Taunus

ˇ SADR ZAJ POGLAVLJE

STRANICA ˇ Je li ovo Bozji naum? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 3 ˇ 1. Sto je istina o Bogu? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 8

2. Biblija — knjiga od Boga 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 18 ˇ ˇ 3. Sto je Bozji naum sa Zemljom? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 27 4. Tko je Isus Krist? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 37 ˇ 5. Otkupnina — Bozji najvredniji dar 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 47 6. Gdje se nalaze mrtvi? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 57 7. Istinska nada za tvoje voljene koji su umrli ˇ ˇ 8. Sto je Bozje Kraljevstvo? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 ˇ 9. Zivimo li u “posljednjim danima”? 9 9 9 9 9 9 ˇ 10. Duhovna stvorenja — kako utjecu na nas 9 ˇ ˇ 11. Zasto Bog dopusta patnje? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 ˇ ˇ 12. Zivjeti na nacin koji je ugodan Bogu 9 9 9 9 9 ˇ ˇ ˇ 13. Usvojiti Bozje glediste o zivotu 9 9 9 9 9 9 9 9 9 ˇ ˇ ˇ 14. Kako mozes imati sretan obiteljski zivot 9 9 15. Religija koju Bog odobrava 9 9 9 9 9 9 ˇ ˇ 16. Obozavaj Boga na ispravan nacin ˇ 17. Priblizi se Bogu u molitvi 9 9 9 9 9 9 9 ˇ 18. Krstenje i tvoj odnos s Bogom 9 9 9 ˇ ˇ 19. Odrzi se u Bozjoj ljubavi! 9 9 9 9 9 9 9

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 66 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 76 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 86 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 96 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 106 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 115 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 125 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 134

9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 144 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 154 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 164 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 174 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 184

Dodatak 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 194

ˇ Je li ovo Bozji naum?

NOVINE, televizija, radio — mediji su ˇ prepuni vijesti o zlocinu, ratu i terorizmu! Pored toga, svatko od nas ima ˇ i vlastite brige. Mozda ti bolest ili smrt voljene osobe zadaju puno boli. ˇ ´ ˇ ˇ ˇ Mozda se osjecas kao Job, cestit covjek iz drevnog doba, koji je rekao da je “sit sramote i nevoljom napojen” (Job 10:15).

Upitaj se: ˇ ˇ Je li takav zivot Bog namijenio meni i svim drugim ljudima? ˇ ˇ ´ ˇ Sto mi moze pomoci da se nosim sa svojim problemima? ´ ˇ Ima li nade da ce u svijetu ikada zavladati mir?

Biblija daje smislene odgovore na ta pitanja.

4

ˇ ´ BIBLIJA UCI DA CE SE BOG POBRINUTI DA NA ZEMLJI VLADAJU OVAKVI UVJETI ´ Bog ce obrisati svaku suzu ˇ ˇ ´ s ociju njihovih i smrti vise nece biti, ˇ ´ ni tuge ni jauka ni boli vise nece biti (Otkrivenje 21:4)

´ Hromi ce skakati kao jelen (Izaija 35:6)

´ Otvorit ce se ˇ oci slijepima (Izaija 35:5)

´ ´ Izaci ce svi koji su u grobovima (Ivan 5:28, 29)

Nitko od stanovnika ´ ´ nece reci: “Bolestan sam” (Izaija 33:24)

ˇ ´ Zita ce u obilju biti na Zemlji (Psalam 72:16)

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

6

ˇ ´ ˇ ˇ KAKO TI MOZE POMOCI ONO STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ Nemoj ono sto je receno na prethodnim stranicama odmah ˇ odbaciti kao nesto nerealno. Bog ´ ´ je obecao da ce ostvariti svoj ˇ naum, a Biblija objasnjava ka´ ˇ ko ce to uciniti.

No ona otkriva i mnoˇ ˇ go vise od toga. Moze ti ´ ´ pomoci da vec sada voˇ ˇ dis uistinu smislen zivot. Razmisli nakratko o svojim brigama ˇ i problemima. Mozda ˇ ˇ je rijec o novcanim, obiteljskim ili zdravstvenim problemima ili ti je umrla ˇ voljena osoba. Biblija ti moze ´ ˇ pomoci da se nosis s takvim izaˇ zovima i pruziti utjehu odgovara´ ˇ juci na pitanja kao sto su:

ˇ ˇ Zasto patimo?

ˇ ˇ Kako se nositi sa zivotnim brigama? ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Sto mozemo uciniti kako bi nasa obitelj bila sretnija? ˇ ˇ Sto se s nama doga a nakon smrti? ´ ˇ ˇ Hocemo li ikada vise vidjeti svoje voljene umrle? ˇ ´ ˇ ˇ Zasto mozemo biti sigurni da ce Bog ispuniti svoja ´ ´ obecanja o buducnosti?

ˇ Je li ovo Bozji naum?

7

ˇ ˇ ˇ ˇ To sto citas ovu knjigu pokazuje da te zanima sto Biˇ ´ ´ ˇ blija uci. Ova ce ti knjiga pomoci da je bolje upoznas. ´ ˇ Vidjet ces da su za svaki odlomak na dnu stranice naveˇ ˇ dena pitanja. Milijunima ljudi koji su odlucili istraziti Bibliju s Jehovinim svjedocima svidjelo se takvo tematˇ ´ sko proucavanje pomocu pitanja i odgovora. Nadamo se ´ ´ ˇ ˇ da ce se i tebi dopasti. Sigurni smo da ces osjetiti Bozji ˇ ˇ ˇ blagoslov i istinski uzivati dok budes otkrivao sto Bibliˇ ja doista uci!

ˇ NAUCI SE SNALAZITI U BIBLIJI BIBLIJA se sastoji od 66 knjiga i poslanica. One su podijeˇ ljene na poglavlja i retke da bismo se lakse snalazili. Kad se ˇ u ovom prirucniku navode biblijski citati, prvi broj nakon imena biblijske knjige odnosi se na broj poglavlja, a drugi ˇ na broj retka. Naprimjer, kad pise “2. Timoteju 3:16”, to ˇ ´ znaci da treba pronaci Drugu poslanicu Timoteju, 3. poglavlje, 16. redak. ˇ ˇ ´ ˇ Budes li trazio biblijske retke navedene u tekstu, brzo ces ˇ ˇ ˇ se upoznati s Biblijom. Osim toga, zasto ne bi poceo citaˇ ˇ ti Bibliju svaki dan? Ako procitas tri do pet poglavlja dnevˇ ´ ˇ no, za godinu dana procitat ces cijelu Bibliju.

PRVO POGLAVLJE

ˇ Sto je istina o Bogu?

Je li Bogu zaista stalo do tebe?

Kakav je Bog? Ima li ime? ˇ ˇ Mozemo li se pribliziti Bogu?

JESI li ikada primijetio kako djeca postavljajuˇ pitanja? ˇ ˇ Mnoga ih pocnu postavljati cim progovore. Sirom otˇ vorenih ociju pogledaju prema tebi i radoznalo pitaju: ˇ ˇ Zasto je nebo plavo? Od cega su napravljene zvijezde? ˇ ˇ ˇ Tko je ptice naucio pjevati? Mozda se istinski trudis daˇ ti im odgovor, no to nije uvijek lako. Sve i da im das naj´ ˇ bolji odgovor, oni ce opet upitati: A zasto?

2 Ne postavljaju samo djeca pitanja. ˇ Kako covjek raste, tako se nastavlja raspitivati o mnogim stvarima. Mi to radimo da bismo saznali kojim putem ´ trebamo ici, otkrili opasnosti kojih se ˇ ˇ trebamo cuvati ili zadovoljili znatizelju. No mnogi ljudi prestanu postavˇ ˇ ljati pitanja, i to bas ona najvaznija.

U najmanju ruku, prestanu ˇ traziti odgovore.

3 Razmisli o pitanju na naslovnoj stranici ove knjige, ˇ ˇ 1, 2. Zasto je obicno dobro postavljati pitanja? ˇ ˇ 3. Zasto mnogi prestanu traziti odgovore na ˇ vazna pitanja?

ˇ Sto je istina o Bogu?

9

o pitanjima postavljenim u predgovoru ili o onima ˇ u uvodu ovog poglavlja. To su neka od najvaznijih piˇ ˇ tanja koja mozes postaviti. Pa ipak, mnogi su prestali ˇ ˇ traziti odgovore na njih. Zasto? Daje li Biblija te odgoˇ vore? Neki smatraju da je njene odgovore pretesko ra´ zumjeti. Drugi se boje da ce se osramotiti ako budu postavljali pitanja. A neki vjeruju da je ta pitanja najbolje ˇ ˇ ˇ prepustiti vjerskim vo ama i uciteljima. Sto ti mislis? ˇ ˇ ˇ 4 Sigurno zeli s saznati odgovore naˇ velika zivotna piˇ ˇ tanja. Nesumnjivo se ponekad pitas: Sto je smisao zivoˇ ˇ ta? Je li ovaj zivot sve sto imamo? Kakav je zapravo Bog? ˇ ˇ Dobro je da postavljas takva pitanja i vazno je da ne ˇ ˇ ´ odustanes dok ne dobijes zadovoljavajuce, pouzdane ˇ odgovore. Isus Krist, koji je bio izvanredan ucitelj, rekao ´ ˇ ´ ´ je: “Molite, i dat ce vam se! Trazite, i naci cete! Kucajte, ´ i otvorit ce vam se!” (Matej 7:7). ˇ ˇ 5 Ako budesˇ trazio odgovore na vazna pitanja, vidjet ´ ˇ ˇ ces koliko vrijedna ˇ i korisna moze biti ta potraga (Mudre izreke 2:1-5). Sto god ti drugi rekli, odgovori postoje i ˇ ˇ ´ ti ih mozes pronaci — i to u Bibliji.

Ti odgovori nisu preˇ ˇ ˇ ˇ ˇ teski da bi ih covjek shvatio. Stovise, oni pruzaju nadu ´ ´ i donose radost. Isto tako, mogu ti pomoci da vec sada ˇ ˇ vodis smislen zivot. Najprije razmotrimo pitanje koje ˇ muci mnoge ljude. ´ JE LI BOG HLADAN I BEZOSJECAJAN? 6 Mnogi ljudi misle da je odgovor na to pitanje potvrˇ dan. Oni razmisljaju: “Zar stanje u svijetu ne bi bilo ˇ ˇ ˇ 4, 5. Navedi neka od najvaznijih zivotnih pitanja, i objasni zasto treˇ bamo traziti odgovore na njih. ˇ ˇ 6. Zasto mnogi ljudi misle da je Bog ravnodusan prema ljudskim patnjama?

10

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ potpuno drugacije da je Bogu stalo do nas?” Zivimo ˇ u svijetu punom rata, mrznje i bijede. Ljudi obolijevaju, ˇ pate i smrt im odnosi voljene. Stoga mnogi kazu: “Da je ˇ ˇ Bogu stalo do nas i nasih problema, zar ne bi sprijecio ˇ sve te lose stvari?” ˇ 7 Sto je josˇ gore, vjerski vo e ponekad navode ljude ´ na pomisao da je Bog bezosjecajan. Kako? Kad do e do ˇ ˇ neke tragedije, oni kazu da je to Bozja volja. Oni zapraˇ vo krive Bogaˇ za lose stvari koje se doga aju. Je li Bog ˇ zaista kriv? Sto Biblija doista uci? Jakov 1:13 odgovaˇ ra: “Neka nitko, kad se na e u kusnji, ne govori: ‘Bog ˇ ˇ ˇ me iskusava.’ Jer Boga se ne moze zlom iskusavati, a ni ˇ on nikoga zlom ne iskusava.” Dakle, Bog nikada ne uzˇ ˇ rokuje zlo koje vidis oko sebe. (Procitaj Joba 34:10-12.) ˇ ˇ Istina, on dopusta da se doga aju lose stvari. No postoˇ ˇ ji velika razlika izme u dopustanja da se nesto desi i uzrokovanja toga.

8 Naprimjer, zamisli mudrog oca punog ljubavi koji ˇ ˇ ima odraslog sina koji jos uvijek zivi sa svojim roditeljiˇ ´ ´ ma. Kad sin postane buntovan i odluci otici od kuce, ˇ otac mu to ne brani. Sin krene losim putem i upadne u nevolju. Je li otac uzrokovao probleme svog sina? Nije ˇ ˇ (Luka 15:11-13). Slicno tome, kad su ljudi odlucili kreˇ ˇ nuti losim putem, Bog ih nije sprijecio u tome. No to ˇ ne znaci da je on uzrokovao probleme koji su zbog toga nastali. Dakle, bilo bi sasvim nepravedno kriviti Boga ˇ za sve nevolje koje ljudi dozivljavaju.

7. (a) Kako vjerski vo e navode mnoge na pomisao da je Bog bezosˇ ´ ˇ ˇ jecajan? (b) Sto Biblija doista uci o nevoljama koje dozivljavamo? ˇ 8, 9. (a) Kojim se primjerom moze objasniti razlika izme u dopuˇ ˇ stanja da zlo postoji i uzrokovanja zla? (b) Zasto bi bilo nepravedno ˇ zamjerati Bogu sto je dopustio ljudima da postupaju svojevoljno?

ˇ Sto je istina o Bogu?

11

ˇ 9 Bog s razlogom dozvoljava ljudima da idu losim puˇ ´ tem. Kao nas mudri i mocni Stvoritelj, on nam ne moˇ ˇ ra objasnjavati zasto je to tako. Me utim, ljubav ga je ˇ ´ ˇ ˇ potakla da to ipak ucini. O tim razlozima saznat ces vise u jedanaestom poglavlju. No budi siguran da Bog nije odgovoran za probleme koje imamo. Naprotiv, on nam daje jedinu nadu u izbavljenje! (Izaija 33:2). ˇ 10 Osim toga, Bog je svet (Izaija 6:3). To znaci da je ˇ ´ cist i neokaljan. U njemu nema traga zloce. Zato mu ˇ ˇ ˇ ´ mozemo potpuno vjerovati. Takvo ˇsto ne mozemo reci ˇ za ljude jer se oni mogu iskvariti. Cak i oni najposteniˇ ´ ˇ ji koji su na vlasti cesto nemaju moc nadoknaditi stetu ˇ ´ ˇ koju uzrokuju losi ljudi. No Bog je svemocan. On moze ´ ´ i hoce ukloniti sve posljedice koje je zloca ostavila na ˇ ´ ljude. Kad Bog krene ostvariti sto je naumio, zauvijek ce ˇ iskorijeniti zlo. (Procitaj Psalam 37:9-11.)

KAKO BOG GLEDA NA NEPRAVDE ˇ KOJE DOZIVLJAVAMO? ˇ ˇ 11 Sto Bog misli o onome sto se doga a u svijetu i u ˇ ˇ tvom zivotu? Biblija uci da Bog “ljubi pravdu” (Psalam ˇ 37:28). Dakle, on jasno vidi ono sto je ispravno i ono ˇ sto je neispravno. On mrzi sve vrste nepravde. Biblija ˇ ´ kaze da ga je “zaboljelo (...) u srcu” kad je zloca ispunila svijet u drevno doba (1. Mojsijeva 6:5, 6). Bog se nije ˇ promijenio (Malahija 3:6). Njemu je jos uvijek mrsko ˇ kad vidi koje se ruzne stvari doga aju diljem svijeta i ˇ ˇ strasno mu je tesko gledati kako ljudi pate. “On [se] briˇ ˇ ne za vas”, kaze Biblija. (Procitaj 1. Petrovu 5:7.) ˇ ˇ ´ ´ 10. Zasto mozemo vjerovati da ce Bog ukloniti sve posljedice zloce?

11. (a) Kako Bog gleda na nepravdu? (b) Kako Bog gleda na tvoju patnju?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

12

ˇ ˇ Zasto mozemo biti uvjereni da je Bogu mrsko gleˇ ˇ ˇ dati patnju? Evo jos jednog dokaza. Biblija uci da je coˇ vjek stvoren na sliku Bozju (1. Mojsijeva 1:26). Dakle, mi imamo dobre osobine jer i Bog ima dobre osobine. ˇ ˇ ˇ Naprimjer, je li ti tesko kad vidis da neduzni ljudi pate? ˇ Ako ni sam nisi ravnodusan prema takvim nepravdaˇ ˇ ma, budi uvjeren da ih je Bogu jos teze gledati. ˇ 13 Ljudi mogu voljeti, sto je jedno od njihovih najˇ plemenitijih svojstava. I ono je odraz Bozje osobnosti. ˇ ˇ Biblija kaze: “Bog je ljubav” (1. Ivanova 4:8). Mi mozeˇ ˇ mo voljeti zato sto i Bog to moze. Bi li te ljubav potaˇ kla da prekines patnje i nepravdu ˇ ˇ Kada se s nekim koje vidis u svijetu? Da imas toliku ˇ ˇ ´ ˇ zelis upoznati, moc, bi li to ucinio? Naravno da bi! ˇ ˇ zar mu ne kazes ˇ ˇ ´ Zato mozes biti siguran da ce Bog svoje ime? Bog nam ˇ ´ okoncati patnju i nepravdu. Obecasvoje ime otkriva u Bibliji nja spomenuta u predgovoru ove ˇ knjige nisu samo san ili lazna nada. ˇ ´ ´ Bozja obecanja sigurno ce se ispuˇ niti! No da bi im vjerovao, trebas bolje upoznati Boga koji ih je dao. ˇ ˇ BOG ZELI DA SAZNAS TKO JE ON ˇ ˇ 14 Sto bi ucinio kad bi se s nekim ˇ zelio upoznati? Zar mu ne bi rekao 12

ˇ 12, 13. (a) Zasto imamo dobre osobine kao ˇ ˇ ˇ sto je ljubav, i kako ona utjece na nas pogled ˇ ˇ ˇ ´ na svijet? (b) Zasto mozes biti siguran da ce ˇ Bog poduzeti nesto u vezi s problemima u svijetu? ˇ 14. Kako se Bog zove, i zasto trebamo koristiti njegovo ime?

ˇ Biblija uci da je Jehova Stvoritelj svemira pun ljubavi

ˇ svoje ime? Ima li Bog ime? Mnoge religije kazu da je njegovo ime “Bog” ili “Gospodin”, no to nisu osobna ˇ ˇ imena. To su titule, bas kao sto su “kralj” i “predsjedˇ nik” titule. Biblija uci da Bog ima mnogo titula. “Bog” ˇ i “Gospodin” neke su od njih. Me utim, Biblija nas uci i to da Bog ima vlastito ime: Jehova. U Psalmu 83:18 ˇ stoji: “Jedino [si] ti, kojemu je ime Jehova, Svevisnji koji je nad svom zemljom!” Ako u tvojoj Bibliji nema tog imena, u Dodatku na 195-197. stranici ove knjige ´ ˇ ˇ ˇ ˇ saznat ces zasto je doslo do toga. Bozje se ime pojavljuje

14

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ na tisucama mjesta u drevnim biblijskim rukopisima. ˇ ˇ ˇ Prema tome, Jehova zeli da znas njegovo ime i koristis ´ ga. Moglo bi se reci da ti se on predstavlja putem Biblije. ˇ 15 Bog je odabrao veoma znacajno ime. Njegovo ime, ˇ ˇ ´ Jehova, znaci da moze ispuniti svako svoje obecanje i ˇ ostvariti svaki svoj naum.1 Bozje ime je jedinstveno, uistinu posebno. Ono pripada samo njemu. Jehova je jedinstven u mnogo pogleda. Kako? ˇ 1 U Dodatku na 195-197. stranici nalazi se vise informacija o znaˇ ˇ cenju i izgovaranju Bozjeg imena. ˇ ˇ 15. Sto znaci ime Jehova?

Ljubav koju ´ dobar otac osjeca prema svojoj djeci u malome pokazuje koliku ljubav ˇ nas nebeski Otac ´ osjeca prema nama

ˇ Sto je istina o Bogu?

15

ˇ 16 Vidjeli smo da Psalam 83:18 o Jehovi kaze da je ˇ jedino on Svevisnji. Isto tako, jedino se Jehovu naziva ´ ˇ ˇ “Svemoguci”. U Otkrivenju 15:3 pise: “Velika su i cudeˇ ´ sna djela tvoja, Jehova Boze, Svemoguci! Pravedni su ˇ i pouzdani putevi tvoji, Kralju vjecnosti!” Titula “Sve´ ´ ´ moguci” pokazuje nam da je Jehova najmocnije bice ´ koje postoji. On ima neusporedivu, vrhovnu moc. Tituˇ la “Kralj vjecnosti” ukazuje na to da je Jehova jedinˇ stven u jos jednom pogledu. Jedino on postoji oduvijek.

U Psalmu 90:2 stoji: “Odvijeka i dovijeka ti si Bog.” Ta ´ ˇ misao u nama stvara osjecaj strahopostovanja, zar ne? ˇ 17 Jehova je jedinstven i zato sto je jedino on Stvoriˇ telj. U Otkrivenju 4:11 citamo: “Dostojan si, Jehova, Boˇ ˇ ˇ ´ ze nas, primiti slavu i cast i moc, jer si ti sve stvorio i ˇ tvojom voljom sve postoji i stvoreno je.” Sve na sto poˇ mislis — od nevidljivih duhovnih stvorenja na nebu, ´ ´ zvijezda razasutih na nocnom nebu, voca koje raste na stablima pa do riba koje plivaju u morima i rijekama — ˇ sve postoji zato sto je to Jehova stvorio. ˇ ˇ ˇ MOZES LI SE PRIBLIZITI JEHOVI? ˇ ´ 18 Kad citaju o Jehovinim zadivljujucim osobinama, ˇ neki se ljudi pomalo preplase. Strahuju da je Bog previˇ ˇ ´ se uzvisen u odnosu na njih, da mu se nikada nece mo´ ˇ ˇ ˇ ˇ ci pribliziti i da su beznacajni u ocima takvog uzvisenog ˇ ˇ ˇ Boga. Je li to tocno? Biblija uci bas suprotno. O Jehovi ˇ kaze: “Nije daleko ni od koga od nas” (Djela apostolska ˇ ˇ ˇ ´ 17:27). Biblija nas cak potice: “Priblizite se Bogu, i on ce ˇ se pribliziti vama!” (Jakov 4:8). ˇ ˇ ´ 16, 17. Sto o Jehovi ucimo iz ovih titula: (a) “Svemoguci”? (b) “Kralj ˇ vjecnosti”? (c) “Stvoritelj”? ˇ ´ ´ ˇ 18. Zasto neki ljudi misle da se nikada nece moci pribliziti Bogu, no ˇ ˇ sto Biblija uci?

16

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ˇ 19 Kako se moze s pribliziti Bogu? Prije svega, nastavi ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ciniti ono sto sada cinis — uciti o Bogu. Isus je rekao: ˇ ˇ “Da bi dobili vjecni zivot, trebaju dobro upoznati tebe, jedinog pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Kriˇ sta” (Ivan 17:3). Da, Biblija uci da upoznavanje Jehove ˇ ˇ ˇ ´ i Isusa vodi do vjecnog zivota. Kao sto smo vec rekli, “Bog je ljubav” (1. Ivanova 4:16). Jehova ima i mnogo ˇ drugih divnih i privlacnih osobina. Naprimjer, Biblija ˇ kaze da je Jehova “Bog milosrdan i dobrostiv, spor na gnjev, pun milosti i istine” (2. Mojsijeva 34:6). On je “dobar i spreman oprostiti” (Psalam 86:5). Bog je strpljiv (2. Petrova 3:9). On je vjeran (Otkrivenje 15:4). ˇ ˇ ˇ ´ ˇ Dok budes sve vise citao Bibliju, saznat ces kako je Jeˇ hova pokazao da posjeduje te i jos mnoge druge priˇ vlacne osobine. ˇ ˇ 20 Istina, Boga ne moze s vidjeti jer je on nevidljivi ˇ duh (Ivan 1:18; 4:24; 1. Timoteju 1:17). Me utim, uce´ ˇ ˇ ci o njemu iz Biblije, mozes saznati kakav je on kao osoˇ ˇ ˇ ba. Kao sto je psalmist rekao, mozes promatrati “dobroˇ ˇ tu Jehovinu” (Psalam 27:4; Rimljanima 1:20). Sto vise ˇ ˇ ˇ ˇ ucis o Jehovi, to ti on postaje stvarniji i imas sve vise ˇ razloga ljubiti ga i pribliziti mu se. ´ ˇ ˇ ˇ 21 S vremenom ce s uvidjeti zasto nas Biblija uci da na Jehovu gledamo kao na svog Oca (Matej 6:9). On ne saˇ ˇ ˇ mo da nam je dao zivot nego zeli da vodimo najbolji ziˇ ˇ vot — sto svojoj djeci zeli svaki otac koji ih voli (Psalam ˇ 36:9). Biblija tako er uci da ljudi mogu postati Jehoviˇ ˇ ˇ 19. (a) Kako se mozemo poceti priblizavati Bogu, i kako nam to koˇ ˇ risti? (b) Koje ti se Bozje osobine najvise svi aju? ˇ ˇ ˇ 20-22. (a) Da li to sto ne vidimo Boga znaci da mu se ne mozemo ˇ ˇ pribliziti? Objasni. (b) Na sto te neki dobronamjerni ljudi mogu nagovarati, ali kako bi trebao postupiti?

ˇ Sto je istina o Bogu?

17

ˇ ˇ ni prijatelji (Jakov 2:23). Zamisli — mozes postati prijatelj Stvoritelja svemira! ˇ ´ 22 Dok budesˇ bolje upoznavao Bibliju, mozda ce te ˇ neki dobronamjerni ljudi nagovarati da prestanes s tim. ˇ ´ ˇ ´ ˇ Mozda se zabrinu da ces se odreci svojih dosadasnjih ˇ vjerovanja. No nikome nemoj dozvoliti da te sprijeci u ˇ ˇ sklapanju najboljeg prijateljstva koje mozes imati. ´ ˇ 23 Naravno, neke stvari nece s odmah razumjeti. Budi ˇ ´ ˇ ˇ ponizan i zatrazi pomoc. Nemoj se ustrucavati uciniti ˇ to samo zato sto ti je neugodno. Isus je rekao da je dobro biti ponizan poput djeteta (Matej 18:2-4). A djeca, ˇ ˇ kao sto znamo, postavljaju mnogo pitanja. Bog zeli da ˇ dobijes odgovore na svoja pitanja. Biblija pohvalno goˇ vori o onima koji su gorljivo zeljeli upoznati Boga. Oni ˇ su temeljito proucavali Pisma kako bi se uvjerili je li isˇ ˇ ˇ tina ono sto uce. (Procitaj Djela apostolska 17:11.) ˇ ˇ 24 Istrazivanje Biblije najbolji je nacin da se upozna ˇ Jehovu. Ona se razlikuje od svih drugih knjiga. Po ce´ mu? O tome govori sljedece poglavlje. ˇ ˇ ˇ 23, 24. (a) Zasto trebas nastaviti postavljati pitanja o onome sto ˇ ˇ ´ ucis? (b) O kojoj temi govori sljedece poglavlje?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ Bogu je stalo do tebe osobno (1. Petrova 5:7) ˇ ˇ Bozje vlastito ime je Jehova (Psalam 83:18) ˇ ˇ ˇ Jehova te poziva da mu se priblizis (Jakov 4:8) ˇ Jehova je pun ljubavi i milosrdan (2. Mojsijeva 34:6; 1. Ivanova 4:8, 16)

DRUGO POGLAVLJE

Biblija — knjiga od Boga ˇ Po cemu se Biblija razlikuje od ostalih knjiga? ˇ ´ ˇ Kako ti Biblija moze pomoci u rjesavanju osobnih problema? ˇ ˇ ˇ ˇ Zasto mozes vjerovati prorocanstvima zapisanim u Bibliji? ˇ ˇ MOZES li se sjetiti trenutka kad ti je neki dragi prijatelj poklonio lijepi dar? Vjerojatno nisi bio samo uzbu en ˇ nego i jako sretan. No dar ti zapravo govori nesto o osobi ˇ koja ti ga je dala — da ona cijeni vase prijateljstvo. Sigurˇ no si bio zahvalan na tom daru svog briznog prijatelja. ˇ 2 Biblija je dar od Boga na kojem mozemo biti veoma ˇ zahvalni. Ta jedinstvena knjiga otkriva istine koje inace nikada ne bismo saznali. Naprimjer, govori nam o stvaˇ ˇ ranju zvjezdanog neba, Zemlje te prvog covjeka i zene. ˇ ˇ ˇ Biblija sadrzi pouzdana nacela koja nam pomazu da se ˇ nosimo sa zivotnim problemima i tjeskobama. Ona obˇ ´ jasnjava kako ce Bog ispuniti svoj naum i dovesti do toga da na Zemlji zavladaju bolji uvjeti. Biblija je doista vrlo dragocjen dar! ´ 3 Biblija je ujedno dar koji nas usrecuje jer otkriva neˇ ˇ sto o osobi koja ga je dala, o Jehovi Bogu. To sto nam ˇ je dao takvu knjigu dokaz je da zeli da ga dobro upoˇ ´ ˇ ˇ znamo. Biblija ti moze pomoci da se priblizis Jehovi. ˇ ˇ ´ 1, 2. Zasto se moze reci da je Biblija dragocjen dar od Boga? ˇ ˇ 3. Sto nam cinjenica da nam je Jehova dao Bibliju govori o njemu i ˇ ´ zasto nas to usrecuje?

19

Sveto pismo prema prijevodu “Novi svijet” dostupno je na mnogim jezicima

ˇ ˇ ˇ Mozda i ti, kao i mnogi drugi ljudi, imas Bibliju. Citava Biblija ili neki njen dio izdani su na oko 2 600 jeˇ zika, pa ih moze nabaviti preko 90 posto svjetskog staˇ ˇ ˇ novnistva. U prosjeku se svaki tjedan raspaca vise od ˇ milijun Biblija! Izdane su milijarde primjeraka citave Biˇ ´ ˇ blije ili nekog njenog dijela. Sa sigurnoscu mozemo re´ ci da nema knjige poput Biblije. ˇ 5 Osim toga, Biblija je nadahnuta od Boga. (Procitaj ˇ 2. Timoteju 3:16.) Na koji nacin? Sama Biblija odgovaˇ ra: “Ljudi [su] govorili rijeci koje su dolazile od Boga ka´ ko ih je vodio sveti duh” (2. Petrova 1:21). Navest cemo ˇ jedan primjer. Poslovni covjek diktira svojoj tajnici pismo. U njemu su zapisane njegove misli i upute. Dakle, ˇ to je zapravo njegovo pismo, a ne pismo tajnice. Slicno ˇ ˇ tome, Biblija sadrzi Bozju poruku, a ne poruku ljudi ˇ koji su je pisali. Prema tome, citava je Biblija uistinu ˇ ˇ Bozja Rijec (1. Solunjanima 2:13).

4

ˇ ˇ ˇ 4. Sto te se narocito dojmilo o rasirenosti Biblije?

5. U kom je smislu Biblija nadahnuta od Boga?

20

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ SKLAD I TOCNOST 6 Biblija je pisana u razdoblju od 1 600 godina. Njeni ˇ ˇ pisci zivjeli su u razlicito vrijeme i potjecali su iz raznih ˇ drustvenih slojeva. Neki su bili zemljoradnici, ribari i pastiri. Drugi su bili proroci, suci i kraljevi. Luka, pisac ˇ ˇ ˇ Evan elja, bio je lijecnik. Unatoc razlicitom porijeklu ˇ pisaca, u Bibliji od pocetka do kraja vlada sklad.1 ˇ 7 Prva biblijska knjiga govori nam kako su poceli ´ ljudski problemi. Zadnja knjiga otkriva da ce cijela ´ Zemlja postati raj, odnosno bit ce nalik velikom prekraˇ ´ ´ snom vrtu. Cjelokupan sadrzaj Biblije obuhvaca tisuce ˇ ˇ godina povijesti i sve sto u njoj stoji na neki je nacin poˇ vezano s otkrivanjem Bozjeg nauma. Sklad Biblije ne ˇ ˇ ˇ moze nas ostaviti ravnodusnima, a to i ocekujemo od knjige koja je od Boga. ˇ ˇ ˇ 8 Biblija je znanstveno tocna.

Ona cak sadrzi informacije koje su bile daleko ispred svog vremena. Napri´ mjer, u Trecoj Mojsijevoj stoji da su drevnom Izraelu dani zakoni o karanteni i higijeni kad okolni narodi o ˇ tome nisu nista znali. U vrijeme kad su postojale poˇ ˇ gresne predodzbe o obliku Zemlje u Bibliji je stajalo da je ona okrugla, odnosno da ima oblik kugle (Izaija ˇ 40:22). Isto tako, Biblija je tocno opisala Zemlju kao “ni ˇ ˇ o sto objesenu” (Job 26:7). Naravno, Biblija nije znanstvena knjiga. Pa ipak, kad govori o znanstvenim temaˇ ˇ ma, ona navodi tocne podatke. Zar to i ne ocekujemo od knjige koja je od Boga? ˇ ˇ 1 Iako neki ljudi kazu da odre eni dijelovi Biblije proturjece ostalim dijelovima, te su tvrdnje neosnovane. Vidi 7. poglavlje knjige ˇ ˇ ˇ ˇ Biblija — Rijec Bozja ili covjecja?, koju su objavili Jehovini svjedoci. ˇ ˇ 6, 7. Zasto je veoma znacajan sklad koji vlada u Bibliji? ˇ 8. Koji primjeri pokazuju da je Biblija znanstveno tocna?

Biblija — knjiga od Boga

21

ˇ 9 Nadalje, Biblija je povijesno tocna i pouzdana. Njeˇ ni su izvjestaji detaljni. U njima se ne spominju samo imena ljudi nego se navode i mnoge obiteljske loze.1 Za ˇ ˇ razliku od svjetovnih povjesnicara, koji cesto ne spominju poraze svog naroda, biblijski pisci bili su iskreni te ˇ su cak pisali o manama, kako svojim tako i svog naroˇ da. Naprimjer, Mojsije, koji je pisac biblijske knjige Cetvrte Mojsijeve, u njoj priznaje svoju ozbiljnu pogreˇ ˇ sku zbog koje je snosio teske posljedice (4. Mojsijeva 20:2-12). Takva iskrenost rijetka je u drugim povijesnim zapisima, no ne i u Bibliji, jer je ona knjiga od Boga. ˇ PRAKTICNA I MUDRA KNJIGA ´ 10 Buduci da je Biblija nadahnuta od Boga, ona je koˇ risna “za poucavanje, za ukoravanje, za popravljanje” ˇ (2. Timoteju 3:16). Da, Biblija je prakticna knjiga. Po ˇ svemu sto u njoj stoji vidi se da joj je autor netko tko jako dobro razumije ljudsku prirodu. Taj je Autor, Jehova ˇ ˇ ˇ ˇ Bog, nas Stvoritelj! On poznaje nas nacin razmisljanja ˇ ´ i nase osjecaje bolje od nas samih. Osim toga, Jehoˇ va zna sto nam je potrebno da bismo bili sretni. Isto taˇ ˇ ko, on zna sto u zivotu trebamo izbjegavati. ˇ 11 Obrati paznju na Isusov govor koji se naziva Propovijed na gori, a zapisan je u 5. do 7. poglavlju Mateja.

U tim vrhunskim poukama Isus je govorio o brojnim 1 Naprimjer, zapazi detaljno navedenu Isusovu obiteljsku lozu u Luki 3:23-38. ˇ 9. (a) ˇ Kako sama Biblija pokazuje da je povijesno tocna i pouzdana? (b) Sto na temelju iskrenosti pisaca Biblije saznajemo o njoj? ˇ ˇ 10. Zasto ne iznena uje da je Biblija prakticna knjiga?

11, 12. (a) O kojim je temama Isus govorio u Propovijedi na gori? ˇ ˇ (b) Koje druge prakticne misli nalazimo u Bibliji, i zasto njeni savjeti nikada ne zastarijevaju?

Biblijski pisac Izaija prorekao je pad Babilona

´ ´ temama. Naprimjer, govorio je kako pronaci srecu, kaˇ ko rjesavati nesuglasice, kako se moliti i kako imati isˇ pravan stav prema materijalnim stvarima. Isusove rijeci ˇ ˇ i danas su jednako snazne i prakticne kao i onda kad su izgovorene. ˇ ˇ 12 Neka nacela koja se nalaze u Bibliji ticu se obiteljˇ skog zivota, radnih navika i me uljudskih odnosa. Bi-

Biblija — knjiga od Boga

23

ˇ blijska nacela vrijede za sve ljude, a njeni su savjeti uviˇ jek korisni. Mudrost koja se nalazi u Bibliji sazeta je u ˇ onome sto je Bog rekao preko proroka Izaije: “Ja, Jehoˇ ˇ ˇ ˇ va, tvoj sam Bog, koji te uci da cinis ono sto je za tvoje dobro” (Izaija 48:17). ˇ KNJIGA PROROCANSTAVA ˇ ˇ 13 Biblija sadrzi brojna prorocanstva, od kojih su se ´ mnoga vec ispunila. Razmotri jedan primjer. Preko ˇ ´ proroka Izaije, koji je zivio u 8. stoljecu pr. n. e., Jeho´ ˇ va je prorekao da ce grad Babilon biti unisten (Izaija ´ ˇ 13:19; 14:22, 23). Objasnio je kako ce tocno grad biti ´ ˇ osvojen. Neprijateljska ce vojska isusiti babilonsku ri´ jeku i uci u grad bez borbe. To nije sve. Izaija je u svom ˇ ˇ ´ prorocanstvu cak naveo ime kralja koji ce osvojiti Baˇ ´ bilon — rekao je da ce to biti Kir. (Procitaj Izaiju 44:27–45:2.) ´ 14 Oko 200 godina nakon toga — u noci s 5. na 6. listopada 539. pr. n. e. — vojska se utaborila blizu Babilona. Tko je bio njen zapovjednik? Perzijski kralj imenom ´ Kir. Sve je bilo spremno za ispunjenje zadivljujuceg proˇ ´ ´ rocanstva. No hoce li Kirova vojska uci u Babilon bez ˇ ˇ borbe, kao sto je bilo proreceno? ´ ´ 15 Babilonci su te noci imali gozbu i osjecali su se sigurnima iza masivnih gradskih zidina. U isto vrijeme Kir je lukavo skrenuo tok rijeke koja je protjecala kroz grad. Ubrzo je postala dovoljno plitka da su vojnici ´ mogli pregaziti korito i doci do gradskih zidina. No 13. Koje je pojedinosti prorok Izaija napisao o Babilonu pod Jehovi´ nim nadahnucem? ˇ 14, 15. Kako su se ispunile neke pojedinosti Izaijinog prorocanstva o Babilonu?

24

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ ´ kako ce Kirova vojska prijeci babilonske zidine? Iz ne´ kog razloga te su noci vrata grada nemarno ostala otvorena. ˇ ˇ ´ 16 U vezi s Babilonom proreceno je: “Nikad vise nece ´ ˇ ˇ biti nastanjen, nece ga vise biti ni u jednom narastaju ´ ´ ˇ buducem. Arapin ondje nece razapinjati sator svoj, niti ´ ˇ ce pastiri voditi stada svoja da pocivaju ondje” (Izaija ˇ 13:20). Ovo prorocanstvo nije samo predskazalo pad ´ grada. Ono je pokazalo da ce Babilon zauvijek ostati ˇ pust. Postoje dokazi da su se te rijeci ispunile. Nenaseljeno mjesto gdje se nalazio drevni Babilon — oko 80 kiˇ lometara juzno od Bagdada, u Iraku — potvr uje da se ˇ ispunilo ono sto je Jehova rekao preko Izaije: “Pomest ´ ˇ cu ga metlom unistenja” (Izaija 14:22, 23).1 ˇ ˇ 1 Za dodatno pojasnjenje biblijskih prorocanstava vidi 27-29. straˇ nicu u brosuri Knjiga za sve ljude, koju su objavili Jehovini svjedoci. ˇ ˇ ´ 16. (a) Sto je Izaija prorekao o tome sto ce na koncu biti s Babilonom? ˇ ˇ (b) Kako se ispunilo Izaijino prorocanstvo o opustosenju Babilona?

Biblija — knjiga od Boga

25

ˇ 17 Kad razmisljamo o tome da je Biblija knjiga pouzˇ ˇ ˇ danih prorocanstava, to jaca nasu vjeru, zar ne? Ako je ˇ ´ Jehova Bog u proslosti ispunio svoja obecanja, onda ˇ ´ ´ mozemo biti uvjereni da ce ispuniti i obecanje o rajskoj ˇ Zemlji. (Procitaj 4. Mojsijevu 23:19.) Da, mi imamo ˇ ˇ ˇ ˇ nadu “u vjecni zivot, sto ga je Bog, koji ne moze lagati, ˇ ´ jos davno obecao” (Titu 1:2).1 ˇ ˇ ˇ “RIJEC JE BOZJA ZIVA” ˇ 18 Iz onog sto smo razmotrili u ovom poglavlju jasno se vidi da je Biblija zaista jedinstvena knjiga. Pa ipak, ˇ 1 Unistenje Babilona samo je jedan primjer ispunjenog biblijskog ˇ ˇ prorocanstva. Drugi primjeri su unistenje Tira i Ninive (Ezekijel ˇ 26:1-5; Sefanija 2:13-15). A Danijelovo prorocanstvo proreklo je koja ´ ce svjetska carstva vladati nakon Babilona. To su, izme u ostalih, ˇ Medo-Perzija i Grcka (Danijel 8:5-7, 20-22). O mnogim mesijanskim ˇ ˇ ˇ ˇ prorocanstvima koja su se ispunila na Isusu Kristu mozes citati u Dodatku na 199-201. stranici. ˇ ˇ ˇ 17. Kako ispunjenje biblijskih prorocanstava jaca nasu vjeru? ˇ ˇ ˇ ˇ 18. Kojim je snaznim rijecima apostol Pavao opisao “rijec Bozju”?

ˇ Rusevine Babilona

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

26

njena prava vrijednost ne vidi se samo u njenom unuˇ tarnjem skladu, znanstvenoj i povijesnoj tocnosti, prakˇ ˇ ticnosti, mudrosti i pouzdanim prorocanstvima. Apoˇ ˇ ˇ stol Pavao je napisao: “Rijec je Bozja ziva i djelotvorna, ˇ ˇ ostrija je od svakog dvosjeklog maca i prodire dotle da ˇ ˇ ˇ razdvaja dusu i duh, kosti i njihovu mozdinu te moze prosuditi misli i namjere srca” (Hebrejima 4:12). ˇ ˇ ˇ 19 Citanje Bozje “rijeci”, odnosno poruke zapisane u ˇ ˇ ˇ ˇ ´ Bibliji, moze promijeniti nas zivot. Moze nam pomoci ˇ ˇ da bolje razmislimo o sebi. Mozda kazemo da ljubimo ˇ Boga, no to kako reagiramo na ono sto njegova nadahˇ ˇ ´ ˇ ˇ nuta Rijec, Biblija, uci otkrit ce nase prave misli, cak i namjere srca.

20 Biblija je doista knjiga od Boga! To je knjiga koju ˇ ˇ ˇ treba citati, proucavati i cijeniti. Pokazi zahvalnost za taj ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Bozji dar tako da je i dalje citas. Dok to budes cinio, ste´ ´ ˇ ˇ ci ces duboko razumijevanje Bozjeg nauma za ljude. ´ ´ A o tome koji je to naum i kako ce se ispuniti bit ce riˇ ´ jeci u sljedecem poglavlju. ˇ ´ ˇ 19, 20. (a) Kako ti Biblija moze pomoci da razmislis o sebi? (b) Kako ˇ ˇ ˇ mozes pokazati zahvalnost za Bozji jedinstveni dar, Bibliju?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ Biblija je nadahnuta od Boga te je zato ˇ tocna i pouzdana (2. Timoteju 3:16) ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Ono sto stoji u Bozjoj Rijeci prakticno je ˇ za svakodnevni zivot (Izaija 48:17) ˇ ´ ˇ Bozja obecanja o kojima se govori ´ u Bibliji sigurno ce se ispuniti (4. Mojsijeva 23:19)

´ TRECE POGLAVLJE

ˇ ˇ Sto je Bozji naum sa Zemljom? ˇ ˇ Sto je Bozji naum s ljudima? ˇ ˇ Kako je Bozji nacin vladanja doveden u pitanje? ´ ´ Kako ce u buducnosti izgledati ˇ zivot na Zemlji? ˇ BOG ima zaista prekrasan naum sa Zemljom. On zeli da Zemlja bude ispunjena sretnim, zdravim ljudima. Biˇ blija kaze da je Jehova zasadio “vrt u Edenu” te je “dao ´ ˇ da iz zemlje nikne svakovrsno drvece privlacno pogleˇ ˇ du i dobro za jelo”. Nakon sto je Bog stvorio prvog coˇ vjeka i zenu, Adama i Evu, smjestio ih je u taj divan ˇ dom i rekao im: “Ra ajte se i mnozite, napunite zemlju ˇ i sebi je podlozite” (1. Mojsijeva 1:28; 2:8, 9, 15). Prema ˇ tome, Bozji je naum bio da ljudi imaju djecu, da svoj ˇ dom koji je nalikovao prekrasnom vrtu prosire po cijeˇ loj Zemlji i da se brinu za zivotinje. ˇ ˇ ´ ˇ 2 Sto mislis, hoce li se naum Jehove Boga da ljudi zive u zemaljskom raju ikada ispuniti? “Izrekao sam ˇ ´ ˇ naum svoj”, kaze Bog, “to cu i uciniti” (Izaija 46:9-11; ´ ˇ 55:11). Da, Bog ce sigurno ispuniti ono sto je naumio! ˇ On kaze da nije Zemlju “stvorio uzalud”, nego ju je “oblikovao tako da bude nastanjena” (Izaija 45:18). Kaˇ kvim je ljudima Bog zelio nastaniti Zemlju? I koliko je ˇ ˇ 1. Sto je Bozji naum sa Zemljom? ˇ ´ 2. (a) Kako znamo da ce Bog ispuniti svoj naum sa Zemljom? (b) Sto ˇ ´ ˇ Biblija kaze o tome kakvi ce ljudi zauvijek zivjeti?

28

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ´ dugo zelio da zive? Biblija odgovara: “Pravednici ce po´ ˇ sjedovati zemlju i zivjet ce na njoj zauvijek” (Psalam 37:29; Otkrivenje 21:3, 4). ˇ ˇ 3 Kao sto znamo, to se jos nije ispunilo. Ljudi danas ˇ obolijevaju i umiru, cak me usobno ratuju i ubijaju se. ˇ ˇ ˇ Nesto je poslo po zlu. No Bog nipostoˇ nije naumio da Zemlja bude onakva kakva je danas. Sto se dogodilo? ˇ ˇ ´ Zasto Bog nije ispunio svoj naum? To nam ne moze reci nijedna povijesna knjiga koju su pisali ljudi jer su proˇ blemi zapoceli na nebu. ˇ ODAKLE POTJECE NEPRIJATELJ ˇ 4 Prva biblijska knjiga govori o Bozjem protivniku koji se pojavio u edenskom vrtu. Opisan je kao “zmija”, ˇ no on nije bio tek neka zivotinja. Zadnja biblijska knjiˇ ga kaze da se on “zove Ðavo i Sotona” te da “zavodi sav svijet”. Naziva ga se i prazmijom (1. Mojsijeva 3:1; Ot´ krivenje 12:9). Taj mocni an eo, odnosno nevidljivo duhovno stvorenje, preko zmije se obratio Evi, jednako ˇ kao sto neki ljudi mogu stvoriti dojam da njihov glas dolazi iz lutke. To duhovno stvorenje nesumnjivo je bilo prisutno kad je Bog pripremao Zemlju za ljude (Job 38:4, 7).

5 Me utim, tko je stvorio “Ðavla”, ili “Sotonu”, kad ˇ su sva Jehovina stvorenja savrsena? Jednostavno govo´ ˇ ´ reci, jedan od mocnih Bozjih duhovnih sinova sam je ´ postao Ðavo. Kako je to bilo moguce? Danas neka osoˇ ˇ ˇ ba koja je bila casna i postena moze postati lopov. ˇ 3. Koji losi uvjeti danas vladaju na Zemlji, i koja se pitanja zbog toga ´ namecu? ˇ 4, 5. (a) Tko se zapravo obratio Evi preko zmije? (b) Kako nekad casˇ ˇ na, postena osoba moze postati lopov?

ˇ ˇ Sto je Bozji naum sa Zemljom?

29

ˇ Kako do toga do e? Ona mozda dozvoli da se u njeˇ nom srcu razvije neka neispravna zelja. Ako stalno razˇ ˇ ˇ ˇ mislja o njoj, ta zelja moze postati vrlo snazna. I kad ˇ ˇ joj se potom ukaze prava prilika, ona moze postupiti ˇ ˇ ˇ u skladu s tom losom zeljom o kojoj je razmisljala. ˇ (Procitaj Jakova 1:13-15.) ˇ 6 To se dogodilo i u slucaju Sotone Ðavla. Po svemu ´ ˇ sudeci, cuo je kako Bog govori Adamu i Evi da imaju djecu i napune Zemlju svojim potomstvom (1. Mojsijeva 1:27, 28). Sotona je vjerojatno pomislio: “Svi bi ti ljuˇ di mogli obozavati mene, a ne Boga!” Tako se u njegoˇ vom srcu pojavila neispravna zelja. S vremenom je ˇ postupio u skladu s njom tako sto je prevario Evu, reˇ ˇ ˇ kavsi joj neke lazi o Bogu. (Procitaj 1. Mojsijevu 3:1-5.) ˇ ˇ Tako je postao “Ðavo”, sto znaci “klevetnik”. U isto vriˇ ˇ jeme postao je i “Sotona”, sto znaci “protivnik”. ˇ ˇ ˇ 7 Posluziv si se lazima i prijevarom, Sotona Ðavo naˇ veo je Adama i Evu da budu neposlusni Bogu (1. Mojsijeva 2:17; 3:6). Zbog toga su nakon nekog vremena ˇ ˇ ´ umrli, bas kao sto je Bog rekao da ce se dogoditi ako ˇ ´ budu neposlusni (1. Mojsijeva 3:17-19). Buduci da je ˇ ˇ Adam postao nesavrsen kad je sagrijesio, svi su njegovi ˇ potomci od njega naslijedili grijeh. (Procitaj Rimljaniˇ ma 5:12.) Ta se situacija moze slikovito objasniti na priˇ mjeru kalupa za pecenje kruha. Ako kalup ima udubljeˇ nje, kakav je svaki kruh koji se u njemu ispece? Svaki ˇ ˇ kruh ima udubljenje, ili gresku. Slicno tome, svaki je ˇ ˇ ˇ covjek naslijedio “gresku”, odnosno nesavrsenost od Adama. Zato svi ljudi stare i umiru (Rimljanima 3:23). ´ ˇ 6. Kako je mocni Bozji duhovni sin postao Sotona Ðavo? ˇ ˇ 7. (a) Zasto su Adam i Eva umrli? (b) Zasto svi Adamovi potomci stare i umiru?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

30

ˇ Kad je Sotona naveo Adama i Evu da zgrijese Bogu, uzrokovao je pobunu. Doveo je u pitanje Jehovin ˇ ˇ nacin vladanja. Sotona je u biti rekao: “Bog je los vlaˇ ˇ dar. On laze i svoje podanike lisava dobrih stvari. Ljudi8

ˇ 8, 9. (a) Kako je Sotona doveo u pitanje Jehovin nacin vladanja? ˇ ˇ (b) Zasto Bog nije odmah unistio buntovnike?

Zar bi Sotona mogao ponuditi Isusu sva kraljevstva svijeta da ih nije posjedovao?

ˇ ˇ Sto je Bozji naum sa Zemljom?

31

ma ne treba Bog da vlada nad njima. Oni sami za sebe ˇ ˇ ˇ ˇ ´ mogu odlucivati sto je dobro, a sto lose. I bit ce im bolje pod mojom vlasti.” Kako je Bog odgovorio na te ˇ uvrede i optuzbe? Neki misle da je Bog naprosto trebao ˇ unistiti buntovnike. No bi li se time odgovorilo na Soˇ ˇ tonin izazov? Bi li se dokazalo da je Bozji nacin vladanja ispravan? ˇ ´ 9 Zbog svog savrsenog osjecaja za pravdu Jehova nije ˇ ˇ ˇ ˇ zelio istog casa unistiti buntovnike. Zakljucio je da tre´ ˇ ba proci vrijeme kako bi na najbolji nacin odgovorio na ˇ Sotonin izazov i dokazao da je Ðavo lazac. Zato je odluˇ cio dozvoliti ljudima da neko vrijeme vladaju sami nad ˇ sobom pod Sotoninim utjecajem. O tome zasto je Jehoˇ ˇ va to ucinio i zasto je dozvolio da pro e tako puno vreˇ ´ mena prije nego rijesi to sporno pitanje govorit cemo u jedanaestom poglavlju ove knjige. No dobro je da raz´ mislimo o sljedecem: Jesu li Adam i Eva trebali vjerovaˇ ˇ ti Sotoni koji za njih nikada nije ucinio nista dobro?

Jesu li trebali vjerovati da je Jehova, koji im je dao sve ˇ ˇ sto su posjedovali, nemilosrdni lazac? Kako bi ti postupio? ˇ 10 Dobro je razmisliti o tim pitanjima zato sto se svaˇ ˇ tko od nas danas suocava sa slicnim izazovom. Da, i ti ˇ ˇ imas priliku podrzati Jehovu i odgovoriti na Sotonin ˇ ˇ izazov. Mozes prihvatiti Jehovu za svog Vladara i pomoˇ ´ ˇ ˇ ci da se dokaze da je Sotona lazac (Psalam 73:28; prociˇ taj Mudre izreke 27:11). Nazalost, od milijardi ljudi na ˇ svijetu to je ucinio samo mali broj. Stoga nam se name´ ˇ ˇ ce vazno pitanje: Da li Biblija doista uci da Sotona vlada ovim svijetom? ˇ ˇ ˇ 10. Kako mozes podrzati Jehovu i odgovoriti na Sotonin izazov?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

32

TKO VLADA SVIJETOM? Isus nikada nije sumnjao u to da je Sotona vladar ovog svijeta. Jednom je prilikom Sotona na neki nadnaˇ ravan nacin pokazao Isusu “sva kraljevstva svijeta i slavu ´ ´ njihovu”. Sotona mu je tada obecao: “Sve cu ti ovo dati ˇ ˇ ako padnes i poklonis mi se” (Matej 4:8, 9; Luka 4:5, 6). ˇ Razmisli o tome. Bi li takva ponuda bila iskusenje za Isusa da Sotona nije bio vladar tih kraljevstava? Isus nije porekao da sve te vladavine svijeta pripadaju Sotoni. On bi ˇ to sigurno ucinio da Sotona nije imao vlast nad njima. ´ 12 Naravno, Jehova je Svemoguci Bog, Stvoritelj za´ divljujuceg svemira (Otkrivenje 4:11). Pa ipak, Biblija ˇ nigdje ne kaze da su Jehova Bog ili Isus Krist vladari ovog svijeta. Ustvari, Isus je za Sotonu jasno rekao da je “vladar ovog svijeta” (Ivan 12:31; 14:30; 16:11). Biblija ˇ ˇ cak kaze da je Sotona Ðavo “bog ovoga svijeta” (2. Ko´ rincanima 4:3, 4). O tom protivniku, odnosno Sotoni, ˇ ´ apostol Ivan je napisao: “Cijeli je svijet pod vlascu Zloga” (1. Ivanova 5:19). ´ ˇ KAKO CE SOTONIN SVIJET BITI UNISTEN 13 Svijet svake godine postaje sve opasniji. Pun je vojˇ ˇ ski koje ratuju, nepostenih politicara, licemjernih vjer´ skih vo a i okorjelih kriminalaca. Nemoguce je popraviti cijeli svijet. Biblija otkriva da je blizu vrijeme kada ´ ˇ ce Bog unistiti zli svijet u svom ratu, Harmagedonu. ´ Umjesto njega uspostavit ce pravedni novi svijet (Otkrivenje 16:14-16).

11

ˇ ˇ 11, 12. (a) Kako iskusenje pred kojim se nasao Isus otkriva da je Soˇ ˇ tona vladar ovog svijeta? (b) Sto jos dokazuje da je Sotona vladar ovog svijeta? ˇ 13. Zasto je potreban novi svijet?

ˇ ˇ Sto je Bozji naum sa Zemljom?

33

14 Jehova Bog odabrao je Isusa Krista za Vladara svog ˇ nebeskog Kraljevstva. U Bibliji je davno prije proreceno: ´ “Rodilo nam se dijete, sina smo dobili, kojem ce vlast ˇ ´ knezevska biti na ramenu. Ime ce mu biti (...) Knez ´ ˇ Mira. Nadaleko ce se prostirati knezevska vlast njegova ´ i miru nece biti kraja” (Izaija 9:6, 7). O toj vlasti Isus je ˇ svoje sljedbenike naucio da se mole: “Neka do e kraljevstvo tvoje! Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako ˇ ´ i na zemlji!” (Matej 6:10). Kao sto cemo vidjeti kasnije ˇ ´ ˇ u ovoj knjizi, Bozje Kraljevstvo uskoro ce unistiti sve ˇ vladavine ovog svijeta i zamijeniti ih. (Procitaj Danije´ ˇ la 2:44.) Nakon toga ce pod Bozjim Kraljevstvom Zemlja biti pretvorena u raj.

BLIZU JE NOVI SVIJET! ˇ ´ ˇ ˇ Biblija nam jamci: “Po obecanju [Bozjem] ocekuje´ mo nova nebesa i novu zemlju u kojima ce prebivati pravednost” (2. Petrova 3:13; Izaija 65:17). Ponekad kad se u Bibliji koristi izraz “zemlja”, misli se na ljude koji ˇ zive na Zemlji (1. Mojsijeva 11:1). Stoga je pravedna ˇ “nova zemlja” ljudsko drustvo koje je Bogu ugodno. ´ ´ ´ 16 Isus je obecao da ce u predstojecem novom svijetu oni koji budu postupali onako kako je Bogu ugodno ˇ ˇ dobiti dar, a to je “zivot vjecni” (Marko 10:30). Otvori ˇ ˇ Bibliju i na i Ivana 3:16 i 17:3 te procitaj sto je Isus reˇ ˇ kao o tome sto moramo raditi da bismo dobili vjecni ˇ ´ ´ zivot. A sada cemo na temelju Biblije saznati koje ce 15

14. Koga je Bog odabrao za Vladara svog Kraljevstva, i kako je to bilo ˇ proreceno? ˇ 15. Sto je “nova zemlja”?

16. Koji neprocjenjivi dar od Boga dobivaju oni koji postupaju onaˇ ko kako je Bogu ugodno, i sto moramo raditi da bismo ga dobili?

34

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ ´ blagoslove primiti oni koji ce u predstojecem zemaljskom raju dobiti taj divan dar od Boga. ´ ˇ ´ 17 Zloce, rata, kriminala i nasilja vise nece biti. “Zloga ˇ ´ ´ vise nece biti (...). A krotki ce posjedovati zemlju” (Psa´ ˇ ´ lam 37:10, 11). Vladat ce mir zato sto ce Bog prekinuti “ratove do kraja zemlje” (Psalam 46:9; Izaija 2:4). U tom ´ ´ novom svijetu “cvjetat ce pravednik i mira ce u obilju ˇ biti sve dok bude mjeseca” — a to znaci zauvijek! (Psalam 72:7). ´ ˇ 18 Jehovini sluge nece zivjeti u strahu. Dok su god Izraelˇ ˇ ci u biblijsko vrijeme slusali Boga, zivjeli su bez straha ´ (3. Mojsijeva 25:18, 19). Kako ce samo biti divno osjetiti ˇ ˇ slicnu sigurnost u raju! (Procitaj Izaiju 32:18; Mihej 4:4.) ˇ ´ ˇ ´ 19 Nece biti nestasice hrane. “Zita ce u obilju biti na zemlji”, u pjesmi je rekao psalmist. “Po vrhovima gor´ skim bit ce ga u izobilju” (Psalam 72:16). Jehova Bog ´ ´ blagoslovit ce svoje pravedne sluge i “zemlja ce dati rod svoj” (Psalam 67:6). ´ 20 Cijela ce Zemlja postati raj. Na zemlji koju su prije ˇ ˇ ´ ´ unistavali gresni ljudi bit ce lijepe, nove kuce i vrtovi. ˇ ´ (Procitaj Izaiju 65:21-24; Otkrivenje 11:18.) Zemlja ce ˇ se ure ivati postepeno sve dok na koncu citav planet ˇ ne postane lijep i plodan kao sto je bio edenski vrt. Bog ´ ˇ ˇ ce otvoriti svoju ruku i nasititi “sve zivo po zelji njihovoj” (Psalam 145:16). ´ ˇ 21 Izme u ljudi i zivotinja vladat ce mir. Divlje i domaˇ ´ ˇ ´ ´ ce zivotinje zajedno ce jesti. Cak se i malo dijete nece ˇ ˇ ´ 17, 18. Zasto mozemo biti sigurni da ce po cijeloj Zemlji vladati mir ´ ˇ i da ljudi nece zivjeti u strahu? ´ ˇ 19. Kako znamo da ce u Bozjem novom svijetu biti obilje hrane? ˇ ˇ ´ 20. Zasto mozemo biti sigurni da ce cijela Zemlja postati raj? ´ ˇ 21. Kako znamo da ce izme u ljudi i zivotinja vladati mir?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

36

ˇ ˇ bojati zivotinja koje su danas opasne. (Procitaj Izaiju 11:6-9; 65:25.) ´ ˇ 22 Bolesti ce nestati. Kao Vladar Bozjeg nebeskog Kra´ ˇ ´ ljevstva Isus ce lijeciti ljude u daleko vecem omjeru neˇ ˇ go sto je to cinio dok je bio na Zemlji (Matej 9:35; Mar´ ko 1:40-42; Ivan 5:5-9). Tada “nitko od stanovnika nece ´ reci: ‘Bolestan sam’” (Izaija 33:24; 35:5, 6). ˇ ´ ´ ˇ ˇ 23 Nasi voljeni umrli bit ce vraceni u zivot i nikada vise ´ nece morati umrijeti. Svi koji spavaju smrtnim snom, ˇ ´ ´ ´ ˇ a nalaze se u Bozjem sjecanju, bit ce vraceni u zivot. ˇ ´ Ustvari, Biblija kaze da ce “Bog uskrsnuti i pravedne i ˇ nepravedne” (Djela apostolska 24:15; procitaj Ivana 5:28, 29). ˇ ˇ 24 One koji odluce upoznati naseg Velikog Stvoritelja, ˇ ˇ ´ Jehovu Boga, i sluziti mu doista ceka prekrasna buduc´ ´ ˇ nost. Misleci na predstojeci raj na Zemlji, Isus je zlocin´ ´ ˇ cu koji je umro pored njega obecao: “Bit ces sa mnom ˇ ˇ u raju” (Luka 23:43). Jako je vazno da saznamo vise o ´ Isusu Kristu preko kojeg ce se ostvariti svi ti blagoslovi. ˇ ´ ˇ ´ 22. Sto ce se dogoditi s bolescu? ˇ ´ ´ ˇ 23. Zasto ce uskrsnuce radovati nasa srca? ´ ˇ ˇ ˇ 24. Kako se osjecas kad pomislis na zivot u raju na Zemlji?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ´ ˇ Bog ce ispuniti svoj naum da Zemlju pretvori u raj (Izaija 45:18; 55:11) ˇ Sotona sada vlada ovim svijetom (Ivan 12:31; 1. Ivanova 5:19) ´ ´ ˇ U novom svijetu koji ce uskoro doci ´ Bog ce izliti mnoge blagoslove na ljude (Psalam 37:10, 11, 29)

ˇ CETVRTO POGLAVLJE

Tko je Isus Krist?

Koju posebnu ulogu ima Isus? ˇ Gdje je bio prije nego sto je ˇ dosao na Zemlju?

Kakva je osoba bio?

NA SVIJETU ima mnogo slavnih ljudi. Neki su poznati u svojoj sredini, gradu ili zemlji. Drugi su poznati po ˇ ˇ cijelom svijetu. No to sto znas ime neke slavne osobe ˇ ˇ ˇ ne znaci da je uistinu poznajes. To ne znaci da si upoznat s pojedinostima o njenom porijeklu i njenoj osobnosti. ˇ ˇ 2 Ljudi diljem svijeta culi su nesto o Isusu Kristu, ˇ iako je na Zemlji zivio prije oko 2 000 godina. Pa ipak, ˇ mnogima je nejasno tko je doista bio Isus. Neki kazu ˇ da je bio samo dobar covjek. Drugi tvrde da je bio tek ˇ ´ obicni prorok. Treci pak vjeruju da je Isus Bog i da ga ˇ treba obozavati. Treba li? ˇ ˇ ˇ ˇ 3 Vazno je da saznas istinu o Isusu. Zasto? Zato sto ˇ ˇ ˇ Biblija kaze: “Da bi dobili vjecni zivot, trebaju dobro upoznati tebe, jedinog pravog Boga, i onoga koga si poslao, Isusa Krista” (Ivan 17:3). Da, ako dobro upoˇ znamo Jehovu Boga i Isusa Krista, mozemo dobiti ˇ ˇ vjecni zivot na rajskoj Zemlji (Ivan 14:6). Osim toga, ˇ Isus je dao najbolji primjer u tome kako zivjeti i ˇ ˇ ˇ ˇ 1, 2. (a) Zasto to sto znaˇ s da postoji neka slavna osoba ne znaci da ˇ je uistinu poznajes? (b) Sto mnogima nije jasno o Isusu? ˇ ˇ 3. Zasto je vazno upoznati Jehovu Boga i Isusa Krista?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

kako se ophoditi s drugima (Ivan 13:34, 35). U prvom poglavlju ˇ ove knjige govorili smo o tome sto je isˇ tina o Bogu. Pogledajmo sada sto Biblija doista ˇ uci o Isusu Kristu. ´ OBECANI MESIJA ˇ 4 Puno prije nego sto se Isus rodio Biblija je prorekla ´ da ce Bog poslati Mesiju, odnosno Krista. Titule ˇ ˇ “Mesija” (potjece od hebrejske rijeci) i “Krist” ˇ ˇ ˇ ˇ (potjece od grcke rijeci) znace “Pomazanik”. ´ ´ Taj obecani Mesija bit ce pomazan, to jest ˇ ˇ 4. Sto znace titule “Mesija” i “Krist”?

ˇ Prilikom krstenja Isus je postao Mesija, odnosno Krist

Tko je Isus Krist?

39

´ ˇ Bog ce ga postaviti na poseban polozaj. U kasnijim po´ ˇ ˇ glavljima ove knjige saznat cemo vise o Mesijinoj vazˇ ´ noj ulozi u ispunjenju Bozjih obecanja. Isto tako, sa´ ˇ ´ znat cemo koje nam blagoslove Isus moze donijeti vec ˇ danas. Me utim, prije nego sto se Isus rodio, mnogi su ´ se nesumnjivo pitali: “Tko ce biti Mesija?” ´ ˇ 5 U 1. stoljecu ucenici Isusa iz Nazareta bili su posve ˇ uvjereni da je onˇ proreceni Mesija (Ivan 1:41). Jedan od njih zvao se Simun Petar. On je Isusu otvoreno reˇ kao: “Ti si Krist” (Matej 16:16). No kako su ti ucenici ´ mogli biti sigurni da je Isus doista obecani Mesija i ˇ kako mi mozemo biti sigurni u to? ˇ ˇ 6 Bozji proroci koji su zivjeli prije Isusa prorekli su mnoge pojedinosti o Mesiji. Po tim su ga pojedinostiˇ ma ljudi mogli prepoznati. To mozemo prikazati na ´ ˇ ˇ sljedeci nacin: Zamisli da te netko zamoli da odes na ˇ ˇ prometnu autobusnu ili zeljeznicku stanicu ili na aerodrom po nekoga koga nikada prije nisi vidio. Zar ti ne bi pomoglo kad bi ti netko rekao neke pojedinosti ˇ o toj osobi? Slicno tome, Jehova je preko biblijskih proˇ ´ ˇ roka dao vrlo detaljan opis toga sto ce Mesija raditi i sto ´ ˇ ˇ ce dozivjeti. Ispunjenje tih brojnih prorocanstava vjer´ nim je osobama trebalo pomoci da ga jasno prepoznaju. ˇ 7 Obrati paznju na samo dva primjera. Kao prvo, ˇ vise od 700 godina unaprijed prorok Mihej je prorekao ´ ´ da ce se obecani Mesija roditi u Betlehemu, malom gradu u Judi (Mihej 5:2). Je li se Isus doista tamo rodio? ˇ ˇ 5. U sto su Isusovi ucenici bili posve uvjereni u vezi s njim?

6. Navedi primjer koji pokazuje kako je Jehova pomogao vjernim osobama da prepoznaju Mesiju. ˇ 7. Koja su se dva prorocanstva o Isusu ispunila?

40

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ Da, rodio se bas u tom gradu! (Matej 2:1, 3-9). Kao druˇ ´ go, prorocanstvo iz Danijela 9:25, zapisano stoljeci´ ma unaprijed, ukazuje na samu godinu kada ce se Mesija pojaviti — 29. godinu.1 Ispunjenje ovih i druˇ ´ gih prorocanstava dokazuje da je Isus bio obecani Mesija. ˇ 8 Josˇ jedan dokaz da je Isus bio Mesija postao je ocit ˇ pretkraj 29. godine. Te je godine Isus otisao do Ivana Krstitelja da bi ga on krstio u rijeci Jordanu. Jehova je ´ ´ Ivanu obecao dati znak po kojem ce on prepoznati tko ˇ je Mesija. Ivan je vidio taj znak prilikom Isusovog krsˇ ˇ tenja. O tome sto se dogodilo Biblija kaze: “Kad se krstio, Isus se odmah podigao iz vode. I gle, otvorila su ˇ se nebesa i Ivan je vidio kako duh Bozji silazi kao goˇ lub i dolazi na Isusa. I gle, cuo se glas s neba koji je rekao: ‘Ovo je Sin moj, ljubljeni, koji mi je po volji!’” ˇ (Matej 3:16, 17). Kad je sve to vidio i cuo, Ivan nije nimalo sumnjao da je Isus poslan od Boga (Ivan ˇ 1:32-34). U trenutku kad je Bozji duh, odnosno sila koˇ jom se on sluzi, tog dana izliven na Isusa, on je postao Mesija, odnosno Krist, izabran za Vo u i Kralja (Izaija 55:4). ˇ ˇ 9 Ispunjenje biblijskih prorocanstava i svjedocanstvo ´ samog Jehove Boga jasno pokazuju da je Isus obecani ˇ Mesija. No Biblija odgovara na druga dva vazna pitanja ˇ o Isusu Kristu, a to su: Gdje je bio prije nego sto je doˇ sao na Zemlju i kakva je osoba bio? ˇ ˇ 1 Objasnjenje Danijelovog prorocanstva koje se ispunilo na Isusu ´ ´ ˇ naci ces u Dodatku na 197-199. stranici. ˇ 8, 9. Koji je dokaz da je Isus Mesija postao ocit prilikom njegovog ˇ krstenja?

Tko je Isus Krist?

41

ˇ GDJE JE ISUSˇ BIO PRIJE NEGO STO JE DOSAO NA ZEMLJU? ˇ ˇ 10 Biblija naucava da je Isus zivio na nebu prije nego ˇ ˇ ´ sto je dosao na Zemlju. Mihej je prorekao da ce se Meˇ sija roditi u Betlehemu, kao i to da potjece “iz davnine” (Mihej 5:2). Isus je u mnogo prilika rekao da je ˇ ˇ ˇ zivio na nebu prije nego sto se rodio kao covjek. (Proˇ citaj Ivana 3:13; 6:38, 62; 17:4, 5.) Kao duhovno stvorenje na nebu Isus je imao poseban odnos s Jehovom. ˇ 11 Isus je Jehovin najdrazi Sin — i to s dobrim razloˇ gom. On je “prvoro enac svega sto je stvoreno” jer je ˇ ˇ bio prvo sto je Bog stvorio1 (Kolosanima 1:15). Taj je Sin ˇ ˇ poseban po jos necemu. On je jedinoro eni Sin (Ivan ˇ 3:16). To znaci da je jedino Isusa Bog izravno stvorio.

Isus je ujedno jedini koga je Bog koristio kad je stvarao ˇ ˇ sve drugo (Kolosanima 1:16). Isus je nazvan i “Rijec” ˇ (Ivan 1:14). To nam pokazuje da je on govorio u Bozje ´ ime, nesumnjivo prenoseci poruke i upute drugim sinovima svog Oca, kako duhovnim tako i ljudskim.

12 Je li prvoro eni Sin jednak Bogu, kako neki vjeruˇ ˇ ju? Biblija to ne uci. Kao sto smo vidjeli u prethodnom odlomku, Sin je bio stvoren. Iz toga jasno proizlazi da je ˇ ˇ imao pocetak, dok Jehova Bog nema ni pocetak ni kraj (Psalam 90:2). Jedinoro eni Sin nikada nije ni pomislio ´ 1 Jehovu se naziva Ocem jer je on Stvoritelj (Izaija 64:8). Buduci da ˇ ˇ ga je stvorio Bog, Isusa se naziva Bozjim Sinom. Slicno tome, i druga ˇ ˇ ˇ duhovna stvorenja, pa cak i covjeka Adama, naziva se Bozjim sinovima (Job 1:6; Luka 3:38). ˇ ˇ ˇ ˇ 10. Sto Biblija naucava o Isusovom postojanju prije nego sto je dosao na Zemlju? ˇ 11. Kako Biblija pokazuje da je Isus Jehovin najdrazi Sin? 12. Kako znamo da prvoro eni Sin nije jednak Bogu?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

42

ˇ ˇ na to da se izjednaci sa svojim Ocem. Biblija jasno uci da ˇ ´ ´ je Otac veci od Sina. (Procitaj Ivana 14:28; 1. Korinca´ nima 11:3.) Samo je Jehova “Bog Svemoguci” (1. Mojsijeva 17:1). Prema tome, nitko mu nije ravan.1 13 Jehova i njegov prvoro eni Sin bili su nerazdvojˇ ni milijardama godina — puno prije nego sto su stvoreni zvjezdano nebo i Zemlja. Sigurno su se jako voljeli! (Ivan 3:35; 14:31). Taj voljeni Sin nalikovao je svom ˇ Ocu. Zato Biblija za njega kaze da je “slika nevidljivog ˇ ˇ ˇ Boga” (Kolosanima 1:15). Da, kao sto ljudski sin moze ˇ ˇ po mnogocemu jako sliciti svom ocu, tako je i ovaj neˇ beski Sin odrazavao svojstva i osobnost svog Oca. 14 Jehovin jedinoro eni Sin spremno je napustio neˇ ˇ ˇ ˇ bo i dosao na Zemlju da zivi kao covjek. No mozda se ˇ ˇ pitas: Kako se duhovno stvorenje moglo roditi kao coˇ ˇ vjek? Da bi to postigao, Jehova je ucinio cudo. Prenio ˇ je zivot svog prvoro enog Sina sˇ neba u utrobu djevice imenom Marija, koja je bila Zidovka. Za to nije bio ˇ potreban ljudski otac. Marija je tako rodila savrsenog sina i dala mu ime Isus (Luka 1:30-35).

KAKAV JE ISUS BIO KAO OSOBA? ˇ ˇ Ono sto je Isus govorio i cinio dok je bio na Zemˇ lji pomaze nam da ga dobro upoznamo. Osim toga, preko Isusa bolje upoznajemo Jehovu. Kako? Sjeti se da ˇ je taj Sin savrsen odraz svog Oca. Zato je Isus rekao jed15

ˇ 1 Daljnje dokaze da prvoro eni Sin nije jednak Bogu potrazi u Dodatku na 201-204. stranici. ˇ ˇ 13. Na sto se misli kad se u Bibliji kaze da je Sin “slika nevidljivog Boga”? ˇ 14. Kako se Jehovin jedinoro eni Sin rodio kao covjek? ˇ ˇ ´ 15. Zasto mozemo reci da preko Isusa bolje upoznajemo Jehovu?

Tko je Isus Krist?

43

ˇ nom od svojih ucenika: “Tko je vidio mene, vidio je i ˇ Oca” (Ivan 14:9). Cetiri biblijske knjige poznate kao Evan elja — Matej, Marko, Luka i Ivan — puno nam ˇ govore o zivotu, djelovanju i osobinama Isusa Krista. ˇ 16 Isus je bio poznat kao Ucitelj (Ivan 1:38; 13:13). ˇ ˇ Sto je naucavao? Prije svega, on je prenosio “dobru ˇ vijest o kraljevstvu” — naime o Bozjem Kraljevstvu, ´ nebeskoj vladavini koja ce vladati nad cijelom Zemˇ ljom i donijeti beskrajne blagoslove poslusnim ljudima (Matej 4:23). Od koga je potjecala ta poruka? Sam Isus ˇ ˇ je rekao: “Ono sto naucavam nije moje, nego dolazi od onoga koji me poslao”, a to je Jehova (Ivan 7:16). Isus ˇ ˇ je znao kako njegov Otac zeli da ljudi cuju dobru vijest ´ ˇ o Kraljevstvu. U osmom poglavlju saznat cemo vise ˇ ˇ ´ ´ o Bozjem Kraljevstvu i tome sto ce ono postici. ˇ 17 Gdje je Isus poucavao ljude? Svugdje gdje ih je bilo — u okolnim krajevima, u gradovima, u selima, na ˇ ´ ˇ trznicama i u njihovim kucama. Isus nije cekao da ljuˇ di do u k njemu. On je isao k ljudima (Marko 6:56; ˇ Luka 19:5, 6). Zasto se Isus toliko naprezao i toliko vreˇ mena provodio u propovijedanju i poucavanju? Zato ˇ ˇ ˇ ˇ sto je Bog zelio da on to cini. Isus je uvijek vrsio volju ˇ svog Oca (Ivan 8:28, 29). No postoji jos jedan razlog zaˇ ´ ˇ sto je propovijedao. On je suosjecao s mnostvima ljudi ˇ koji su dolazili k njemu. (Procitaj Matej 9:35, 36.) Njiˇ hovi vjerski vo e, koji su ih trebali poucavati istini o Bogu i njegovim naumima, zanemarivali su ih. Isus je ´ ˇ znao koliko ce ljudima znaciti poruka o Kraljevstvu ˇ kad je cuju. ˇ 16. O cemu je Isus prvenstveno govorio, i od koga je potjecala ta poruka? ˇ ˇ 17. Gdje je Isus poucavao ljude, i zasto se toliko trudio u tome?

Isus je propovijedao gdje god je bilo ljudi

ˇ ˇ Isus je bio srdacan covjek dubokih emocija.

Ljudi ˇ ˇ su ga smatrali pristupacnim i dobrim. Cak su se i ´ ˇ djeca osjecala ugodno u njegovom drustvu (Marko 10:13-16). Isus je bio nepristran. Mrzio je nepravdu i ˇ ˇ korupciju (Matej 21:12, 13). U vrijeme kad se zene bas ˇ i nije postovalo i kad nisu imale velika prava, on se s njima ophodio dostojanstveno (Ivan 4:9, 27). Isus je bio istinski ponizan. Jednom je prilikom oprao noge ˇ ˇ svojim apostolima, sto je inace bio zadatak slugu. ˇ 19 Isus nije bio ravnodusan prema potrebama druˇ ˇ gih. To je narocito bilo vidljivo kad je putem Bozjeg ´ ˇ ˇ ˇ duha dobio moc da lijeci ljude i tako cini cuda (Matej ˇ 14:14). Naprimjer, jedan covjek koji je bolovao od gube ˇ ´ ˇ ˇ ˇ ˇ dosao je Isusu i rekao: “Ako hoces, mozes me ocistiti.”

18

ˇ 18. Koje ti se Isusove osobine najvise svi aju? ˇ 19. Koji primjer pokazuje da Isus nije bio ravnodusan prema potrebama ljudi?

45

ˇ Sam Isus osjetio je bol i patnju tog covjeka. Potaknut ˇ ´ ˇ ˇ samiloscu, ispruzio je ruku i dodirnuo covjeka, rekavˇ ´ ˇ ˇ ˇ si: “Hocu, ocisti se!” I bolesni je covjek bio izlijecen! ˇ ˇ ´ (Marko 1:40-42). Mozes li zamisliti kako se osjecao taj ˇ covjek?

VJERAN SVE DO KRAJA ˇ Isus je dao najbolji primjer dragovoljne poslusnosti Bogu. Ostao je vjeran svom nebeskom Ocu pod ˇ svim okolnostima i unatoc svim oblicima protivljenja ˇ ˇ i patnje. Isus se odlucno i uspjesno odupro Sotoninim ˇ kusnjama (Matej 4:1-11). Neko vrijeme neki Isusovi ˇ ˇ ro aci nisu vjerovali u njega te su cak govorili: “Sisao je s uma” (Marko 3:21). No Isus nije dozvolio da oni ˇ ˇ ˇ utjecu na njega. On je nastavio vrsiti Bozje djelo. Unaˇ toc uvredama i napadima, uvijek se svladavao i nikada 20

ˇ 20, 21. Kako je Isus primjer dragovoljne poslusnosti Bogu?

46

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ nije zelio nauditi svojim protivnicima (1. Petrova 2:21-23).

21 Isus je ostao vjeran sve do smrti — okrutne i bolne ˇ smrti iza koje su stajali njegovi neprijatelji. (Procitaj Fiˇ ´ lipljanima 2:8.) Sto li je sve morao proci zadnjeg dana ˇ ˇ svog zivota na Zemlji! Uhvatili su ga, optuzili na temeˇ lju iskaza laznih svjedoka, pokvareni suci su ga osudili, ˇ ˇ mnostvo ga je ismijavalo, a vojnici su ga mucili. Pribijen ˇ na stup, prije nego sto je ispustio posljednji dah, rekao ˇ ´ je: “Dovrseno je!” (Ivan 19:30). Me utim, treceg dana ˇ nakon sto je Isus umro njegov nebeski Otac uskrsnuo ga ˇ je u duhovni zivot (1. Petrova 3:18). Nekoliko tjedana kasnije vratio se na nebo. Tamo je “sjeo zdesna Bogu” i ˇ ˇ cekao da pocne vladati kao Kralj (Hebrejima 10:12, 13). ˇ ´ 22 Sto je Isus postigao ostajuci vjeran sve do smrti? ´ ˇ Zahvaljujuci Isusovoj smrti imamo priliku dobiti vjecˇ ˇ ni zivot na rajskoj Zemlji, sto je i bio Jehovin prvobit´ ´ ni naum. Kako to Isusova smrt omogucava saznat ce´ mo u sljedecem poglavlju. ˇ ´ 22. Sto je Isus postigao ostajuci vjeran sve do smrti?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ ˇ Ispunjena prorocanstva i svjedocanstvo samog Boga dokazuju da je Isus Mesija, odnosno Krist (Matej 16:16) ˇ ˇ Isus je zivio na nebu kao duhovno stvoˇ renje puno prije nego je dosao na Zemlju (Ivan 3:13) ˇ ˇ ˇ ˇ Isus je bio ucitelj, srdacan covjek i primjer ˇ ˇ savrsene poslusnosti Bogu (Matej 9:35, 36)

PETO POGLAVLJE

ˇ Otkupnina — Bozji najvredniji dar ˇ Sto je otkupnina? ´ Kako je omogucena? ˇ ˇ Sto znaci za tebe? ˇ ˇ Kako mozes pokazati svoju zahvalnost za nju?

KOJI je najvredniji dar koji si ikada dobio? Dar ne moˇ ˇ ra biti skup da bi ti nesto znacio. Uostalom, pravu vrijednost poklona ne odre uje njegova cijena. Umjesto ˇ toga, kad te dar obraduje ili zadovolji neku tvoju zivotnu potrebu, sigurno ti puno vrijedi.

2 Od mnogih darova koje bi volio dobiti ima jedan ˇ koji nadmasuje sve njih. To je dar koji je Bog dao ljudiˇ ma. Jehova nam je dao mnogo toga, no otkupna zrtva njegovog Sina, Isusa Krista, najvredniji je dar koji smo ˇ ˇ ´ dobili od Boga. (Procitaj Mateja 20:28.) Kao sto cemo vidjeti u ovom poglavlju, otkupnina je najvredniji dar ˇ ˇ koji si mogao dobiti zato sto ti moze donijeti neopisivu ´ ˇ srecu i zadovoljiti tvoje najvaznije potrebe. Otkupnina ´ je doista najveci izraz Jehovine ljubavi prema tebi. ˇ STO JE OTKUPNINA? ´ 3 Jednostavno govoreci, otkupnina je sredstvo puˇ tem kojeg Jehova osloba a, odnosno spasava, ljude od ˇ ˇ ´ 1, 2. (a) Kada ti dar puno vrijedi? (b) Zasto se moze reci da je otkupˇ ˇ nina najvredniji dar koji mozes dobiti? ˇ ˇ 3. Sto je otkupnina, i sto trebamo shvatiti da bismo znali koliko je vrijedan taj dar?

48

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ grijeha i smrti (Efezanima 1:7). Da bismo razumjeli ˇ ˇ ˇ znacenje tog biblijskog ucenja, trebamo razmotriti sto ˇ se dogodilo u edenskom vrtu. Tek kad shvatimo sto je ˇ ´ ˇ Adam izgubio kad je sagrijesio, znat cemo zasto nam je otkupnina toliko vrijedan dar. ˇ 4 Kad je Jehova stvorio Adama, dao mu je nesto uistiˇ ˇ ˇ nu dragocjeno — savrsenost. Razmisli sto je to znacilo ˇ za Adama. Bio je stvoren sa savrsenim tijelom i umom, pa nikada nije trebao oboljeti, ostarjeti ni umrijeti. Kao ˇ ˇ savrseni covjek imao je poseban odnos s Jehovom. Biˇ ˇ blija kaze da je Adam bio sin Bozji (Luka 3:38). Dakle, Adam je imao prisan odnos s Jehovom Bogom, odnos ˇ kakav postoji izme u sina i briznog oca. Jehova je razgovarao sa svojim zemaljskim sinom Adamom i dao ˇ ˇ mu zanimljive zadatke te rekao sto se ocekuje od njega (1. Mojsijeva 1:28-30; 2:16, 17). ˇ 5 Adam je bio stvoren na Bozju sliku (1. Mojsijeva ˇ ˇ 1:27). To nije znacilo da je izgledom bio slican Bogu. ˇ ˇ Kao sto smo naucili u prvom poglavlju ove knjige, Jehova je nevidljivi duh (Ivan 4:24). Prema tome, Jehova ˇ nema tijelo od krvi i mesa. To sto je Adam bio stvoren ˇ ˇ na Bozju sliku znaci da je bio stvoren s osobinama kaˇ ´ kve ima Bog, ukljucujuci i ljubav, mudrost, pravdu i ´ ˇ ˇ ˇ moc. Adam je bio slican svom Ocu u jos jednom vaznom pogledu, naime imao je slobodnu volju. Dakle, ˇ Adam nije bio poput stroja koji moze raditi samo ono ˇ ˇ cemu je namijenjen ili za sto je programiran. Umjesto toga, mogao je sam donositi odluke te birati izme u ˇ ˇ ˇ ˇ dobrog i loseg. Da je odlucio biti poslusan Bogu, vjecˇ no bi zivio u raju na Zemlji. ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 4. Sto je za Adama znacilo to sto je bio savrsen covjek? ˇ ˇ ˇ ˇ 5. Sto znaci kad se u Bibliji kaze da je Adam bio stvoren na Bozju sliku?

ˇ Otkupnina — Bozji najvredniji dar

49

ˇ ˇ 6 Adama je neposlusnost Bogu skupo kostala jer je ˇ bio osu en na smrt. Zbog svog grijeha izgubio je zivot ˇ ˇ kakav je imao kao savrseni covjek sa svim blagoslovima ˇ koje je to donosilo (1. Mojsijeva 3:17-19). Nazalost, nije ˇ ´ samo Adam izgubio takav zivot nego i njegovi buduci ˇ ˇ ˇ potomci. Bozja Rijec za Adama kaze: “Preko jednog ˇ ˇ covjeka grijeh [je] usao u svijet i preko grijeha smrt, i taˇ ˇ ko se smrt prosirila na sve ljude jer su svi sagrijesili” (Rimljanima 5:12). Da, svi smo mi naslijedili grijeh od ˇ Adama. Zato Biblija kaze da je on sebe i svoje potomke “prodao” u ropstvo grijehu i smrti (Rimljanima 7:14). ˇ Za Adama i Evu vise nije bilo nade jer su svjesno odluˇ ˇ ˇ cili biti neposlusni Bogu. No sto je s njihovim potomcima, me u koje i mi spadamo? ˇ 7 Jehova je putem otkupnine ljudima pruzio izlaz. Na ˇ ˇ sto se inace odnosi izraz otkupnina? Otkupnina u biti ˇ ima dva znacenja. Kao prvo, otkupnina je iznos koji se ´ ˇ placa kako bi se nekoga oslobodilo ili nesto otkupilo. ˇ To se moze usporediti s iznosom koji se daje da bi se oslobodilo nekog ratnog zarobljenika. Kao drugo, u Bibliji se izraz otkupnina koristi za iznos kojim se podmiru´ ˇ ˇ je, odnosno placa, nesto sto ima odre enu vrijednost. ˇ ˇ Koristi se slicno kao izraz “odsteta”, odnosno naknada ˇ kojom se podmiruje nastala steta. Naprimjer, ako ne´ tko izazove nesrecu, svota novca koju mora dati treba potpuno odgovarati, odnosno biti jednaka, vrijednosti ˇ ˇ ´ onoga sto je osteceno.

8 Kako se moglo nadoknaditi golemi gubitak koji je Adam uzrokovao svima nama i osloboditi nas ropstva ˇ ˇ 6. Sto je Adam izgubio zbog neposlusnosti Bogu, i kako je to utjecalo na njegove potomke? ˇ 7, 8. Koja dva znacenja ima otkupnina?

50

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ grijehu i smrti? Saznajmo nesto vise o otkupnini koju je ´ ˇ ´ Jehova omogucio i pogledajmo sto zahvaljujuci njoj ˇ ˇ mozes dobiti. ´ KAKO JE JEHOVA OMOGUCIO OTKUPNINU ´ ˇ ˇ ˇ 9 Buduci da je bio izgubljen zivot savrsenog covjeka, ˇ nije ga se moglo otkupiti zivotom niti jednog nesavrˇ ˇ senog covjeka (Psalam 49:7, 8). Bila je potrebna otkupˇ nina koja ima jednaku vrijednost kao ono sto je bilo izˇ ˇ gubljeno. To je u skladu s nacelom savrsene pravde iz ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Bozje Rijeci, koja kaze: “Dusa za dusu” (5. Mojsijeva ˇ 19:21). A sto je moglo imati jednaku vrijednost kao duˇ ˇ ˇ ˇ sa, odnosno zivot savrsenog covjeka, koju je Adam izˇ ˇ ˇ gubio? Zivot drugog savrsenog covjeka bio bi odgova´ rajuca otkupnina (1. Timoteju 2:6). ´ ˇ 10 Kako je Jehova omogucio otkupninu? Tako sto je ˇ jednog od svojih savrsenih duhovnih sinova poslao na Zemlju. No Jehova nije poslao bilo koje duhovno stvorenje. Poslao je ono koje mu je bilo najdragocjenije, ˇ svog jedinoro enog Sina. (Procitaj 1. Ivanovu 4:9, 10.)

Taj je Sin dragovoljno napustio svoj nebeski dom (Fiˇ lipljanima 2:7). Kao sto smo saznali u prethodnom poˇ ˇ ˇ glavlju ove knjige, Jehova je ucinio cudo kad je zivot ´ svog Sina prenio u Marijinu utrobu. Isus je uz pomoc ˇ ˇ ˇ Bozjeg svetog duha ro en kao savrseni covjek i nije bio pod kaznom grijeha (Luka 1:35). ˇ ˇ 11 Kako je jedan covjek mogao posluziti kao otkupni´ na za mnoge, ustvari, za milijune ljudi? Kako su uopce 9. Kakva je otkupnina bila potrebna? ´ 10. Kako je Jehova omogucio otkupninu? ˇ ˇ 11. Kako je jedan covjek mogao posluziti kao otkupnina za milijune ljudi?

ˇ Otkupnina — Bozji najvredniji dar

51

ˇ ti milijuni ljudi postali gresnici? Prisjeti se da je Adam ˇ ˇ ˇ kad je sagrijesio izgubio nesto dragocjeno — zivot kakav ˇ ˇ je imao kao savrseni covjek. Zato ga nije ni mogao prenijeti na svoje potomke. Umjesto toga, na njih je prenio samo grijeh i smrt. Isus, kojeg Biblija naziva “posljednji ˇ ˇ ˇ Adam”, bio je savrsen covjek i nikada nije sagrijesio ´ (1. Korincanima 15:45). U neku ruku, Isus je zamijenio ˇ ˇ ˇ Adama da bi nas spasio. Time sto je kao savrseni covjek ˇ ˇ zrtvovao, odnosno dao, svoj zivot i ostao potpuno poˇ slusan Bogu, Isus je platio cijenu za Adamov grijeh. Taˇ ko je pruzio nadu Adamovim potomcima (Rimljanima ´ 5:19; 1. Korincanima 15:21, 22). ˇ 12 Biblija detaljno opisuje patnju koju je Isus dozivio ˇ ˇ ˇ prije smrti. Bio je bicevan i pribijen na mucenicki stup ´ te je umro bolnom smrcu (Ivan 19:1, 16-18, 30; Dodaˇ tak na 204-206. stranici). Zasto je Isus morao toliko pa´ titi? Kasnije cemo u jednom poglavlju ove knjige vidjeti ´ ˇ da je Sotona doveo u pitanje hoce li ijedan covjek koji ˇ ˇ ´ sluzi Jehovi ostati vjeran u kusnjama. Vjerno ustrajuci ˇ unatoc velikim patnjama, Isus je dao najbolji mogu´ ˇ ci odgovor na Sotonine tvrdnje. Dokazao je da savrsen ˇ ˇ covjek koji ima slobodnu volju moze ostati potpuno ˇ ˇ vjeran Bogu bez obzira na to sto bi Ðavo mogao uciniti. Jehova se sigurno jako radovao zbog vjernosti svog ljubljenog Sina (Mudre izreke 27:11). ˇ ´ ˇ 13 Kako je otkupnina placena?

Cetrnaestoga dana zidovskog mjeseca nisana 33. godine Bog je dozvolio da ˇ ˇ njegov savrseni i bezgresni Sin bude pogubljen. Isus je ˇ ˇ ˇ ˇ tako kao savrseni covjek zrtvovao svoj zivot “jednom ˇ 12. Sto je Isus dokazao svojom patnjom? ´ 13. Kako je otkupnina placena?

Jehova je dao svog jedinoro enog Sina kao otkupninu za nas

ˇ Otkupnina — Bozji najvredniji dar

53

´ zauvijek” (Hebrejima 10:10). Jehova je Isusa treceg ˇ dana nakon njegove smrti vratio u zivot, ali kao duhovno stvorenje. Isus je na nebu predstavio Bogu vrijedˇ ˇ ˇ ˇ nost svog zivota koji je zrtvovao kao savrseni covjek i time dao otkupninu u zamjenu za Adamove potomke (Hebrejima 9:24). Jehova je prihvatio vrijednost Isusoˇ ve zrtve kao otkupninu potrebnu za oslobo enje ljuˇ di od ropstva grijehu i smrti. (Procitaj Rimljanima 3:23, 24.) ˇ ˇ STO OTKUPNINA ZNACI ZA TEBE ´ ˇ 14 Zahvaljujuci otkupnini mozemo dobiti neprocjeˇ ˇ ˇ njive blagoslove unatoc tome sto smo gresni. Pogledajˇ ˇ mo sto putem tog najvrednijeg Bozjeg dara dobivamo ´ ˇ ´ ˇ ´ vec danas i sto cemo jos dobiti u buducnosti. ˇ ˇ 15 Oprostenje grijeha. Zbog naslije ene nesavrsenosti ˇ ˇ vodimo pravu borbu da bismo cinili ono sto je ispravˇ ˇ ´ no. Svi grijesimo u rijeci ili djelu. No zahvaljujuci Isusoˇ ˇ voj otkupnoj zrtvi grijesi nam mogu biti oprosteni (Koˇ ˇ losanima 1:13, 14). Me utim, da bi nam bili oprosteni, moramo se iskreno pokajati. Isto tako, moramo se ponizno obratiti Jehovi i moliti ga da nam oprosti na teˇ ˇ melju nase vjere u otkupnu zrtvu njegovog Sina. (Proˇ citaj 1. Ivanovu 1:8, 9.) ˇ 16 Cista savjest pred Bogom. Uznemirena savjest lako ˇ ´ moze dovesti do bezna a i stvoriti u nama osjecaj bez´ ˇ vrijednosti. No buduci da putem otkupnine mozemo ˇ ´ dobiti oprostenje, Jehova nam s ljubavlju omogucava ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ da mu sluzimo ciste savjesti unatoc nasoj nesavrsenosti ˇ ˇ ˇ 14, 15. Sto moramo ciniti da bi nam grijesi bili oprosteni? ˇ ´ ˇ ˇ ˇ 16. Sto nam omogucava da sluzimo Bogu ciste savjesti i zasto je ona ˇ vazna?

ˇ Time sto se trudimo upoznati Jehovu, pokazujemo zahvalnost za dobiveni dar, otkupninu

ˇ (Hebrejima 9:13, 14). Stoga Jehovi mozemo pristupati ˇ sa slobodom govora. Dakle, mozemo muˇ se otvoreno ´ ´ ˇ obracati u molitvi (Hebrejima 4:14-16). Cuvajuci cistu ˇ ˇ ´ savjest imamo dusevni mir, samopostovanje i osjecamo ´ srecu. ˇ ˇ ´ 17 Nada u vjecni zivot na rajskoj Zemlji. “Placa za griˇ jeh je smrt”, pise u Rimljanima 6:23. U istom retku daˇ ˇ lje stoji: “A dar koji Bog daje vjecni je zivot preko Krista ˇ ´ Isusa, Gospodina nasega.” U trecem poglavlju ove knji´ ge govorili smo o blagoslovima koje cemo imati u pred´ stojecem zemaljskom raju (Otkrivenje 21:3, 4). Svi ti ´ ˇ ´ ˇ ˇ ˇ buduci blagoslovi, ukljucujuci i vjecni zivot u savrse´ ˇ nom zdravlju, moguci su zato sto je Isus umro za nas. ˇ Da bismo ih dozivjeli, trebamo pokazati da smo zahvalni za otkupninu, dar koji smo dobili. ˇ ˇ KAKO MOZES POKAZATI ZAHVALNOST? ˇ 18 Zasto Jehovi trebamo biti duboko zahvalni za otˇ kupninu? Dar je narocito dragocjen kad je darovatelj ´ ˇ ˇ 17. Koje je blagoslove moguce dozivjeti zato sto je Isus umro za nas? ˇ 18. Zasto trebamo biti zahvalni Jehovi na njegovom daru, otkupnini?

ˇ Otkupnina — Bozji najvredniji dar

55

ˇ ulozio vrijeme, trud ili novac da bi nam ga nabavio. Sigurno nas dirne kad vidimo da je dar izraz iskrene ljubavi onoga tko nam ga je poklonio. Otkupnina je dar dragocjeniji od svih drugih jer je to od Boga zahtijeva´ ˇ lo najvecu zrtvu. “Bog je toliko ljubio svijet da je dao ˇ svog jedinoro enog Sina”, pise u Ivanu 3:16. Otkupniˇ na je najsnazniji dokaz da nas Jehova ljubi. Ona je doˇ kaz da nas i Isus ljubi jer je spremno dao svoj zivot za ˇ nas. (Procitaj Ivana 15:13.) Otkupnina, dar koji smo dobili, trebala bi nas uvjeriti da Jehova i njegov Sin lju´ be nas kao pojedince (Galacanima 2:20). ˇ ˇ ˇ 19 Kako mozes pokazati da si zahvalan za Bozji dar, ´ otkupninu? Najprije upoznaj Jehovu, koji je omogucio ˇ ´ otkupninu (Ivan 17:3). Proucavanje Biblije uz pomoc ´ ´ ˇ ove knjige pomoci ce ti u tome. Kako budes sve bolje ´ ˇ ´ upoznavao Jehovu, tako ces prema njemu osjecati sve ´ ´ ˇ ˇ ˇ vecu ljubav. Ona ce te pak poticati da cinis ono sto je njemu ugodno (1. Ivanova 5:3). ˇ 20 Pokazuj vjeru u Isusovu otkupnu zrtvu.

Biblija o Isuˇ ˇ ˇ su kaze: “Tko vjeruje u Sina, ima vjecni zivot” (Ivan ˇ 3:36). Kako mozemo pokazati vjeru u Isusa? Ta se vjera ˇ ne pokazuje samo rijecima. “Vjera bez djela [je] mrtva”, ˇ pise u Jakovu 2:26. Da, prava se vjera dokazuje djelima. ˇ Vjeru u Isusa mozemo pokazati tako da ga, naprimjer, ˇ ˇ ˇ ˇ oponasamo najbolje sto mozemo ne samo u onome sto ˇ ˇ kazemo nego i u onome sto radimo (Ivan 13:15). ˇ ˇ 21 Prisustvuj godisnjoj proslavi Gospodinove vecere. ˇ Uvecer 14. nisana 33. godine Isus je uveo posebˇ nu proslavu koju Biblija naziva “Gospodinova vecera” ˇ ˇ ˇ 19, 20. Kako mozes pokazati da si zahvalan za Bozji dar, otkupninu? ˇ ˇ 21, 22. (a) Zasto ˇ trebamo prisustvovati godisnjoj proslavi Gospodiˇ ´ ˇ nove vecere? (b) Sto cemo saznati u sestom i sedmom poglavlju?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

56

´ (1. Korincanima 11:20; Matej 26:26-28). Ta se proslava ˇ naziva i Obiljezavanje Kristove smrti. Isus ju je uveo da ˇ ´ bi svojim apostolima i svim pravim krscanima nakon ˇ njih pomogao da nikada ne zaborave da je time sto je ˇ ˇ ˇ umro kao savrseni covjek dao svoj zivot kao otkupninu. ˇ U vezi s tom proslavom Isus je zapovjedio: “Cinite ovo ˇ meni na spomen!” (Luka 22:19). Obiljezavanje Isusove ´ smrti podsjeca nas na veliku ljubav Jehove i Isusa koja stoji iza otkupnine. Svoju zahvalnost za otkupninu moˇ ˇ zemo pokazati tako da prisustvujemo tom vaznom saˇ ˇ stanku koji se odrzava jednom godisnje.1 22 Jehovin dar, otkupnina, doista je izuzetno vrijedan ´ dar (2. Korincanima 9:14, 15). Od tog neprocjenjivog ˇ ˇ dara korist mogu imati cak i oni koji su umrli. U sestom ´ i sedmom poglavlju saznat cemo kako. ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 1 Nesto vise o znacenju Gospodinove vecere mozes procitati u Dodatku na 206-208. stranici.

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ Jehova putem otkupnine osloba a ljude ˇ od grijeha i smrti (Efezanima 1:7) ´ ˇ ˇ Jehova je omogucio otkupninu tako sto je poslao svog jedinoro enog Sina na Zemlju da umre za nas (1. Ivanova 4:9, 10) ´ ˇ ˇ Zahvaljujuci otkupnini dobivamo oprostenje ˇ ˇ ˇ grijeha, cistu savjest i nadu u vjecni zivot (1. Ivanova 1:8, 9) ˇ Zahvalnost za otkupninu pokazujemo tako da se trudimo upoznati Jehovu, pokazujemo ˇ vjeru u Isusovu otkupnu zrtvu i prisustvujeˇ mo Gospodinovoj veceri (Ivan 3:16)

ˇ SESTO POGLAVLJE

Gdje se nalaze mrtvi? ˇ Sto se s nama doga a kad umremo? ˇ Zasto umiremo? ˇ Bi li bilo utjesno znati istinu o smrti? ´ ˇ LJUDI tisucama godina razmisljaju o tim pitanjima. To ˇ ˇ su vazna pitanja. Bez obzira na to tko smo ili gdje ziviˇ mo, odgovori na njih ticu se svakog od nas.

2 U prethodnom poglavlju saznali smo da zahvaljuju´ ˇ ˇ ˇ ˇ ci otkupnoj zrtvi Isusa Krista mozemo dobiti vjecni ziˇ vot. Saznali smo i to da Biblija prorice da dolazi vrijeme ˇ ´ kada “smrti vise nece biti” (Otkrivenje 21:4). No dok se ˇ ´ ´ to ne ostvari, ljudi ce umirati. “Zivi su svjesni toga da ce umrijeti”, rekao je mudri kralj Salamun (Propovjednik ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 9:5). Mi zelimo zivjeti sto duze. Pa ipak, pitamo se sto ´ ce biti s nama kad umremo. ˇ ˇ 3 Kad nasi voljeni umru, mi tugujemo.ˇ Mozda se piˇ tamo: Sto se dogodilo s njima? Pate li? Cuvaju li nas? ˇ ´ ´ ˇ Mozemo li im pomoci? Hocemo li ih ikada vise vidjeˇ ti? Religije svijeta nude razlicite odgovore na ova pitaˇ ˇ ˇ nja. Jedne naucavaju da onaj tko je zivio cestito ide na ˇ nebo, a onaj tko nije zivio uzorno gori u nekom mjestu ˇ ˇ vjecnih muka. Druge religije naucavaju da ljudi nakon ´ smrti odlaze na neki drugi svijet gdje kao duhovna bica ˇ ´ ˇ zive sa svojim precima. Trece pak naucavaju da mrtvi odlaze u podzemni svijet gdje im se sudi i potom se 1-3. Koja pitanja ljudi postavljaju o smrti, i koje odgovore nude razliˇ cite religije?

58

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

reinkarniraju, odnosno ponovno ra aju u drugom tijelu. ˇ ˇ ˇ 4 Sva ta vjerska ucenja imaju nesto zajednicko, a to je ˇ da postoji dio nas koji nastavlja zivjeti nakon smrti fiˇ zickog tijela. Prema gotovo svim religijama, bilo onima ˇ ˇ iz drevnog doba bilo danasnjim, mi na neki nacin naˇ ˇ ˇ ˇ ˇ stavljamo zivjeti vjecno te mozemo vidjeti, cuti i razmis´ ˇ ljati. No kako je to moguce? Nasa osjetila i sposobˇ nost razmisljanja povezani su s radom mozga. Prilikom ˇ ´ ´ smrti on prestaje raditi. Nasa sjecanja, osjecaji i osjetila ne nastavljaju samostalno funkcionirati na neki zagoˇ ˇ ˇ netan nacin. Oni ne prezivljavaju nakon sto mozak prestane s radom. ˇ STO SE DOISTA DOGAÐA PRILIKOM SMRTI? ˇ 5 Ono sto se doga a prilikom smrti nije tajna za Jehovu, koji je stvorio mozak. On zna istinu i u svojoj Rijeˇ ˇ ci, Bibliji, objasnjava u kojem se stanju nalaze mrtvi. Biˇ ˇ blija jasno uci: Kad osoba umre, ona prestaje zivjeti. Smrt ˇ ˇ je suprotnost zivotu. Mrtvi ne vide, ne cuju i ne mogu ˇ ˇ razmisljati. Nijedan dio nas ne nastavlja zivjeti nakon ˇ ˇ sto tijelo umre. Mi nemamo besmrtnu dusu ili duh.1 ˇ ˇ ´ 6 Nakon sto je Salamun rekao da zivi znaju da ce umriˇ jeti, napisao je: “Mrtvi nisu svjesni nicega.” Zatim je obˇ jasnio tu temeljnu istinu rekavsi da mrtvi ne mogu ˇ voljeti ni mrziti i da “nema rada ni razmisljanja ni znaˇ nja ni mudrosti u grobu”. (Procitaj Propovjednika ˇ ˇ 9:5, 6, 10.) Slicno tome, u Psalmu 146:4 kaze se da priliˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 1 Sto znace rijeci “dusa” i “duh” mozes saznati u Dodatku na 208-211. stranici.

4. Koju temeljnu misao o smrti zagovaraju mnoge religije? ˇ ˇ 5, 6. Sto Biblija uci o stanju mrtvih?

Gdje se nalaze mrtvi?

ˇ kom smrti “propadnu misli” covjekove. ˇ Mi smo podlozni smrti i ne nastavljamo ˇ ˇ ˇ ˇ zivjeti nakon sto nase tijelo umre. Zivot ´ koji imamo nalik je plamenu svijece. ´ Kad se svijeca ugasi, plamen nikamo ne ˇ odlazi. Jednostavno ga vise nema. ˇ STO JE ISUS REKAO O SMRTI 7 Isus Krist je govorio o stanju mrtvih. ˇ Bilo je to kad je umro Lazar, covjek kojeg je dobro poznavao. Isus je svojim ˇ ˇ ucenicima rekao: “Nas je prijatelj Lazar ˇ ˇ zaspao.” Ucenici su mislili da Isus zeli ´ reci da Lazar spava kako bi se oporavio od bolesti. No on to nije mislio. Isus je ˇ ˇ Kamo je otisao objasnio: “Lazar je umro.” (Procitaj Ivaplamen? na 11:11-14.) Zapazi da je Isus smrt usporedio sa spavanjem. Lazar nije bio ni na nebu ni u paklenoj vatri. Nije se susreo s an elima, a ni sa svojim precima. Lazar se nije ponovno rodio kao ˇ neki drugi covjek. Umro je, a smrt je bila poput duboˇ kog sna u kojem nema snova. Jos neki biblijski reci ˇ uspore uju smrt sa spavanjem. Naprimjer, nakon sto ˇ je ucenik Stjepan bio kamenovan, “umro je”, odnosno prema izvornom jeziku “zaspao” (Djela apostolska ˇ 7:60). Slicno tome, apostol Pavao pisao je o nekima iz svog vremena koji su “pomrli”, odnosno prema izvor´ nom jeziku “zaspali” (1. Korincanima 15:6). ˇ 8 Je li Bog u pocetku naumio da ljudi umiru? Nipoˇ ˇ ˇ ˇ sto! Jehova je stvorio covjeka da vjecno zivi na Zemˇ lji. Kao sto smo saznali ranije u ovoj knjizi, Bog je prvi ˇ 7. S cime je Isus usporedio smrt? ˇ 8. Kako znamo da Bozji naum nije bio da ljudi umiru?

60

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ljudski par smjestio u predivan raj. Dao imˇ je savrseno ˇ zdravlje. Jehova im je zelio samo najbolje. Zeli li ijedan ˇ roditelj koji voli svoju djecu da ona dozive bol zbog staˇ rosti i smrti? Naravno da ne zeli! Jehova je ljubio svoju ˇ ´ djecu i zelio je da iskuse beskrajnu srecu na Zemlji. Biˇ ˇ blija kaze da je on “vjecnost stavio ljudima u srce” (Proˇ ˇ povjednikˇ 3:11). Bog nas je stvorio sa zeljom da vjecno ˇ ˇ zivimo. Cak se pobrinuo da se ta zelja ostvari.

Jehova je stvorio ljude ˇ ˇ da vjecno zive na Zemlji

Gdje se nalaze mrtvi?

61

ˇ ZASTO LJUDI UMIRU ˇ ˇ 9 Zasto onda ljudi umiru? Da bismo pronasli odgovor ˇ na to pitanje, moramo uzeti u obzir ono sto se dogodiˇ ˇ lo dok su na Zemlji zivjeli samo jedan covjek i jedna ˇ ˇ zena. Biblija objasnjava: “Jehova Bog dao [je] da iz zem´ ˇ lje nikne svakovrsno drvece privlacno pogledu i dobro ˇ za jelo” (1. Mojsijeva 2:9). Me utim, nesto je ljudima bilo zabranjeno. Jehova je Adamu rekao: “Sa svakoga drveta u vrtu slobodno jedi do sita. Ali s drveta spoznaˇ je dobra i zla ne smijes jesti, jer u onaj dan u koji okuˇ ´ ˇ sis s njega, sigurno ces umrijeti” (1. Mojsijeva 2:16, 17). ˇ ˇ Tu zapovijed nije bilo tesko poslusati. Postojalo je mno´ go drugog drveca s kojeg su Adam i Eva mogli jesti. No ˇ oni su dobili posebnu priliku da pokazu svoju zahvalˇ ˇ nost onome koji im je dao sve sto su imali, pa tako i ziˇ ˇ ˇ ´ vot u savrsenstvu. Svojom poslusnoscu pokazali bi i to ˇ ˇ da postuju autoritet svog nebeskog Oca i da zele prihvatiti njegovo vodstvo puno ljubavi. ˇ ˇ 10 Nazalost, prvi ljudski par nije poslusao Jehovu. Sotona je preko zmije upitao Evu: “Je li doista Bog rekao da ne smijete jesti sa svakoga drveta u vrtu?” Eva je odgovo´ rila: “Plodove s drveca u vrtu smijemo jesti. Ali za plod s drveta koje je usred vrta Bog je rekao: ‘Ne jedite ga i ne dirajte u njega da ne umrete!’” (1. Mojsijeva 3:1-3). ´ 11 “Ne, necete umrijeti”, rekao je Sotona. “Zna Bog da ´ ˇ ce vam se onoga dana kad ga budete jeli otvoriti oci i ´ ˇ ˇ da cete postati kao Bog i znati sto je dobro, a sto zlo” ˇ (1. Mojsijeva 3:4, 5). Sotona je zelio da Eva povjeruje da se isplati okusiti zabranjeni plod. Rekao joj je da sama ˇ ˇ ˇ 9. Sto je Jehova zabranio Adamu i zasto tu zapovijed nije bilo tesko ˇ poslusati? ˇ 10, 11. (a) Kako je prvi ljudski par pokazao neposlusnost prema ˇ ˇ Bogu? (b) Zasto je neposlusnost Adama i Eve bila ozbiljna stvar?

62

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ˇ ima pravo odlucivati sto je ispravno, a sto neispravno, ˇ ˇ da ima pravo raditi sto god zeli. Sotona je tako er optuˇ ´ ´ zio Jehovu da je lagao o posljedicama do kojih ce doci ako okusi taj plod. Eva je povjerovala Sotoni. Ubrala je ˇ plod i okusila ga. Zatim je dala muzu da ga i on okusi. ˇ ˇ To sto su ucinili nije bilo u neznanju. Dobro su znali da ˇ rade upravo ono sto im je Bog rekao da ne smiju. Okuˇ ˇ sivsi taj plod, namjerno su prekrsili jednostavnu i razumnu zapovijed. Pokazali su prezir prema svom nebeˇ skom Ocu i njegovom autoritetu. Takvo nepostovanje prema svom Stvoritelju punom ljubavi bilo je neoprostivo!

Adam je stvoren od praha, pa se u prah i vratio

Gdje se nalaze mrtvi?

63

´ 12 Potkrijepit cemo to jednim primjerom. Kako bi se ´ ˇ ´ osjecao da s puno ljubavi odgojis sina ili kcerku, a oni ˇ ˇ ˇ postanu neposlusni i tako ti pokazu da te ne postuju i ne vole? To bi te sigurno jako boljelo. Zamisli onda koliko je Jehovu zaboljelo kad su mu se Adam i Eva suprotstavili. ˇ 13 Jehova nije imao razloga neposlusnog Adama i Evu ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ vjecno drzati na zivotu. Umrli su, bas kao sto im je i reˇ ˇ kao. Adam i Eva vise nisu postojali. Nisu presli u neki ˇ ´ drugi svijet gdje zive kao duhovna bica. To znamo na teˇ ˇ melju onog sto je Jehova rekao Adamu nakon sto ga je ˇ pozvao na odgovornost zbog neposlusnosti. Bog mu ´ ˇ je rekao: “U znoju lica svojega kruh ces svoj jesti dok se ˇ ne vratis u zemlju, jer od nje si uzet. Jer si prah i u prah ´ ˇ ces se vratiti” (1. Mojsijeva 3:19). Bog je Adama stvorio od praha zemaljskoga (1. Mojsijeva 2:7). On prije toga ni´ je postojao. Stoga kad je Jehova rekao da ce se Adam vra´ titi u prah, mislio je da ce se vratiti u stanje nepostojanja. ´ ˇ Postat ce bezivotan poput praha od kojeg je stvoren. ˇ 14 Adam i Eva danas su mogli biti zivi, no umrli su jer ˇ ˇ ˇ ˇ su sagrijesili time sto nisu zeljeli slusati Boga. Mi umiˇ ˇ remo zato sto je Adam gresnost i smrt prenio na sve svoˇ je potomke. (Procitaj Rimljanima 5:12.) Grijeh je poˇ ˇ put strasne naslije ene bolesti koju nitko ne moze ´ izbjeci. Njegova posljedica, smrt, je prokletstvo. Smrt je ´ neprijatelj, a ne prijatelj (1. Korincanima 15:26). Doista ˇ ˇ ´ mozemo biti zahvalni Jehovi sto je omogucio otkupniˇ nu da bi nas spasio od tog strasnog neprijatelja. ˇ ˇ ´ ´ 12. Sto nam moze pomoci da razumijemo kako se Jehova osjecao kad su mu se Adam i Eva suprotstavili? ˇ ´ ˇ 13. Sto je Jehova rekao da ce se dogoditi Adamu kad umre i sto to ˇ znaci? ˇ 14. Zasto umiremo?

64

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ZASTO JE DOBRO ZNATI ISTINU O SMRTI ˇ 15 Ono sto Biblija govori o stanju mrtvih doista je ˇ ˇ ´ utjesno. Kao sto smo vidjeli, mrtvi ne pate niti osjecaju bol. Nema razloga da ih se bojimo jer nam ne mogu naˇ ´ uditi. Oni ne trebaju nasu pomoc, a ni oni nama ne mo´ ˇ gu pomoci. Niti mi mozemo razgovarati s njima niti se ´ ˇ oni mogu obracati nama. Mnogi vjerski vo e pogresno ´ tvrde da mogu pomoci umrlima, pa im ljudi koji im vjeruju daju novac za to. No kad znamo pravu istinu, oni ˇ ˇ koji naucavaju takve lazi ne mogu nas prevariti. ˇ ˇ ˇ 16 Naucava li tvoja religija isto ono sto Biblija kaze o ´ ˇ ˇ ˇ mrtvima? Vecina religija to ne naucava. Zasto? Zato sto ˇ ˇ na njihova ucenja utjece Sotona. On koristi krivu religiˇ ju kako bi naveo ljude da povjeruju u to da nakon sto ˇ tijelo umre oni na nekom drugom svijetu nastavljaju zi´ ˇ ˇ vjeti kao duhovna bica. To je laz koju Sotona promice ˇ zajedno s drugim lazima da bi ljude odvratio od Jehove Boga. Kako to uspijeva? ˇ ˇ 17 Kao sto smo ranije rekli, neke religije naucavaju da ˇ osoba koja nije zivjela uzorno odlazi nakon smrti na ´ ˇ mjesto gdje ce vjecno patiti u vatrenim mukama. Tim ˇ se ucenjem sramoti Boga. Jehova je Bog pun ljubavi i ˇ ˇ ljude nikada ne bi tako mucio. (Procitaj 1. Ivanovu ˇ ˇ ˇ 4:8.) Sto bi mislio o covjeku koji bi neposlusno dijete ˇ ˇ ˇ kaznio tako sto bi mu ruke drzao u vatri? Bi li ga posto´ ˇ vao? Ustvari, bi li ga uopce zelio upoznati? Sigurno ne bi. Vjerojatno bi mislio da je jako okrutan. Pa ipak, Soˇ ˇ ˇ tona zeli da vjerujemo kako Jehova vjecno muci ljude u vatri. ˇ ˇ 15. Zasto je utjesno znati istinu o smrti? ˇ ˇ 16. Tko utjece na ucenja mnogih religija, i kako? ˇ ˇ ˇ 17. Zasto ucenje o vjecnim mukama sramoti Jehovu?

Gdje se nalaze mrtvi?

65

ˇ 18 Sotona neke religije koristi i da bi naucavao da ljuˇ ˇ di nakon smrti postaju duhovi koje zivi moraju postoˇ ˇ vati i iskazivati im cast. Prema tom ucenju duhovi ´ umrlih mogu postati mocni prijatelji ili strahoviti nepriˇ jatelji. Mnogi ljudi vjeruju toj lazi. Boje se mrtvih te im ˇ ˇ ˇ iskazuju cast i stuju ih. Za razliku od toga, Biblija uci da ˇ mrtvi spavaju i da trebamo obozavati jedino pravog ˇ ˇ Boga, Jehovu, naseg Stvoritelja koji nam daje sve sto nam je potrebno (Otkrivenje 4:11). ˇ ˇ 19 Istina o mrtvima stiti te od toga da ne budes zaveˇ ˇ ˇ den vjerskim lazima. Tako er ti pomaze da razumijes ˇ ˇ ostala biblijska ucenja. Naprimjer, kad znas da ljudi priˇ likom smrti ne idu na neki drugi svijet gdje zive kao du´ ´ ˇ ˇ hovna bica, obecanje o vjecnom zivotu na rajskoj Zemˇ ˇ lji postaje ti jos znacajnije.

20 Prije mnogo godina pravedni je Job upitao: “Kad ˇ ˇ ˇ covjek umre, moze li se u zivot vratiti?” (Job 14:14). ˇ ˇ Moze li se osobu koja spava smrtnim snom vratiti u ziˇ ˇ ˇ vot? Ono sto Biblija uci o tome veoma je utjesno, kao ˇ ´ ´ sto ce pokazati sljedece poglavlje. ˇ ˇ 18. Na kojoj se vjerskoj lazi temelji stovanje mrtvih? ˇ ˇ ˇ 19. Koje nam biblijsko ucenje postaje jos znacajnije kad znamo istinu o smrti? ´ ´ 20. Koje cemo pitanje obraditi u sljedecem poglavlju?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ ˇ Mrtvi ne vide, ne cuju i ne mogu razmisljati (Propovjednik 9:5) ˇ Mrtvi spavaju i ne pate (Ivan 11:11) ˇ Ljudi umiru zbog grijeha naslije enog od Adama (Rimljanima 5:12)

SEDMO POGLAVLJE

Istinska nada za tvoje voljene koji su umrli ´ ´ Kako znamo da ce doista biti uskrsnuce?

Kako Jehova gleda na uskrsavanje umrlih? ´ Tko ce uskrsnuti? ˇ ˇ ZAMISLI da bjezis od okrutnog neprijatelja. On je puˇ ˇ ˇ no jaci i brzi od tebe. Znas da je nemilosrdan jer si vidio kako ubija neke tvoje prijatelje. ˇ Koliko god se trudio ˇ ˇ ˇ ˇ trcati sto brze, on te ipak stize. Cini se da ti nema spasa. ˇ No odjednom se pojavi tvoj spasitelj. On je daleko snaz´ ´ ´ niji od neprijatelja i obecava ti da ce ti pomoci. Kakvo bi ˇ samo olaksanje osjetio!

2 U neku ruku, tebe doista progoni takav neprijatelj. ˇ ˇ Zapravo, on progoni sve nas. Kao sto smo naucili u prethodnom poglavlju, Biblija smrt naziva neprijateljem. ˇ ´ ´ ´ Nitko od nas ne moze joj umaci niti je izbjeci. Vecina ˇ nas vidjela je kako taj neprijatelj oduzima zivot nama ´ dragim osobama. No Jehova je daleko mocniji od smrti. ´ ˇ On je Spasitelj pun ljubavi koji je vec dokazao da moze ´ ´ pobijediti tog neprijatelja. Isto tako, on obecava da ce ˇ unistiti tog neprijatelja, smrt, jednom za sva vremena. ˇ ´ ˇ Biblija uci: “Kao posljednji neprijatelj bit ce unistena ´ smrt” (1. Korincanima 15:26). To je divna vijest! ´ 3 Najprije cemo se nakratko osvrnuti na to kako se os´ ´ ˇ jecamo kad umre netko koga volimo. Tako cemo lakse ˇ ´ 1-3. Koji neprijatelj progoni sve nas, i zasto ce nas razmatranje onog ˇ ˇ ˇ sto Biblija uci utjesiti?

Istinska nada za tvoje voljene koji su umrli

67

´ razumjeti obecanje koje nas raduje. Naime, Jehova obe´ ´ ˇ ´ ´ cava da ce mrtvi ozivjeti (Izaija 26:19). Bit ce vraceni u ˇ ´ zivot. Dakle, uskrsnuce je nada za umrle.

KAD UMRE NETKO KOGA VOLIMO ˇ Je li ti smrt oduzela neku voljenu osobu? Mozda ´ ˇ ˇ ´ osjecas nesnosljivu bol, tugu i bespomocnost. U takvim ˇ ˇ ˇ trenucima utjehu trebamo potraziti u Bozjoj Rijeci. (Proˇ ´ ˇ citaj 2. Korincanima 1:3, 4.) Biblija nam pomaze da saznamo kako Jehova i Isus gledaju na smrt. Isus, koji je ˇ bio savrsen odraz svog Oca, znao je koliko boli kad nam netko umre (Ivan 14:9). Kad je bio u Jeruzalemu, imao ˇ je obicaj posjetiti Lazara i njegove sestre, Mariju i Martu, ˇ ˇ koji su zivjeli u obliznjem gradu Betaniji. Postali su bliˇ ski prijatelji. Biblija kaze: “Isus je ljubio Martu, njezinu ˇ sestru i Lazara” (Ivan 11:5). Me utim, kao sto smo saznali u prethodnom poglavlju, Lazar je umro. ´ 5 Kako se Isus osjecao kad je izgubio svog prijatelja? ˇ ˇ ˇ Izvjestaj nam kaze da je otisao k Lazarovoj rodbini i prijateljima koji su tugovali zbog njegove smrti. Kad ih je vidio, to ga je jako pogodilo. “Bio je duboko dirnut i poˇ ˇ tresen.” A onda, kako kaze izvjestaj, “Isus je zaplakao” ˇ (Ivan 11:33, 35). Je li Isusova tuga znacila da za Lazaˇ ra vise nema nade? Daleko od toga. Ustvari, Isus je znao ´ ˇ da ce se dogoditi nesto divno (Ivan 11:3, 4). Pa ipak, ´ osjecao je bol i tugu koje smrt donosi. ˇ 6 To sto je Isus tugovao na nas zapravo djeluje ´ ˇ ohrabrujuce. Uci nas da Isus i njegov Otac, Jehova, ˇ mrze smrt. No Jehova Bog moze se suprotstaviti tom 4

ˇ 4. (a) Zasto Isusova reakcija na smrt voljene osobe otkriva Jehovine ´ osjecaje? (b) S kim je Isus bio prijatelj? ˇ ˇ ´ 5, 6. (a) Kako je Isus reagirao kad je bio s Lazarovom ozaloscenom ˇ obitelji i prijateljima? (b) Zasto Isusova tuga na nas djeluje ohrabru´ juce?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

68

ˇ neprijatelju i pobijediti ga! Da vidimo sto je Bog omogu´ ˇ cio Isusu da ucini.

“LAZARE, IZAÐI!” ´ Buduci da su Lazara nakon smrti stavili u jednu pe´ cinu, Isus je rekao da odmaknu kamen koji se nalazio na ˇ ˇ ulazu u nju. Marta se usprotivila. Prosla su cetiri dana ot´ ˇ kako je Lazar umro i njegovo se tijelo sigurno vec pocelo raspadati (Ivan 11:39). Je li za njega s ljudskog glediˇ sta bilo ikakve nade?

8 Kad su odmaknuli kamen, Isus je povikao na sav ˇ ˇ glas: “Lazare, iza i!” I sto se dogodilo? “Umrli je izasao” ˇ ˇ (Ivan 11:43, 44). Mozes li zamisliti kolika je radost zavladala me u prisutnima? Svejedno je li im Lazar bio brat, ro ak, prijatelj ili susjed, znali su da je umro. A sad je taj ˇ ˇ isti dragi covjek stajao me u njima. Mora da im se to cinilo prelijepo da bi bilo istinito. Sigurno su mnogi rado´ sno zagrlili Lazara. Bila je to prava pobjeda nad smrcu! ´ ˇ ˇ 9 Isus nije tvrdio da je to zadivljujuce cudo ucinio vlaˇ stitom snagom. Kratko prije nego sto je pozvao Lazara da iza e, u molitvi je jasno ukazao na to da Jehova stoji iza ˇ ´ tog uskrsnuca. (Procitaj Ivana 11:41, 42.) To nije bio je´ dini put da je Jehova tako upotrijebio svoju moc. Uskrs´ ˇ nuce Lazara samo je jedno od devet takvih cuda zapiˇ ˇ ˇ ˇ sanih u Bozjoj Rijeci.1 Pravi je uzitak citati o tome i ˇ ˇ ˇ proucavati te izvjestaje. Oni nas uce da Bog nije pristran 7

ˇ ´ 1 Izvjestaji o ostalim uskrsnucima nalaze se u 1. Kraljevima 17:17-24; 2. Kraljevima 4:32-37; 13:20, 21; Mateju 28:5-7; Luki 7:11-17; 8:40-56; Djelima apostolskim 9:36-42 i 20:7-12. ˇ ˇ ˇ 7, 8. Zasto je Lazarov slucaj ljudima izgledao beznadno, no sto je Isus ˇ ucinio? ´ 9, 10. (a) Kako je Isus pokazao tko mu je dao moc da uskrsne Lazaˇ ˇ ´ ra? (b) Kako nam koristi citanje izvjestaja o uskrsnucima o kojima se govori u Bibliji?

Apostol Petar uskrsnuo je ˇ ´ krscanku Dorku (Djela apostolska 9:36-42) Ilija je uskrsnuo sina jedne udovice (1. Kraljevima 17:17-24)

´ Uskrsnuce Lazara bilo je povod za veliku radost (Ivan 11:38-44)

70

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ jer je uskrsnuo mlade i stare, muskarce i zene, Izraelce i ne-Izraelce. A kolika je samo radost opisana u tim odlomcima! Naprimjer, kad je Isus uskrsnuo jednu djevojˇ ´ cicu, njeni roditelji “bili su izvan sebe od ushicenja” (Marko 5:42). Da, Jehova im je dao toliki razlog za radost da to nikada nisu zaboravili.

10 Naravno, osobe koje je Isus uskrsnuo kasnije su poˇ novno umrle. Znaci li to da nije imalo smisla uskrsnuti ˇ ˇ ih? Daleko od toga. Ti biblijski izvjestaji potvr uju vazne istine i u nas ulijevaju nadu. ˇ ˇ ˇ ´ STO UCIMO IZ IZVJESTAJA O USKRSNUCIMA ˇ ˇ 11 Biblija uci da mrtvi “nisu svjesni nicega” (Propoˇ vjednik 9:5). Oni nisu zivi, nisu pri svijesti niti nastavˇ ljaju postojati negdje drugdje. Izvjestaj o Lazaru to poˇ ˇ ˇ tvr uje. Je li Lazar, nakon sto se vratio u zivot, odusevio ´ ˇ ˇ ljude opisujuci im kako je na nebu? Je li ih uplasio strasˇ nim pricama o paklenoj vatri? Nije. U Bibliji nema taˇ ˇ kvih Lazarovih rijeci. Tokom cetiri dana, koliko je bio ˇ mrtav, on nije bio svjestan nicega. Lazar je naprosto umro. Bilo je to kao da spava (Ivan 11:11). ˇ ˇ 12 Iz izvjestaja o Lazaru tako er ucimo da je uskrsnu´ ˇ ce nepobitna istina, a ne puka izmisljotina. ˇ Isus je uskrsˇ ˇ nuo Lazara pred mnostvom ocevidaca. Cak ni vjerski voˇ e, koji su mrzili Isusa, nisu porekli da se to cudo zaista ˇ ˇ desilo. Umjesto toga, rekli su: “Sto da radimo? Ovaj coˇ ˇ ˇ vjek cini mnoga cuda” (Ivan 11:47). Mnogi su dosli viˇ ˇ ˇ djeti uskrsnulog Lazara. Tako je jos vise ljudi pocelo vjeˇ rovati u Isusa. U Lazaru su vidjeli zivi dokaz da je Isus ˇ ´ 11. Kako izvjestaj o Lazarovom uskrsnucu potvr uje istinu zapisanu u Propovjedniku 9:5? ˇ ˇ ´ 12. Zasto mozemo biti sigurni da se uskrsnuce Lazara doista dogodilo?

Istinska nada za tvoje voljene koji su umrli

71

ˇ poslan od Boga. Taj je dokaz bio toliko snazan da su neˇ ki nemilosrdni zidovski vjerski vo e planirali ubiti i Isusa i Lazara (Ivan 11:53; 12:9-11). ´ 13 Je li nerealno prihvatiti uskrsnuce kao nepobitnu is´ tinu? Nije, jer je Isus rekao da ce jednog dana “svi koji su u grobovima” uskrsnuti (Ivan 5:28). Jehova je Stvoritelj ˇ ˇ ˇ sveg zivota. Zar je onda tesko povjerovati da moze iznoˇ va stvoriti zivot? Naravno, puno toga ovisi o Jehovinom ´ ˇ ˇ sjecanju. Moze li se on sjetiti nasih voljenih koji su ˇ umrli? U svemiru postoji toliko zvijezda da ih ne mozemo ni izbrojiti, a Bog zna svaku po imenu! (Izaija 40:26). ˇ Prema tome, Jehova Bog moze se sjetiti svakog detalja ˇ o nasim voljenima koji su umrli i spreman je vratiti ih u ˇ zivot.

14 A kako Jehova gleda na uskrsavanje umrlih? Biblija ˇ ˇ ˇ ˇ nas uci da on to zeljno iscekuje. Vjerni Job je upitao: ˇ ˇ ˇ “Kad covjek umre, moze li se u zivot vratiti?” Job je go´ ˇ vorio da ce cekati u grobu dok ne do e vrijeme da ga se ´ ˇ ´ Bog sjeti. Jehovi je rekao: “Zazvat ces, i ja cu ti se odazvaˇ ´ ˇ ti. Djelo ruku svojih pozeljet ces” (Job 14:13-15). ˇ ˇ ˇ 15 Zamisli! Jehova zarko zeli vratiti umrle u zivot. Zar ´ ˇ nije divno znati da to Jehova osjeca? No sto je s uskrsnu´ ´ ´ ´ cem koje ce uslijediti u buducnosti? Tko ce uskrsnuti i gdje?

“SVI KOJI SU U GROBOVIMA” ˇ ´ Izvjestaji o uskrsnucima o kojima se govori u Bibliˇ ´ ´ ji uce nas mnogo o uskrsnucu koje ce se odvijati u ´ ´ ˇ buducnosti. Oni koji su bili vraceni u zivot na Zemlji 16

ˇ ˇ ˇ 13. Zasto mozemo vjerovati da Jehova uistinu moze uskrsnuti umrle? ˇ ´ 14, 15. Kako prema Jobovim rijecima Jehova gleda na vracanje umrˇ lih u zivot? ´ ˇ 16. U kakvim ce uvjetima zivjeti uskrsnuli?

72

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ ponovno su se sastali sa svojim voljenima. Uskrsnuce u ´ ´ ˇ ´ buducnosti bit ce slicno — no puno bolje. U trecem poˇ ˇ glavlju naucili smo da je Bozji naum da cijela Zemlja bu´ ˇ de pretvorena u raj. Dakle, mrtvi koji budu vraceni u zi´ ´ ˇ vot nece se naci u svijetu punom ratova, zlocina i bolesti. ´ ˇ ˇ ´ Imat ce priliku vjecno zivjeti na Zemlji u miru i sreci. ´ ´ 17 Tko ce uskrsnuti? Isus je rekao da ce “svi koji su u ˇ ´ ˇ grobovima cuti glas njegov i izaci” (Ivan 5:28, 29). Slicˇ no tome, Otkrivenje 20:13 kaze: “More je predalo mrtvace koji su bili u njemu i smrt i grob predali su mrtvace koji su bili u njima.” “Grob” (u izvorniku “had”) ˇ ˇ odnosi se na simbolicno zajednicko mjesto gdje se nalaze umrli ljudi. (Vidi Dodatak na 212-213. stranici.) Taj ˇ ´ ˇ zajednicki grob bit ce ispraznjen. Milijarde ljudi koji poˇ ´ ˇ civaju u njemu ponovno ce zivjeti. Apostol Pavao je re´ kao da ce uskrsnuti i pravedni i nepravedni (Djela apoˇ ˇ stolska 24:15). Sto to znaci?

18 Izraz “pravedni” odnosi se na mnoge ljude o kojiˇ ˇ ˇ ma citamo u Bibliji, a koji su zivjeli prije nego sto je Isus ˇ ˇ dosao na Zemlju. Mozda ti na pamet padnu Noa, Abraham, Sara, Mojsije, Ruta, Estera i mnogi drugi. Neke od ˇ ˇ tih muzeva i zena koji su imali jaku vjeru spominje se u 11. poglavlju Hebrejima. No u te “pravedne” ubrajaju se ˇ ´ i Jehovini sluge koji umiru u nase vrijeme. Buduci da ga´ jimo nadu u uskrsnuce, ne moramo se bojati smrti (Hebrejima 2:15). ˇ ˇ 19 Sto je sa svim onim ljudima koji nisu sluzili Jehovi ˇ niti mu bili poslusni jer ga nikada nisu ni upoznali? ´ 17. Tko ce sve uskrsnuti? ´ 18. Koga se sve ubraja u “pravedne” koji ce uskrsnuti, i kako ta nada ˇ moze djelovati na tebe? ´ 19. Tko su “nepravedni”, i koju ce im priliku Jehova s ljubavlju pruˇ ziti?

Istinska nada za tvoje voljene koji su umrli

73

´ Te milijarde “nepravednih” nece biti zaboravljene. I one ´ ´ ˇ ce uskrsnuti te ce imati vremena uciti o pravom Bogu i ˇ ´ ´ sluziti mu. Tokom perioda od tisucu godina mrtvi ce biti ´ ˇ uskrsnuti i dobit ce priliku pridruziti se vjernim ljudima ˇ ´ na Zemlji koji sluze Jehovi. Bit ce to predivno vrijeme.

Biblija to razdoblje naziva Sudnji dan.1 ˇ ´ ˇ ˇ 20 Znaci li to da ce svaki covjek koji je ikad zivio biti ˇ ˇ uskrsnut? Ne znaci. Biblija kaze da se neki umrli nalaze u “geheni” (Luka 12:5). Gehena je ime dobila po smetliˇ ˇ stu smjestenom izvan drevnog Jeruzalema. Tamo se spaˇ ˇ ´ ˇ ljivalo leseve i smece. Mrtve cije se tijelo tamo bacilo Zi´ dovi su smatrali nedostojnima ukopa i uskrsnuca. Zato ˇ ˇ ´ je gehena prikladan simbol vjecnog unistenja. Iako ce ˇ Isus imati odre enu ulogu u su enju zivima i mrtvima, ˇ Jehova je Sudac koji donosi konacnu presudu (Djela ˇ ´ apostolska 10:42). On niposto nece uskrsnuti one za koˇ ˇ je zakljuci da su zle osobe koje se ne zele promijeniti. ´ ˇ USKRSNUCE U NEBESKI ZIVOT ´ 21 Biblija spominje josˇ jednu vrstu uskrsnuca.

To je us´ krsnuce prilikom kojeg osoba kao duhovno stvorenje ˇ uskrsava u nebeski zivot. U Bibliji je zapisan samo jedan ´ ´ primjer takvog uskrsnuca, a to je uskrsnuce Isusa Krista. ˇ ˇ 22 Nakon sto su Isusa ubili kao covjeka, Jehova nije dozvolio da njegov vjerni Sin ostane u grobu (Psalam 16:10; Djela apostolska 13:34, 35). Bog ga je uskrsnuo, ˇ ˇ ali ne kao covjeka. Apostol Petar objasnjava da je Krist ˇ ˇ ˇ ´ 1 Nesto vise o Sudnjem danu i o tome na temelju cega ce se sudiˇ ˇ ˇ ti ljudima mozes procitati u Dodatku na 213-215. stranici. ˇ 20. Sto je gehena, i tko tamo odlazi? ˇ ´ 21, 22. (a) Kakva jos vrsta uskrsnuca postoji? (b) Tko je prvi uskrsˇ nuo u duhovni zivot?

74

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ “ubijen u tijelu, ali je ozivljen u duhu” (1. Petrova 3:18). ˇ ´ ˇ ´ To je bilo veliko cudo. Isus je vracen u zivot kao mocno ˇ ´ duhovno stvorenje. (Procitaj 1. Korincanima 15:3-6.) ˇ ˇ Bio je prvi koji je dozivio tu velicanstvenu vrstu uskrsnu´ ca, ali ne i posljednji (Ivan 3:13).

23 Isus je znao da se uskoro treba vratiti na nebo, pa je ´ svojim vjernim sljedbenicima rekao da ce im ondje pripremiti mjesto (Ivan 14:2). One koji idu na nebo nazvao ´ je svojim “malim stadom” (Luka 12:32). Koliko ce osoˇ ´ ba biti u toj razmjerno maloj grupi vjernih krscana? ˇ U Otkrivenju 14:1 apostol Ivan kaze: “I pogledao sam, i gle — Janje [Isus Krist] stoji na gori Sionu i s njim sto ˇ ˇ ´ cetrdeset i cetiri tisuce onih koji imaju ime njegovo i ime ˇ Oca njegova napisano na celima svojim.” ˇ ´ ˇ ´ 24 Tih 144 000 krscana, ukljucuju ci i Isusove vjerne ˇ apostole, uskrsavaju u zivot na nebu. Kada se odvija nji´ ´ hovo uskrsnuce? Apostol Pavao je napisao da ce to biti ´ za vrijeme Kristove prisutnosti (1. Korincanima 15:23). ˇ ´ ˇ ˇ Kao sto ces saznati u devetom poglavlju, mi zivimo u ˇ tom vremenu. Stoga preostali od 144 000, kojih je jos ˇ ˇ malo, kad u nase vrijeme umru, odmah uskrsavaju u zi´ vot na nebu (1. Korincanima 15:51-55). S druge strane, ´ ´ ´ velika vecina ljudi u buducnosti ce uskrsnuti u raju na Zemlji. ´ ˇ 25 Da, Jehova ce doista pobijediti naseg neprijatelja, ˇ ´ smrt, koji ce zauvijek nestati!

(Procitaj Izaiju 25:8.) Pa ˇ ˇ ˇ ´ ipak, mozda se pitas: Sto ce raditi oni koji uskrsnu na ´ ˇ nebo? Oni ce biti dio velicanstvene vladavine Kraljevˇ ˇ ´ ´ stva na nebu. Nesto vise o njoj saznat cemo u sljedecem poglavlju. ˇ 23, 24. Tko sacinjava Isusovo “malo stado” i koliki je njihov broj? ˇ ´ ´ 25. Sto cemo saznati u sljedecem poglavlju?

Istinska nada za tvoje voljene koji su umrli

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ´ ˇ Biblijski izvjestaji o uskrsnucima daju nam sigurnu nadu (Ivan 11:39-44) ˇ ˇ ˇ ˇ Jehova zarko zeli vratiti umrle u zivot (Job 14:13-15) ´ ˇ ˇ Uskrsnut ce svi oni koji se nalaze u simbolicnom mjestu u kojem ljudi spavaju smrtnim snom (Ivan 5:28, 29) ´ ´ Mrtvi ce uskrsnuti u raju i ponovno ce se sastati sa svojim voljenima

75

OSMO POGLAVLJE

ˇ ˇ Sto je Bozje Kraljevstvo? ˇ Sto nam Biblija govori ˇ o Bozjem Kraljevstvu? ˇ ´ ˇ ´ Sto ce Bozje Kraljevstvo postici? ´ ´ Kada ce se zahvaljujuci Kraljevstvu ˇ ˇ vrsiti Bozja volja na Zemlji?

MILIJUNI ljudi diljem svijeta znaju molitvu koju mnoˇ ˇ gi zovu Ocenas, ili Gospodnja molitva. Oba se izraza odnose na poznatu molitvu koju je dao sam Isus Krist ˇ ˇ da bi pokazao kako se moliti. Ona sadrzi vazne misli, ´ ´ ˇ ˇ a razmatranje prve tri molbe pomoci ce ti da saznas jos ˇ neke istine koje Biblija uci. ˇ ˇ ˇ ˇ 2 Na pocetku Ocenasa Isus je rekao svojim slusaociˇ ˇ ma: “Molite se, dakle, ovako: ‘Oce nas, koji jesi na nebesima, neka se sveti ime tvoje! Neka do e kraljevstvo tvoje! Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na ˇ ˇ zemlji!’” (Matej 6:9-13). Sto znace te tri molbe? ´ ˇ ˇ 3 Vec smo dosta naucili o Bozjem imenu Jehova. ˇ ˇ ˇ A nesto smo govorili i o Bozjoj volji — o onom sto je ˇ ˇ ´ ˇ ˇ ucinio i sto ce tek uciniti za ljude. No na sto je Isus mislio kad nam je ˇ rekao da se molimo: “Neka do e kraˇ ´ ljevstvo tvoje”? Sto je Bozje Kraljevstvo? Kako ce njegov ˇ dolazak posvetiti Bozje ime? I kako je dolazak tog Kraˇ ˇ ljevstva povezan s vrsenjem Bozje volje?

1.

2.

3.

´ Koju cemo poznatu molitvu razmatrati? ˇ ˇ Za koje je tri stvari Isus ucio svoje ucenike da se mole? ˇ ˇ Sto trebamo saznati o Bozjem Kraljevstvu?

ˇ ˇ Sto je Bozje Kraljevstvo?

77

ˇ ˇ STO JE BOZJE KRALJEVSTVO ˇ 4 Bozje Kraljevstvo je vladavina koju je uspostavio Jeˇ hova Bog, a izabrao je i njenog Kralja. Tko je Kralj Bozˇ jeg Kraljevstva? Isus Krist. Kao Kralj Isus je uzviseniji od ˇ svih ljudskih vladara i za njega se kaze da je “Kralj kraljeva i Gospodar gospodara” (1. Timoteju 6:15). On moˇ ´ ˇ ˇ ze postici vise dobra nego ijedan ljudski vladar, cak i onaj najbolji. ˇ ´ 5 Odakle vlada Bozje Kraljevstvo? To cemo saznati ´ ˇ ako se prisjetimo gdje se nalazi Isus. Vec si naucio da je umro kad je bio pribijen na stup i da je potom uskrsˇ nuo. Ubrzo nakon toga uzasao je na nebo (Djela apoˇ stolska 2:33). Dakle, Bozje Kraljevstvo mora se nalaziti na nebu. Zato ga Biblija naziva “kraljevstvo nebesko” ˇ (2. Timoteju 4:18). Iako se Bozje Kraljevstvo nalazi na ˇ ´ nebu, vladat ce nad Zemljom. (Procitaj Otkrivenje 11:15.) ˇ 6 Po cemu je Isus poseban Kralj? Prije svega, on nika´ ´ da nece umrijeti. Uspore ujuci ga s ljudskim kraljeviˇ ma, Biblija za njega kaze da je “jedini koji ima besmrtnost, koji prebiva u nedostupnom svjetlu” (1. Timoteju ˇ ´ ˇ 6:16). To znaci da ce sve dobro koje Isus ucini trajati. ´ ˇ A on ce uistinu uciniti mnogo korisnih stvari. ˇ ´ ˇ 7 Obrati paznju na sljedece biblijsko prorocanstvo o ´ ˇ Isusu: “Na njemu ce duh Jehovin pocivati, duh mudrosti i razboritosti, duh savjeta i snage, duh znanja i stra´ ˇ ´ ha Jehovina. On ce uzivati u strahu Jehovinu. Nece on ˇ ˇ ´ suditi po onome sto mu oci vide, niti ce ukoravati po ˇ ˇ ˇ ´ onome sto mu usi cuju. Po pravdi ce suditi siromasima, ˇ ˇ 4. Sto je Bozje Kraljevstvo i tko je njegov Kralj? ˇ ˇ 5. Odakle Bozje Kraljevstvo vlada i nad cim? ˇ 6, 7. Po cemu je Isus poseban Kralj?

78

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ ´ pravedno ce ukoravati braneci krotke na zemlji” (Izaija ˇ ´ 11:2-4). Ove rijeci pokazuju da ce Isus biti pravedan i milosrdan kad kao Kralj bude vladao nad ljudima na Zemlji. Zar ne bi volio imati takvog vladara? ˇ ˇ ´ ˇ 8 Sto josˇ mozemo reci o Bozjem Kraljevstvu? To da ´ ´ Isus nece vladati sam, nego da ce imati suvladare. Naprimjer, apostol Pavao rekao je Timoteju: “Ako ustraje´ mo, s njim cemo i kraljevati” (2. Timoteju 2:12). Da, Pavao, Timotej i drugi vjerni ljudi koje je Bog odabrao ´ ´ vladat ce s Isusom u nebeskom Kraljevstvu. Koliko ce osoba imati tu priliku? ˇ ˇ 9 Kao sto pise u sedmom poglavlju ove knjige, apostol Ivan u viziji je vidio da “Janje [Isus Krist] stoji na ˇ gori Sionu [svom kraljevskom polozaju na nebu] i ˇ ˇ ´ s njim sto cetrdeset i cetiri tisuce onih koji imaju ime ˇ njegovo i ime Oca njegova napisano na celima svojim”. ˇ Tko su tih 144 000? Sam Ivan nam kaze: “Oni slijede Janje kamo god po e. Otkupljeni su izme u ljudi kao prvine Bogu i Janjetu” (Otkrivenje 14:1, 4). Da, to su vjerni sljedbenici Isusa Krista koji su posebno odabrani ˇ da vladaju s njim na nebu. Nakon sto umru i potom usˇ ´ krsnu u nebeski zivot, “kraljevat ce nad zemljom” zajedno s Isusom (Otkrivenje 5:10). Od vremena apostoˇ ´ la Bog odabire vjerne krscane kako bi popunio broj od 144 000. ˇ ´ ˇ ˇ 10 To sto ce Isus i 144 000 osoba vladati nad covjecanˇ ˇ ˇ stvom pravi je dokaz ljubavi. Isus zna sto znaci biti coˇ ´ vjek i patiti. Pavao je o njemu rekao: “Nas veliki svece´ 8. Tko ce vladati s Isusom? ´ ˇ 9. Koliko ce osoba vladati s Isusom i kada ih je Bog poceo odabirati? ˇ ˇ ´ ˇ ˇ 10. Zasto je to sto ce Isus i 144 000 osoba vladati nad covjecanstvom dokaz ljubavi?

ˇ ˇ Sto je Bozje Kraljevstvo?

79

ˇ ´ ˇ nik nije netko tko ne moze suosjecati s nama u nasim ˇ slabostima, nego netko tko je poput nas iskusan u sveˇ mu, ali nije zgrijesio” (Hebrejima 4:15; 5:8). I njegovi suvladari podnosili su patnje i nevolje kao ljudi. Osim ˇ ˇ ´ toga, borili su se s nesavrsenoscu i morali su podnositi ´ razne bolesti. Oni ce sigurno razumjeti probleme s koˇ jima se ljudi suocavaju. ˇ ´ ˇ ´ STO CE BOZJE KRALJEVSTVO POSTICI? ˇ ˇ 11 Osim sto je Isus rekao da se njegovi ucenici treˇ baju moliti da do e Bozje Kraljevstvo, rekao je i da se ˇ ˇ trebaju moliti da se Bozja volja vrsi “kako na nebu tako i na zemlji”. Bog je na nebu, a tamo su njegovi ˇ vjerni an eli uvijek vrsili njegovu volju. Me utim, ´ ˇ u trecem poglavlju ove knjige naucili smo da je jedan ˇ ˇ zli an eo prestao vrsiti Bozju volju te da je naveo Ada´ ma i Evu na grijeh. U desetom poglavlju saznat cemo ˇ ˇ ˇ vise o tome sto Biblija uci o tom zlom an elu, koji se zove Sotona Ðavo. Sotoni i an eoskim duhovnim ˇ ˇ stvorenjima koja su mu se odlucila pridruziti, a koja se nazivaju demonima, neko je vrijeme bilo dozvoljeno da ostanu na nebu. Dakle, tada nisu svi na nebu ˇ ˇ ˇ vrsili Bozju volju. No to se promijenilo kad je Bozje ˇ Kraljevstvo pocelo vladati. Isus Krist, koji je tada ustoˇ ˇ licen za Kralja, krenuo je u rat protiv Sotone. (Procitaj Otkrivenje 12:7-9.) ´ ˇ ˇ ˇ 12 Sljedece prorocanske rijeci opisuju sto se potom ˇ dogodilo: “Zacuo sam jak glas na nebu kako govori: ‘Sa´ ˇ da je nastalo spasenje i moc i kraljevstvo Boga nasega ˇ ˇ ˇ 11. Zasto je Isus rekao da se njegovi ucenici trebaju moliti da se Bozˇ ja volja vrsi na nebu? ˇ 12. O koja dva vazna doga aja govori Otkrivenje 12:10?

80

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ´ ˇ i vlast Krista njegova, jer je zbacen optuzitelj brace nase ´ ˇ [Sotona], koji ih je dan i noc optuzivao pred Bogom naˇ ˇ sim!’” (Otkrivenje 12:10). Jesi li uocio o koja dva vrlo ˇ vazna doga aja govori ovaj biblijski redak? Kao prvo, ˇ ˇ ˇ Bozje Kraljevstvo ciji je vladar Isus Krist pocelo je vladaˇ ti. Kao drugo, Sotona je s neba zbacen na Zemlju. ˇ 13 Koji je bio ishod ta dva doga aja? O onom sto se ˇ dogodilo na nebu citamo: “Zato veselite se, nebesa i vi ´ koji prebivate u njima!” (Otkrivenje 12:12). Da, buduci ˇ da Sotona i njegovi demoni vise nisu na nebu, vjerni se an eli raduju jer su tamo ostali samo oni koji su vjerni Jehovi Bogu. Na nebu vlada potpun i trajan mir i sklad. ˇ ˇ Tamo se vrsi Bozja volja. ˇ ˇ 14 A kako je sa Zemljom? Biblija kaze: “Tesko vama, ˇ zemljo i more, jer je Ðavo sisao k vama, silno gnjevan, ´ znajuci da ima malo vremena!” (Otkrivenje 12:12). Soˇ tona je gnjevan jer je zbacen s neba i jer mu je preostalo jako malo vremena. U svom gnjevu uzrokuje poteˇ ´ ´ ˇ ´ skoce na Zemlji. O njima cemo vise saznati u sljedecem ´ ˇ poglavlju. No imajuci sve to na umu, mozda se pitamo: ˇ ˇ Kako Kraljevstvo moze dovesti do toga da se Bozja volja ˇ vrsi na Zemlji? ˇ ˇ 15 Sjeti se sto je Bozja volja sa Zemljom. To si saznao ´ u trecem poglavlju. Bog je u Edenu otkrio da je njegova volja da Zemlja bude raj nastanjen pravednim ljudi´ ma koji nikada nece umrijeti. Sotona je naveo Adama ˇ ˇ i Evu da sagrijese, a to je utjecalo na ispunjenje Bozje ˇ volje sa Zemljom. No ona se niposto nije promijenila.

13.

14.

15.

Koji je bio ishod Sotoninog zbacivanja s neba? ˇ ˇ ˇ Sto se dogodilo zbog toga sto je Sotona zbacen na Zemlju? ˇ ˇ Sto je Bozja volja sa Zemljom?

ˇ ˇ Sto je Bozje Kraljevstvo?

81

´ Jehovin naum ostao je isti — “pravednici ce posjedovaˇ ´ ti zemlju i zivjet ce na njoj zauvijek” (Psalam 37:29). ´ ˇ ˇ A to ce ostvariti Bozje Kraljevstvo. Na koji nacin? ˇ 16 Zapazi prorocanstvo zapisano u Danijelu 2:44. Onˇ ´ ´ dje citamo: “U dane tih kraljeva Bog ce nebeski podici ´ kraljevstvo koje nikada nece propasti. I to kraljevstvo ´ ´ ´ ˇ nece prijeci na neki drugi narod. Ono ce satrti i unistiˇ ´ ti sva ona kraljevstva, a samo ce stajati dovijeka.” Sto ˇ nam to govori o Bozjem Kraljevstvu?

17 Da je ono bilo uspostavljeno “u dane tih kraljeva”, ˇ odnosno dok su druga kraljevstva jos uvijek postojala. ´ Govori nam i to da ce Kraljevstvo postojati zauvijek. ´ Nece ga pobijediti ni zamijeniti neka druga vladavina. ´ ´ ˇ Nadalje, govori nam da ce doci do rata izme u Bozjeg ´ Kraljevstva i kraljevstava ovog svijeta. Pobjedu ce odniˇ ´ jeti Bozje Kraljevstvo. Na kraju ce ono biti jedina vlada´ vina. Ljudi ce tada dobiti najbolju vladavinu koju su ikada imali. ˇ 18 Biblija mnogo toga govori o tom ratu izme u Bozjeg Kraljevstva i vladavina ovog svijeta. Naprimjer, ona ˇ ´ ˇ ˇ ˇ uci da ce, kako se kraj priblizava, zli duhovi siriti lazi kako bi obmanuli “kraljeve svega svijeta”. S kojim ci´ ljem? “Da ih [kraljeve] skupe za rat koji ce se zbiti na ve´ ´ liki dan Boga Svemogucega.” Kraljevi zemlje skupit ce se “na mjesto koje se hebrejski zove Harmagedon” (Otˇ krivenje 16:14, 16). Na temelju ta dva retka zavrsni rat ˇ izme u ljudskih vladavina i Bozjeg Kraljevstva naziva se Harmagedon, ili Armagedon. ˇ ˇ 16, 17. Sto nam Danijel 2:44 govori o Bozjem Kraljevstvu? ˇ ˇ 18. Kako se zove zavrsni rat izme u Bozjeg Kraljevstva i vladavina ovog svijeta?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

82

ˇ ´ ˇ ´ Sto ce Bozje Kraljevstvo postici putem Harmagedoˇ ˇ na? Prisjeti se ponovno sto je Bozja volja sa Zemljom.

Jehova Bog naumio je da Zemlja bude ispunjena praˇ ´ ˇ vednim, savrsenim ljudima koji ce mu sluziti u raju. Za´ ˇ ˇ ˇ sto vec danas nije tako? Prva zapreka je to sto smo gresni, obolijevamo i umiremo. Pa ipak, u petom poglavlju saznali smo da je Isus umro za nas i tako nam omogu´ ˇ ˇ ´ ˇ ˇ cio da dobijemo vjecni zivot. Sigurno se sjecas rijeci zapisanih u Evan elju po Ivanu: “Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog jedinoro enog Sina, da nitko tko ˇ ˇ vjeruje u njega ne propadne, nego da ima vjecni zivot” (Ivan 3:16). ˇ ˇ ˇ 20 Drugi problem je to sto mnogi ljudi cine zlo. Lazu, ˇ ˇ ˇ ˇ varaju i zive nemoralno. Oni ne zele vrsiti Bozju volju. ˇ ´ ˇ ˇ Ljudi koji cine zlo bit ce unisteni u Bozjem ratu, Harˇ ˇ magedonu. (Procitaj Psalam 37:10.) Jos jedan razlog ˇ ˇ ˇ ˇ zasto se Bozja volja danas ne vrsi na Zemlji jest taj sto ˇ ´ vlasti ne poticu ljude na to. Mnoge su nemo ˇ cne, okrutˇ ne ili iskvarene. Biblija otvoreno kaze: “Covjek vlada ˇ ´ nad covjekom na nesrecu njegovu” (Propovjednik 8:9). ˇ ´ 21 Nakon Harmagedona Bozje Kraljevstvo bit ce je´ ´ dina vladavina koja ce vladati nad ljudima. Ono ce ˇ ˇ vrsiti Bozju volju i donijeti divne blagoslove. Napri´ mjer, odstranit ce Sotonu i njegove demone (Otkrive´ ˇ ˇ nje 20:1-3). Zahvaljujuci Isusovoj zrtvi vjerni ljudi vise ´ nece obolijevati ni umirati. Umjesto toga, pod vladaviˇ ˇ ´ ˇ nom Kraljevstva zivjet ce vjecno. (Procitaj Otkrivenje ´ ´ 22:1-3.) Zemlja ce biti pretvorena u raj. Tako ce se za´ ˇ ˇ hvaljujuci Kraljevstvu Bo i poˇ zja voljaˇ vrsiti na Zemlji ´ ˇ ˇ ´ svetit ce se Bozje ime. Sto to znaci? To znaci da ce pod 19

ˇ ´ ˇ ˇ 19, 20. Zasto se vec sada Bozja volja ne vrsi na Zemlji? ´ ´ ˇ ˇ 21. Kako ce se zahvaljujuci Kraljevstvu Bozja volja vrsiti na Zemlji?

Zbacivanje Sotone i demona ˇ s neba prouzrocilo je nevolje na Zemlji. ´ One ce uskoro prestati

84

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ Bozjim Kraljevstvom s vremenom svi koji zive slaviti Jehovino ime. ´ ˇ KADA CE BOZJE KRALJEVSTVO ISPUNITI SVOJ CILJ? 22 Kad je Isus rekao svojim sljedbenicima da se mole: ˇ “Neka do e kraljevstvo tvoje!” bilo je ocito da to Kraˇ ˇ ˇ ljevstvo tada jos nije bilo doslo. Je li doslo kad je Isus ˇ uzasao na nebo? Nije, jer su i Petar i Pavao rekli da se na ˇ ˇ Isusu, nakon sto je uskrsnuo, ispunilo prorocanstvo iz Psalma 110:1: “Jehova je rekao Gospodinu mojemu: ˇ ‘Sjedi meni zdesna dok ne polozim neprijatelje tvoje za ˇ podnozje nogama tvojim!’” (Djela apostolska 2:32-35; ˇ Hebrejima 10:12, 13). Dakle, Isus je trebao cekati neko vrijeme. ˇ ´ 23 Koliko je cekao?

Tijekom 19. i 20. stoljeca iskreni ˇ ˇ ´ istrazivaci Biblije postupno su razumjeli da ce taj period ˇ trajati do 1914. (U vezi s racunanjem te godine vidi Dodatak na 215-218. stranici.) Svjetski doga aji koji su se ˇ ˇ poceli odigravati 1914. potvr uju da je zakljucak do koˇ ˇ 22. Kako znamo da Bozje Kraljevstvo nije doslo dok je Isus bio na ˇ Zemlji, a ni odmah nakon sto je uskrsnuo? ˇ ˇ ˇ 23. (a) Kada je Bozje Kraljevstvo pocelo vladati? (b) O cemu govori ´ sljedece poglavlje?

´ ˇ Pod vladavinom Kraljevstva Bozja ce se volja ˇ vrsiti kako na nebu tako i na Zemlji

ˇ ˇ Sto je Bozje Kraljevstvo?

85

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ Bozje Kraljevstvo vlada s neba. Isus Krist je Kralj, a s njim vlada i 144 000 osoba koje su uzete sa Zemlje (Otkrivenje 14:1, 4) ˇ ˇ Kraljevstvo je pocelo vladati 1914. i tada je ˇ Sotona zbacen s neba na Zemlju (Otkrivenje 12:9) ˇ ´ ˇ ˇ Bozje Kraljevstvo uskoro ce unistiti ´ ljudske vladavine, a Zemlja ce postati raj (Otkrivenje 16:14, 16)

ˇ ˇ ˇ ˇ jeg su dosli ti iskreni istrazivaci Biblije bio tocan. Ispuˇ njenje biblijskih prorocanstava pokazuje da je Krist ˇ 1914. postao Kralj i da je Bozje nebesko Kraljevstvo taˇ ˇ da pocelo vladati. Prema tome, mi zivimo u ono “malo ˇ vremena” sto je preostalo Sotoni (Otkrivenje 12:12; ˇ ´ ˇ ´ ´ Psalam 110:2). Sa sigurnoscu mozemo reci i to da ce ˇ Bozje Kraljevstvo uskoro poduzeti potrebne korake kaˇ ˇ ko bi se Bozja volja vrsila na Zemlji. Nije li to divna viˇ ´ ´ jest? Vjerujes li da ce se to uistinu obistiniti? Sljedece ´ ´ ˇ poglavlje pomoci ce ti da se uvjeris da to Biblija doista ˇ uci.

DEVETO POGLAVLJE

ˇ Zivimo li u “posljednjim danima”? ˇ Koji su doga aji iz naseg vremena ˇ proreceni u Bibliji? ˇ ˇ ˇ ˇ ´ Sto Bozja Rijec kaze o tome kakvi ce biti ljudi u “posljednjim danima”? ˇ Koje pozitivne stvari Biblija prorice o “posljednjim danima”? ´ JESI li se gledajuci vijesti na televiziji upitao: Kamo ide ˇ ˇ ovaj svijet? Tragicni doga aji desavaju se toliko izneˇ ˇ nadno i neocekivano da nitko od ljudi ne moze predˇ ˇ vidjeti sto donosi sutrasnji dan (Jakov 4:14). Me utim, ˇ ´ Jehova zna sto donosi buducnost (Izaija 46:10). Davno ˇ ˇ prije u svojoj Rijeci, Bibliji, nije prorekao samo lose ˇ stvari koje se doga aju u nase vrijeme nego i sve divno ˇ ´ ´ sto ce uslijediti u bliskoj buducnosti. ˇ ´ 2 Isus Krist je govorio o Bozjem Kraljevstvu, koje ce ˇ okoncati zlo i Zemlju pretvoriti u raj (Luka 4:43). Ljudi ˇ ´ ´ su zeljeli znati kada ce doci to ˇKraljevstvo. Ustvari, Isuˇ ´ sa su njegovi ucenici upitali: “Sto ce biti znak tvoje priˇ sutnosti i svrsetka ovog poretka?” (Matej 24:3). On im ´ ˇ je odgovorio da samo Jehova Bog zna kada ce tocno ´ doci kraj ovog poretka (Matej 24:36). Pa ipak, prorekao ˇ ´ je sto ce se doga ati na Zemlji kratko prije nego Kraljevˇ ˇ ´ 1. Gdje mozemo saznati sto donosi buducnost? ˇ 2, 3. Koje su pitanje Isusu postavili njegovi ucenici i kako im je odgovorio?

ˇ Zivimo li u “posljednjim danima”?

87

ˇ stvo ljudima donese pravi mir i sigurnost. Ono sto je ˇ prorekao desava se upravo sada! ˇ ˇ 3 Prije nego razmotrimo dokaze da zivimo na svrsetku ovog poretka, osvrnimo se nakratko na jedan rat ˇ koji nije mogao vidjeti nijedan covjek. Taj je rat vo en ˇ na nebu, a njegov ishod utjece na nas.

RAT NA NEBU ˇ U prethodnom poglavlju ove knjige objasnjeno je ˇ da je Isus Krist 1914. postao Kralj na nebu. (Procitaj ˇ ˇ Danijela 7:13, 14.) Kratko nakon toga nesto je ucinio. ˇ “Izbio je rat na nebu”, kaze Biblija. “Mihael [drugo ime za Isusa] i an eli njegovi borili su se sa zmajem [Sotonom Ðavlom]. I zmaj se borio, i an eli njegovi.”1 Sotona i njegovi zli an eli, demoni, izgubili su u ˇ ˇ tom ratu i bili zbaceni s neba na Zemlju. Bozji vjerni ˇ ˇ duhovni sinovi radovali su se sto na nebu vise nije bilo Sotone i njegovih demona. Me utim, ljudi nisu osjetili takvu radost. Umjesto toga, Biblija je prorekla: ˇ ˇ “Tesko vama, zemljo i more, jer je Ðavo sisao k vama, ´ silno gnjevan, znajuci da ima malo vremena!” (Otkrivenje 12:7, 9, 12).

5 Zapazi koji je bio ishod tog rata na nebu. U svom ˇ ´ ˇ gnjevu Sotona je uzrokovao poteskoce onima koji ziˇ ´ ˇ ˇ ve na Zemlji. Kao sto ces vidjeti, mi zivimo u tom ´ ˇ vremenu punom nevolja. No ono ce trajati prilicˇ ´ no kratko — trajat ce “malo vremena”. Cak i Sotona 4

ˇ ˇ 1 O tome kako znamo da je Mihael drugo ime Isusa Krista mozes ˇ procitati u Dodatku na 218-219. stranici. ˇ ˇ 4, 5. (a) Sto se dogodilo na nebu kratko nakon sto je Isus ustoliˇ ˇ cen za Kralja? (b) Do cega je doveo rat na nebu, prema Otkrivenju 12:12?

88

to zna. Biblija to vrijeme naziva “posljednjim danima” (2. Timoteˇ ju 3:1). Koliko samo sretni mozeˇ ´ mo biti sto ce Bog uskoro osloboditi Zemlju Ðavlovog utjecaja!

Razmotrimo neke doga aje proreˇ cene u Bibliji koji se zbivaju upraˇ vo sada. Oni dokazuju da zivimo u ´ ˇ posljednjim danima i da ce Bozje ˇ Kraljevstvo uskoro donijeti vjecne blagoslove onima koji ljube Jeho´ ˇ vu. Najprije cemo razmotriti cetiri ˇ obiljezja znaka za koji je Isus rekao ´ ˇ da ce biti znacajan za vrijeme u koˇ jem zivimo. ˇ VAZNIJI DOGAÐAJI U POSLJEDNJIM DANIMA ´ 6 “Narod ce ustati na narod i kraljevstvo na kraljevstvo” (Matej ˇ ´ 24:7). Tokom proslog stoljeca u ratovima su poginuli milijuni ljudi. ˇ Jedan britanski povjesnicar napisao je: “U cijeloj povijesti nije proliveno toliko krvi kao u 20. stolje´ ´ cu. (...) Bilo je to stoljece u kojem ratovanje gotovo nije prestajalo, jer je na Zemlji bilo tek nekoliko kratkih perioda bez organiziˇ ranih oruzanih sukoba.” U izvjeˇ staju Worldwatch Institutea stoji: 6, 7. Kako se danas ispunjavaju Isusove riˇ jeci o ratovima i gladi?

89

´ “U [20] stoljecu u ratovima je poˇ ginulo tri puta vise ljudi nego u ´ svim ratovima od prvog stoljeca posl. Kr. do 1899.” Od 1914. ratovi ˇ su odnijeli vise od 100 milijuna ˇ ˇ zivota. Milijuni ljudi dozivjeli su patnju i bol jer su u ratu izgubili ˇ ˇ svoje voljene. Mozda je cak i tebi u ratu poginula neka voljena osoba. ´ 7 “Bit ce gladi” (Matej 24:7). Isˇ ˇ ˇ trazivaci kazu da se proizvodnja ´ hrane jako povecala zadnjih 30 godina. Pa ipak, glad je i dalje veliki problem jer mnogi ljudi nemaju dovoljno novca da kupe hranu ˇ ili nemaju zemlju da sami nesto posade. U zemljama u razvoju viˇ ˇ se od milijardu ljudi zivi s 30 ili ˇ ´ manje eura mjesecno. Vecina njih je izgladnjela. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je pothranjenost jedan od glavnih razloˇ ˇ ga zasto svake godine umre vise od pet milijuna djece. ´ 8 “Bit ce jakih potresa” (Luka ˇ ˇ 21:11). Americki Drzavni zavod ˇ ˇ za geoloska istrazivanja izvijestio je da se svake godine u prosjeˇ ku ocekuje 19 velikih potresa koji ˇ ˇ su dovoljno snazni da prouzroce ˇ 8, 9. Sto dokazuje da se ispunjavaju Isusoˇ ˇ va prorocanstva o potresima i posastima?

90

ˇ stetu na zgradama i stvore pukotine u tlu. Isto tako, otprilike svake godine nastanu potresi dovoljno ˇ ˇ jaki da prouzroce potpuno rusenje ˇ objekata. Izvjestaji pokazuju da je od 1900. u potresima poginulo preko dva milijuna ljudi. U jednom izvoru stoji: “Napreci u tehnologiji tek su neznatno smanjili broj mrtvih.” ´ ˇ 9 “Bit ce posasti” (Luka 21:11). ˇ Unatoc napretku u medicini, me u ljudima haraju stare i nove ˇ bolesti. U jednom izvjestaju stoji ´ da se 20 opcepoznatih bolesti — ˇ ´ ukljucujuci i tuberkulozu, malariju i koleru — u zadnjim desetlje´ ˇ ˇ ´ cima sve cesce pojavljuje, a neke ˇ ˇ vrste bolesti sve je teze lijeciti lijekovima. Zapravo, pojavilo se najmanje 30 novih bolesti. Za neke od njih nema lijeka i smrtonosne su. ´ KAKVI CE BITI LJUDI U POSLJEDNJIM DANIMA ˇ 10 Osim sto je opisala neke doga aje u svijetu, Biblija je tako er ´ prorekla da ce u posljednjim dani´ ma doci do promjene u ljudskom ˇ 10. Koje osobine prorecene u 2. Timoteju ´ ˇ 3:1-5 primjecujes kod ljudi oko sebe?

91

ˇ drustvu. Apostol Pavao naveo je ´ osobine koje ce prevladavati kod ljudi. Napisao je: “U posljednjim ´ ˇ ˇ danima nastat ce narocito teska ˇ vremena.” (Procitaj 2. Timoteju 3:1-5.) Pavao je, izme u ostalog, ´ rekao kakvi ce biti ljudi: ˇ ˇ sebicni ˇ pohlepni za novcem ˇ ˇ neposlusni roditeljima ˇ nevjerni ´ ˇ bezosjecajni prema drugima ˇ neobuzdani ˇ okrutni ˇ ´ ˇ ˇ vise ce voljeti uzitke nego Boga ´ ˇ naizgled ce biti bogobojazni, ´ ˇ ali nece bogobojazno zivjeti Jesu li ljudi oko tebe takvi? Sigurno jesu. Posvuda ima ljudi s loˇ ´ sim osobinama. To pokazuje da ce ˇ Bog uskoro nesto poduzeti jer Biˇ ˇ blija kaze: “Kad zli nicu kao trava i ˇ cvatu svi koji zlo cine, to je zato da budu istrijebljeni zauvijek” (Psalam 92:7).

11

ˇ ´ 11. Kako Psalam 92:7 opisuje sto ce se dogoditi zlima?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

92

POZITIVNA ZBIVANJA ˇ Posljednji dani doista su puni nevolja, kao sto je Biblija i prorekla. No u ovom nemirnom svijetu me u Jehovinim slugama dolazi do mnogih pozitivnih zbivanja. ´ ˇ 13 “Pravo ce se znanje umnoziti”, prorekla je biblijska ´ knjiga Danijela. Kada ce se to dogoditi? U “vremenu ˇ kraja” (Danijel 12:4). Narocito od 1914. Jehova onima ˇ ˇ ˇ koji mu iskreno zele sluziti pomaze da bolje razumiju ˇ Bibliju. Otada oni jos temeljitije razumiju dragocjene isˇ ˇ tine o Bozjem imenu i naumu, otkupnoj zrtvi Isusa Kri´ sta, stanju mrtvih i uskrsnucu. Osim toga, Jehovini sluˇ ˇ ˇ ge naucili su kakav nacin zivota njima osobno donosi ˇ ˇ najvise dobra, a Bogu sluzi na hvalu. Isto tako, stekli su ˇ jasnije razumijevanje o ulozi Bozjeg Kraljevstva i o tome ˇ ´ ˇ ˇ kako ce ono rijesiti probleme na Zemlji. Sto cine s tim ˇ znanjem koje su stekli? To nas pitanje vodi do jos jedˇ nog prorocanstva koje se ispunjava u ovim posljednjim danima. ´ 14 “Ova dobra vijest o kraljevstvu propovijedat ce se po ˇ svemu svijetu”, rekao je Isus Krist u svom prorocanstvu ˇ ˇ o “svrsetku ovog poretka”. (Procitaj Mateja 24:3, 14.) ˇ Diljem Zemlje dobra vijest o Kraljevstvu — o tome sto je ˇ ´ ´ ˇ Kraljevstvo, sto ce ono postici te kako i mi mozemo doˇ ˇ zivjeti njegove blagoslove — propovijeda se u vise od 230 zemalja na stotinama jezika. Milijuni Jehovinih svjedoka revno propovijedaju tu dobru vijest o Kraljevstvu. Oni dolaze iz “svakoga naroda i plemena i puka i ˇ jezika” (Otkrivenje 7:9). Besplatno poucavaju milijune 12

ˇ 12, 13. Kako se “pravo znanje” umnozilo u ovom ‘vremenu kraja’?

14. U kolikom se omjeru danas propovijeda dobra vijest o Kraljevstvu ˇ i tko to cini?

“Ova dobra vijest o kraljevstvu ´ propovijedat ce se po svemu svijetu” (Matej 24:14)

94

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ˇ ljudi koji zele saznati sto Biblija doista uci. To je uistinu ˇ ˇ dojmljivo ispunjenje Isusovog prorocanstva, narocito ˇ ´ ˇ ´ zato sto je on prorekao i to da ce prave krscane svi mrziti! (Luka 21:17). ˇ ´ ˇ ˇ STO CES UCINITI? ˇ 15 Uz toliko biblijskih prorocanstava koja se danas isˇ ˇ ˇ punjavaju, zar se ne slazes da doista zivimo u posljedˇ njim danima? Nakon sto se dobra vijest bude propoviˇ ´ ´ jedala onoliko koliko Jehova zeli, “tada ce doci kraj” ˇ ´ (Matej 24:14). “Kraj” oznacava vrijeme kada ce Bog ´ ´ ´ ukloniti zlocu sa Zemlje. Jehova ce uz pomoc Isusa i ´ ˇ mocnih an ela unistiti sve koji mu se uporno protive ˇ (2. Solunjanima 1:6-9). Sotona i njegovi demoni vise ´ ´ ˇ nece zavoditi narode. Nakon toga ce Bozje Kraljevstvo ˇ bogato nagraditi sve koji se podloze toj pravednoj vladavini (Otkrivenje 20:1-3; 21:3-5). ´ 16 Buduci se ˇ da je kraj Sotoninog svijeta blizu, trebamo ˇ ˇ upitati: “Sto bih trebao poduzeti?” Dobro je da jos vise ˇ ˇ ˇ ˇ ucis o Jehovi i o tome sto on trazi od nas (Ivan 17:3). ˇ Marljivo proucavaj Bibliju. Neka ti prije e u naviku reˇ dovito se sastajati s onima koji nastoje vrsiti Jehovinu ˇ volju. (Procitaj Hebrejima 10:24, 25.) Upoznaj Jehovu ˇ ´ ˇ ˇ proucavajuci njegovu Rijec i ucini potrebne promjene ˇ u zivotu da bi stekao njegovu naklonost (Jakov 4:8). ´ ´ 17 Isus je prorekao da ce vecina ljudi zanemarivati doˇ ˇ kaze da zivimo u posljednjim danima. Unistenje zlih ´ ˇ ´ zbit ce se naglo i neocekivano. Poput lopova u noci, za ˇ ˇ ˇ ˇ ´ 15. (a) Vjerujes li da zivimo u posljednjim danima, i zasto? (b) Sto ce ˇ ˇ “kraj” znaciti za one koji se protive Jehovi, a sto za one koji se podloˇ ˇ ze vladavini Bozjeg Kraljevstva? ˇ ˇ ˇ 16. Sto bi bilo dobro da cinis? ˇ ´ ˇ ´ ´ 17. Zasto ce unistenje zlih za vecinu ljudi doci iznenada?

ˇ Zivimo li u “posljednjim danima”?

95

ˇ ´ ´ ´ vecinu ljudi doci ce iznenada. (Procitaj 1. Solunjaniˇ ma 5:2.) Isus je upozorio: “Kao sto je bilo u Noinim da´ ˇ ˇ nima, takva ce biti prisutnost Sina covjecjega. Jer kao ˇ ˇ sto su u tim danima prije potopa jeli i pili, zenili se i ˇ udavali, sve do dana kad je Noa usao u arku, i nisu ob´ ˇ ˇ racali paznju dok nije dosao potop i sve ih odnio, takva ´ ˇ ˇ ce biti prisutnost Sina covjecjega” (Matej 24:37-39). ˇ 18 Zbog toga je Isus rekao svojim slusaocima: “Pazite na sebe da vam se srca ne zaokupe prekomjernim jelom ˇ i opijanjem i ne opterete zivotnim brigama te da vas taj ´ ´ dan ne zatekne i ne iznenadi kao zamka. Jer doci ce na ˇ sve koji zive po svoj zemlji. Stoga budite budni, usrdno ´ se moleci sve vrijeme da biste uspjeli umaknuti svemu ˇ ˇ ovome sto se treba dogoditi i [stekavsi naklonost] stati ˇ ˇ pred Sina covjecjega” (Luka 21:34-36). Mudro je uzeti ˇ ˇ ˇ k srcu te Isusove rijeci. Zasto? Zato sto oni koji imaju ˇ ˇ priznanje Jehove Boga i “Sina covjecjega”, Isusa Krista, ˇ ˇ dobivaju priliku da prezive kraj Sotoninog svijeta i vjecˇ no zive u predivnom novom svijetu koji je tako blizu (Ivan 3:16; 2. Petrova 3:13).

18. Koje Isusovo upozorenje trebamo uzeti k srcu?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ Posljednje dane obiljezavaju ratovi, glad, ˇ potresi i posasti (Matej 24:7; Luka 21:11) ˇ U posljednjim danima mnogi vole samo ˇ sebe, novac i uzitke, ali ne vole Boga (2. Timoteju 3:1-5) ˇ U ovim posljednjim danima dobra vijest o Kraljevstvu propovijeda se diljem svijeta (Matej 24:14)

DESETO POGLAVLJE

Duhovna stvorenja ˇ — kako utjecu na nas ˇ Pomazu li an eli ljudima? ˇ Kako zli duhovi utjecu na ljude?

Trebamo li se bojati zlih duhova? ˇ ˇ DA BI sto bolje upoznao neku osobu, obicno je dobro saˇ ˇ znati nesto o njenoj obitelji. Slicno tome, upoznati Jehoˇ ˇ vu Boga znaci bolje upoznati an ele, koji cine njegovu ˇ ˇ nebesku obitelj. Biblija za njih kaze da su “sinovi Bozji” ˇ (Job 38:7). Koja je njihova uloga u Bozjem naumu? Jesu ˇ ˇ li utjecali na ljudsku povijest? Utjecu li na tvoj zivot? Ako ˇ utjecu, kako?

2 U Bibliji se an ele spominje stotine puta. Razmotrimo neke retke u kojima ih se spominje da bismo saznali ˇ ˇ ˇ nesto vise o njima. Kako su stvoreni an eli? U Kolosanima 1:16 stoji: “Preko njega [Isusa Krista] je sve stvoreno na nebesima i na zemlji.” Prema tome, sva duhovna ˇ stvorenja koja se zovu an eli Jehova Bog je pojedinacno stvorio preko svog prvoro enog Sina. Koliko an ela postoji? Biblija otkriva da su stvorene stotine milijuna an´ ela i da svi oni imaju veliku moc (Psalam 103:20).1 ˇ 1 O pravednim an elima Otkrivenje 5:11 kaze: “Bilo ih je na miriˇ ˇ jade mirijada.” Kao sto pokazuje biljeska za taj redak, “mirijada” znaˇ ´ ci deset tisuca. Stoga broj koji se u njemu spominje ukazuje na to da su stvorene stotine milijuna an ela. ˇ ˇ 1. Zasto trebamo saznati vise o an elima?

2. Kako su stvoreni an eli i koliko ih postoji?

ˇ Duhovna stvorenja — kako utjecu na nas

97

ˇ ˇ ˇ 3 Bozja Rijec, Biblija, govori nam da su “svi sinovi Bozji uzvikivali radosno” kad je utemeljena Zemlja (Job 38:4-7). Prema tome, an eli su postojali mnogo prije neˇ ˇ ˇ go sto su stvoreni ljudi, cak prije nego sto je stvorena Zemlja. Ti reci iz Joba pokazuju i to da an eli imaju os´ ˇ jecaje jer kazu da su klicali. Zapazi da su se “svi sinovi ˇ Bozji” zajedno radovali. U to vrijeme svi su an eli bili dio ˇ ujedinjene obitelji koja je sluzila Jehovi Bogu. ˇ ˇ ˇ PODRSKA I ZASTITA KOJU PRUZAJU ANÐELI 4 Josˇ kad su bili svjedoci stvaranja prvih ljudi vjerna duhovna stvorenja pokazala su da im je veoma stalo do ´ ˇ toga da se ljudska obitelj poveca i da se ispuni Bozji naum (Mudre izreke 8:30, 31; 1. Petrova 1:11, 12). Me u´ tim, kako je vrijeme prolazilo, an eli su vidjeli da vecina ˇ ˇ ljudi ne zeli sluziti svom Stvoritelju punom ljubavi. To je ˇ nesumnjivo rastuzilo vjerne an ele. S druge strane, kad ˇ se Jehovi vrati cak i samo jedna osoba, nastaje “radost ´ me u an elima” (Luka 15:10). Buduci da su an eli toliˇ ko zainteresirani za dobrobit onih koji sluze Bogu, nimaˇ lo ne iznena uje sto ih je Jehova uvijek iznova koristio ˇ ˇ ˇ da bi ojacao i stitio svoje vjerne sluge na Zemlji. (Prociˇ taj Hebrejima 1:7, 14.) Obrati paznju na neke primjere.

5 Dva su an ela pomogla pravednom Lotu i njegovim ´ ˇ ˇ kcerima da prezive unistenje zlih gradova Sodome i Goˇ ˇ more tako sto su ih izveli iz tog podrucja (1. Mojsijeva ´ ˇ 19:15, 16). Stoljecima kasnije prorok Danijel bio je bacen ´ ˇ u lavovsku jamu, no buduci da mu se nista nije desilo, rekao je: “Bog moj poslao je an ela svojega i zatvorio ´ usta lavovima” (Danijel 6:22). U 1. stoljecu n. e. an eo je ˇ 3. Sto iz Joba 38:4-7 saznajemo o an elima?

4. Kako Biblija pokazuje da su vjerni an eli zainteresirani za ljude? ´ 5. Koje primjere o pomoci an ela nalazimo u Bibliji?

98

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

oslobodio apostola Petra iz zatvora (Djela apostolska ˇ 12:6-11). Isto tako, an eli su hrabrili Isusa na pocetku ˇ njegove zemaljske sluzbe (Marko 1:13). Kratko prije njeˇ gove smrti jedan mu se an eo ukazao i “jacao ga” (Luka ˇ ˇ 22:43). Koliko je to samo utjesilo Isusa u tim vrlo vaznim ˇ zivotnim trenucima! ˇ ˇ 6 Danas se an eli vise ne pojavljuju Bozjem narodu na ˇ ´ ˇ Zemlji. Iako su ljudima nevidljivi, Bozji mocni an eli jos ˇ ˇ ˇ uvijek stite njegov narod, narocito od svega onoga sto ˇ ˇ ˇ im u duhovnom pogledu moze stetiti. Biblija kaze: “An eo Jehovin utaboren stoji oko onih koji se Boga boje i ˇ ˇ ˇ izbavlja ih” (Psalam 34:7). Zasto su nam te rijeci narociˇ ˇ to utjesne? Zato sto postoje opasna zla duhovnaˇ stvoreˇ nja koja nam zele nauditi. Tko su ta stvorenja? Sto znaˇ mo o njihovom porijeklu? Kako nam zele nauditi? Da bismo saznali odgovore na ta pitanja, osvrnimo se naˇ kratko na jedan doga aj s pocetka ljudske povijesti.

DUHOVNAˇ STVORENJA KOJA SU NASI NEPRIJATELJI ˇ ´ 7 Kao sto smo saznali u trecem poglavlju ove knjige, ˇ u jednom od an ela razvila se zelja da vlada nad ostalima, pa se okrenuo protiv Boga. Kasnije je taj an eo dobio ime Sotona Ðavo (Otkrivenje 12:9). Oko 1 600 godiˇ na nakon sto je prevario Evu od Boga je uspio odvratiti skoro sve ljude osim nekolicine vjernih poput Abela, Enoha i Noe (Hebrejima 11:4, 5, 7).

8 U Noinim danima josˇ su se neki an eli pobunili ˇ protiv Jehove. Napustili su svoje mjesto u Bozjoj nebeˇ ˇ ´ 6. (a) Kako danas an eli stite Bozji narod? (b) Koja cemo pitanja razmotriti?

7. U kojoj je mjeri Sotona uspio odvratiti ljude od Boga? ˇ 8. (a) Kako su neki an eli postali demoni? (b) Sto su demoni uradiˇ li da bi prezivjeli potop u Noinim danima?

ˇ Duhovna stvorenja — kako utjecu na nas

99

ˇ ˇ skoj obitelji, sisli na Zemlju i uzeli ljudska tijela. Zasto? ˇ U 1. Mojsijevoj 6:2 citamo: “Sinovi pravoga Boga zapazi´ li su da su kceri ljudske lijepe, pa su ih uzimali sebi za ˇ zene, sve koje su izabrali.” No Jehova Bog nije dozvolio da nastave s takvim postupanjem te da iskvarenost ljudi ´ potraje. Na Zemlji je uzrokovao opci potop u kojem su ˇ ˇ bili unisteni svi zli ljudi, a prezivjeli su samo njegovi vjerni sluge (1. Mojsijeva 7:17, 23). Zbog toga su buntovni an eli, odnosno demoni, bili prisiljeni napustiti svoja tijela od krvi i mesa te se kao duhovna stvorenja vratiti

“Bog moj poslao je an ela svojega i zatvorio usta lavovima” (Danijel 6:22)

100

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

na nebo. Stali su na stranu Ðavla, koji je tako postao vladar demona (Matej 9:34). ˇ ˇ 9 Kad su se neposlusni an eli vratili na nebo, vise nisu ˇ ˇ mogli biti dio Bozje obitelji an ela, kao sto to nije mogao ni njihov vladar Sotona (2. Petrova 2:4). Iako sada ne ˇ ˇ ˇ mogu uzimati ljudska tijela, jos uvijek vrse jako los utje´ caj na ljude. Ustvari, Sotona uz pomoc demona “zavodi sav svijet” (Otkrivenje 12:9; 1. Ivanova 5:19). Na koji naˇ ˇ cin? Demoni obicno imaju metode kojima zavode ljude. ˇ ´ (Procitaj 2. Korincanima 2:11.) Razmotrimo neke od tih metoda.

KAKO DEMONI ZAVODE LJUDE ˇ Da bi zaveli ljude, demoni se sluze spiritizmom. Baˇ viti se spiritizmom znaci stupati u vezu s demonima bilo direktno bilo putem ljudskog medija. Biblija osu uje ˇ spiritizam i upozorava nas da se klonimo svega sto je ´ s njim povezano (Galacanima 5:19-21). Spiritizam za demone ima istu svrhu kao mamac za ribare. Ribar koristi ˇ ˇ ˇ razlicite mamce da bi ulovio razlicite vrste riba. Slicno ˇ tome, zli duhovi koriste razlicite oblike spiritizma da bi ´ imali moc nad raznim ljudima.

11 Jedna vrsta mamca koji demoni koriste je gatanje. ˇ ˇ ´ Sto je gatanje? To je pokusaj da se sazna buducnost ili ˇ nesto nepoznato. Neki oblici gatanja su astrologija, koriˇ ˇ stenje tarot karata, kristalne kugle, citanje s dlana i traˇ zenje tajanstvenih znamenja, ili znakova, u snovima. ˇ Iako mnogi ljudi misle da je gatanje nesto bezazleno, Biblija pokazuje da gataoci sura uju sa zlim duhovima.

10

ˇ ˇ 9. (a) Sto se dogodilo demonima kad su se vratili na nebo? (b) Sto ´ cemo u vezi s djelovanjem demona razmotriti? ˇ 10. Sto je spiritizam? ˇ ˇ 11. Sto je gatanje i zasto ga trebamo izbjegavati?

ˇ Demoni na razne nacine nastoje prevariti ljude

ˇ Naprimjer, Djela apostolska 16:16-18 kazu da je jedna ˇ djevojka bila opsjednuta “demonom gatalackim”, koji ´ joj je omogucavao da se bavi proricanjem. No tu je spoˇ sobnost izgubila kad je taj demon iz nje izasao. ˇ ˇ 12 Jos jedan nacin na koji demoni zavode ljude jest taj ˇ ´ da ih poticu da se obracaju mrtvima. Ljudi koji tuguju ˇ zbog smrti neke im voljene osobe cesto su zavedeni poˇ ˇ ˇ gresnim predodzbama o umrlima. Spiritisticki medij ˇ moze davati posebne informacije ili govoriti glasom kakav je imala umrla osoba. Zbog toga mnogi povjeruju da ˇ ´ ˇ su mrtvi u biti zivi i da ce kontaktiranje s njima zivima ´ ˇ pomoci da lakse podnesu tugu. No svaka takva “utjeha” ˇ ˇ ˇ u biti je lazna, ali i opasna. Zasto? Zato sto demoni mogu ˇ ˇ oponasati glas umrle osobe i spiritistickom mediju davati informacije o umrlome (1. Samuelova 28:3-19). Osim ˇ ˇ ˇ toga, kao sto smo saznali u sestom poglavlju, kad covjek ˇ ˇ 12. Zasto je opasno pokusavati komunicirati s mrtvima?

KAKO SE ODUPRIJETI ZLIM DUHOVIMA ˇ ˇ Unisti sve predmete povezane sa spiritizmom ˇ ˇ Proucavaj Bibliju ˇ Moli se Bogu

ˇ Duhovna stvorenja — kako utjecu na nas

103

ˇ umre, on vise ne postoji (Psalam 115:17). Dakle, svakoga tko “pita mrtve” zaveli su zli duhovi i on postupa suˇ ˇ protno Bozjoj volji. (Procitaj 5. Mojsijevu 18:10, 11; Izaija 8:19.) Stoga se obavezno kloni ovog opasnog mamca demona. ˇ 13 Zli duhovi ne samo da zavode ljude nego ih i plase.

Danas Sotona i njegovi demoni znaju da imaju samo “malo vremena” prije nego budu onesposobljeni, pa su sada zlobniji nego ikada prije (Otkrivenje 12:12, 17). ˇ ´ ˇ Unatoc tome, tisuce ljudi koji su stalno zivjeli u strahu od zlih duhova uspjeli su se osloboditi toga. Kako su to ˇ ˇ ˇ ´ uspjeli? Sto netko moze uciniti ako je vec upleten u spiritizam?

KAKO SE ODUPRIJETI ZLIM DUHOVIMA Biblija nam govori kako se oduprijeti zlim duhoviˇ ´ ma te kako ih se osloboditi. Uzmimo za primjer krscane ´ u Efezu iz prvog stoljeca. Neki od njih bavili ˇ su se spiriˇ ˇ ´ tizmom prije nego sto su postali krscani. Sto su uradili ˇ ˇ kad su odlucili prestati s tim? Biblija kaze: “Mnogi koji ˇ su se bavili vracanjem skupili su svoje knjige i spalili ih ˇ ˇ pred svima” (Djela apostolska 19:19). Unistivsi svoje ˇ ˇ ´ knjige o vracanju, ti novi krscani dali su primjer onima ˇ koji se danas zele oduprijeti zlim duhovima. Ljudi koji ˇ ˇ ˇ ˇ zele sluziti Jehovi trebaju se rijesiti svega sto je povezano ˇ sa spiritizmom. U to spadaju knjige, casopisi, filmovi, ˇ posteri i glazba koji poticu na spiritizam te ga prikazuju ˇ ˇ kao nesto privlacno i uzbudljivo. U to tako er spadaju ˇ ˇ amajlije i drugi predmeti koje covjek nosi da bi se zasti´ tio od zla (1. Korincanima 10:21).

14

ˇ 13. Sto su uspjeli mnogi koji su se nekada bojali demona? ˇ ´ ´ ˇ 14. Kako se poput krscana iz Efeza u prvom stoljecu mozemo osloboditi zlih duhova?

104

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ´ 15 Nekoliko godina nakon sto su krscani iz Efeza uniˇ ˇ stili svoje knjige o vracanju, apostol Pavao im je napisao: ˇ “Borimo se (...) protiv zlih duhovnih sila” (Efezanima ˇ 6:12). Demoni nisu odustali.

Oni su i dalje zeljeli imati ˇ ´ ˇ ´ ˇ ˇ ´ ˇ moc nad tim krscanima. Sto su jos ti krscani trebali uciˇ niti? “Povrh svega”, rekao je Pavao, “uzmite veliki stit ´ ´ ´ vjere, kojim cete moci ugasiti ce strijele Zloga ˇ sve goru ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ´ [Sotone]” (Efezanima 6:16). Sto je nas stit vjere cvrsci, to ´ cemo se bolje odupirati zlim duhovnim silama (Matej 17:20). ˇ ˇ ˇ 16 Kako mozemo jacati svoju vjeru? Tako da proucavaˇ ´ mo Bibliju. Stabilnost zidina uvelike ovisi o cvrstoci njiˇ ´ ˇ hovog temelja. Slicno tome, koliko ce jaka biti nasa vjeˇ ra uvelike ovisi o tome koliko je cvrst njen temelj, a to je ˇ ˇ dobro poznavanje Bozje Rijeci, Biblije. Budemo li svaki ˇ ˇ ˇ ´ ˇ dan citali i proucavali Bibliju, nasa ce vjera biti snazna. ˇ ´ ˇ Poput cvrstih zidina, takva ce nas vjera zastititi od utjecaja zlih duhova (1. Ivanova 5:5). ´ 17 Koji su josˇ korak morali poduzeti krsˇ cani iz Efeza? ˇ ˇ ˇ Trebali su dodatnu zastitu jer su zivjeli u gradu prozetom demonizmom. Zato im je Pavao rekao da se moraju moliti “svakovrsnom molitvom i usrdnom molˇ ´ bom u svakoj prilici” (Efezanima 6:18). Buduci da i mi ˇ ˇ zivimo u svijetu prozetom demonizmom, prijeko je poˇ trebno usrdno se moliti Jehovi za njegovu zastitu kako bismo se mogli oduprijeti zlim duhovima. Naravno, ˇ u molitvama trebamo koristiti Jehovino ime. (Procitaj Mudre izreke 18:10.) Dakle, trebamo se redovito moliti Bogu da nas “izbavi od Zloga”, Sotone Ðavla (Ma15.

16.

17.

ˇ Kako se mozemo oduprijeti zlim duhovnim silama? ˇ ˇ Kako mozemo jacati svoju vjeru? ˇ Sto je prijeko potrebno da bismo se oduprli zlim duhovima?

ˇ Duhovna stvorenja — kako utjecu na nas

105

´ ˇ tej 6:13). Jehova ce uslisiti takve usrdne molitve (Psalam 145:19). ˇ 18 Premda su zli duhovi opasni, ne moramo zivjeti u strahu od njih ukoliko se suprotstavimo Ðavlu, a pribliˇ ˇ ˇ ´ zimo Bogu vrseci njegovu volju. (Procitaj Jakova 4:7, 8.) ˇ ´ ˇ Zli duhovi nemaju neogranicenu moc. Oni su bili kaz´ ˇ ˇ njeni u Noinim danima, a u buducnosti ih ceka konacˇ na osuda (Juda 6). Ne zaboravi da imamo i zastitu Je´ hovinih mocnih an ela (2. Kraljevima 6:15-17). Oni ˇ iskreno zele da se odupremo zlim duhovima. Pravedni ´ nas an eli takoreci bodre na to. Zato ostanimo blizu Jehove i njegove obitelji vjernih duhovnih stvorenja! Isto tako, izbjegavajmo svaki oblik spiritizma i uvijek primjeˇ ˇ njujmo savjete iz Bozje Rijeci! (1. Petrova 5:6, 7; 2. Petˇ ´ rova 2:9). Tada mozemo biti sigurni da cemo pobijediti u borbi protiv zlih duhovnih stvorenja. ˇ ´ 19 No zasto Bog podnosi zle duhove i zlocu koja ljudima uzrokuje toliku patnju? Odgovor na to pitanje dobit ´ ´ cemo u sljedecem poglavlju. ˇ ˇ ´ 18, 19. (a) Zasto mozemo biti sigurni da cemo pobijediti u borbi pro´ tiv zlih duhovnih stvorenja? (b) Na koje ce pitanje biti odgovoreno ´ u sljedecem poglavlju?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ ˇ Vjerni an eli pomazu onima koji sluze Jehovi (Hebrejima 1:7, 14) ˇ Sotona i njegovi demoni zavode ljude ´ i odvracaju ih od Boga (Otkrivenje 12:9) ˇ ˇ ˇ ˇ Budes li vrsio Bozju volju, a suprotstavio se ´ ´ Sotoni Ðavlu, on ce pobjeci od tebe (Jakov 4:7, 8)

JEDANAESTO POGLAVLJE

ˇ ˇ Zasto Bog dopusta patnje?

Da li Bog uzrokuje patnje u svijetu?

Koje je sporno pitanje otvoreno u edenskom vrtu? ´ ˇ Kako ce Bog okoncati ljudske patnje?

NAKON strahovite borbe u jednoj ratom pogo enoj ´ ˇ zemlji tisuce poginulih civila, i to zena i djece, pokopaˇ no je u masovnoj grobnici oko koje su stavljeni krizevi. ˇ Na svakom je pisalo: “Zasto?” Ponekad je to najbolnije ˇ pitanje koje postoji. Ljudi ga tuzno postavljaju kad rat, ˇ ˇ prirodna katastrofa, bolest ili zlocin oduzmu zivot njiˇ ˇ hovim neduznim najmilijima, uniste njihov dom ili im ˇ ˇ ˇ na neki drugi nacin prouzroce neopisive patnje. Oni zeˇ le znati zasto ih poga aju takve tragedije. ˇ ˇ 2 Zasto Bog dopusta patnje? Ako je Jehova Bog sve´ ˇ mocan, pun ljubavi, mudar i pravedan, zasto u svijetu ˇ ima toliko mrznje i nepravde? Jesi li si ikada postavio ta pitanja? ˇ ˇ 3 Je li neispravno pitati se zasto Bog dopusta patnje? ´ Neke zabrinjava pomisao da bi postavljajuci takvo pitaˇ nje pokazali da nemaju dovoljno vjere ili da ne postuju ˇ ´ ´ ˇ Boga. Me utim, citajuci Bibliju vidjet ces da su vjerne, ˇ ˇ bogobojazne ljude mucila slicna pitanja. Naprimjer, 1, 2. Koje patnje danas poga aju ljude i koja si pitanja zbog toga mnogi postavljaju? ˇ ˇ ˇ 3, 4. (a) Sto pokazuje da nije neispravno pitati se zasto Bog dopusta ´ patnje? (b) Kako Jehova gleda na zlocu i patnje?

107

´ ˇ Jehova ce okoncati svu patnju

ˇ ˇ ˇ prorok Habakuk upitao je Jehovu: “Zasto pustas da viˇ ˇ ˇ ˇ dim zlo i zasto gledas nevolju? Zasto su pljacka i nasilje ˇ ˇ preda mnom, zasto nastaju prepirke i zasto izbijaju sva e?” (Habakuk 1:3).

4 Je li Jehova prekorio vjernog proroka Habakuka zaˇ to sto je postavio ta pitanja? Nije. Umjesto toga, Bog je ˇ njegove iskrene rijeci uvrstio u nadahnuti biblijski zaˇ pis. Tako er mu je pomogao da bolje razumije citavu ´ ˇ ˇ situaciju i stekne vecu vjeru. Jehova isto zeli uciniti za ˇ tebe. Sjeti se da Biblija kaze da se on brine za tebe ´ (1. Petrova 5:7). Bog mrzi zlocu i patnje koje ona uzroˇ ˇ kuje daleko vise nego bilo koji covjek (Izaija 55:8, 9). ˇ Zasto onda u svijetu ima toliko patnje? ˇ ZASTO IMA TOLIKO PATNJE? ˇ 5 Ljudi razlicitih religija pitaju ˇ svoje vjerske vo e i ˇ ˇ ucitelje zasto ima toliko patnje. Cesto dobiju odgovor ˇ da je patnja Bozja volja i da je on davno prije odredio ˇ 5. Koje se razloge ponekad navodi kao objasnjenje za ljudske patnje, ˇ ˇ no sto Biblija uci?

108

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ´ ˇ ´ ˇ sve sto ce se dogoditi, ukljucujuci i tragicne doga aje. ˇ ˇ Mnogima je receno da su Bozji putevi tajna ili da on uzˇ rokuje smrt ljudi — cak i djece — kako bi bili s njim na ˇ nebu. No kao sto si saznao, Jehova Bog nikada ne uzroˇ kuje zlo. Biblija kaze: “Daleko od toga da bi pravi Bog ˇ ´ zlo cinio, da bi Svemoguci nepravedno postupao!” (Job 34:10). ˇ ˇ 6 Znasˇ li zasto ljudi grijese kad okrivljuju Boga za sve ˇ patnje u svijetu? U mnogo slucajeva oni krive Svemo´ guceg Boga jer misle da je on pravi vladar ovog svijeta. ˇ ˇ Oni ne znaju jednostavnu, ali vaznu istinu koju uci Bi´ blija. Nju si saznao u trecem poglavlju ove knjige. Pravi vladar ovog svijeta je Sotona Ðavo. ˇ ˇ ´ 7 Biblija jasno kaze: “Cijeli je svijet pod vlascu Zloga” ˇ (1. Ivanova 5:19). Kad malo bolje razmislis o tome, zar ˇ ˇ ˇ ti to ne zvuci logicno? Ovaj svijet odrazava osobnost nevidljivog duhovnog stvorenja koje “zavodi sav svijet” ˇ (Otkrivenje 12:9). Sotona je pun mrznje, prijevare i okrutnosti. Zato je i svijet koji je pod njegovim utjecaˇ jem pun mrznje, prijevare i okrutnosti. To je jedan od ˇ razloga zasto ima toliko patnji. ˇ 8 Daljnji razlog zasto ima toliko patnji saznali smo u ´ ˇ trecem poglavlju, gdje smo naucili da su ljudi postali ˇ ˇ nesavrseni i gresni prilikom pobune u edenskom vrtu. ˇ Gresni ljudi bore se za vlast, a to vodi do ratova, ugnjetavanja i patnji (Propovjednik 4:1; 8:9). “Vrijeme nevoˇ ˇ lje i nepredvi eni doga aji” jos su jedan razlog zasto ˇ ima toliko patnji. (Procitaj Propovjednika 9:11.) U sviˇ ˇ 6. Zasto mnogi ljudi grijese kad okrivljuju Boga za patnje u svijetu? ˇ 7, 8. (a) Kako svijet odrazava osobnost svog vladara? (b) Kako nesaˇ vrsenost ljudi te “vrijeme nevolje i nepredvi eni doga aji” vode do patnji?

ˇ ˇ Zasto Bog dopusta patnje?

109

ˇ jetu koji Jehova ne vodi niti ga stiti ljudi pate jer se ˇ mozda na u na krivom mjestu u krivo vrijeme. ˇ 9 Utjesno je znati da Bog ne uzrokuje patnje. On nije ˇ ˇ odgovoran za ratove, zlocin, ugnjetavanje, pa cak ni za prirodne katastrofe zbog kojih ljudi pate. Pa ipak, trebaˇ ˇ mo saznati zasto Jehova dopusta svu tu patnju. Ako je ´ ˇ ´ ˇ ˇ Svemoguc, znaci da ima moc okoncati je. Zasto onda to ˇ ne ucini? Bog pun ljubavi kojeg upoznajemo sigurno ima dobar razlog za to (1. Ivanova 4:8). ˇ VAZNO SPORNO PITANJE ˇ ˇ 10 Da bismo saznali zasto Bog dopusta patnje, trebaˇ mo se vratiti u vrijeme kada su one zapocele. Sotona je ˇ naveo Adama i Evu na to da budu neposlusni Jehovi i ˇ tada se otvorilo jedno vaznoˇ sporno pitanje. Sotona ni´ je osporio Jehovinu moc. Cak i on zna da Jehova ima ˇ ´ neogranicenu moc. Umjesto toga, osporio je Jehovino ˇ pravo vladanja. Kad je Jehovu Boga prikazao kao lasca ´ koji uskracuje dobro svojim podanicima, Sotona ga je ˇ ˇ ˇ optuzio da je los vladar. (Procitaj 1. Mojsijevu 3:2-5.) ´ ´ ˇ Time je htio reci da ce ljudima biti bolje bez Bozje vlasti. To je bio napad na Jehovino pravo vladanja.

11 Adam i Eva pobunili su se protiv Jehove. U neku ˇ ruku, rekli su: “Ne trebamo Jehovu za Vladara. Mozeˇ ˇ ˇ mo sami odlucivati sto je ispravno, a sto neispravno.” ´ ˇ ´ ˇ Kako ce Jehova rijesiti taj problem? Kako ce nauciti sva razumom obdarena stvorenja da ti buntovnici nisu u ˇ pravu i da je njegov nacin postupanja doista najbolji? ˇ ˇ ˇ 9. Zasto mozemo biti sigurni da Jehova ima dobar razlog zasto doˇ pusta patnje? ˇ 10. Sto je Sotona osporio, i kako? ˇ ˇ 11. Zasto Jehova naprosto nije unistio buntovnike u Edenu?

ˇ ˇ Zna li ucenik bolje od ucitelja?

´ ˇ ´ ˇ Neki ce mozda reci da je Bog naprosto trebao unistiti te ˇ ˇ ´ buntovnike i sve poceti ispocetka. No Jehova je vec bio rekao koji je njegov naum, naime da se Zemlja napuni ´ ˇ potomcima Adama i Eve koji ce na njoj zivjeti u raju (1. Mojsijeva 1:28). Jehova uvijek ispuni svoje naume ˇ (Izaija 55:10, 11). Osim toga, da je unistio buntovnike u Edenu, ne bi se odgovorilo na sporno pitanje o tome ima li Jehova pravo biti vladar nad svime. ˇ ˇ 12 Obrati paznju na jedan primjer. Zamisli da ucitelj ˇ ˇ ˇ pokazuje ucenicima kako rijesiti neki tezak zadatak. Jeˇ ˇ dan pametan, ali buntovan ucenik tvrdi da ga ucitelj kriˇ ˇ vo rjesava. Da bi dokazao da ucitelj nije sposoban, taj ˇ ˇ buntovnik tvrdi da on zna puno bolji nacin kako rijesiˇ ti zadatak.ˇ Neki ucenici misle da je u pravu, pa se i oni ´ ˇ ˇ pobune. Sto ce ucitelj uciniti? Ako ih izbaci iz razreda, ´ ˇ ´ kako ce to djelovati na ostale ucenike? Zar nece povjeroˇ 12, 13. Navedi primjer koji pokazuje zasto je Jehova Bog dozvolio Sotoni da bude vladar ovog svijeta i dopustio ljudima da vladaju jedni nad drugima.

ˇ ˇ Zasto Bog dopusta patnje?

111

ˇ vati da taj ucenik i oni koji su stali na njegovu stranu ˇ imaju pravo? Svi drugi ucenici u razredu mogli bi izguˇ ˇ ´ ´ biti postovanje prema ucitelju, misleci da se boji kako ce ˇ ˇ se dokazati da je u krivu. No sto ako ucitelj dozvoli bunˇ ˇ tovniku da pokaze razredu kako bi on rijesio zadatak? ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 13 Jehova je ucinio nesto slicno sto i taj ucitelj.

Sjeti se ˇ da buntovnici u Edenu nisu jedini koji su bili ukljuceni u cijeli doga aj. Sve su to promatrali i milijuni an eˇ la (Job 38:7; Danijel 7:10). Nacin na koji bi Jehova reagirao na pobunu uvelike bi utjecao na sve te an ele, a na ˇ koncu i na sva ostala razumom obdarena stvoreˇ nja. Sto je Jehova uradio? Dozvolio je Sotoni da pokaze kako bi on vladao nad ljudima. Bog je tako er dozvolio ljudima da vladaju jedni nad drugima pod Sotoninim utjecajem. ˇ ˇ ˇ 14 Ucitelj iz naseg primjera zna da buntovnik i ucenici koji su na njegovoj strani nisu u pravu. No on tako´ ˇ ˇ er zna da ce, ako im pruzi priliku da pokusaju dokazati svoje tvrdnje, cijeli razred od toga imati koristi. Kad ˇ ´ buntovnici ne uspiju, svi iskreni ucenici uvjerit ce se da ˇ ˇ jedino ucitelj zna najbolje voditi razred. Ako ucitelj nakon toga izbaci iz razreda svakoga tko se pobuni, ra´ ˇ ˇ ˇ ´ zumjet ce zasto to cini. Slicno tome, Jehova zna da ce svim iskrenim ljudima i an elima koristiti kad vide da Sotona i njegovi buntovnici nisu u pravu te da ljudi ne mogu vladati jedni nad drugima. Poput proroka Je´ ´ ˇ remije, uvjerit ce se u sljedecu vaznu istinu: “Dobro ˇ znam, Jehova, da put covjeka zemaljskog nije u njegoˇ ˇ voj vlasti. Covjek koji hoda ne moze upravljati koracima svojim” (Jeremija 10:23). ˇ ˇ 14. Zasto je dobro sto je Jehova dopustio ljudima da vladaju jedni nad drugima?

112

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ZASTO TAKO DUGO? ˇ 15 No zasto je Jehova dozvolio da patnje traju tako ˇ ˇ ˇ ˇ dugo? Zasto ne sprijeci lose stvari? Obrati paznju na ˇ ˇ dvije stvari koje ucitelj iz nase usporedbe nije uradio. ˇ ˇ Kao prvo, nije sprijecio buntovnog ucenika da objasni ˇ ˇ svoje rjesenje. Kao drugo, ucitelj nije pomogao bunˇ ˇ ˇ tovniku u iznosenju obrazlozenja. Slicno tome, Jehoˇ ˇ va nije ucinio dvije stvari. Prvo, nije sprijecio Sotonu i ˇ ˇ njegove pristase da pokusaju dokazati da su u pravu. ´ No za to je trebalo vremena. Kroz nekoliko tisuca godina ljudske povijesti ljudi su isprobali svaki oblik vlasti. Postigli su odre eni napredak u znanosti i na druˇ ˇ ˇ gim podrucjima, ali nepravde, siromastva, zlocina i ˇ ratova sve je vise. Sada imamo dokaz da je ljudska vlast ˇ neuspjesna.

16 Drugo, Jehova nije pomogao Sotoni da vlada ovim ˇ ˇ ˇ svijetom. Naprimjer, da je Bog sprijecio stravicne zlocine, zar ne bi u neku ruku potvrdio da su buntovnici u ˇ pravu? Zar ne bi naveo ljude da pomisle da mozda ipak ˇ mogu vladati sami nad sobom bez losih posljedica? Da ˇ je Jehova tako postupio, sudjelovao bi u lazi. Me utim, ´ “nije moguce da bi Bog lagao” (Hebrejima 6:18). ˇ ˇ 17 No sto je sa svim losim posljedicama duge pobune protiv Boga? Trebamo imati na umu da je Jehova sve´ ˇ ´ ˇ moguci Bog. Stoga on moze i hoce okoncati ljudske ˇ ´ ˇ ˇ patnje. Kao sto smo vec saznali, nas se planet vise ne´ ˇ ´ ce unistavati, nego ce Zemlja biti pretvorena u raj. Po´ ´ sljedice grijeha nestat ce zahvaljujuci vjeri u Isusovu ˇ 15, 16. (a) Zasto je Jehova dozvolio da patnje traju tako dugo? (b) Zaˇ ˇ ˇ ˇ ˇ sto Jehova nije sprijecio stravicne zlocine i slicne patnje? ˇ ´ ˇ ˇ 17, 18. Sto ce Jehova uciniti s obzirom na lose posljedice do kojih je ˇ doslo zbog vladanja ljudi i Sotoninog utjecaja?

ˇ ˇ Zasto Bog dopusta patnje?

113

ˇ ´ ´ ˇ otkupnu zrtvu, a zahvaljujuci uskrsnucu smrt vise ne´ ´ ˇ ˇ ce zadavati bol. Bog ce na taj nacin preko Isusa unisti´ ˇ ti “djela Ðavlova” (1. Ivanova 3:8). Jehova ce sve to uciˇ ˇ niti u pravo vrijeme. Mozemo biti sretni sto to nije ˇ ´ ranije ucinio jer nam je njegovo strpljenje omogucilo ˇ ˇ da saznamo istinu i sluzimo mu. (Procitaj 2. Petrovu ˇ ´ 3:9, 10.) U me uvremenu, Bog trazi osobe koje ce mu ˇ ˇ iskreno sluziti i pomaze im da podnesu sve patnje koje ˇ mogu dozivjeti u ovom nemirnom svijetu (Ivan 4:23; ´ 1. Korincanima 10:13). ˇ 18 Neki se mozda pitaju: Je li se sva ova patnja mogla ´ ´ izbjeci da je Bog stvorio Adama i Evu tako da se uopce nisu mogli pobuniti? Da bi dobio odgovor na to pitanje, sjeti se dragocjenog dara koji ti je Jehova dao. ´ ˇ ˇ KAKO CES KORISTITI BOZJI DAR? ˇ 19 Kao sto smo rekli u petom poglavlju, ljudi su stvo´ ˇ reni sa slobodnom voljom. Shvacas li koliko je dragoˇ cjen taj dar? Bog je stvorio bezbroj zivotinja i one su prvenstveno vo ene instinktom (Mudre izˇ reke 30:24). Covjek je napravio robote koˇ ji mogu izvrsiti svaku zapovijed. Da li bismo bili sretni da nas je Bog tako stvoˇ rio? Ne bismo. Drago nam je sto sami ˇ mozemo donositi odluke o tome kak´ ˇ ´ ve cemo osobe postati, cemu cemo 19. Koji nam je dragocjeni dar dao Jeˇ hova, i zasto ga trebamo cijeniti?

´ ´ Bog ce ti pomoci ˇ da podneses patnje

114

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ´ ˇ posvetiti zivot, s kim cemo se sprijateljiti i slicno. Mi volimo imati odre enu mjeru slobode, a Bog nam je upravo to dao. ˇ ˇ 20 Jehova ne zeli da mu sluzimo pod prisilom (2. Ko´ ´ rin ˇ canima 9:7). Prikazat ˇ cemo to jednimˇ primjerom: Sto bi roditelju bilo draze — da dijete kaze da ga voli ˇ ˇ ˇ zato sto mu je to netko drugi rekao da kaze ili zato sto ´ ˇ ´ to stvarno osjeca? Dakle, vazno je upitati se: Kako cu ja koristiti slobodnu volju koju mi je Jehova dao? Sotona, Adam i Eva slobodnu su volju iskoristili ˇ na´ najgori ´ ˇ ˇ ˇ moguci nacin. Odbacili su Jehovu Boga. Sto ces ti uciniti?

21 Imasˇ priliku divan dar, slobodnu volju, koristiti na ˇ ˇ ˇ ˇ najbolji nacin. Mozes se pridruziti milijunima koji su ˇ ˇ odlucili sluziti Jehovi. Oni raduju Boga jer dokazuju da ˇ je Sotona lazac i katastrofalan vladar (Mudre izreke ˇ ˇ ˇ ˇ 27:11). I ti to mozes ako u zivotu krenes pravim putem. ´ ´ O tome ce govoriti sljedece poglavlje. ˇ ˇ 20, 21. Kako mozemo na najbolji nacin koristiti dar slobodne volje, ˇ ˇ i zasto bismo to trebali ciniti?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ Bog ne uzrokuje lose stanje u svijetu (Job 34:10) ˇ Kad je Sotona Jehovu Boga prikazao kao ˇ lasca i tvrdio da svojim podanicima uskra´ ˇ cuje nesto dobro, doveo je u pitanje njegovo pravo vladanja (1. Mojsijeva 3:2-5) ´ ˇ Jehova ce putem svog Sina, Vladara Mesiˇ janskog Kraljevstva, okoncati svu ljudsku patnju (1. Ivanova 3:8)

DVANAESTO POGLAVLJE

ˇ ˇ Zivjeti na nacin koji je ugodan Bogu ˇ ˇ ˇ Kako mozes postati Bozji prijatelj? ˇ Kako si ukljucen u sporno pitanje koje je Sotona pokrenuo?

Koje postupke Jehova ne odobrava? ˇ ˇ ˇ ˇ Kako mozes zivjeti na nacin koji je ugodan Bogu?

KAKVU bi osobu izabrao za prijatelja? Najvjerojatnije ˇ ˇ nekoga tko ima slicna gledista, interese i vrijednosti kao i ti. Isto tako, privukla bi te osoba s lijepim osobinama, ˇ ˇ kao sto su postenje i dobrota.

2 Bog je tokom povijesti izabrao neke osobe za svoje bliske prijatelje. Naprimjer, Jehova je Abrahama nazvao ˇ svojim prijateljem. (Procitaj Izaiju 41:8; Jakova 2:23.) ˇ Za Davida je rekao da je covjek po njegovom srcu jer je bio osoba kakvu voli (Djela apostolska 13:22). A prorok ˇ Danijel bio je “miljenik Bozji” (Danijel 9:23). ˇ 3 Zasto je Jehova Abrahama, Davida i Danijela smaˇ trao svojim prijateljima? Abrahamu je rekao: “Poslusao [si] glas moj” (1. Mojsijeva 22:18). Prema tome, Jehova ˇ ˇ ˇ se priblizava poniznim osobama koje cine ono sto on ˇ ˇ trazi od njih. “Slusajte glas moj”, rekao je Izraelcima, “pa ´ ˇ ´ cu ja biti Bog vas, a vi cete biti narod moj!” (Jeremija 1, 2. Spomeni neke osobe koje je Jehova smatrao svojim bliskim prijateljima. ˇ 3. Zasto Jehova neke osobe izabire za svoje prijatelje?

116

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ˇ 7:23). Ako si poslusan Jehovi, i ti mozes biti njegov prijatelj! ˇ JEHOVA JACA SVOJE PRIJATELJE ˇ ˇ ˇ ˇ 4 Razmisli sto znaci biti Bozji prijatelj. Biblija kaze da ˇ ˇ ˇ ´ Jehova trazi prilike “da pokaze snagu svoju stiteci one kojima je srce potpuno odano njemu” (2. Ljetopisa ˇ 16:9). Kako Jehova na nama moze pokazati svoju snagu? ˇ ˇ Jedan nacin spomenut je u Psalmu 32:8, gdje on kaze: ´ ˇ ˇ ´ “Razboritim cu te uciniti i poucit cu te putu kojim treˇ ´ ´ bas ici. Savjetovat cu te, oko je moje na tebi.” ´ ˇ 5 Doista dirljiv opis Jehovine brige! On ce ti pruzati ˇ ´ ˇ potrebno vodstvo i cuvat ce te dok postupas u skladu ˇ ´ ˇ ˇ s njim. On ti zeli pomoci da podneses kusnje i ispite vjeˇ ˇ ˇ re. (Procitaj Psalam 55:22.) Stoga ako Jehovi sluzis potˇ ˇ ˇ puno odanog srca, mozes biti uvjeren u isto sto i psalmist koji je rekao: “Jehovu stalno imam pred sobom. On ´ mi je zdesna, stoga necu posrnuti” (Psalam 16:8; 63:8). ˇ ´ ˇ ˇ ˇ Da, Jehova ti moze pomoci da zivis na nacin koji mu je ˇ ˇ ˇ ugodan. No kao sto znas, postoji jedan Bozji neprijatelj ˇ ˇ koji te zeli sprijeciti u tome. ˇ SOTONINE OPTUZBE 6 U jedanaestom poglavlju ove knjige saznali smo kaˇ ko je Sotona Ðavo osporio Bozje pravo vladanja. Optuˇ ˇ zio je Jehovu Boga da laze i tvrdio je da je nepravedan jer ˇ ˇ Adamu i Evi nije dopustio da sami odlucuju sto je ispravˇ ˇ ˇ no, a sto neispravno. Nakon sto su Adam i Eva sagrijesiˇ li te Zemlju poceli puniti svojim potomcima, Sotona je doveo u pitanje poticaje svih ljudi. Tvrdio je da ljudi ne ˇ ˇ ´ sluze Bogu zato sto ga vole te je rekao da ce, ako mu se ˇ ´ 4, 5. Kako Jehova pokazuje svoju snagu stiteci svoj narod? ˇ ˇ 6. Za sto je Sotona optuzio ljude?

ˇ ˇ Zivjeti na nacin koji je ugodan Bogu

117

ˇ dozvoli, svakoga odvratiti od Boga. Izvjestaj o Jobu pokazuje da je Sotona vjerovao u to. Tko je bio Job i kako je ˇ ˇ ukljucen u Sotonine optuzbe? ˇ ˇ 7 Job je zivio prije oko 3 600 godina. Bio je dobar covjek i Jehova je ˇ za njega rekao: “Nema na zemlji nikoga ˇ ˇ kao sto je on. Covjek je to cestit i pravedan, koji se boji ˇ ˇ Boga i kloni se zla” (Job 1:8). Job je bio covjek po Bozjoj volji. ˇ 8 Sotona je doveo u pitanje Jobove poticaje u sluzenju Bogu. Ðavo je rekao Jehovi: “Nisi li ti ogradio [Joba] ´ ˇ i kucu njegovu i sve sto ima svuda unaokolo? Djelo ruˇ ku njegovih blagoslovio si i stoka se njegova namnozila ˇ po zemlji. Nego, pruzi, molim te, ruku svoju i dirni u sve ˇ ´ sto ima, pa vidi nece li te prokleti u lice!” (Job 1:10, 11). ˇ ˇ 9 Sotona je time tvrdio da Job sluzi Bogu samo zato sto ´ od njega ima koristi. Ðavo je tako er tvrdio da ce Job, ako ˇ se na e u kusnjama, ostaviti Boga. Kako je Jehova reagiˇ ´ rao na Sotonine optuzbe? Buduci da su u pitanju bili Joˇ bovi poticaji, Jehova je dozvolio Sotoni da ga iskusa. Tako se jasno moglo vidjeti da li Job ljubi Boga ili ga ne ljubi. ˇ JOB JE ISKUSAN ˇ ˇ 10 Sotona je uskoro iskusao Joba na razne nacine. Neke ˇ su mu zivotinje bile ukradene, a neke ubijene. Ubijena ´ je i vecina njegovih slugu. To je Jobu stvorilo ekonomˇ ´ ˇ ske poteskoce. Potom je dozivio veliku tragediju kad mu ˇ je u oluji poginulo desetero djece. Me utim, unatoc tim ˇ ˇ uzasnim doga ajima, “Job nije sagrijesio niti je rekao ˇ ˇ ista lose o Bogu” (Job 1:22). ˇ 7, 8. (a) Po cemu se Job isticao me u ljudima svog vremena? (b) Kako je Sotona doveo u pitanje Jobove poticaje? ˇ ˇ 9. Kako je Jehova reagirao na Sotonine optuzbe, i zasto? ˇ ˇ 10. Koje su kusnje snasle Joba i kako je on reagirao?

Job je bio nagra en zbog svoje vjernosti

ˇ ˇ Zivjeti na nacin koji je ugodan Bogu

119

´ 11 Sotona nije odustao. Mora da je mislio kako ce se Job, iako je podnio gubitak imovine, slugu i djece, okrenuti protiv Boga ako se razboli. Jehova je dopustio Sotoˇ ˇ ni da Jobu uzrokuje groznu, mucnu bolest. No Job cak ˇ ˇ ni tada nije izgubio vjeru u Boga. Bas naprotiv, odlucno ˇ ´ ˇ je rekao: “Dokle god disem, necu odstupiti od neporocnosti svoje!” (Job 27:5).

12 Job nije znao da Sotona uzrokuje njegove nevolje. ´ Buduci da nije bio upoznat s tim da Ðavo dovodi u pitanje Jehovino pravo vladanja, Job se pobojao da mu Bog ˇ stvara te probleme (Job 6:4; 16:11-14). Unatoc tome, osˇ ˇ tao je vjeran Jehovi. A Sotonina optuzba da Job sluzi ˇ ˇ Bogu iz sebicnih razloga pokazala se pogresnom jer je Job ostao vjeran! ´ ˇ 13 Jobova vjernost omogucila je Jehovi da pruzi snaˇ ˇ zan odgovor na Sotoninu uvredljivu optuzbu. Job je uistinu bio Jehovin prijatelj, a Bog ga je nagradio zbog njegove vjernosti (Job 42:12-17). ˇ KAKO SI TI UKLJUCEN ´ 14 Sporno pitanje o tome hoce li ljudi ostati vjerni Bogu, koje je Sotona otvorio, nije se ticalo samo Joba. I ti ˇ si u njega ukljucen. To jasno pokazuju Mudre izreke ˇ ˇ 27:11, gdje Jehovina Rijec kaze: “Budi mudar, sine moj, i obraduj mi srce, da mogu odgovoriti onome koji mi se ˇ ruga.” Ove rijeci, napisane stotinama godina nakon Jobove smrti, otkrivaju da se Sotona i tada izrugivao Bogu ˇ i dovodio u pitanje poticaje njegovih slugu. Kad zivimo ˇ ˇ ˇ 11. (a) Na koji je jos nacin Sotona iskusao Joba i kako je Jehova reˇ agirao? (b) Kako je Job reagirao na svoju mucnu bolest?

12. Kako je Job dokazao da Ðavo nije u pravu? ˇ 13. Do cega je dovela Jobova vjernost Bogu? ˇ ˇ ´ ˇ ˇ 14, 15. Zasto mozemo reci da se Sotonina optuzba protiv Joba tice svih ljudi?

120

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ na nacin koji je ugodan Jehovi, mi zapravo pomazemo ˇ ˇ da se odgovori na Sotonine lazne optuzbe i tako radujeˇ mo Bozje srce. Kako to djeluje na tebe? Zar ne bi bilo ˇ divno dati svoj doprinos tome da se pobije Ðavlove lazˇ ˇ ˇ ˇ ne optuzbe, cak i ako to zahtijeva da ucinis odre ene ˇ promjene u zivotu? ˇ ˇ 15 Zapazi da je Sotona rekao: “Sve sto covjek ima dat ´ ˇ ˇ ce za dusu svoju” (Job 2:4). Kad je rekao “covjek”, Sotoˇ ˇ na je jasno pokazao da se njegova optuzba ne tice samo ˇ ˇ Joba nego svih ljudi. To je jako vazna cinjenica. Sotona je doveo u pitanje i tvoju vjernost Bogu. On bi volio da ˇ ˇ ˇ budes neposlusan Bogu i napustis pravi put kad se pojaˇ ´ ˇ ve poteskoce. Kako bi to mogao pokusati ostvariti? ˇ 16 Kao sto smo rekli u desetom poglavlju, Sotona koriˇ sti razlicite metode kako bi ljude odvratio od Boga. S jedˇ ´ ˇ ne strane, on napada kao “ricuci lav i trazi koga da proˇ ˇ zdre” (1. Petrova 5:8). Dakle, Sotonin utjecaj moze se primijetiti kad se prijatelji, rodbina ili drugi protive tome ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ sto proucavas Bibliju i primjenjujes ono sto ucis1 (Ivan 15:19, 20). S druge strane, Sotona se “pretvara da je an´ ˇ eo svjetla” (2. Korincanima 11:14). Ðavo te moze na ˇ ˇ ˇ ˇ podmukle nacine pokusati zavesti i namamiti da zivis ˇ ˇ na nacin koji Bog ne odobrava. On se tako er moze poˇ ˇ sluziti obeshrabrenjem, mozda tako da u tebi stvori os´ jecaj da nisi u stanju ugoditi Bogu (Mudre izreke 24:10). ˇ ´ Bez obzira na to postupa li Sotona poput “ricuceg lava” ˇ 1 To ne znaci da onima koji ti se protive direktno upravlja Sotona.

No on je bog ovog svijeta i cijeli je svijet pod njegovom vlasti (2. Ko´ ˇ ˇ ´ rincanima 4:4; 1. Ivanova 5:19). Zato mozemo ocekivati da ljudi nece ˇ ˇ ´ odobravati to sto vodimo zivot koji je ugodan Bogu, a neki ce se i protiviti.

16. (a) Koje metode Sotona koristi kako bi ljude odvratio od Boga? ˇ (b) Kako Ðavo moze protiv tebe koristiti te metode?

ˇ ˇ Zivjeti na nacin koji je ugodan Bogu

121

ili poput “an ela svjetla”, njegova tvrdnja ostaje ista: On ˇ ´ ˇ ˇ ˇ ˇ kaze da ces prestati sluziti Bogu kad se na es u kusnjaˇ ˇ ma ili problemima. Kako mozes pobiti tu tvrdnju i doˇ ˇ kazati svoju vjernost Bogu kao sto je to i Job ucinio? ˇ SLUSATI JEHOVINE ZAPOVIJEDI ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 17 Na Sotonine optuzbe moze tako da zivis ˇ s odgovoriti ˇ ˇ na nacin koji je ugodan Bogu. Sto to ukljucuje? Biblija odgovara: “Ljubi Jehovu, Boga svojega, svim srcem svojim i ˇ svom dusom svojom i svom snagom svojom” (5. Mojsije´ ˇ va 6:5). Kako tvoja ljubav prema Bogu bude rasla, sve ces ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ vise zeljeti ciniti ono sto on trazi od tebe. Apostol Ivan je ˇ ˇ napisao: “Ljubiti Boga znaci drzati zapovijedi njegove.” ˇ ´ ˇ Budes li ljubio Jehovu svim svojim srcem, uvjerit ces se da ˇ “zapovijedi njegove nisu teske” (1. Ivanova 5:3). ˇ 18 Na sto se odnose Jehovine zapovijedi? Neke od njih odnose se na vladanje koje moramo izbjegavati. Naprimjer, pogledaj okvir na 122. stranici s naslovom “Kloni ˇ se onoga sto Jehova mrzi”. U njemu se spominje vladaˇ nje koje Biblija jasno osu uje. Mozda ti se na prvi pogled ˇ ˇ cini da u nekima od navedenih postupaka nema nista ˇ ˇ ˇ ˇ lose. No nakon sto procitas popratne biblijske retke i razˇ ´ ˇ mislis o njima, sigurno ces shvatiti koliko su mudri Jeˇ ˇ hovini zakoni. Promjene koje trebas uciniti mogu ti biti ´ ˇ ˇ najveci izazov s kojim si se ikad suocio. Pa ipak, budes li ˇ ˇ ´ ´ ˇ zivio onako kako Bog zeli, osjecat ces veliko zadovoljstvo ´ ˇ ˇ ˇ ˇ ´ i srecu (Izaija 48:17, 18). A to je nesto sto mozes postici.

Kako to znamo? ˇ ˇ ˇ ˇ 19 Jehova od nas nikada ne trazi vise nego sto mozeˇ ˇ mo uciniti. (Procitaj 5. Mojsijevu 30:11-14.) On zna ˇ ˇ 17. Koji je glavni razlog zasto trebamo slusati Jehovine zapovijedi?

18, 19. (a) Navedi neke Jehovine zapovijedi. (Vidi okvir na 122. straˇ ˇ nici.) (b) Kako znamo da Bog ne trazi previse od nas?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

122

ˇ ´ ˇ nase mogucnosti i ogranicenja bolje nego mi sami (Psaˇ lam 103:14). Osim toga, Jehova nam moze dati snagu da ˇ mu budemo poslusni. Apostol Pavao je napisao: “Bog je ´ ˇ ˇ ˇ vjeran i nece dopustiti da budete iskusani vise nego sto ˇ ´ ˇ mozete podnijeti, nego ce stvoriti izlaz kad do e iskuseˇ ˇ ´ nje, da mozete izdrzati” (1. Korincanima 10:13). Da bi ti ˇ ˇ ˇ pomogao da ustrajes, Jehova ti cak moze dati iznimnu ´ ˇ snagu (2. Korincanima 4:7). Nakon sto je podnio mnoˇ ´ ge kusnje, Pavao je s pravom mogao reci: “Sve mogu uz ´ pomoc onoga koji mi daje snagu” (Filipljanima 4:13). ˇ KLONI SE ONOGA STO JEHOVA MRZI Ubojstvo (2. Mojsijeva 20:13;

Nasilje (Psalam 11:5; Mudre

21:22, 23)

izreke 22:24, 25; Malahija 2:16; ´ Galacanima 5:20, 21)

Spolni nemoral (3. Mojsijeva 20:10, 13, 15, 16; Rimljanima ´ 1:24, 26, 27, 32; 1. Korincanima 6:9, 10)

Nepristojan govor

Spiritizam (5. Mojsijeva

Zloupotreba krvi

´ 18:9-13; 1. Korincanima ´ 10:21, 22; Galacanima 5:20, 21)

Idolopoklonstvo

´ (1. Korincanima 10:14) ´ Opijanje (1. Korincanima 5:11)

Kra a (3. Mojsijeva 6:2, 4; ˇ Efezanima 4:28)

Laganje (Mudre izreke

ˇ 6:16, 19; Kolosanima 3:9; Otkrivenje 22:15) ´ Pohlepa (1. Korincanima 5:11)

ˇ (3. Mojsijeva 19:16; Efezaniˇ ma 5:4; Kolosanima 3:8) (1. Mojsijeva 9:4; Djela apostolska 15:20, 28, 29)

Zanemarivanje obitelji (1. Timoteju 5:8)

Sudjelovanje u ratu ˇ ili politickim sukobima ovog svijeta (Izaija 2:4; Ivan 6:15; 17:16)

ˇ Koristenje duhana ili zloupotreba droge ´ (Marko 15:23; 2. Korincanima 7:1)

ˇ ˇ Zivjeti na nacin koji je ugodan Bogu

123

RAZVIJATI OSOBINE UGODNE BOGU ˇ ˇ Naravno, ugoditi Jehovi znaci vise nego samo kloniˇ ˇ ˇ ti se onoga sto on mrzi. Tako er trebas voljeti ono sto on ´ ˇ ˇ voli (Rimljanima 12:9). Zar se ne osjecas privucenim oniˇ ma koji dijele tvoja gledista, interese i vrijednosti? Isto je ˇ ˇ i s Jehovom. Zato nauci voljeti ono sto on voli. Neke od ˇ tih stvari navedene su u 15. psalmu, gdje citamo kakve ˇ osobe Bog smatra svojim prijateljima. (Procitaj Psalam 20

ˇ ˇ ˇ 20. Koje osobine ugodne Bogu trebas razvijati i zasto su one vazne?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

124

ˇ 15:1-5.) Jehovini prijatelji pokazuju ono sto Biblija naziva ˇ “plod duha”. U njega spadaju osobine kao sto su “ljubav, radost, mir, dugotrpljivost, dobrostivost, dobrota, vjera, ´ blagost, samosvladavanje” (Galacanima 5:22, 23). ˇ ˇ ´ ´ 21 Redovito citanje i proucavanje Biblije pomoci ce ti ˇ ˇ ˇ da razvijas osobine ugodne Bogu. Kad znas sto on zahtiˇ ˇ ˇ jeva, svoje misli mozes ˇ uskladiti s njegovim razmisljaˇ ˇ ˇ njem (Izaija 30:20, 21). Sto vise budes jacao svoju ljubav ´ ˇ ´ ˇ ˇ ˇ ˇ prema Jehovi, to ces imati vecu zelju da zivis na nacin koji je ugodan Bogu. ˇ ˇ 22 Potreban je trud da bi se zivjelo na nacin koji je ugoˇ ˇ ˇ dan Jehovi. Biblija promjenu necijeg nacina zivota uspoˇ re uje sa skidanjem stare osobnosti i oblacenjem nove ˇ (Kolosanima 3:9, 10). Pa ipak, psalmist je o Jehovinim ˇ zapovijedima napisao: “Tko ih se drzi, prima veliku na´ ˇ ˇ gradu” (Psalam 19:11). I ti ces se uvjeriti da zivot koji je ˇ ˇ ugodan Bogu donosi velik blagoslov. Budes li tako zivio, ´ ˇ ˇ pobit ces Sotonine optuzbe i obradovati Jehovino srce! ˇ ´ ´ ˇ 21. Sto ce ti pomoci da razvijas osobine ugodne Bogu? ˇ ´ ˇ ´ ˇ ˇ ˇ 22. Sto ces postici budes li zivio na nacin koji je ugodan Bogu?

ˇ ˇ ˇ ˇ

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ ˇ Ako si poslusan Bogu, mozes postati njegov prijatelj (Jakov 2:23) Sotona je doveo u pitanje vjernost svih ljudi (Job 1:8, 10, 11; 2:4; Mudre izreke 27:11) Moramo se kloniti postupaka koje Bog ´ ne odobrava (1. Korincanima 6:9, 10) ˇ Jehovi mozemo ugoditi tako da mrzimo ˇ ˇ ono sto on mrzi, a volimo ono sto on voli (Rimljanima 12:9)

TRINAESTO POGLAVLJE

ˇ ˇ ˇ Usvojiti Bozje glediste o zivotu ˇ Kako Bog gleda na zivot? ˇ Kako Bog gleda na pobacaj? ˇ ˇ Kako pokazujemo da postujemo zivot? ˇ “JEHOVA je uistinu Bog”, kaze prorok Jeremija. “On je ˇ Bog zivi” (Jeremija 10:10). Osim toga, Jehova Bog je ˇ ˇ Stvoritelj citavog zivog svijeta. Nebeska su mu stvorenja rekla: “Ti [si] sve stvorio i tvojom voljom sve postoji i stvoreno je” (Otkrivenje 4:11). U pjesmi hvale Bogu kralj ˇ David je rekao: “U tebe je izvor zivota” (Psalam 36:9). ˇ Prema tome, zivot je dar od Boga. ˇ ˇ ˇ 2 Jehova ujedno podrzava nas zivot (Djela apostolska 17:28). Daje nam hranu koju jedemo, vodu koju pijemo, ˇ ˇ ˇ zrak koji udisemo i tlo na kojem zivimo. (Procitaj Djeˇ la apostolska 14:15-17.) Jehova je to dao tako da mozeˇ ˇ ˇ mo uzivati u zivotu. No da bismo u potpunosti uzivali ˇ ˇ ˇ u zivotu, trebamo upoznati Bozje zakone i drzati ih se (Izaija 48:17, 18). ˇ ˇ POKAZIVATI POSTOVANJE PREMA ZIVOTU ˇ ˇ ˇ 3 Bog trazi od nas da postujemo zivot — kako svoj tako i tu i. Naprimjer, u vrijeme Adama i Eve njihov sin Kaˇ jin zestoko se razgnjevio na svog mla eg brata Abela. Jeˇ hova je upozorio Kajina da ga njegov gnjev moze navesti ˇ ˇ 1. Tko je stvorio citavi zivi svijet? ˇ ˇ ˇ 2. Kako Bog podrzava nas zivot?

3. Kako je Bog gledao na ubojstvo Abela?

ˇ ˇ POSTOVANJE PREMA ZIVOTU POKAZUJEMO

ˇ ˇ tako da ne oduzmemo zivot nero enom djetetu

ˇ tako da se oslobodimo ˇ necistih navika

ˇ tako da iskorijenimo iz srca svu ˇ mrznju prema drugima

ˇ ˇ ˇ Usvojiti Bozje glediste o zivotu

127

na ozbiljan grijeh. Kajin je zanemario to upozorenje. Napao je svog brata Abela i ubio ga (1. Mojsijeva 4:3-8). Jeˇ hova je kaznio Kajina zato sto je ubio svog brata (1. Mojsijeva 4:9-11). ´ 4 Tisucama godina nakon toga Jehova je Izraelcima ˇ dao zakone kako bi im pomogao da mu sluze na ispraˇ ´ van nacin. Buduci da ih je dao preko proroka Mojsija, ponekad ih se naziva Mojsijev zakon. U Mojsijevom zakonu izme u ostalog je stajalo: “Ne ubij!” (5. Mojsijeva 5:17). Izraelci su po tome mogli vidjeti da Bog cijeni ˇ ˇ ljudski zivot te da se mora cijeniti tu i zivot. ˇ ˇ 5 Sto je sa zivotom nero enog djeteta? Prema Mojsijevom zakonu bilo je neispravno skriviti smrt djeteta u ˇ ˇ ˇ majcinoj utrobi. Da, Jehovi je dragocjen cak i zivot neroˇ enog djeteta. (Procitaj 2. Mojsijevu 21:22, 23; Psalam ˇ ˇ 127:3.) To znaci da je neispravno napraviti pobacaj. ˇ ˇ ˇ 6 Postovati zivot tako er znaci imati ispravan stav preˇ ma drugim ljudima. Biblija kaze: “Tko god mrzi brata ˇ svojega ubojica je, a znate da ni u jednome ubojici vjecˇ ˇ ni zivot ne ostaje” (1. Ivanova 3:15). Ako zelimo dobiti ˇ ˇ ˇ vjecni zivot, iz srca trebamo iskorijeniti svu mrznju preˇ ma drugima jer ona cesto vodi do nasilja (1. Ivanova ˇ ˇ 3:11, 12). Vazno je da naucimo voljeti jedni druge. ˇ ˇ 7 A sto je s pokazivanjem postovanja prema vlastitom ˇ ˇ zivotu? Prirodno je da ljudi ne zele umrijeti, no neki ˇ ˇ zbog uzitaka ipak stavljaju zivot na kocku. Naprimjer, ˇ ˇ mnogi puse ili se drogiraju. Ti su postupci stetni za 4. Kako je Bog u Mojsijevom zakonu pokazao koje je ispravno glediˇ ˇ ste o zivotu? ˇ 5. Kako trebamo gledati na pobacaj? ˇ 6. Zasto ne smijemo mrziti druge? ˇ ˇ 7. Navedi neke postupke kojima se pokazuje nepostovanje prema zivotu.

128

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ organizam, a cesto dovode do smrti. Osoba kojoj je to ˇ ˇ preslo u naviku zivot ne smatra svetim. Ti su postupci ˇ ˇ ˇ ˇ necisti u Bozjim ocima. (Procitaj Rimljanima 6:19; ´ ˇ 12:1; 2. Korincanima 7:1.) Da bismo sluzili Bogu na isˇ ˇ pravan nacin, moramo prestati pusiti i drogirati se. Iako ˇ ˇ ˇ ˇ to moze biti jako tesko, Jehova nam moze pruziti potreb´ ˇ nu pomoc. On cijeni trud koji ulazemo kako bismo se ˇ prema svom zivotu ophodili kao prema njegovom dragocjenom daru. ˇ ˇ ´ 8 Ako postujemo zivot, poduzet cemo potrebne mjere ´ ´ ˇ sigurnosti. Necemo biti nemarni niti cemo ugrozavati ˇ ´ zivot radi razonode ili uzbu enja. Izbjegavat cemo neˇ smotrenu voznju te nasilne ili opasne sportove (Psalam ˇ 11:5). Bozji Zakon za drevni Izrael glasio je: “Ako sagraˇ ´ ˇ dis novu kucu [s ravnim krovom], nacini i ogradu na ˇ ˇ ´ krovu, da ne navuces krivnju za krv na kucu svoju ako ˇ bi tko pao s nje” (5. Mojsijeva 22:8). U skladu s nacelom ˇ iz tog zakona, pobrini se da stepenice i slicni dijelovi ´ kuce budu sigurni kako se netko ne bi spotaknuo, pao ˇ ˇ ˇ i tesko se ozlijedio. Ako imas automobil, vodi racuna o njegovoj ispravnosti. Ne dozvoli da tvoj dom ili automobil budu izvor opasnosti za tebe ili druge. ˇ ˇ ˇ 9 Sto je sa zivotom zivotinja? I on je svet Stvoritelju. ˇ ´ Bog dozvoljava da se zivotinje ubije zbog jela i odjece ili ˇ da bi se ljudi zastitili od opasnosti (1. Mojsijeva 3:21; 9:3; 2. Mojsijeva 21:28). Me utim, nije ispravno okrutno poˇ stupati sa zivotinjama ili ih ubijati samo iz razonode. ˇ Time se pokazuje krajnje nepostovanje prema svetosti ˇ zivota (Mudre izreke 12:10). ˇ 8. Zasto trebamo poduzeti potrebne mjere sigurnosti? ´ ˇ ˇ ˇ 9. Kako cemo postupati sa zivotinjama ako postujemo zivot?

ˇ ˇ ˇ Usvojiti Bozje glediste o zivotu

129

ˇ POKAZIVATI POSTOVANJE PREMA KRVI ˇ 10 Nakon sto je Kajin ubio svog brata Abela, Jehova ˇ mu je rekao: “Krv brata tvojega vice sa zemlje k meni” ´ (1. Mojsijeva 4:10). Govoreci o Abelovoj krvi, Bog je zaˇ ˇ pravo govorio o njegovom zivotu. Kajin je oduzeo ziˇ vot Abelu i morao je biti kaznjen. Bilo je to kao da je ˇ ˇ Abelova krv, odnosno zivot, vikala k Jehovi i trazila da ˇ se zadovolji pravda. Povezanost izme u zivota i krvi ponovno je istaknuta nakon potopa u Noinim danima. ´ ´ ˇ Prije potopa ljudi su jeli samo voce, povrce, zitarice i ˇ orasaste plodove. Nakon potopa Jehova je Noi i njegoˇ ˇ ˇ vim sinovima rekao: “Sve sto se mice i zivi neka vam ˇ bude za hranu.” No Bog im je nesto zabranio: “Samo ˇ ˇ ne smijete jesti mesa s dusom njegovom [odnosno zivotom] — s krvi njegovom!” (1. Mojsijeva 1:29; 9:3, 4). ˇ ˇ Dakle, u Jehovinim ocima zivot i krv stvorenja usko su povezani. ˇ 11 Postovanje prema krvi pokazujemo tako da je ne jedemo. U Zakonu koji je dao Izraelcima Jehova je zapovjedio: “Svaki onaj od sinova Izraelovih (...) koji uhvati ˇ ˇ ˇ u lovu kakvu divljac ili pticu sto se moze jesti, neka joj prolije krv i zatrpa je zemljom. (...) Zato sam rekao sinovima Izraelovim: ‘Ne smijete jesti krvi ni od kojega tijeˇ la’” (3. Mojsijeva 17:13, 14). Bozja zapovijed da se ne jeˇ de zivotinjska krv, koja je najprije bila dana Noi oko 800 ˇ godina ranije, jos uvijek je bila na snazi. Jehovino glediˇ ˇ ste bilo je jasno: Njegovi sluge mogu jesti meso zivotinja, ali ne i njihovu krv. Nju moraju proliti na zemlju — ´ ˇ takoreci, zivot stvorenja vratiti Bogu. ˇ 10. Kako je Bog pokazao da su zivot i krv povezani?

11. Kakvu je upotrebu krvi Bog zabranio od Noinih dana?

130

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ´ Slicna zapovijed vrijedi i za krscane. Apostoli i drugi ˇ ˇ muzevi koji su pruzali vodstvo Isusovim sljedbenicima ´ ˇ u prvom stoljecu sastali su se da odluce koje zapovijedi ˇ ˇ ˇ ´ ˇ ˇ moraju drzati svi clanovi krscanske skupstine. Dosli su ´ ˇ ˇ do sljedeceg zakljucka: “Sveti duh i mi odlucili smo ne ˇ stavljati nikakvo dodatno breme na vas, osim ovoga sto ˇ ˇ ˇ je potrebno: uzdrzavati se od onoga sto je zrtvovano idoˇ lima, od krvi, od udavljenoga [pri cemu bi krv ostala u mesu] i od bluda” (Djela apostolska 15:28, 29; 21:25). ˇ Dakle, moramo se uzdrzavati od krvi. Za Boga je to jedˇ ˇ nako vazno koliko i to da ne cinimo idolopoklonstvo i spolni nemoral. ˇ ˇ 13 Da li zapovijed da se uzdrzavamo od krvi ukljucuje ´ transfuziju krvi? Da. Navest cemo jedan primjer: Zamisli ˇ ˇ ˇ ˇ da ti lijecnik kaze da se moras uzdrzavati od alkohola. Bi ˇ ˇ ˇ ˇ li to znacilo da ne smijes piti alkohol, ali da ga mozes unoˇ ˇ siti kroz vene? Naravno da ne bi! Slicno tome, uzdrzavati ˇ ˇ se od krvi znaci ne unositi je u tijelo na bilo koji nacin. ˇ ˇ Stoga zapovijed da se uzdrzavamo od krvi znaci da niko´ me necemo dozvoliti da nam da transfuziju krvi. ˇ ´ ˇ ´ 14 Sto ako je krsˇ canin tesko ozlije en ili treba ici na ˇ ˇ zahtjevnu operaciju? Pretpostavimo da lijecnici kazu da ´ ˇ ´ ˇ ce umrijeti ako ne primi krv. Naravno, krscanin ne zeli ˇ ˇ ˇ umrijeti. Da bi sacuvao Bozji dragocjeni dar, zivot, pri´ ˇ ˇ ˇ hvatit ce druge nacine lijecenja koji ne ukljucuju zloˇ ´ ˇ upotrebu krvi. Dakle, zatrazit ce takvo lijecenje ako je to ´ ˇ moguce i prihvatiti razlicite alternative transfuziji krvi.

12

´ 12. Koju je zapovijed o krvi dao sveti duh u prvom stoljecu, a vrijedi i danas? ˇ 13. Navedi primjer koji pokazuje da zapovijed o uzdrzavanju od krvi ˇ ukljucuje i transfuziju krvi. ˇ ´ ˇ ˇ 14, 15. Kako krscanin treba reagirati ako mu lijecnici kazu da mora ˇ primiti transfuziju krvi, i zasto?

ˇ ˇ ˇ Usvojiti Bozje glediste o zivotu

´ ˇ ´ ˇ ˇ Hoce li krscanin prekrsiti Bozji ˇ zakon samo da bi sada malo duze osˇ tao na zivotu? Isus je rekao: “Tko god ´ ˇ ´ hoce spasiti svoj zivot, izgubit ce ga, ˇ a tko god izgubi svoj zivot radi mene, ´ ´ ˇ naci ce ga” (Matej 16:25). Mi ne zeˇ limo umrijeti. No ako pokusavamo ˇ ˇ ˇ ´ ˇ spasiti sadasnji zivot krseci Bozji zakon, dolazimo u opasnost da izgubiˇ ˇ mo vjecni zivot. Stoga je mudro da se ˇ uzdamo u ispravnost Bozjeg zakona, ´ potpuno uvjereni da ce nas se, ako iz ˇ bilo kojeg razloga umremo, nas Daˇ vatelj Zivota sjetiti prilikom uskrsnu´ ˇ ca i vratiti nam dragocjeni dar, zivot (Ivan 5:28, 29; Hebrejima 11:6). ˇ ˇ 16 Danasnji vjerni Bozji sluge poˇ ˇ ˇ sve su odlucni uvazavati njegovu Kad bi ti lijecnik ˇ ˇ ˇ ˇ s uputu o krvi. Ne jedu nista u cemu rekao da se uzdrzava od alkohola, bi li ga ima krvi. Krv ne uzimaju ni u zdravunosio kroz vene? stvene svrhe.1 Uvjereni su da Bog, ˇ koji je stvorio krv, zna sto je za njih ˇ najbolje. Vjerujes li da zna? ˇ ˇ JEDINI ISPRAVAN NACIN KORISTENJA KRVI ˇ 17 Mojsijev zakon naglasio je jedini ispravan nacin koˇ ´ ristenja krvi. Govoreci drevnim Izraelcima o tome kako 15

ˇ ´ ´ ˇ 1 Vise informacija o alternativama transfuziji krvi pronaci ces na ˇ ˇ ˇ 13-17. stranici brosure Kako ti krv moze spasiti zivot?, koju su objavili Jehovini svjedoci. ˇ ˇ ˇ 16. Sto su Bozji sluge posve odlucni u vezi s krvi? ˇ 17. Koji je za Jehovu Boga bio jedini prihvatljivi nacin na koji se moglo koristiti krv u drevnom Izraelu?

132

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ga obozavati, Jehova je rekao: “Dusa tijela [je] u krvi i ja ˇ ˇ ˇ ´ ˇ ˇ sam vam je odredio za zrtvenik za ociscenje vasih dusa; ˇ ˇ ˇ ˇ ´ krv je ono sto vrsi ociscenje” (3. Mojsijeva 17:11). Kad su ˇ ˇ Izraelci sagrijesili, oprostenje su mogli dobiti ako su priˇ ˇ ˇ nijeli zivotinju i nesto njene krvi stavili na zrtvenik u ˇ ˇ svetom satoru ili kasnije u Bozjem hramu. Krv se moglo ˇ ˇ koristiti jedino u prinosenju tih zrtava. ´ 18 Pravi krsˇ cani nisu pod Mojsijevim zakonom i zato ˇ ˇ ˇ ne prinose zivotinjske zrtve niti imaju zrtvenik na koji bi stavljali njihovu krv (Hebrejima 10:1). Me utim, koriˇ ˇ stenje krvi na zrtveniku u vrijeme drevnog Izraela ukaˇ ˇ zivalo je na dragocjenu zrtvu Bozjeg Sina, Isusa Krista. ˇ Kao sto smo saznali u petom poglavlju ove knjige, Isus ˇ ˇ ˇ je kao covjek dao svoj zivot za nas tako sto je dozvolio ˇ ´ 18. Koje blagoslove mozemo iskusiti zahvaljujuci Isusovoj prolivenoj krvi? ˇ ˇ ˇ ˇ Kako mozes pokazati da cijenis zivot i krv?

ˇ ˇ ˇ Usvojiti Bozje glediste o zivotu

133

ˇ ˇ da se prolije njegova krv kao zrtva. Zatim je uzasao na nebo i jednom zauvijek ponudio vrijednost svoje prolivene krvi Bogu (Hebrejima 9:11, 12). Time nam je omo´ ˇ ˇ guceno oprostenje grijeha, a imamo priliku dobiti i vjecˇ ni zivot (Matej 20:28; Ivan 3:16). Koliko je samo ta krv ˇ vazna za nas! (1. Petrova 1:18, 19). Jedino vjerom u vriˇ jednost Isusove prolivene krvi mozemo dobiti spasenje.

19 Uistinu bismo trebali biti duboko zahvalni Jehovi ˇ Bogu na daru zivota koji nam je s ljubavlju dao! Zar nas to ne bi trebalo potaknuti da govorimo drugima da moˇ ˇ ˇ ˇ gu dobiti vjecni zivot ako pokazu vjeru u Isusovu zrtvu? ˇ Ukoliko nam je, kao i Bogu, stalo do zivota drugih ljudi, ´ ˇ tada cemo im o tome govoriti revno i s odusevljenjem. ˇ ˇ (Procitaj Ezekijela 3:17-21.) Ako marljivo izvrsimo ˇ taj ´ ´ ´ ˇ zadatak, moci cemo reci isto sto i apostol Pavao: “Cist [sam] od krvi sviju, jer nisam propustio u potpunosti ˇ objaviti vam naum Bozji” (Djela apostolska 20:26, 27). ˇ To sto govorimo ljudima o Bogu i njegovim naumima ˇ izvrstan je nacin na koji pokazujemo da u potpunosti ˇ cijenimo zivot i krv. ˇ ˇ ˇ 19. Sto svatko od nas mora ciniti da bi bio “cist od krvi sviju”?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI

ˇ ˇ Zivot je dar od Boga (Psalam 36:9; Otkrivenje 4:11) ˇ ˇ ˇ Neispravno je napraviti pobacaj jer je zivot ˇ ˇ nero enog djeteta dragocjen u Bozjim ocima (2. Mojsijeva 21:22, 23; Psalam 127:3) ˇ ˇ ˇ Postovanje prema zivotu pokazujemo tako da ˇ ga ne ugrozavamo i tako da ne jedemo krv (5. Mojsijeva 5:17; Djela apostolska 15:28, 29)

ˇ CETRNAESTO POGLAVLJE

ˇ ˇ Kako mozes imati ˇ sretan obiteljski zivot ˇ ˇ Sto znaci biti dobar suprug? ˇ ˇ Kako zena moze biti dobra supruga? ˇ ˇ Sto znaci biti dobar roditelj? ˇ ˇ Kako djeca mogu obiteljski zivot uciniti sretnim? ˇ ˇ JEHOVA BOG zeli da tvoj obiteljski zivot bude sretan. ˇ ˇ ˇ Njegova Rijec, Biblija, pruza smjernice za sve clanove ´ ˇ ˇ obitelji, govoreci sto Bog trazi od svakog od njih. Kad ˇ ˇ ´ ˇ clanovi obitelji ispunjavaju svoje uloge uvazavajuci Bozje savjete, ishod je divan. Isus je rekao: “Sretni su oni koˇ ˇ ˇ ˇ ji slusaju rijec Bozju i drze je!” (Luka 11:28). ´ ˇ 2 Obiteljska sreca ponajvise ovisi o tome da priznamo ˇ da je Jehova, kojeg je Isus nazvao nasim Ocem, osnovao obitelj (Matej 6:9). Svaka obitelj na Zemlji postoji zahva´ ˇ ˇ ljujuci nasem nebeskom Ocu — a on sigurno zna stoˇ je ˇ potrebno da bi obitelj bila sretna (Efezanima 3:14, 15). Sto ˇ ˇ Biblija uci o ulozi svakog clana obitelji?

BOG JE OSNOVAO OBITELJ Jehova je stvorio prvi ljudski par, Adama i Evu, i ˇ ˇ ˇ zdruzio ih kao muza i zenu. Smjestio ih je u divan rajski dom na Zemlji — edenski vrt — i rekao im da ra aju dje3

ˇ ˇ ˇ 1. Sto je kljuc sretnog obiteljskog zivota? ˇ ´ 2. O cemu ovisi hoce li obitelj biti sretna? ˇ 3. Sto Biblija govori o osnutku ljudske obitelji, i kako znamo da je to istina?

ˇ ˇ ˇ Kako mozes imati sretan obiteljski zivot

135

ˇ cu. “Ra ajte se i mnozite, napunite zemlju”, kazao je Jehova (1. Mojsijeva 1:26-28; 2:18, 21-24). To nije puka ˇ ˇ prica ili mit jer je Isus potvrdio da je istina ono sto ˇ ˇ Prva Mojsijeva kaze o osnutku obiteljskog zivota (Matej ˇ ˇ 19:4, 5). Iako se suocavamo s mnogo problema i zivot danas nije onakav kakvim ga je Bog zamislio, pogledajˇ mo zasto obitelji ipak mogu biti sretne. ˇ ˇ ´ 4 Svaki clan obitelji moze doprinijeti njenoj sreci ako ˇ ˇ oponasa Boga u pokazivanju ljubavi (Efezanima 5:1, 2). ˇ ˇ No kako mozemo oponasati Boga kad ga ne vidimo? ˇ ˇ O Jehovinim postupcima mozemo uciti od njegovog prvoro enog Sina kojeg je s neba poslao na Zemlju (Ivan 1:14, 18). Dok je bio na Zemlji, taj Sin, Isus Krist, ˇ oponasao je svog nebeskog Oca tako dobro da je vidjeti ˇ ˇ ˇ i cuti Isusa bilo isto sto i biti s Jehovom te ga cuti (Ivan ˇ ´ 14:9). Stoga uceci o ljubavi koju je Isus pokazao i oponaˇ ´ ˇ ˇ sajuci njegov primjer, svatko od nas moze obiteljski ziˇ vot uciniti sretnijim. ˇ UZOR ZA MUZEVE ˇ ˇ ˇ 5 Biblija kaze da muzevi sa zenama trebaju postupati ˇ ˇ isto kao Isus sa svojim ucenicima. Obrati paznju na ovu ˇ ˇ ˇ biblijsku uputu: “Muzevi, ljubite svoje zene, kao sto je ˇ i Krist ljubio skupstinu i sebe predao za nju (...). Tako i ˇ ˇ muzevi trebaju ljubiti svoje zene kao svoja tijela. Tko ljuˇ bi svoju zenu, samoga sebe ljubi. Jer nitko ne mrzi svoˇ je tijelo, nego ga hrani i njeguje, kao i Krist skupstinu” ˇ (Efezanima 5:23, 25-29). ˇ ´ ˇ 4. (a) Kako svaki clan obitelji doprinosi njenoj sreci? (b) Zasto je za ´ ˇ ˇ ˇ obiteljsku srecu toliko vazno proucavati Isusov zivot? ˇ ˇ 5, 6. (a) Kako jeˇ nacin na koji se Isus ophodi sa skupstinom primjer ˇ ˇ ˇ za muzeve? (b) Sto je potrebno ciniti da bi se dobilo oprostenje grijeha?

136

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ 6 Isusova ljubav prema skupstini, odnosno njegovim ˇ ˇ ˇ ucenicima, savrseni je primjer za muzeve. Isus im je “isˇ ´ ˇ kazivao (...) ljubav do kraja”, zrtvujuci svoj zivot za njih ˇ ˇ iako su bili nesavrseni (Ivan 13:1; 15:13). Slicno tome, ˇ ˇ ˇ muzeve se potice: “Ljubite svoje zene i nemojte se gnjeˇ ˇ ´ ˇ ´ viti na njih” (Kolosanima 3:19). Sto ce muzu pomoci da ˇ ˇ primjenjuje taj savjet, narocito ako njegova zena katkad ˇ postupi nepromisljeno? Trebao bi imati na umu da i on ˇ ˇ ˇ grijesi te razmisliti sto mora ciniti da bi mu Bog oprostio. ˇ ˇ ˇ A sto to mora ciniti? Mora oprastati onima koji su sagriˇ ˇ ˇ jesili njemu, a to znaci i svojoj zeni. Naravno, i ona tako ˇ ´ ˇ treba postupati. (Procitaj Mateja 6:12, 14, 15.) Shvacas ˇ ˇ ˇ li sada zasto neki kazu da je uspjesan brak zajednica dvoˇ je ljudi koji rado prastaju? ˇ 7 Muzevi trebaju uzeti u obzir i to da je Isus uvijek bio ˇ uvi avan prema svojim ucenicima. Nije zanemarivao ˇ ˇ njihova ogranicenja i fizicke potrebe. Naprimjer, kad su bili umorni, rekao je: “Po ite sa mnom na samotno mjeˇ sto i malo se odmorite!” (Marko 6:30-32). I zene zasluˇ ˇ zuju da se s njima ophodi pazljivo i uvi avno. Biblija ih ˇ opisuje kao “slabije posude”, a njihovim je muzevima ˇ ˇ ˇ ˇ zapovje eno da ih postuju. Zasto? Zato sto su i muzevi i ˇ ˇ ˇ zene nasljednici “nezasluzenog dara zivota” (1. Petrova ˇ 3:7). Muzevi trebaju upamtiti da to je li neka osoba Bogu dragocjena ovisi o njenoj vjernosti, a ne o tome je li ˇ ˇ muskarac ili zena (Psalam 101:6). ˇ ˇ ˇ 8 Biblija kaze da muz koji “ljubi svoju zenu, samoga ˇ ˇ ˇ ˇ sebe ljubi”. To je zato sto muz i zena “nisu vise dvoje, ˇ nego jedno tijelo”, kao sto je naglasio Isus (Matej 19:6). ˇ ˇ 7. Sto Isus nije zanemarivao i kakav je primjer time dao muzevima? ˇ ˇ ˇ 8. (a) Kako muz koji “ljubi svoju zenu, samoga sebe ljubi”? (b) Sto ˇ ˇ ˇ za muza i zenu znaci da su “jedno tijelo”?

ˇ ˇ ˇ Kako mozes imati sretan obiteljski zivot

137

ˇ Stoga u njihovom spolnom zivotu ne smije postojati netko drugi (Mudre izreke 5:15-21; Hebrejima 13:4). To´ ´ ˇ ˇ ga ce se moci pridrzavati ako su nesebicni i ako misle ˇ ´ na potrebe svog bracnog druga (1. Korincanima 7:3-5). ˇ Paznje je vrijedan podsjetnik: “Nitko ne mrzi svoje tijelo, ˇ ˇ nego ga hrani i njeguje.” Muz treba voljeti svoju zenu ´ kao sebe, ne zaboravljajuci da je odgovoran Isusu Krisˇ ˇ ´ tu koji je glava muzu (Efezanima 5:29; 1. Korincanima 11:3).

9 Apostol Pavao je govorio o ljubavi “kakvu ima Krist ´ Isus” (Filipljanima 1:8). Isusova ljubav ohrabrujuce je ˇ ˇ djelovala na druge i bila je privlacna zenama ˇkoje su poˇ ˇ stale njegovi ucenici (Ivan 20:1, 11-13, 16). Zene ceznu ˇ ˇ za srdacnom ljubavlju svojih muzeva. ˇ PRIMJER ZA ZENE 10 Obitelj je nalik organizaciji. Da bi dobro funkcioniˇ ˇ rala, netko je mora voditi. Cak se i Isus mora podloziti ˇ onome tko je njemu glava. Kristu je glava Bog, a zeni je ˇ ´ ˇ glava muskarac (1. Korincanima 11:3). Isusova podloznost Bogu dobar je primjer jer svi mi imamo nekoga ˇ kome moramo biti podlozni. ˇ ˇ ˇ ˇ 11 Nesavrseni muzevi grijese i cesto nisu idealne glave ˇ ˇ ˇ obitelji. Sto to treba znaciti za zenu? Ona ne bi smjela ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ omalovazavati ono sto njen muz cini niti pokusavati ˇ postati glava obitelji umjesto njega. Zena treba upamtiti da je pred Bogom tih i blag duh od velike vrijednoˇ ´ ´ sti (1. Petrova 3:4). S takvim duhom lakse ce moci, ˇ 9. O kojoj se Isusovoj osobini govori u Filipljanima 1:8 i zasto je muˇ ˇ zevi trebaju pokazivati svojim zenama? ˇ 10. Kako je Isus dao primjer zenama? ˇ ˇ 11. Kakav stav zena treba imati prema muzu, i kako njeno vladanje ˇ moze utjecati na njega?

138

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ˇ cak i u teskim okolnostima, pokazivati ˇ podloznost koju ˇ ˇ Bog trazi. Osim toga, Biblija kaze: “Zena neka duboko ˇ ˇ ˇ ˇ postuje svojega muza” (Efezanima 5:33). No sto ako on ˇ ˇ ne priznaje da je njemu Glava Krist? Biblija potice zene: ˇ ˇ “Budite podlozne svojim muzevima, da biste one koji ˇ ˇ ˇ ˇ nisu poslusni rijeci Bozjoj pridobile bez rijeci svojim vlaˇ ˇ ˇ danjem, kad vide vase cisto vladanje i duboko postovanje” (1. Petrova 3:1, 2).

12 Svejedno da li muzˇ dijeli vjerska uvjerenja svoje ˇ ˇ ˇ zene ili ne, ona ne pokazuje nepostovanje kad takticˇ no iznosi misljenje koje se razlikuje od njegovog. Njeˇ ˇ ˇ no misljenje moze biti ispravno, pa cijela obitelj moze ˇ ˇ imati korist ako je muz poslusa. Iako se Abraham nije ˇ ˇ ˇ ˇ slozio kad je njegova zena Sara predlozila prakticno rjeˇ senje jednog obiteljskog problema, Bog mu je rekao: ˇ ˇ “Poslusaj glas njezin.” (Procitaj 1. Mojsijevu 21:9-12.) ˇ ˇ Naravno, kad muz donese konacnu odluku koja se ˇ ˇ ˇ ne kosi s Bozjim zakonom, zena pokazuje podloznost ˇ ˇ tako da je podrzi (Djela apostolska 5:29; Efezanima 5:24). ˇ ˇ ˇ 13 Zena moze na brojne nacine ispunjavati svoju ulo´ ˇ gu brinuci se za obitelj. Naprimjer, Biblija potice supruˇ ge da “ljube svoje muzeve, da ljube svoju djecu, da buˇ ´ ˇ du razborite, cestite, uzorne kucanice, dobre, podlozne ˇ ˇ svojim muzevima” (Titu 2:4, 5). Zenu i majku koja ta´ ˇ ˇ ko postupa ostali ce clanovi obitelji voljeti i postovati. ˇ ´ (Procitaj Mudre izreke 31:10, 28.) Me utim, buduci ˇ da je brak zajednica nesavrsenih ljudi, neke iznimno ˇ teske situacije mogu dovesti do razdvajanja ili razvoda. ˇ ˇ ˇ ˇ 12. Zasto nije neispravno da zena s postovanjem izrazi svoje misljenje? ˇ ˇ ˇ 13. (a) Na sto se potice supruge u Titu 2:4, 5? (b) Sto Biblija govori o razdvajanju i razvodu?

ˇ Koji je dobar primjer Sara dala zenama?

ˇ Biblija dopusta razdvajanje u odre enim okolnostima. ´ Pa ipak, ne smije ga se olako shvacati jer Biblija savjeˇ ˇ ˇ tuje da “zena ne odlazi od muza (...) i da muz ne osˇ ´ tavlja zenu” (1. Korincanima 7:10, 11). Jedini biblijˇ ski temelj za razvod je preljub jednog od supruznika (Matej 19:9). ˇ SAVRSEN PRIMJER ZA RODITELJE ˇ 14 Isus je dao savrsen primjer roditeljima time kako se ˇ ˇ ophodio s djecom. Kad su drugi pokusali sprijeciti djecu da idu Isusu, on je rekao: “Pustite djecu neka dolaze k meni! Ne branite im!” Potom je “uzeo (...) djecu u naˇ ˇ ´ rucje i blagoslivljao ih, polazuci ruke na njih” (Marko ´ 10:13-16). Buduci da je Isus odvojio vrijeme za djecu, zar ˇ ´ i ti ne bi trebao uciniti isto za svoje sinove i kceri? Djeci ˇ nije dovoljno posvetiti tek nesto malo vremena. Ona treˇ ˇ baju puno vremena. Trebas odvojiti vrijeme da ih poucaˇ ˇ vas, jer je to Jehova zapovjedio roditeljima. (Procitaj 5. Mojsijevu 6:4-9.) ˇ 14. Kako se Isus ophodio s djecom, i sto djeca trebaju od roditelja?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

140

ˇ ˇ Sto ovaj svijet postaje gori, to djeca sve vise trebaju ˇ ˇ ˇ roditelje da ih stite od ljudi koji im zele nauditi, kao sto ˇ ˇ su osobe koje ih zele seksualno iskoristavati. Zapazi kako ˇ ˇ je Isus zastitio svoje ucenike koje je od milja nazvao “djeˇ ´ ˇ cice”. Kad je bio uhvacen prije nego sto je ubijen, pomogao im je da se spase (Ivan 13:33; 18:7-9). Kao roditelj, ˇ ˇ moras budno pratiti pokusava li Ðavo nauditi tvojoj djeˇ ci. Moras ih upozoravati na to1 (1. Petrova 5:8). Njihova 15

ˇ 1 Korisni savjeti o tome kako zastititi djecu nalaze se u 32. poglavˇ ˇ lju knjige Uci od Velikog Ucitelja, koju su objavili Jehovini svjedoci. ˇ 15. Kako roditelji mogu stititi djecu?

ˇ ˇ Sto roditelji uce iz Isusovog opho enja s djecom?

ˇ ˇ ˇ Kako mozes imati sretan obiteljski zivot

141

ˇ fizicka, duhovna i moralna sigurnost nikada prije nije ˇ bila toliko ugrozena. ´ ˇ 16 U noci prije Isusove smrti njegovi su se ucenici pre´ pirali tko je me u njima najveci. Isus se nije naljutio na ˇ ˇ njih, nego ih je s ljubavlju poucio rijecju i primjerom ˇ (Luka 22:24-27; Ivan 13:3-8). Ako si roditelj, znas li kako ˇ ˇ ˇ ˇ mozes oponasati Isusov primjer kad ukoravas djecu? ˇ ˇ ˇ Tocno je da djecu treba ukoriti, no to trebas ciniti samo “koliko treba” i nikada dok si gnjevan. Roditelj ne bi ˇ ˇ smio govoriti nepromisljeno, “kao da macem probada” (Jeremija 30:11; Mudre izreke 12:18). Dijete treba ukoriti tako da ono kasnije shvati da je to doista bilo potrebˇ no (Efezanima 6:4; Hebrejima 12:9-11).

UZOR ZA DJECU ˇ ˇ Mogu li djeca nesto nauciti od Isusa? Svakako da mogu! Isus je svojim primjerom pokazao da djeca trebaˇ ju slusati roditelje. “Govorim onako kako me Otac naˇ ˇ ucio”, rekao je, a zatim je dodao: “Ja uvijek cinim ono ˇ sto je njemu ugodno” (Ivan 8:28, 29). Isus je bio posluˇ ˇ ˇ san svom nebeskom Ocu, a Biblija djeci kaze da slusaju ˇ ˇ roditelje. (Procitaj Efezanima 6:1-3.) Iako je Isus bio saˇ ˇ vrsen kao dijete, slusao je svoje roditelje, Josipa i Mariju, ˇ koji su bili nesavrseni. To je sasvim sigurno doprinijelo ´ ˇ sreci svakog clana Isusove obitelji (Luka 2:4, 5, 51, 52). ˇ 18 Uvi aju li djeca kako josˇ bolje oponasati Isusa i time obradovati svoje roditelje? Istina, djeci je ponekad teˇ ˇ ˇ ˇ sko slusati roditelje, no to je ono sto Bog trazi od njih 17

ˇ ˇ ˇ 16. Sto roditelji mogu nauciti iz nacina na koji je Isus reagirao na ˇ mane svojih ucenika? ˇ 17. Kako je Isus dao savrsen primjer djeci? ˇ ˇ 18. Zasto je Isus uvijek slusao svog nebeskog Oca, i tko je sretan kad ˇ djeca danas slusaju roditelje?

142

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ (Mudre izreke 1:8; 6:20). Isus je uvijek slusao svog nebeskog Oca, pa i u nepovoljnim okolnostima. Jednom kad ˇ ˇ ˇ ˇ je Bog zelio da Isus ucini nesto jako tesko, Isus je rekao: ˇ ˇ ˇ “Ukloni ovu casu od mene!” Pa ipak, Isus je ucinio ono ˇ ˇ ˇ sto je Bog trazio jer je bio uvjeren da njegov Otac zna sto ˇ ˇ je najbolje za njega (Luka 22:42). Kad uce biti poslusna, djeca jako raduju svoje roditelje, a i svog nebeskog Oca1 (Mudre izreke 23:22-25). ˇ ˇ ´ 19 Ðavo je iskusavao Isusa, a mozemo biti sigurni da ce ˇ ˇ ˇ i mlade pokusati navesti da ucine nesto neispravno (Maˇ tej 4:1-10). Sotona Ðavo koristi pritisak vrsnjaka kojem se ˇ ˇ ponekad tesko oduprijeti. Kako li je stoga vazno da djeca ˇ ˇ ne budu u drustvu onih koji prestupaju Bozji zakon! ´ ´ ˇ (1. Korincanima 15:33). Jakovljeva kcerka Dina druzila se ˇ ˇ s onima koji nisu sluzili Jehovi, sto je dovelo do ozbiljnih nevolja (1. Mojsijeva 34:1, 2). Razmisli samo koliko bi obiˇ telj boljelo kad bi se jedan od njenih clanova upustio u spolni nemoral! (Mudre izreke 17:21, 25). ˇ 1 Dijete moze odbiti posluˇ sati roditelja jedino onda kad ˇ ˇ ˇ on trazi od njega nesto cime bi ˇ ˇ se prekrsilo Bozji zakon (Djela apostolska 5:29).

19. (a) Kako Sotona zavodi djeˇ cu? (b) Kako lose vladanje djeˇ ce moze utjecati na roditelje?

ˇ O cemu mladi trebaju razmisliti kad do u ˇ ˇ u iskusenje da ucine ˇ nesto neispravno?

ˇ ˇ ˇ Kako mozes imati sretan obiteljski zivot

143

ˇ ´ KLJUC OBITELJSKE SRECE ˇ ˇ 20 Obiteljske se probleme lakse rjesava kad se primjenjuju biblijski savjeti. Ustvari, primjenjivanje tih savjeta ˇ ´ ˇ ˇ kljuc je obiteljske srece. Stoga, muzevi, volite ˇ svoje zene i ˇ ophodite se s njima kao Isus sa skupstinom! Zene, budite ˇ ˇ podlozne svojim muzevima jer su oni glave obitelji i opoˇ ˇ nasajte primjer vrsne zene o kojoj se govori u Mudrim izrekama 31:10-31! Roditelji, odgajajte svoju djecu! (Mudre ˇ izreke 22:6). Ocevi, trudite se “dobro upravljati svojim doˇ mom”! (1. Timoteju 3:4, 5; 5:8). A vi, djeco, slusajte roditeˇ ˇ lje! (Kolosanima 3:20). Nitko u obitelji nije savrsen jer svi ˇ grijese. Zato budite ponizni, molite jedni druge za oprost. ˇ ˇ 21 Biblija zaista sadrzi mnostvo korisnih savjeta i upuˇ ˇ ˇ ta o obiteljskom zivotu. Osim toga, uci nas o Bozjem ´ novom svijetu i zemaljskom raju koji ce biti ispunjen ´ ˇ sretnim ljudima koji ce obozavati Jehovu (Otkrivenje ˇ ´ ´ 21:3, 4). Pred nama lezi uistinu divna buducnost! Vec ˇ ˇ sada mozemo imati sretan obiteljski zivot ako primjeˇ ˇ njujemo Bozje savjete zapisane u njegovoj Rijeci, Bibliji. ˇ ˇ ˇ 20. Sto svaki clan obitelji mora ciniti da bi obitelj bila sretna? ´ ˇ ´ ˇ 21. Koja divna buducnost lezi pred nama, i kako vec sada mozemo ˇ imati sretan obiteljski zivot?

ˇ ˇ ˇ ˇ

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ˇ Muz treba voljeti svoju zenu kao svoje tijelo ˇ (Efezanima 5:25-29) ˇ ˇ Zena treba voljeti svoju obitelj i postovati ˇ svog muza (Titu 2:4, 5) ˇ Roditelji moraju voljeti, odgajati i stititi svoju djecu (5. Mojsijeva 6:4-9) ˇ ˇ Djeca moraju slusati roditelje (Efezanima 6:1-3)

PETNAESTO POGLAVLJE

Religija koju Bog odobrava ´ Prihvaca li Bog sve religije?

Kako prepoznati pravu religiju? ˇ Tko danas na Zemlji obozava Boga ˇ na ispravan nacin? ˇ JEHOVI BOGU veoma je stalo do nas i on zeli da prihvaˇ timo njegovo vodstvo puno ljubavi jer je to za nase doˇ ˇ ´ bro. Ako ga obozavamo na ispravan nacin, bit cemo sret´ ´ ˇ ni i izbjeci cemo mnoge probleme u zivotu. Isto tako, ´ ´ dobit cemo njegov blagoslov i pomoc (Izaija 48:17). Meˇ utim, postoje stotine religija koje tvrde da naucavaju isˇ ˇ tinu o Bogu. Pa ipak, njihova ucenja o Bogu i o tome sto ˇ on ocekuje od nas uvelike se razlikuju. ˇ ˇ ˇ ˇ 2 Kako moze s saznati na koji nacin ispravno obozavaˇ ˇ ˇ ti Jehovu? Ne moras proucavati i uspore ivati ucenja ˇ ˇ ˇ svih religija. Trebas samo vidjeti sto Biblija doista uci o ˇ ˇ ispravnom nacinu obozavanja Boga. Potkrijepimo to ´ jednim primjerom. U mnogim zemljama nastoji se uci u trag krivotvorenom novcu. Kad bi dobio zadatak da ˇ ˇ prepoznas takav novac, kako bi to ucinio? Tako da zaˇ ˇ ˇ pamtis svaku krivotvorenu novcanicu? Ne. Vise bi ti se ˇ ˇ ˇ isplatilo kad bi proucio prave novcanice. Nakon sto bi vidio kako izgleda pravi novac, lako bi prepoznao krivoˇ ˇ tvoreni. Slicno tome, kad naucimo prepoznati pravu religiju, znamo prepoznati i krive. ˇ ˇ ˇ 1. Koje nam dobro donosi to sto Boga obozavamo na ispravan nacin? ˇ ˇ ˇ 2. Kako mozemo saznati koji je ispravan nacin obozavanja Jehove, ˇ i koji nam primjer pomaze da to razumijemo?

Religija koju Bog odobrava

145

ˇ ˇ ˇ 3 Vazno je da obozavamo Jehovu onako kako on zeli.

Mnogi ljudi vjeruju da su sve religije ugodne Bogu, ali ˇ Biblija to ne uci. Nije dovoljno ni to da netko tvrdi da je ˇ ´ ´ krscanin. Isus je rekao: “Nece svatko tko mi govori: ‘Go´ spodine, Gospodine’, uci u kraljevstvo nebesko, nego ˇ onaj tko vrsi volju Oca mojega koji je na nebesima.” Preˇ ma tome, da bismo imali Bozje odobravanje, moramo upoznati njegove zahtjeve i postupati u skladu s njima. ˇ ˇ ˇ Isus je za one koji ne vrse Bozju volju rekao da cine “bezakonje” (Matej 7:21-23). Poput krivotvorenog novca, ˇ ˇ kriva religija nema pravu vrijednost. Sto je jos gore, taˇ kva je religija zapravo stetna.

4 Jehova svim ljudima na Zemlji daje priliku da dobiˇ ˇ ˇ ˇ ju vjecni zivot. Me utim, da bismo dobili vjecni zivot u ˇ ´ ˇ raju, moramo ispravno obozavati Boga i vec sada zivjeti ˇ ˇ ˇ na njemu ugodan nacin. Nazalost, mnogi to ne zele. ˇ Zato je Isus rekao: “U ite na uska vrata! Jer sirok je i prostran put koji vodi u propast i mnogo je onih koji njime ˇ idu. A uska su vrata i tijesan put koji vodi u zivot i malo je onih koji ga nalaze” (Matej 7:13, 14). Prava religija ˇ ˇ vodi u vjecni zivot. Kriva religija vodi u propast. Jehova ˇ ˇ ne zeli da itko bude unisten i zato svima daje priliku da ˇ ga upoznaju (2. Petrova 3:9). Zbog toga s pravom moze´ ˇ ˇ ˇ mo reci da nacin na koji obozavamo Boga za nas znaci ˇ ili zivot ili smrt.

KAKO PREPOZNATI PRAVU RELIGIJU ˇ ´ ˇ Kako mozemo pronaci “put koji vodi u zivot”? Isus ´ ˇ je rekao da ce se pravu religiju prepoznati po nacinu 5

ˇ ˇ ˇ ˇ 3. Sto, prema Isusovim rijecima, moramo ciniti da bismo imali Bozje odobravanje? ˇ ˇ ˇ 4. Sto znace Isusove rijeci o dva puta i kamo svaki put vodi? ˇ 5. Kako mozemo prepoznati pripadnike prave religije?

146

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ´ zivota njenih pripadnika. “Prepoznat cete ih po plodovima njihovim”, rekao je. “Svako dobro drvo donosi doˇ bar plod” (Matej 7:16, 17). Drugim rijecima, osobe koje ˇ pripadaju pravoj religiji moze se prepoznati po njihovim ˇ ˇ vjerovanjima i ponasanju. Iako nisu savrseni i znaju poˇ grijesiti, sluge pravog Boga, u cjelini gledano, trude se ˇ ˇ ˇ vrsiti njegovu volju. Osvrnimo se na sest tocaka po kojiˇ ma mozemo prepoznati pripadnike prave religije. ˇ ˇ 6 Bozji sluge svoja ucenja temelje na Bibliji. Sama Bibliˇ ja kaze: “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno za ˇ poucavanje, za ukoravanje, za popravljanje, za odgajanje ˇ ˇ u pravednosti, da Bozji covjek bude posve sposoban i potpuno opremljen za svako dobro djelo” (2. Timoteju ˇ ´ 3:16, 17). Apostol Pavao je svojim sukrscanima napisao: ˇ ˇ ˇ ˇ “Rijec Bozju, koju ste primili cuvsi je od nas, niste priˇ ˇ ˇ hvatili kao rijec ljudsku, nego kao rijec Bozju” (1. Soluˇ njanima 2:13). Dakle, vjerovanja i obicaji prave religije ˇ ne temelje se na ljudskim gledistima ili tradiciji. Njihov ˇ ˇ je temelj Bozja nadahnuta Rijec, Biblija. ´ ˇ 7 Isus Krist je dao dobar primjer temeljeci svoja uceˇ ˇ nja na Bozjoj Rijeci. U molitvi svom nebeskom Ocu reˇ kao je: “Tvoja je rijec istina” (Ivan 17:17). Isus je vjerovao ˇ ˇ ˇ ˇ Bo ˇ zjoj Rijeci i sve sto je naucavao bilo je u skladu s njom.

Cesto je govorio: “Pisano je”, a nakon toga je citirao neˇ ki redak iz Svetog pisma (Matej 4:4, 7, 10). Slicno tome, ˇ ˇ ˇ danasnji Bozji narod ne naucava svoje ideje. On vjeruje ˇ ˇ ˇ ˇ da je Biblija Bozja Rijec i svoja ucenja temelji iskljucivo ˇ ˇ na onom sto pise u njoj. ˇ 8 Pripadnici prave religije obozavaju jedino Jehovu i objavljuju njegovo ime. Isus je rekao: “Jehovu, Boga ˇ 6, 7. Kako Bozji sluge gledaju na Bibliju, i kako je Isus dao dobar primjer u tome? ˇ ˇ ˇ 8. Sto ukljucuje obozavanje Jehove?

ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ

ˇ ONI KOJI OBOZAVAJU PRAVOG BOGA ˇ svoja ucenja temelje na Bibliji ˇ obozavaju jedino Jehovu i objavljuju njegovo ime pokazuju iskrenu ljubav jedni prema drugima ´ prihvacaju Isusa kao osobu putem koje Bog ´ omogucuje spasenje nisu dio svijeta ˇ propovijedaju da je Bozje Kraljevstvo jedina nada za ljude

148

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ svojega, obozavaj i jedino njemu sluzi!” (Matej 4:10). ˇ ˇ Stoga Bozji sluge ne obozavaju nikoga drugoga osim Jehovu. Pritom ljudima govore kako se zove pravi Bog i kakav je on. U Psalmu 83:18 stoji: “Jedino [si] ti, kojeˇ mu je ime Jehova, Svevisnji koji je nad svom zemljom.”

Isus je dao primjer u pomaganju drugima da upoznaˇ ju Boga, kao sto je i rekao u molitvi: “Objavio sam tvoje ime ljudima koje si mi dao iz svijeta” (Ivan 17:6). ˇ ˇ Slicno tome, sluge pravog Boga danas uce druge o njegovom imenu, njegovim naumima i njegovim osobinama. ˇ ˇ 9 Pripadnici Bozjeg naroda pokazuju iskrenu, nesebicnu ´ ljubav jedni prema drugima. Isus je rekao: “Po tome ce ˇ svi znati da ste moji ucenici, ako budete ljubili jedan ˇ ´ drugoga” (Ivan 13:35). Prvi krscani gajili su takvu ljubav. ˇ Ljubav na koju nas Bog potice nadilazi rasne, socijalne i nacionalne granice te ujedinjuje ljude neraskidivom ˇ ˇ ˇ vezom pravog bratstva. (Procitaj Kolosanima 3:14.) Claˇ novi krivih religija ne sacinjavaju bratstvo povezano ljuˇ bavlju. Kako to znamo? Oni ubijaju jedni druge zato sto ˇ ´ su druge nacionalnosti ili rase. Pravi krscani ne uzimaju ˇ ˇ ´ ´ oruzje da bi ubijali svoju krscansku bracu ili bilo koga ˇ ˇ drugoga. Biblija kaze: “Djeca Bozja i djeca Ðavlova poznaju se po ovome: tko god ne hodi u pravednosti, ne ˇ potjece od Boga, a tako ni onaj tko ne ljubi brata svojega. (...) Ljubimo jedan drugoga! Ne budimo kao Kajin, koji je potjecao od Zloga i ubio brata svojega!” (1. Ivanova 3:10-12; 4:20, 21). ˇ ˇ 10 Naravno, prava ljubav ukljucuje puno vise od toga ˇ ´ ˇ da ne ubijamo druge. Pravi krscani nesebicno koriste ˇ ˇ ´ 9, 10. Na koje nacine pravi krscani pokazuju ljubav jedni prema drugima?

Religija koju Bog odobrava

149

svoje vrijeme, snagu i sredstva kako bi pomagali jedni drugima i hrabrili se (Hebrejima 10:24, 25). Oni pomaˇ ˇ zu jedni drugima u vrijeme nevolje i posteniˇ su. Ustvaˇ ri, oni u zivotu primjenjuju biblijski savjet: “Cinimo do´ bro svima” (Galacanima 6:10). ˇ ´ ´ 11 Pravi krscani prihvacaju Isusa Krista kao osobu pu´ ˇ tem koje Bog omogucuje spasenje. Biblija kaze: “Ni u kome drugom nema spasenja, jer nema drugog imena pod ˇ ˇ nebom danog ljudima po kojem mozemo biti spaseni” ˇ (Djela apostolska 4:12). Kao sto smo vidjeli u petom poˇ ˇ glavlju, Isus je dao svoj zivot kao otkupninu za poslusne ˇ ljude (Matej 20:28). Osim toga, Isus je Bozji imenovani ´ Kralj u nebeskom Kraljevstvu koje ce vladati nad cijelom ˇ ˇ Zemljom. Bog trazi od nas da budemo poslusni Isusu i ˇ ˇ ˇ primjenjujemo njegova ucenja ako zelimo dobiti vjecni ˇ ˇ ˇ zivot. Zato Biblija kaze: “Tko vjeruje u Sina, ima vjecni ˇ ˇ ´ ˇ zivot. Tko nije poslusan Sinu, nece vidjeti zivot” (Ivan 3:36).

12 Sluge pravog Boga nisu dio svijeta. Kad je bio na su enju pred rimskim vladarem Pilatom, Isus je rekao: “Moje kraljevstvo nije dio ovoga svijeta” (Ivan 18:36). ˇ U kojoj god zemlji zive, Isusovi pravi sljedbenici podanici su njegovog nebeskog Kraljevstva i stoga ostaju potˇ puno neutralni u politickim zbivanjima ovog svijeta.

Oni ne sudjeluju u njegovim sukobima. Me utim, Jehoˇ vini sluge ne brane drugima da pristupaju politickim strankama, kandidiraju se za izbore ili glasaju. Sluge ˇ pravog Boga neutralni su u politickim zbivanjima, ali ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ postuju zakon. Zasto? Zato sto Bozja Rijec zapovijeda: ˇ ˇ 11. Zasto je vazno prihvatiti Isusa Krista kao osobu putem koje Bog ´ omogucuje spasenje? ˇ ˇ 12. Sto znaci ne biti dio svijeta?

150

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ “Neka svaki covjek bude podlozan vlastima nad sobom” ˇ (Rimljanima 13:1). Kad se ono sto Bog zahtijeva sukobˇ ˇ ljava s onim sto zahtijeva neki politicki sustav, sluge praˇ vog Boga oponasaju primjer apostola, koji su rekli: “Moramo se pokoravati Bogu, a ne ljudima!” (Djela apostolska 5:29; Marko 12:17). ˇ ´ Sluzeci Jehovi s njegovim narodom ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ dobivas puno vise nego sto mozes izgubiti

Religija koju Bog odobrava

151

ˇ 13 Isusovi pravi sljedbenici propovijedaju da je Bozje Kraljevstvo jedina nada za ljude. Isus je prorekao: “Ova do´ bra vijest o kraljevstvu propovijedat ce se po svemu sviˇ ´ ´ jetu za svjedocanstvo svim narodima, i tada ce doci kraj” ˇ (Matej 24:14). Pravi sljedbenici Isusa Krista ne poticu ˇ ˇ druge da od ljudskih vladara ocekuju da rijese njihove ´ ˇ probleme, vec govore da je Bozje nebesko Kraljevstvo jeˇ dina nada za ljude (Psalam 146:3). Isus nas je naucio da ˇ se molimo za tu savrsenu vladavinu kad je rekao: “Neka do e kraljevstvo tvoje! Neka bude volja tvoja, kako na ˇ ˇ nebu tako i na zemlji!” (Matej 6:10). Bozja Rijec je pro´ ˇ rekla da ce to nebesko Kraljevstvo “satrti i unistiti sva ´ ona kraljevstva [koja sada postoje], a samo ce stajati dovijeka” (Danijel 2:44; Otkrivenje 16:14; 19:19-21). ˇ 14 S obzirom na ono sto smo dosad naveli, upitaj se: ˇ Koja religija sva svoja ucenja temelji na Bibliji i objavljuje Jehovino ime? Koja religija pokazuje ljubav onako kaˇ ko nas Bog uci, vjeruje u Isusa, nije dio svijeta i objavljuˇ je Bozje Kraljevstvo kao jedinu istinsku nadu za ljude?

Koja od svih religija koje ˇ postoje na svijetu udovoljava svim tim zahtjevima? Cinjenice jasno pokazuju da su to ˇ Jehovini svjedoci. (Procitaj Izaiju 43:10-12.) ˇ ´ ˇ ˇ STO CES UCINITI? 15 Da bismo ugodili Bogu, nije dovoljno samo vjeroˇ ˇ vati u njega. Biblija kaze da cak i demoni vjeruju da Bog ˇ ˇ ˇ postoji (Jakov 2:19). No oni niposto ne vrse Bozju volju i nemaju njegovo odobravanje. Da bi nas Bog prihvatio, ˇ moramo vrsiti njegovu volju, a ne samo vjerovati da on ˇ 13. Kako Isusovi pravi sljedbenici gledaju na Bozje Kraljevstvo i na ˇ ˇ sto ih to onda potice? ˇ ˇ ˇ ˇ 14. Sto mislis, koja religija obozava Boga na ispravan nacin? ˇ ˇ 15. Sto jos Bog zahtijeva osim da vjerujemo da on postoji?

152

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ postoji. Tako er moramo napustiti krivu religiju i poceˇ ˇ ti obozavati Boga na ispravan nacin.

16 Apostol Pavao je pokazao da ne smijemo biti dio krive religije. Napisao je: “‘Izi ite iz njihove sredine i odˇ ˇ ˇ ˇ ˇ vojite se’, kaze Jehova, ‘i ne doticite vise nista necisto’, ´ ´ ‘i ja cu vas primiti’” (2. Korincanima 6:17; Izaija 52:11). ˇ ´ ˇ Zato pravi krscani izbjegavaju sve sto ima veze s krivom religijom.

17 Biblija pokazuje da sve krive religije koje postoje saˇ cinjavaju “Babilon Veliki”1 (Otkrivenje 17:5). To nas ime ´ podsjeca na drevni grad Babilon, gdje je nakon potopa u ˇ Noinim danima osnovana kriva religija. Mnoga ucenja ˇ ˇ i obicaji koji postoje u danasnjim krivim religijama davˇ no su nastali u Babilonu. Naprimjer, Babilonci su stovali trojstvo, odnosno trijade bogova. Danas je Trojstvo ˇ ˇ glavno ucenje mnogih religija. No Biblija jasno uci da postoji samo jedan pravi Bog, Jehova, a da je Isus Krist njegov Sin (Ivan 17:3). Babilonci su tako er vjerovali da ˇ ˇ ljudi imaju besmrtnu dusu koja nastavlja zivjeti nakon ˇ ˇ ´ smrti tijela i koju se moze muciti. Danas vecina religija ˇ ˇ naucava vjerovanje u besmrtnu dusu ili duh koji mogu trpjeti muke u paklenoj vatri. ´ ˇ 18 Buduci da su se vjerovanja drevnog Babilona prosiˇ rila po cijelom svijetu, suvremeni Babilon Veliki moze se s pravom opisati kao svjetsko carstvo krive religije. Bog ´ ´ je prorekao da ce to carstvo krive religije iznenada doci ˇ ˇ ˇ svom kraju. Uvi as li zasto je izuzetno vazno da se odvoˇ ˇ jis od svakog dijela Babilona Velikog? Jehova Bog zeli da ˇ ˇ 1 Za dodatne informacije o tome zasto Babilon Veliki predocava svjetsko carstvo krive religije vidi Dodatak na 219-220. stranici. ˇ ˇ 16. Sto netko treba uciniti ako je dio krive religije? ˇ ˇ ˇ ˇ ´ 17, 18. Sto je “Babilon Veliki” i zasto moras sto prije izaci iz njega?

Religija koju Bog odobrava

153

ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ucinis to sto prije, dok jos ima vremena. (Procitaj Otkrivenje 18:4, 8.) ˇ ˇ ˇ 19 Mozda se neki prestanu druziti s tobom nakon sto ˇ ˇ ˇ ´ ˇ odlucis da vise neces biti dio krive religije. Me utim, ˇ ´ ˇ ˇ sluzeci Jehovi s njegovim narodom dobivas puno vise ˇ ˇ ˇ ˇ nego sto mozes izgubiti. Poput Isusovih prvih ucenika ´ ˇ koji su sve ostavili da bi ga slijedili, s vremenom ces do´ ´ ˇ biti mnogo duhovne brace i sestara. Postat ces dio veˇ like me unarodne obitelji koju cine milijuni pravih ˇ ´ ´ ˇ krscana koji te iskreno vole. Imat ces divnu nadu u ˇ ˇ ˇ vjecni zivot “u poretku koji dolazi”. (Procitaj Marka ˇ ´ 10:28-30.) A mozda ce jednom i oni koji su te napustiˇ ˇ ˇ li zbog tvojih vjerovanja saznati sto Biblija uci i poceti ˇ sluziti Jehovi. ˇ ´ ˇ 20 Biblija uci da ce Bog uskoro unistiti ovaj zao svijet ´ i zamijeniti ga pravednim novim svijetom kojim ce upravljati njegovo Kraljevstvo (2. Petrova 3:9, 13). Kakav ´ ce to prekrasan svijet biti! A u tom pravednom novom ´ svijetu postojat ce samo jedna religija, jedan ispravan obˇ lik obozavanja Boga. Nije li mudro sada poduzeti potrebˇ ne korake kako bi se pridruzio slugama pravog Boga? ˇ ˇ ˇ ´ 19. Sto dobivas sluzeci Jehovi? ´ ˇ ˇ 20. Kakva buducnost ceka one koji sluze pravom Bogu?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ Postoji samo jedna prava religija (Matej 7:13, 14) ˇ Pravu se religiju prepoznaje po njenim ˇ ˇ ucenjima i obicajima (Matej 7:16, 17) ˇ ˇ Jehovini svjedoci obozavaju Boga na njemu ˇ dopadljiv nacin (Izaija 43:10)

ˇ SESNAESTO POGLAVLJE

ˇ ˇ Obozavaj Boga na ispravan nacin ˇ ˇ ˇ Sto Biblija uci o koristenju slika i kipova? ˇ ´ Kako krscani gledaju na blagdane? ˇ ˇ ˇ Kako drugima mozes na uvi avan nacin objasniti svoja vjerovanja? ˇ ZAMISLI da saznas da je cijelo tvoje susjedstvo zatrovano. Netko je u njemu potajno odlagao smrtonosni otˇ ˇ ˇ ˇ pad, pa su zivoti ljudi ugrozeni. Sto bi ucinio? Sigurno bi se odmah odselio ako bi mogao. No i nakon toga bi ˇ te mucilo ozbiljno pitanje: “Jesam li i ja zatrovan?” ˇ 2 Slicna situacija vlada u vezi s krivom religijom. Biˇ ´ ˇ ˇ blija uci da je ona takoreci zatrovana necistim ucenjima ˇ ´ ˇ i obicajima (2. Korincanima 6:17). Zato je vazno da izaˇ es iz “Babilona Velikog”, svjetskog carstva krive religiˇ je (Otkrivenje 18:2, 4). Jesi li to ucinio? Ako jesi, to je za svaku pohvalu. No nije dovoljno samo napustiti krivu ˇ ˇ ˇ ˇ religiju. Nakon sto to ucinis, trebas se pitati: “Jesam li ˇ ˇ na bilo koji nacin jos uvijek povezan s krivom religi´ jom?” Navest cemo neke primjere. ˇ RELIGIOZNE SLIKE I KIPOVI TE OBOZAVANJE PREDAKA ˇ 3 Neki godinama u svojim domovima drze religiozne ˇ slike i kipove ili imaju oltare. Je li to i kod tebe slucaj? ˇ ˇ ˇ 1, 2. Koje si pitanje moras postaviti nakon sto napustis krivu religiˇ ˇ ˇ ˇ ju, i sto mislis zasto je to vazno? ˇ ˇ ˇ ˇ 3. (a) Sto Biblija kaze o koristenju religioznih slikaˇ i kipova, i zasto je ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ nekima tesko prihvatiti Bozje glediste o tome? (b) Sto trebas uciniti sa ˇ svim predmetima koje posjedujes, a povezani su s krivom religijom?

155

ˇ ˇ ˇ Ako jest, mozda ti se cini cudnim ili neispravnim moliˇ ˇ ti se Bogu bez nekog takvog pomagala. Mozda su ti cak neke od tih stvari posebno drage. No Bog je taj koji odˇ ˇ re uje kako ga trebamo obozavati, a Biblija uci da on ˇ ˇ ne zeli da koristimo religiozne slike i kipove. (Procitaj 2. Mojsijevu 20:4, 5; Psalam 115:4-8; Izaija 42:8; 1. Ivaˇ ˇ ˇ nova 5:21.) Prema tome, ako Boga zelis obozavati na ˇ ˇ ´ ˇ ispravan nacin, unistit ces sve predmete koje posjeduˇ jes, a koji su povezani s krivom religijom. Gledaj na njih ˇ kao Jehova, koji ih smatra necim odvratnim! (5. Mojsijeva 27:15). ˇ 4 I obozavanje predaka sastavni je dio mnogih krivih ˇ religija. Prije nego sto su upoznali biblijsku istinu neki ˇ su vjerovali da su mrtvi pri svijesti i da zive u nevidljiˇ ´ ˇ vom podrucju te da mogu pomoci ili nauditi zivima. ˇ ˇ 4. (a) Kako znamo da je obozavanje predaka uzaludno? (b) Zasto je Jehova zabranio svom narodu da sudjeluje u bilo kojem obliku spiritizma?

156

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ˇ ˇ Mozda si stosta cinio kako bi umirio svoje mrtve pretˇ ˇ ˇ ke. No kao sto si naucio u sestom poglavlju ove knjige, ljudi nakon smrti nisu pri svijesti i nigdje ne nastavljaˇ ˇ ju zivjeti. Dakle, uzaludno je pokusavati stupiti u kontakt s njima. Sve poruke za koje se misli da dolaze od ˇ neke voljene umrle osobe zapravo potjecu od demona. Zbog toga je Jehova zabranio Izraelcima da pokuˇ savaju razgovarati s mrtvima ili sudjelovati u bilo koˇ jem drugom obliku spiritizma. (Procitaj 5. Mojsijevu 18:10-12.) ˇ ˇ ˇ ˇ 5 Sto moze s uciniti ako si dosad ˇkoristio religiozne ˇ slike i kipove ili obozavao pretke? Citaj biblijske retke ˇ koji ti pokazuju kako Bog gleda na to i razmisljaj o onoˇ ˇ ˇ ˇ me sto citas. Moli se Jehovi svaki dan i reci mu da ga zeˇ ˇ ˇ lis obozavati na ispravan nacin te ga zamoli da ti poˇ ˇ mogne da razmisljas kao i on (Izaija 55:9). ˇ ´ ˇ ´ PRVI KRSCANI NISU SLAVILI BOZIC ˇ 6 Necija vjerovanja mogu biti zatrovana krivom reˇ ˇ ligijom, sto se vidi u slavljenju uvrijezenih blagdana. ˇ ´ Uzmimo za primjer Bozic. Njime se navodno slavi ro enje Isusa Krista, a dio je skoro svake religije koja ˇ ´ tvrdi da je krscanska. Pa ipak, nema dokaza da su Isuˇ ´ sovi ucenici iz prvog stoljeca slavili taj blagdan. U jednoj knjizi stoji: “Dvjesto godina nakon Kristovog roˇ enja nitko nije znao kada se on tocno rodio, a rijetko koga je to i zanimalo” (Sacred Origins of Profound Things). ˇ ˇ ˇ ˇ 5. Sto mozes uciniti ako si dosad koristio religiozne slike i kipove ili ˇ obozavao pretke? ˇ ˇ ´ 6, 7. (a) Sto se na Bozic navodno slavi, i jesu li ga slavili Isusovi sljed´ ˇ benici u prvom stoljecu? (b) S cime se povezivalo proslave ro endaˇ na u vrijeme Isusovih prvih ucenika?

ˇ ˇ Obozavaj Boga na ispravan nacin

157

ˇ ˇ 7 Sve i da su Isusovi ucenici znali tocan datum njegoˇ vog ro enja, ne bi slavili njegov ro endan. Zasto? Zato ˇ ˇ ´ ˇ sto su prvi krscani “slavljenje bilo cijeg ro endana smaˇ trali poganskim obicajem” (The World Book Encyclopedia). Jedine proslave ro endana spomenute u Bibliˇ ˇ ji ticu se dvojice vladara koji nisu obozavali Jehovu (1. Mojsijeva 40:20; Marko 6:21). Pored toga, ro endaˇ ne se slavilo u cast poganskih bogova. Naprimjer, Rimˇ ljani su 24. svibnja slavili ro enje bozice Dijane. Slje´ deceg dana slavili su ro enje Apolona, njihovog boga sunca. Dakle, proslave ro endana povezivalo se s poˇ ´ ganstvom, a ne s krscanstvom. ˇ ˇ ˇ ´ 8 Postoji jos jedan razlog zasto krscani u prvom stolje´ cu nisu slavili Isusov ro endan. Po svoj prilici, njegovi ˇ su ucenici znali da je slavljenje ro endana povezano s praznovjerjem. Naprimjer, mnogi Grci i Rimljani iz ˇ ˇ antickog doba vjerovali su da ro enju svakog covjeka ˇ ˇ prisustvuje neki duh koji ga stiti tokom zivota, a “taj je ˇ ˇ duh bio u misticnoj vezi s bogom na ciji se dan ro enja osoba rodila” (The Lore of Birthdays). Jehovu sigurno ne bi radovale proslave koje bi Isusa povezivale s praˇ ´ znovjerjem (Izaija 65:11, 12). Kako to da onda Bozic slavi toliko ljudi? ˇ ´ PORIJEKLO BOZICA ˇ ˇ 9 Tek nekoliko stotina godina nakon sto je Isus zivio ˇ na Zemlji ljudi su njegovo ro enje poceli slaviti na dan 25. prosinca. No Isus se nije rodio tog datuma, nego, po ´ ˇ ˇ svemu sudeci, u listopadu.1 Zbog cega je odabran bas 1 Vidi Dodatak na 221-222. stranici.

8. Objasni kako je slavljenje ro endana povezano s praznovjerjem. ˇ 9. Zasto je 25. prosinca odabran kao datum Isusovog ro enja?

158

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ 25. prosinca? Neki koji su se kasnije izjasnjavali kao krs´ ˇ ˇ cani ocito su “zeljeli da se datum poklapa s poganskim rimskim praznikom kojim se slavi ‘ro enje nepobjedivog sunca’” (The New Encyclopædia Britannica). Zimi, ˇ ˇ kad je sunce bilo najslabije, pogani su vrsili obrede u zelji da taj izvor topline i svjetla vrate s dalekih putovanja. ˇ Smatralo se da sunce svoj povratak zapocinje 25. prosinca. Da bi obratili pogane, vjerski vo e usvojili su tu ˇ ´ svetkovinu i nastojali je prikazati kao “krscansku”.1 ˇ ´ 10 Vec´ se odavno priznaje da Bozi c ima poganske ko´ rijene. Tokom 17. stoljeca zbog nebiblijskog porijekla ˇ bio je zabranjen u Engleskoj i u nekim americkim koˇ ´ ˇ lonijama. Tko god na Bozic ne bi dosao na posao, ne´ go bi ostao kod kuce, morao je platiti kaznu. Me uˇ tim, stari su obicaji ubrzo ponovno postali popularni, ˇ ´ a usvojeni su i neki novi. Bozic ˇ ˇ Bi li pojeo slatkis je ponovno postao vazan blagdan, koji si uzeo iz blata? a takav je i dan-danas u mnogim ´ zemljama. No buduci da je poveˇ zan s krivom religijom, oni koji zeˇ ´ le ugoditi Bogu ne slave ni Bozic ni bilo koji drugi blagdan koji ima korijene u poganskoj religiji.2 1 I Saturnalije su igrale ulogu u tome da se odabere datum 25. prosinca. Ta svetkoviˇ na u cast rimskog boga poljodjelstva trajala ˇ je od 17. do 24. prosinca. Praznicno slavlje, ˇ gozbe i darivanje obiljezavali su Saturnalije. ˇ ´ 2 O tome kako pravi krscani gledaju na osˇ tale uvrijezene blagdane vidi Dodatak na 222-223. stranici. ˇ ˇ 10. Zasto u proslosti neki ljudi nisu slavili ˇ ´ Bozic?

ˇ ˇ Obozavaj Boga na ispravan nacin

159

JE LI PORIJEKLO DOISTA BITNO? ˇ ˇ ´ Neki se slazu da blagdani poput Bozica imaju poˇ ˇ gansko porijeklo, ali ipak misle da nema nista lose u ´ ˇ tome da ih slave. Ustvari, vecina ljudi ne misli da sluzi krivim bogovima kad slavi blagdane. Osim toga, te priˇ gode obiteljima daju priliku da budu zajedno. Imas li i ˇ ˇ ti takvo misljenje? Ako imas, tada ti se vjerojatno zbog ˇ ljubavi prema obitelji, a ne prema krivoj religiji, cini teˇ ˇ ˇ skim obozavati Boga na ispravan nacin. No budi uvjeˇ ˇ ren da Jehova, koji je osnovao obitelj, zeli da imas doˇ bre odnose sa svojom rodbinom (Efezanima 3:14, 15). ˇ ˇ ˇ ˇ Te veze mozes ojacati na nacine koji su dopadljivi Boˇ ˇ gu. O tome sto nam treba biti najvaznije apostol Pavao ˇ je napisao: “Ispitujte sto je ugodno Gospodinu!” (Efeˇ zanima 5:10). ˇ ˇ 12 Mozda smatras da porijeklo blagdana nema nikakˇ ve veze s njihovim danasnjim slavljenjem. Je li njihovo ´ porijeklo doista bitno? Jest! Navest cemo jedan primjer. ˇ ˇ Zamisli da u blatu vidis neki slatkis. Bi li ga uzeo i poˇ jeo? Naravno da ne bi jer je prljav. Slicno tome, blagdaˇ ni mogu izgledati lijepo, ali uzeti su iz necistih izvora. ˇ ˇ Da bismo obozavali Boga na ispravan nacin, moramo imati stav poput proroka Izaije, koji je slugama pravog ˇ ˇ ˇ Boga rekao: “Ne doticite nista necisto!” (Izaija 52:11).

11

BUDI RAZBORIT U OPHOÐENJU S DRUGIMA ˇ ˇ Odluka da prestanes slaviti blagdane moze ti doˇ nijeti odre ene probleme. Naprimjer, mozda se tvoji 13

ˇ ˇ ˇ 11. Zasto neki ljudi slave blagdane, no sto nam treba biti najvaznije? ˇ 12. Navedi primjer koji pokazuje da se trebamo kloniti obicaja i proˇ slava koji imaju lose porijeklo. ˇ 13. Koji se problemi mogu pojaviti jer ne slavis blagdane?

160

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ kolege pitaju zasto na poslu neˇ sudjelujes u nekim obiˇ ˇ cajima vezanim uz blagdane. Sto akoˇ dobijes poklon za ˇ ´ ˇ Bozic? Je li neispravno uzeti ga? Sto tvoj bracni ˇ ako ˇ drug nema ista vjerovanja kao ti? Sto uciniti da tvoja ´ ˇ ´ djeca nemaju osjecaj da im je nesto uskraceno jer ne slave blagdane? ˇ 14 Morasˇ biti razborit da bi znao kako rijesiti svaku siˇ ˇ ˇ tuaciju. Ako ti netko usputno cestita, mozes mu se naˇ ˇ prosto zahvaliti. No sto ako je rijec o nekome koga reˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ´ dovito vi as ili s kim radis? U tom slucaju mozes reci ˇ ˇ ˇ nesto vise. Bilo kako bilo, budi taktican. Biblija savjeˇ ˇ ˇ tuje: “Neka vasa rijec uvijek bude ugodna, solju zacinjena, da znate svakome odgovoriti kako treba” (Koloˇ ˇ ˇ sanima 4:6). Vodi racuna da se s drugima ne ophodis ˇ s nepostovanjem. Umjesto toga, obazrivo objasni svoj stav. Jasno reci da nisi protiv darivanja i okupljanja, ali ˇ da bi u tome vise volio sudjelovati u neko drugo vrijeme. ˇ ˇ 15 Sto ako ti netko zeli dati poklon? Puno ovisi o ˇ ´ ˇ okolnostima. Osoba ti moze reci: “Znam da ne slavis ˇ ˇ ovaj blagdan, ali ipak ti zelim dati ovaj poklon.” Mozda ˇ ˇ zakljucis da uzeti poklon u takvim okolnostima nije ˇ isto sto i slaviti taj blagdan. Naravno, ako onaj tko ti ˇ ˇ ´ daje poklon ne zna za tvoja vjerovanja, mozes mu reci ˇ ´ ˇ da ne slavis taj blagdan. Tako ce osoba lakse shvatiti zaˇ ˇ ˇ sto primas poklon, ali ga ne dajes tom prigodom. S druge strane, ne bi bilo dobro uzeti poklon ako ti ga netko ˇ ˇ daje da bi dokazao da se ne drzis svojih vjerovanja ili ˇ da si spreman uciniti kompromis radi materijalne koristi. ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 14, 15. Sto mozes uciniti ako ti netko cestita blagdan ili ti zeli dati poklon?

ˇ ˇ Obozavaj Boga na ispravan nacin

161

ˇ KAKO JE S CLANOVIMA OBITELJI? ˇ ˇ 16 Sto ako clanovi obitelji nemaju ista vjerovanja kao ˇ ti? I tada budi taktican. Nema potrebe prepirati se oko ˇ ˇ svakog obicaja ili proslave koji su uvrijezeni me u tvoˇ jom rodbinom. Oni imaju pravo na svoje misljenje i ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ postuj to, kao sto zelis da oni postuju tvoje misljenje. ˇ ˇ (Procitaj Mateja 7:12.) Nemoj ni na koji nacin sudjelovati u slavljenju blagdana. Me utim, budi razuman ˇ kad je rijec o stvarima koje nisu povezane sa samom ˇ ˇ ˇ ´ proslavom. Naravno, uvijek trebas uciniti ono sto nece ˇ ˇ uznemiriti tvoju cistu savjest. (Procitaj 1. Timoteju 1:18, 19.) ˇ ˇ ˇ 17 Sto moze s poduzeti da tvoja djeca ne bi imala osje´ ˇ ´ caj da im je nesto uskraceno jer ne slavite blagdane koji ˇ ˇ nisu u skladu s Biblijom? Veoma je vazno sto radite tokom ostalih dana u godini. Neki roditelji s vremena na ˇ vrijeme kupe poklon svojoj djeci. Vase vrijeme, ljubav ˇ ˇ i paznja neki su od najboljih darova koje im mozete dati. ˇ ˇ OBOZAVAJ BOGA NA ISPRAVAN NACIN 18 Da bi ugodio Bogu, morasˇ napustiti krivu religiju i ˇ ˇ ˇ ˇ obozavati ga na ispravan nacin. Sto to ukljucuje? Bibliˇ ˇ ja kaze: “Razmisljajmo jedni o drugima, kako bismo se ˇ poticali na ljubav i dobra djela, i ne propustajmo svoje ˇ ˇ sastanke, kao sto neki imaju obicaj, nego hrabrimo ˇ ˇ ˇ jedni druge, tim vise sto vidite da se priblizava dan” ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 16. Kako mozes biti taktican kad rjesavas pitanja vezana uz blagdane? ˇ ˇ ´ ´ ˇ 17. Kako mozes pomoci djeci da nemaju osjecaj da im je nesto uskra´ ceno kad vide da drugi slave blagdane? ´ ˇ ´ ˇ ˇ ˇ 18. Kako ti posjecivanje krscanskih sastanaka pomaze da obozavas ˇ Boga na njemu dopadljiv nacin?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

162

ˇ ´ (Hebrejima 10:24, 25). Krscanski su sastanci radosne ˇ ˇ prigode na kojima mozemo obozavati Boga na njemu ˇ dopadljiv nacin (Psalam 22:22; 122:1). Oni su prilika ˇ ´ da se s vjernim sukrscanima “uzajamno ohrabrimo” (Rimljanima 1:12). ˇ ˇ 19 Da bi Boga obozavao na ispravan nacin, tako er ˇ ˇ ˇ ˇ trebas govoriti drugima o onome sto si naucio prouca´ vajuci Bibliju s Jehovinim svjedocima. Mnogi ljudi “tuˇ ´ guju i placu” zbog zloce koja danas vlada u svijetu (Ezeˇ ˇ ´ kijel 9:4). Mozda poznajes neke koji se tako osjecaju. ˇ Zasto ne bi razgovarao s njima o svojoj biblijskoj nadi ´ ˇ ˇ ˇ ´ za buducnost? Budes li se druzio s pravim krscanima i govorio drugima o divnim biblijskim istinama koje si ´ ˇ ´ ˇ saznao, vidjet ces da ce s vremenom nestati svaka zelja ˇ ˇ za obicajima krive religije koja ti je mozda ostala u srcu. ´ ˇ ´ ˇ Budi uvjeren da ces biti jako sretan i da ces primiti ˇ ˇ mnoge blagoslove budes li obozavao Boga na ispravan ˇ nacin! (Malahija 3:10). ˇ ˇ ˇ ˇ 19. Zasto je vazno drugima govoriti o onome sto si naucio iz Biblije?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ U pravoj religiji nema mjesta religioznim ˇ slikama i kipovima ni obozavanju predaka (2. Mojsijeva 20:4, 5; 5. Mojsijeva 18:10-12) ˇ Neispravno je sudjelovati u proslavama ˇ koje imaju pogansko porijeklo (Efezanima 5:10) ˇ ´ ˇ ˇ Pravi krscani trebaju biti takticni kad ˇ drugima objasnjavaju svoja vjerovanja ˇ (Kolosanima 4:6)

ˇ Sluzenje pravom Bogu ´ donosi istinsku srecu

SEDAMNAESTO POGLAVLJE

ˇ Priblizi se Bogu u molitvi ˇ Zasto se trebamo moliti Bogu? ˇ ˇ ˇ Sto trebamo ciniti da bi nas Bog cuo? ˇ Kako Bog odgovara na nase molitve?

U USPOREDBI s ogromnim svemirom, Zemlja je jako mala. Ustvari, Jehovi, Tvorcu neba i Zemlje, narodi su kao sitna kap vode iz vedra (Psalam 115:15; Izaija ˇ 40:15). Pa ipak, Biblija kaze: “Jehova je blizu svih koji ´ ga prizivaju, svih koji ga prizivaju u istini. Ispunit ce ˇ ˇ ´ zelju onih koji ga se boje, cut ce vapaj njihov” (Psalam ˇ ˇ ´ 145:18, 19). Zamisli sto to znaci! Svemoguci Stvoritelj ˇ blizu je nas i cuje nas ako ga prizivamo “u istini”. Doˇ ˇ ˇ ´ ista je velika cast sto se mozemo obracati Bogu u molitvi! ˇ ˇ ˇ 2 Me utim, zelimo li da Jehova cuje nase molitve, ˇ moramo mu se moliti na nacin koji on odobrava. Kako ˇ ˇ ˇ to mozemo ako ne saznamo sto Biblija uci o molitvi? ˇ ˇ ˇ Jako je vazno da znamo sto Sveto pismo kaze o tome jer ˇ ˇ ˇ ˇ molitva nam pomaze da se jos vise priblizimo Jehovi. ˇ ZASTO SE MOLITI JEHOVI? ˇ 3 Jehova nas poziva da mu se molimo i to je vazan ˇ ˇ ˇ ˇ razlog zasto to trebamo ciniti. Njegova nas Rijec potice: ˇ “Ne budite zabrinuti ni za sto, nego u svemu — moliˇ ˇ ˇ ´ ˇ 1, 2. Zasto molitvu trebamo smatrati velikom cascu, i zasto trebamo ˇ ˇ saznati sto Biblija uci o molitvi? ˇ ˇ 3. Koji je vazan razlog zasto se trebamo moliti Jehovi?

165

Tvorac neba i Zemlje ˇ spreman je saslusati ˇ nase molitve

ˇ tvom i prosnjom, sa zahvaljivanjem — iznesite svoje ˇ ˇ molbe Bogu. I mir Bozji koji nadilazi svaku misao cuvat ´ ˇ ˇ ce vasa srca i vas um preko Krista Isusa” (Filipljanima ˇ 4:6, 7). Dakako, mi ne zelimo zanemarivati taj divan dar koji nam je dao Vrhovni Vladar svemira! ˇ 4 Kad se redovito molimo Jehovi, jacamo svoj odnos ˇ ˇ s njim, a to je jos jedan razlog zasto se trebamo moliti. ˇ Pravi prijatelji ne razgovaraju samo onda kad nesto trebaju. Umjesto toga, dobri prijatelji zainteresirani su ˇ jedan za drugog, a njihovo prijateljstvo jaca dok se ˇ ´ otvoreno povjeravaju jedan drugome, izrazavajuci svo´ ˇ ˇ je misli, brige i osjecaje. U neku ruku, slicno je i s nasim ´ odnosom s Jehovom Bogom. Uz pomoc ove knjige saˇ ˇ znao si mnogo toga sto Biblija uci o Jehovi, njegovoj osobnosti i naumima. Saznao si da je on stvarna osoba. ˇ Molitva ti daje priliku da svom nebeskom Ocu otkrijes ´ ˇ ˇ svoje misli i najskrivenije osjecaje. Dok to cinis, Jehovi ˇ ˇ postajes sve blizi (Jakov 4:8). ˇ 4. Kako putem redovite molitve jacamo svoj odnos s Jehovom?

166

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

KOJE UVJETE MORAMO ISPUNITI? ˇ ˇ Slusa li Jehova sve molitve? Obrati paznju na njegoˇ ´ ve rijeci upucene buntovnim Izraelcima u danima proˇ roka Izaije: “Molitve mnoge izgovarate, ali ja ne slusam ˇ ˇ — ruke su vase pune krvi” (Izaija 1:15). Ocito je da neki ˇ ˇ ˇ nasi postupci mogu navesti Boga da ne slusa nase moˇ litve. Dakle, da bi ih uslisio, moramo ispuniti odre ene temeljne preduvjete.

6 Jedan od glavnih uvjeta je pokazivanje vjere. (Proˇ citaj Marka 11:24.) Apostol Pavao je napisao: “Bez vje´ re je nemoguce ugoditi Bogu, jer onaj tko mu pristupa mora vjerovati da on postoji i da nagra uje one koji ga ˇ ˇ revno traze” (Hebrejima 11:6). Imati pravu vjeru znaci ˇ ˇ puno vise nego samo znati da Bog postoji te da cuje i ˇ ˇ uslisava molitve. Vjera se dokazuje djelima. Svojim zivotom iz dana u dan jasno pokazujemo imamo li vjeru (Jakov 2:26).

7 Jehova tako er zahtijeva da mu se molimo ponizno i iskreno. A mi uistinu imamo razloga biti ponizni kad ´ se obracamo Jehovi. Kad ljudi imaju priliku razgovarati ˇ ˇ ˇ s kraljem ili predsjednikom, to obicno cine s postova´ ˇ ˇ njem, priznajuci visoki polozaj doticnog vladara. Koliˇ ´ ko bi tek postovanje trebali pokazivati kad se obracamo Jehovi! (Psalam 138:6). Na kraju krajeva, on je “Bog ´ Svemoguci” (1. Mojsijeva 17:1). Kad se molimo Bogu, iz ˇ ´ nacina na koji mu se obracamo treba se vidjeti da smo ˇ ponizni i svjesni svog polozaja pred njim. Takva poniz5

ˇ 5. Kako znamo da Jehova ne slusa sve molitve? ˇ ˇ ˇ 6. Sto je jedan od glavnih uvjeta da bi Bog uslisio nase molitve, i kako ˇ ga mozemo ispuniti? ˇ ´ ˇ 7. (a) Zasto se Jehovi u molitvi trebamo obracati s postovanjem? ˇ (b) Kako mozemo pokazivati poniznost i iskrenost kad se molimo Bogu?

ˇ Priblizi se Bogu u molitvi

167

´ nost potaknut ce nas da se molimo od srca i iskreno, iz´ bjegavajuci rutinske molitve u kojima uvijek ponavljaˇ mo iste rijeci (Matej 6:7, 8).

8 Daljnji uvjet koji moramo ispuniti da bi nas Bog usˇ lisio jest postupati u skladu sa svojim molitvama. Jehoˇ ˇ ˇ ˇ ´ va ocekuje da ucinimo sve sto je u nasoj moci kako biˇ smo ostvarili ono za sto se molimo. Naprimjer, ako se ˇ molimo: “Kruh nas za ovaj dan daj nam danas”, moraˇ mo marljivo raditi bilo koji posao koji mozemo dobiti (Matej 6:11; 2. Solunjanima 3:10). Ako se molimo za ´ pomoc da nadvladamo neku tjelesnu slabost, moramo ˇ voditi racuna o tome da izbjegavamo okolnosti i situacije koje nas mogu dovesti do toga da podlegnemo isˇ ˇ kusenju (Kolosanima 3:5). Osim tih temeljnih preduvjeta, postoje neka pitanja o molitvi na koja moramo odgovoriti.

ODGOVORI NA NEKA PITANJA O MOLITVI ˇ Kome se trebamo moliti? Isus je ucio svoje sljedbenike da se mole svom nebeskom Ocu (Matej 6:9). Dakle, ´ molitve moramo upucivati jedino Jehovi Bogu. Me uˇ tim, Jehova zahtijeva da priznamo polozaj njegovog ˇ jedinoro enog Sina, Isusa Krista. Kao sto smo saznali u petom poglavlju, Isus je poslan na Zemlju da nas otkupi i izbavi od grijeha i smrti (Ivan 3:16; Rimljani´ ma 5:12). On je postavljen za Velikog Svecenika i Suca ˇ (Ivan 5:22; Hebrejima 6:20). Zato nas Biblija potice da ´ molitve upucujemo preko Isusa. On sam je rekao: “Ja ˇ sam put i istina i zivot. Nitko ne dolazi Ocu osim preko ˇ ˇ mene” (Ivan 14:6). Da bi nase molitve bile uslisene, 9

ˇ ˇ 8. Kako mozemo postupati u skladu s onim za sto se molimo?

9. Kome se trebamo moliti, i preko koga?

168

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ moramo ih upucivati jedino Jehovi, i to preko njegovog Sina.

10 Trebamo li zauzeti neku posebnu pozu kad se molimo? Ne trebamo. Jehova ne zahtijeva da ruke ili tijelo ˇ ˇ budu u nekom posebnom polozaju. Biblija uci da se moˇ ˇ zemo moliti u raznim pozama. Mozemo sjediti, pokloˇ niti se, klecati i stajati (1. Ljetopisa 17:16; Nehemija 8:6; ˇ ˇ Danijel 6:10; Marko 11:25). Ono sto je istinski vazno niˇ ´ ˇ je neka posebna poza koju drugi mogu uociti, vec cisto ˇ ˇ srce. Ustvari, kad izvrsavamo svoje svakidasnje obaveze ˇ ˇ ili kad se dogodi nesto nepredvi eno, mozemo se pomoˇ liti u sebi gdje god se nalazili. Jehova cuje takve molitve iako drugi oko nas za njih i ne znaju (Nehemija 2:1-6). ˇ ˇ ˇ ˇ 11 Za sto se mozemo moliti? Biblija kaze: “Sto god da ˇ molimo u skladu s njegovom voljom, [Jehova] nas cuˇ je” (1. Ivanova 5:14). Dakle, mozemo se moliti za sve ˇ ˇ ˇ sto je u skladu s Bozjom voljom. Da li Bog zeli da se molimo za probleme osobne prirode? Naravno! Molitva ˇ ˇ Jehovi moze biti slicna razgovoru s bliskim prijateljem. ˇ ´ ´ Mozemo mu se obracati otvoreno, izlijevajuci mu svoje ˇ ´ srce (Psalam 62:8). Mozemo se moliti za sveti duh jer ce ´ ˇ ˇ nam on pomoci da cinimo ono sto je ispravno (Luka ˇ 11:13). Isto tako, mozemo se moliti za vodstvo u donoˇ senju mudrih odluka i za snagu da podnesemo poteˇ ´ ˇ skoce (Jakov 1:5). Kad zgrijesimo, trebamo se moliti za ˇ ˇ oprost na temelju Kristove zrtve (Efezanima 1:3, 7). Naravno, stvari osobne prirode ne bi smjele biti jedina ˇ ˇ tema nasih molitvi. Trebamo prosiriti svoje molitve i ˇ ˇ ´ u njih ukljuciti druge ljude — clanove obitelji te bracu ˇ i sestre u vjeri (Djela apostolska 12:5; Kolosanima 4:12). ˇ 10. Zasto ne trebamo zauzeti neku posebnu pozu kad se molimo? ˇ 11. Za koje se probleme osobne prirode mozemo moliti?

ˇ Priblizi se Bogu u molitvi

169

ˇ 12 Sve ono sto je vezano uz Jehovu Boga treba biti na ˇ prvom mjestu u nasim molitvama. Imamo razloga od srca ga hvaliti i zahvaljivati mu na svoj njegovoj dobroti ˇ ˇ (1. Ljetopisa 29:10-13). Isus nas je u molitvi Ocenas, zapiˇ sanoj u Mateju 6:9-13, naucio da se molimo da se sveti ˇ ˇ Bozje ime. (Procitaj.) Potom je rekao da se molimo da ˇ ˇ do e Bozje Kraljevstvo i da se njegova volja vrsi na Zemˇ ˇ lji kao i na nebu. Tek nakon sto je spomenuo te vazne miˇ sli vezane uz Jehovu, Isus je presao na osobne brige. Kad ˇ ˇ Bog i u nasim molitvama ima najvaznije mjesto, pokazujemo da nismo zainteresirani samo za svoju dobrobit. ˇ 13 Koliko duge trebaju biti nase molitve? Biblija ne poˇ stavlja nikakvo ogranicenje u vezi s duljinom osobnih ili javnih molitvi. One mogu varirati od kratke molitve prije jela do duge osobne molitve u kojoj izlijevamo srce Jehovi (1. Samuelova 1:12, 15). Me utim, Isus je ´ osudio samopravedne osobe koje su upucivale duge, razmetljive molitve pred drugima (Luka 20:46, 47). Taˇ ˇ kvim se molitvama ne moze zadiviti Jehovu. Ono sto je ˇ ˇ vazno jest moliti se iz srca. Stoga duzina molitvi koje su ˇ ˇ Bogu ugodne moze biti razlicita, ovisno o potrebama i okolnostima. ˇ 14 Koliko se cesto trebamo moliti? Biblija nas u Mateˇ ju 26:41 potice: “Molite se.” Vrijedno je zapaziti da se ˇ ˇ ovdje koristi nesvrseni glagol, sto ukazuje na trajnu ˇ radnju. Slicno tome, u Rimljanima 12:12 stoji: “Ustrajte u molitvi”, a u 1. Solunjanima 5:17: “Neprestano se ˇ molite!” Naravno, ti izrazi ne znace da se svako malo ˇ ˇ ˇ 12. Kako mozemo svemu sto je vezano uz naseg nebeskog Oca u mo´ ˇ litvama pridavati najvecu vaznost? ˇ ˇ 13. Sto Biblija govori o duzini molitvi koje su Bogu ugodne? ˇ ˇ 14. Sto znaci kad nas se u Bibliji poziva da se neprestano molimo i ˇ ˇ zasto je to utjesno?

170

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ moramo moliti Jehovi. Umjesto toga, Biblija nas potice da se redovito molimo i da pritom zahvaljujemo Jehoˇ vi na dobroti koju nam pokazuje te da trazimo njegovo ˇ vodstvo, utjehu i snagu. Nije li utjesno znati da Jehova ˇ ne postavlja ogranicenja u vezi s tim koliko dugo ili koˇ ˇ liko cesto mozemo razgovarati s njim u molitvi? Ako ´ zaista cijenimo molitvu, u mnogim cemo se prilikama moliti svom nebeskom Ocu. ˇ ´ ˇ 15 Zasto na kraju molitve trebamo reci “amen”? Rijec ˇ “amen” znaci “uistinu” ili “neka bude tako”. Primjeri iz ´ Biblije pokazuju da je prikladno reci “amen” na kraju osobnih i javnih molitvi (1. Ljetopisa 16:36; Psalam ˇ 41:13). Kad na kraju osobne molitve kazemo “amen”, ˇ ˇ ˇ potvr ujemo da su nase rijeci iskrene. Kad kazemo ˇ “amen” — u sebi ili naglas — na kraju necije javne moˇ ˇ ˇ litve, pokazujemo da se slazemo s onim sto je receno ´ (1. Korincanima 14:16). ˇ KAKO BOG ODGOVARA NA NASE MOLITVE ˇ 16 Da li Jehova doista odgovara na nase molitve? Svaˇ ˇ kako! Na temelju cvrstih dokaza mozemo biti uvjereni ˇ da “onaj koji slusa molitvu” odgovara na iskrene moliˇ tve milijuna ljudi (Psalam 65:2). Jehova moze na razne ˇ ˇ nacine odgovoriti na nase molitve. ´ 17 Jehova odgovara na molitve koristeci svoje an ele i zemaljske sluge (Hebrejima 1:13, 14). Postoji mnogo ˇ slucajeva u kojima su se osobe molile Bogu da im pomogne da razumiju Bibliju i ubrzo ih je posjetio neki Jehovin sluga. Takva iskustva dokaz su da an eli vode ˇ ´ 15. Zasto trebamo reci “amen” na kraju osobnih i javnih molitvi? ˇ ˇ 16. U sto mozemo biti uvjereni u vezi s molitvom? ˇ ˇ ´ 17. Zasto se moze reci da Bog koristi svoje an ele i zemaljske sluge ˇ da odgovori na nase molitve?

ˇ Priblizi se Bogu u molitvi

171

djelo propovijedanja o Kraljevstvu (Otkrivenje 14:6). ˇ ´ Da bi odgovorio na nase molitve upucene u nekim naˇ ˇ ˇ rocito teskim trenucima, Jehova moze potaknuti nekog ˇ ´ suvjernika da nam priskoci u pomoc (Mudre izreke 12:25; Jakov 2:16).

18 Jehova Bog tako er koristi svoj sveti duh i svoju Riˇ jec, Bibliju, da bi odgovorio na molitve svojih slugu. ˇ 18. Kako Jehova koristi svoj sveti duh i svoju Rijec da odgovori na molitve svojih slugu?

ˇ Bog uvijek moze ˇ cuti tvoju molitvu

´ ˇ Odgovarajuci na nase molitve, ˇ Jehova moze nekog suvjernika ˇ potaknuti da nam priskoci ´ u pomoc

Kad se molimo da nam pomogne da se nosimo ˇ ˇ s kusnjama, moze nam odgovoriti tako da nas usmjerava i daje nam snagu putem svog sve´ tog duha (2. Korincanima 4:7). Na molitve da ˇ nam pruzi vodstvo odˇ govor cesto nalazimo u Bibliji putem koje nam Jehova ˇ pomaze da donesemo mudre odluke. Korisne biblijske ˇ ´ ˇ retke mozemo naci tokom osobnog proucavanja Bibliˇ ˇ ´ je i citanja krscanske literature poput ove knjige. Biblij´ ˇ ˇ ske misli koje nam mogu pomoci mozda cujemo na ˇ ´ ˇ ˇ krscanskom sastanku ili od skupstinskog starjesine ko´ jemu je stalo do nas (Galacanima 6:1). ˇ 19 Ako nam se cini da Jehova predugo ne odgovara ˇ na nase molitve, razlog tome nikada nije to da on ne ˇ moze odgovoriti na njih. Moramo imati na umu da Jehova odgovara na molitve u skladu sa svojom voljom, i to u vrijeme koje on smatra prikladnim. On puno boˇ lje od nas poznaje nase potrebe i zna kako ih zadovoljiˇ ti. Zbog toga cesto dozvoljava da ustrajno molimo, traˇ zimo i kucamo (Luka 11:5-10). Takva ustrajnost Bogu ˇ ˇ ˇ pokazuje da je nasa zelja gorljiva, a nasa vjera iskrena. ˇ ˇ ˇ 19. Sto trebamo imati na umu ako nam se ponekad cini da nase moˇ litve nisu uslisene?

173

ˇ Osim toga, Jehova moze odgovoriti na ˇ ˇ nase molitve na nacin koji nama nije ˇ ocit. Naprimjer, kad mu se molimo u ˇ vezi s nekom kusnjom, on na tu moliˇ ´ tvu mozda nece odgovoriti tako da tu ˇ kusnju ukloni, nego tako da nam da ˇ snage da je podnesemo. (Procitaj Filipljanima 4:13.) ˇ 20 Koliko samo mozemo biti zahvalˇ ni Stvoritelju cijelog svemira sto je blizu svih koji ga prizivaju u molitvi ˇ ˇ na ispravan nacin! (Procitaj Psalam 145:18.) Redovito se molimo jer je ˇ ˇ to neprocjenjiva cast! Ako to cinimo, ´ ˇ ˇ ˇ imat cemo divnu priliku jos se vise pribliziti Jehovi, koˇ ji slusa molitve. ˇ ´ 20. Zasto trebamo redovito upucivati Bogu molitve koje su neprocjeˇ njiva cast?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ´ ´ ˇ Ako se redovito molimo Jehovi, moci cemo ˇ ˇ ˇ mu se jos vise pribliziti (Jakov 4:8) ˇ ˇ ˇ Da bi Bog cuo nase molitve, moramo se moliti s vjerom, ponizno i iskreno (Marko 11:24) ˇ Trebamo se moliti jedino Jehovi, i to preko njegovog Sina (Matej 6:9; Ivan 14:6) ˇ ˇ Jehova, “onaj koji slusa molitvu”, koristi svoje an ele, svoje zemaljske sluge, svoj sveti ˇ ˇ duh i svoju Rijec da bi odgovorio na nase molitve (Psalam 65:2)

OSAMNAESTO POGLAVLJE

ˇ Kr stenje i tvoj odnos s Bogom ˇ ˇ ´ Kako izgleda krstenje pravih krscana? ˇ Koje korake trebas poduzeti da bi se mogao krstiti? ˇ Kako se izvrsava predanje Bogu?

Iz kojeg se posebnog razloga trebamo krstiti? ˇ ˇ “EVO vode! Sto me sprecava da se krstim?” To je pita´ ˇ nje u prvom stoljecu postavio etiopski dvoranin. Krs´ ´ canin imenom Filip dokazao mu je da je Isus obecani ˇ ˇ 1. Zasto se etiopski dvoranin zelio krstiti?

ˇ Krstenje i tvoj odnos s Bogom

175

ˇ Mesija. Ono sto je taj Etiopljanin saznao iz Pisma toliˇ ˇ ko ga je dirnulo da je odlucio nesto poduzeti. Rekao je ˇ da se zeli krstiti (Djela apostolska 8:26-36). ˇ ˇ 2 Ako si temeljito proucio prijasnja poglavlja ove ˇ ˇ knjige s nekim Jehovinim svjedokom, mo ˇ zda smatras ˇ da je vrijeme da i ti postavis pitanje: “Sto mene spreˇ ´ cava da se krstim?” Do sada si vec saznao za biblijsko ´ ˇ ˇ obecanje o vjecnom zivotu u raju (Luka 23:43; Otkrivenje 21:3, 4). Saznao si i za pravo stanje mrtvih te za ´ nadu u uskrsnuce (Propovjednik 9:5; Ivan 5:28, 29). ˇ ˇ Po svoj prilici, ides na skupstinske sastanke Jehovinih ˇ ˇ svjedoka i vidio si na kojiˇ nacin zive u skladu s pravom ˇ ˇ religijom (Ivan 13:35). Sto je jos vaznije, vjerojatno ˇ si poceo razvijati odnos s Jehovom Bogom. ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 3 Kako moze s pokazati da zelis sluziti Bogu? Isus je ˇ ˇ svojim sljedbenicima rekao: “Idite i nacinite ucenike ´ od ljudi iz svih naroda, krsteci ih” (Matej 28:19). Sam ˇ Isus dao je primjer u tome tako sto se krstio u vodi. Niˇ su ga poskropili vodom niti su mu samo polili glavu ˇ ˇ (Matej 3:16). Rijec “krstiti” dolazi od grckog izraza koˇ ji znaci “uroniti”. Stoga da bi se netko krstio kao pravi ˇ ´ krscanin, on mora biti potpuno uronjen, odnosno podronjen pod vodu. ˇ 4 Svi koji zele razviti odnos s Jehovom Bogom moˇ ˇ raju se krstiti u vodi. Krstenjem javno pokazujes da ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ zelis sluziti Bogu. Ono je dokaz da ti je uzitak vrsiti Jehovinu volju (Psalam 40:7, 8). Me utim, da bi se ˇ ˇ ˇ 2. Zasto trebas ozbiljno razmisliti o krstenju?

3. (a) Koju je zapovijed Isus dao svojim sljedbenicima? (b) Kako se ˇ obavlja krstenje u vodi? ˇ ˇ 4. Sto se pokazuje krstenjem u vodi?

176

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ mogao krstiti, najprije moras poduzeti odre ene korake.

STJECANJE ZNANJA I VJERE ´ ˇ ˇ ˇ Prvi korak si vec ucinio. Kako? Tako sto si poceo ˇ upoznavati Jehovu Boga i Isusa Krista, mozda putem siˇ ˇ stematskog proucavanja Biblije. (Procitaj Ivana 17:3.) ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ´ No ima jos mnogo toga sto trebas nauciti. Krscani treˇ ˇ ˇ baju dobro znati sto je Bozja volja (Kolosanima 1:9). ´ ˇ Posjecivanje skupstinskih sastanaka Jehovinih svjedo´ ˇ ´ ka velika je pomoc u tome. Vazno je ici na te sastanke ´ (Hebrejima 10:24, 25). Redovito posjecivanje tih sasta´ ´ ˇ ˇ naka pomoci ce ti da jos bolje upoznas Boga. ˇ 6 Naravno, ne moras poznavati cijelu Bibliju da bi se mogao krstiti. Etiopski dvoranin imao je odre enu ´ mjeru znanja, ali svejedno je trebao pomoc da bi mogao razumjeti neke dijelove Pisama (Djela apostolska ˇ ˇ ˇ ˇ 8:30, 31). Slicno tome, i ti trebas nauciti jos mnogo ´ ˇ ˇ toga. Ustvari, nikada neces prestati uciti o Bogu (Propovjednik 3:11). Me utim, da bi se mogao krstiti, moˇ ˇ ras znati barem osnovna biblijska ucenja i vjerovati u njih (Hebrejima 5:12). To je, naprimjer, istina o staˇ ˇ nju mrtvih te vaznost Bozjeg imena i njegovog Kraljevstva.

7 No ni samo znanje nije dovoljno jer “bez vjere ´ je nemoguce ugoditi Bogu” (Hebrejima 11:6). Biblija ˇ ˇ nam kaze da su neki ljudi u drevnom Korintu culi poˇ ´ ruku koju su propovijedali krscani, “povjerovali su i 5

ˇ 5. (a) Koji prvi korak moras poduzeti da bi se mogao krstiti? (b) Zaˇ ˇ ´ ˇ sto su krscanski sastanci vazni? ˇ 6. Koliko moras poznavati Bibliju da bi se mogao krstiti? ˇ 7. Kako proucavanje Biblije treba utjecati na tebe?

ˇ Krstenje i tvoj odnos s Bogom

177

ˇ ˇ krstili se” (Djela apostolska 18:8). Slicno tome, prouca´ ˇ ´ vajuci Bibliju trebas steci vjeru u to da je ona nadahnuˇ ˇ ˇ ´ ta Bozja Rijec. Proucavanje Biblije treba ti pomoci da ˇ ˇ ´ ˇ vjerujes u Bozja obecanja i u Isusovu zrtvu zahvaljuju´ ˇ ˇ ci kojoj dobivas spasenje (Josua 23:14; Djela apostolska 4:12; 2. Timoteju 3:16, 17). ˇ PRENOSENJE BIBLIJSKE ISTINE DRUGIMA ´ 8 Kako vjera u tvom srcu bude rasla, tako ce ti biti ˇ ˇ ˇ ˇ sve teze zadrzati za sebe ono sto si naucio (Jeremija ´ ˇ ˇ ˇ ˇ 20:9). Osjetit ces snaznu zelju da govoris drugima o Boˇ ´ gu i njegovim naumima. (Procitaj 2. Korincanima 4:13.) ˇ 9 Biblijsku bi istinu mogao poceti prenositi drugima ˇ ˇ tako da o njoj takticno govoris svojoj obitelji i rodbini, prijateljima, susjedima i kolegama na poslu. S vre´ ˇ ˇ menom ces pozeljeti sudjelovati u organiziranom propovijedanju Jehovinih svjedoka. Tada to slobodno reci ˇ ˇ osobi koja te poucava o Bibliji. Ako udovoljavas preduˇ vjetima za sudjelovanje u sluzbi propovijedanja, ti i ˇ ´ osoba koja te poucava sastat cete se s dvojicom skupˇ ˇ stinskih starjesina. ´ ´ ˇ 10 To ce ti omoguciti da se bolje upoznas s nekima ˇ ˇ od starjesina, koji se brinu za Bozje stado (Djela apoˇ stolska 20:28; 1. Petrova 5:2, 3). Ako vide da razumijes ˇ ˇ ˇ ˇ temeljna biblijska ucenja i vjerujes u njih, da zivis u ˇ ˇ ˇ ˇ skladu s Bozjim nacelima te da doista zelis postati Je´ ´ ˇ ˇ ˇ hovin svjedok, reci ce ti da mozes poceti sudjelovati ˇ ´ ˇ ˇ ˇ 8. Sto ce te potaknuti da govoris drugima o onome sto si naucio? ˇ ˇ ˇ ˇ 9, 10. (a) Kome mozes poceti prenositi biblijsku istinu? (b) Sto treˇ ˇ ˇ ˇ bas ciniti ako zelis sudjelovati u organiziranom propovijedanju Jehovinih svjedoka?

178

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ u sluzbi propovijedanja kao nekrsteni objavitelj dobre vijesti. ˇ ˇ ˇ 11 S druge strane, mozda moras uciniti neke proˇ ´ mjene u svom zivotu i navikama da bi mogao ici u ˇ ˇ ˇ ˇ sluzbu propovijedanja. To moze znaciti da trebas prestati s postupcima koje si dosad tajio pred drugima. ˇ ˇ ˇ Stoga prije nego izrazis svoju zelju da postanes nekrˇ ˇ ˇ steni objavitelj, trebas prestati ciniti ozbiljne grijehe ˇ kao sto su spolni nemoral, opijanje i zloupotreba droˇ ´ ´ ge. (Procitaj 1. Korincanima 6:9, 10; Galacanima 5:19-21.) ´ POKAJANJE I OBRACENJE ˇ ˇ ˇ ˇ 12 Prije krstenja moras uciniti jos neke korake. Apostol Petar je rekao: “Pokajte se (...) i obratite da se izbriˇ ˇ su grijesi vasi” (Djela apostolska 3:19). Pokajati se znaˇ ´ ˇ ˇ ˇ ˇ ci osjecati iskreno zaljenje zbog neceg sto si ucinio. ˇ Pokajanje je, dakako, potrebno ako je netko zivio neˇ moralnim zivotom, ali potrebno je i ako je vodio relaˇ ˇ ˇ ˇ ˇ tivno cestit zivot. Zasto? Zato sto su svi ljudi gresni i ˇ ˇ trebaju Bozje oprostenje (Rimljanima 3:23; 5:12). Prije ˇ ˇ ˇ ˇ nego sto si poceo proucavati Bibliju nisi poznavao Bozˇ ju volju. Zar si onda mogao zivjeti u skladu s tom voljom? Dakle, pokajanje je neophodno. ´ ´ 13 Pokajanje mora biti popraceno obracenjem. Nije ˇ ˇ ˇ dovoljno da ti samo bude zao zbog onog sto si cinio. ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Moras napustiti svoj prijasnji nacin zivota i cvrsto odˇ ´ ˇ ´ ˇ ˇ luciti da ces ubuduce ciniti ono sto je ispravno. Poka´ ˇ 11. Koje promjene neki moraju napraviti da bi mogli ici u sluzbu propovijedanja? ˇ 12. Zasto je pokajanje neophodno? ˇ ´ 13. Sto je obracenje?

ˇ Krstenje i tvoj odnos s Bogom

179

´ ˇ janje i obracenje koraci su koje moras poduzeti prije ˇ krstenja.

PREDANJE BOGU ˇ ˇ Postoji jos jedan vazan korak koji se poduzima priˇ ˇ je krstenja. Moras se predati Jehovi Bogu.

15 Kad se predasˇ Jehovi Bogu u usrdnoj molitvi, obe´ ˇ ´ ˇ ˇ cavas mu da ces zauvijek biti odan iskljucivo njemu ˇ ˇ ˇ (5. Mojsijeva 6:15). A zasto bi to ucinio? ˇ Zamisli covjeˇ ˇ ka koji se pocne udvarati nekoj zeni. Sto je bolje upoˇ znaje i uocava njene dobre osobine, postaje mu sve ˇ ´ draza. Sasvim je prirodno da ce je s vremenom zaproˇ siti. Istina, stupiti u brak znaci preuzeti na sebe dodat´ ˇ ne odgovornosti. No ljubav ce ga potaknuti da ucini ˇ taj vazan korak. ˇ ˇ ˇ 16 Kad upoznasˇ i zavolisˇ Jehovu, zeli s mu sluziti potˇ ˇ puno i bezrezervno. Tko god zeli slijediti Bozjeg Sina, ´ Isusa Krista, mora se odreci sebe (Marko 8:34). Mi se ˇ ˇ ˇ odricemo sebe time sto nam osobne zelje i ciljevi nisu ˇ ˇ vazniji od potpune poslusnosti Bogu. Stoga prije nego ˇ ˇ se krstis, vrsenje volje Jehove Boga mora ti postati smiˇ ˇ sao zivota. (Procitaj 1. Petrovu 4:2.) ´ ˇ NEMOJ SE BOJATI DA CES ZAKAZATI ˇ 17 Neki oklijevaju predati se Jehovi jer se boje uciniˇ ´ ti takav ozbiljan korak. Mozda se boje da ce kao predaˇ ´ ˇ ´ ni krscani morati polagati racun Bogu. Boje se da ce ˇ zakazati i razocarati Jehovu, pa misle da je najbolje da mu se ne predaju.

14

ˇ ˇ ˇ 14. Koji vazan korak moras poduzeti prije krstenja? ˇ ˇ ˇ ˇ 15, 16. Sto znaci predati se Bogu, i sto osobu potice na to? ˇ 17. Zasto neki oklijevaju predati se Bogu?

Dobro poznavanje ˇ ˇ ˇ Bozje Rijeci vazan je korak ˇ koji vodi do krstenja

Vjera te treba potaknuti ˇ da drugima govoris ˇ ˇ o onome u sto vjerujes

Kako tvoja ljubav prema Jehovi bude rasla, tako ´ ˇ ˇ ˇ ces sve vise zeljeti predati mu se i svojski se truditi ˇ zivjeti u skladu s tim predanjem (Propovjednik 5:4). ´ ˇ ˇ Nakon predanja sigurno ces iskreno nastojati zivjeti ˇ “zivotom dostojnim Jehove” i tako mu potpuno ugoˇ ´ ˇ ´ ˇ diti (Kolosanima 1:10). Buduci da ljubis Boga, neces ˇ ˇ smatrati da je pretesko vrsiti njegovu volju. Nesumnji´ ˇ ˇ vo ces se sloziti s apostolom Ivanom, koji je napisao: ˇ ˇ “Ljubiti Boga znaci drzati zapovijedi njegove, a zapoviˇ jedi njegove nisu teske” (1. Ivanova 5:3).

18

ˇ ˇ ˇ 18. Sto te moze potaknuti da se predas Jehovi?

ˇ Krstenje i tvoj odnos s Bogom

181

ˇ 19 Ne morasˇ biti savrsen da bi se predao Bogu. Jehoˇ ˇ va zna tvoja ogranicenja i nikad od tebe ne ocekuje ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ vise nego sto mozes uciniti (Psalam 103:14). On zeli da ˇ ˇ ´ ´ uspijes, pa ce te podupirati i pomagat ce ti. (Procitaj ˇ ˇ ´ Izaiju 41:10.) Mozes biti siguran da ce Jehova, ako se ˇ uzdas u njega svim svojim srcem, “ispraviti staze tvoje” (Mudre izreke 3:5, 6). ˇ ˇ 19. Zasto se ne trebas bojati predanja Bogu?

Jesi li se predao Bogu u molitvi?

ˇ Krstenje je znak ˇ ´ ˇ ˇ da vise neces zivjeti ˇ onako kako si dotad zivio, ´ ˇ ˇ nego da ces svoj zivot ˇ posvetiti vrsenju ˇ Bozje volje

182

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ KRSTENJE — DOKAZ TVOG PREDANJA ˇ ˇ 20 Razmisljanje o onom sto smo upravo razmatrali ˇ ´ ˇ ˇ moze ti pomoci da odlucis predati se Jehovi u molitvi.

Svatko tko uistinu ljubi Boga mora obznanjivati svoju vjeru kako bi postigao spasenje (Rimljanima 10:10). ˇ ˇ ˇ Kako to mozes uciniti? ˇ ˇ 21 Reci koordinatoru starjesinstva svoje skupstine da ˇ ˇ ´ ˇ se zelis krstiti. On ce se dogovoriti s nekoliko starjesina da s tobom razmotre niz pitanja kojima se obra uˇ ˇ ˇ ˇ ju temeljna biblijska ucenja. Ako se sloze da se mozes ´ ˇ ˇ ˇ krstiti, obavijestit ce te da to mozes uciniti prvom priˇ ˇ ˇ likom.1 Prilikom krstenja obicno se odrzi govor o znaˇ ˇ cenju tog cina. Govornik potom pozove sve kandidate ˇ za krstenje da odgovore na dva jednostavna pitanja i tako obznane svoju vjeru. ˇ 22 Krstenje je javni dokaz da si se predao Bogu i poˇ stao Jehovin svjedok. Kandidate za krstenje potpuno se uranja u vodu kako bi svi znali da su se predali Jehovi. ˇ ˇ ZNACENJE KRSTENJA ´ ˇ 23 Isus je rekao da ce se njegovi ucenici krstiti “u ime ˇ Oca i Sina i svetog duha” (Matej 28:19). To znaci da ˇ kandidat za krstenje priznaje vlast Jehove Boga i Isusa Krista (Psalam 83:18; Matej 28:18). On tako er priznaˇ je ulogu i djelovanje Bozjeg svetog duha, sile kojom se ˇ ´ On sluzi (Galacanima 5:22, 23; 2. Petrova 1:21). ˇ ˇ 1 Krstenje je istaknuto obiljezje pokrajinskih sastanaka i kongresa ˇ koje Jehovini svjedoci odrzavaju svake godine.

20.

21, 23.

ˇ ˇ Zasto predanje Jehovi ne moze ostati privatna stvar? ˇ ˇ 22. Kako mozes obznaniti svoju vjeru? ˇ ˇ Sto znaci krstiti se “u ime Oca i Sina i svetog duha”?

ˇ Krstenje i tvoj odnos s Bogom

183

ˇ 24 Me utim, krstenje nije tek neko pranje tijela u voˇ ˇ ˇ di. Ono predocava nesto jako vazno. Uranjanje u vodu ˇ ˇ ˇ ˇ predocava kraj tvog dotadasnjeg nacina zivota, a ustaˇ ˇ ˇ ´ janje iz vode predocava pocetak novog zivota posveceˇ ˇ ˇ ˇ nog vrsenju Bozje volje. Vazno je da upamtis i to da si se predao samom Jehovi Bogu, a ne nekom djelu, ideˇ ji, ljudima ili organizaciji. Tvoje predanje i krstenje poˇ cetak su vrlo bliskog prijateljstva s Bogom — prisnog odnosa s njim (Psalam 25:14). ˇ 25 Krstenje nije jamstvo za spasenje. Apostol Pavao je napisao: “Radite na svojem spasenju sa strahom i drhtaˇ ˇ njem” (Filipljanima 2:12). Krstenje je tek pocetak. Stoga ˇ ˇ ˇ ˇ se postavlja pitanje: Kako se mozes odrzati u Bozjoj ljubavi? Odgovor na to pitanje nalazi se u zadnjem poglavlju. ˇ ˇ ˇ 24, 25. (a) Sto krstenje predocava? (b) Na koje pitanje trebamo odgovoriti?

ˇ ˇ

ˇ ˇ

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ ´ ˇ ˇ Kod pravih krscana krstenje se izvrsava potˇ punim uranjanjem u vodu, a ne skropljenjem vodom (Matej 3:16) ˇ Da bi se mogao krstiti, moras upoznati Jeho´ vu i Isusa, steci vjeru te se pokajati, obratiti i predati se Bogu (Ivan 17:3; Djela apostolska 3:19; 18:8) ˇ ´ Da bi se predao Jehovi, moras se odreci sebe, ˇ kao sto su se neki odrekli sebe da bi slijedili Isusa (Marko 8:34) ˇ ˇ ˇ ´ ˇ ˇ Krstenjem pokazujes da vise neces zivjeti onaˇ ´ ˇ ˇ ko kako si dotad zivio, nego da ces svoj zivot ˇ ˇ posvetiti vrsenju Bozje volje (1. Petrova 4:2)

DEVETNAESTO POGLAVLJE

ˇ ˇ Odrzi se u Bozjoj ljubavi! ˇ ˇ Sto znaci ljubiti Boga? ˇ ˇ ˇ Kako se mozemo odrzati u Bozjoj ljubavi? ´ Kako ce Jehova nagraditi one koji se ˇ odrze u njegovoj ljubavi?

´ ˇ Hoces li Jehovu ˇ uciniti svojim ˇ ˇ utocistem u ovim olujnim vremenima?

ˇ ZAMISLI da ides putem, a sprema se oluˇ ja. Nebo se smracuje. Munje bljeskaju, ˇ ˇ ˇ gromovi tutnje i pocinje pljusak. Zuris, ˇ ˇ ˇ ´ ocajnicki trazeci zaklon. Tada uz put ˇ ˇ ugledas neko skroviste. Sigurno je, suho ˇ i privlacno. Zar ne bi itekako cijenio to ˇ ˇ utociste? ˇ 2 Mi zivimo u olujnim vremenima.

Stanje u svijetu sve je gore. No ima jedan ˇ ˇ ˇ siguran zaklon, utociste koje nas moze ˇ ˇ zastititi od trajne opasnosti. O cemu je ˇ ˇ ˇ ´ ´ rijec? Zapazi sto Biblija uci: “Reci cu Jeˇ ˇ hovi: ‘Ti si utociste moje i tvr ava moja, ´ Bog moj, u kojega cu se uzdati’” (Psalam 91:2).

3 Zamisli! Jehova, Stvoritelj i Vladar ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ svemira, moze biti nasa zastita i utociste. ˇ ˇ Moze nam pruziti sigurnost jer je puno ´ ˇ ˇ mocniji od biloˇ koga i bilo cega sto nam ˇ moze nauditi. Cak i ako nam bude naneˇ ´ ˇ ˇ 1, 2. Gdje danas mozemo naci sigurno utociste? ˇ ˇ ˇ ˇ 3. Kako Jehovu mozemo uciniti svojim utocistem?

ˇ ˇ Odrzi se u Bozjoj ljubavi!

185

ˇ seno zlo, Jehova nam sve to moze nadoknaditi. Kako Jeˇ ˇ ˇ ˇ hovu mozemo uciniti svojim utocistem? Moramo se uzˇ ˇ ˇ ˇ dati u njega. Osim toga, Bozja Rijec nas potice: “Odrzite ˇ ˇ se u ljubavi Bozjoj!” (Juda 21). Da, trebamo se odrzati u ˇ ˇ ˇ Bozjoj ljubavi, sacuvati ljubav koja nas povezuje s nasim ˇ nebeskim Ocem. Tada mozemo biti uvjereni da je on ˇ ˇ ˇ ˇ nase utociste. No kako mozemo razviti takav odnos?

KAKO ZNAMO ˇ DA NAS BOG LJUBI I KAKO MU MOZEMO UZVRATITI LJUBAV ˇ ˇ 4 Da bismo se odrzali u Bozjoj ljubavi, trebamo razumjeti kako je Jehova dokazao da nas ljubi. Prisjeti se ˇ ´ nekih biblijskih ucenja koja si saznao uz pomoc ove ˇ knjige. Kao Stvoritelj, Jehova nam je dao Zemlju, nas lijepi dom. Dobili smo obilje hrane i vode, prirodna bo´ ˇ ˇ gatstva, zadivljujuci zivotinjski svijet i prekrasan okolis.

Kao Autor Biblije, Bog nam je otkrio svoje ime i osobiˇ ne. Osim toga, njegova Rijec pokazuje da je poslao svog ljubljenog Sina Isusa na Zemlju i dozvolio da pati i ˇ ´ umre za nas (Ivan 3:16). Sto nam je time omogucio? ´ Nadu u divnu buducnost. ˇ ´ ˇ ˇ ˇ 5 Nasa nada za buducnost ovisi o jos necemu sto je ˇ Bog ucinio. Jehova je na nebu uspostavio Mesijansko ´ Kraljevstvo. Ono ce uskoro iskorijeniti svu patnju i ´ ˇ Zemlju pretvoriti u raj. Zamisli! Tada cemo zauvijek zi´ vjeti u miru i sreci (Psalam 37:29). Dok se to ne ostvari, ˇ ´ ˇ Bog nam pruza vodstvo da bismo vec sada zivjeli na najˇ ´ bolji nacin. Isto tako, omogucuje nam da putem molitve otvoreno komuniciramo s njim. To su samo neki od ˇ ´ nacina na koje je Jehova pokazao da ljubi ljude opcenito, a i tebe osobno. ˇ 4, 5. Na koje je nacine Jehova pokazao da nas ljubi?

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ 6 Jako je vazno da se upiˇ ´ tas: Kako cu Jehovi uzvratiti za ljubav koju je pokazao? ´ ´ Mnogi ce nato reci: “Pa i ja moram voljeti Jehovu.” Misˇ lis li i ti tako? Isus je rekao da ´ je najveca od svih zapovijedi ova: “Ljubi Jehovu, Boga svojega, svim srcem svojim i svom ˇ dusom svojom i svim umom svojim!” (Matej 22:37). Neˇ ˇ sumnjivo imas mnogo razloga da ljubis Jehovu Boga. No ´ ˇ ˇ ´ je li dovoljno samo osjecati tu ljubav, pa da mozes reci ˇ ˇ kako ljubis Jehovu svim svojim srcem, dusom i umom? ˇ 7 Kao sto Biblija pokazuje, ljubav prema Bogu puno ˇ ´ ´ je vise od osjecaja. Ustvari, iako je neophodno osjecati ˇ ˇ ljubav prema Jehovi, to je tek pocetak onoga sto prava ´ ljubav prema njemu obuhvaca. Bez sjemenke jabuke ˇ ne bi moglo narasti plodno stablo. Me utim, kad bi zelio jabuku, bi li bio zadovoljan da ti netko da samo njeˇ ´ zinu sjemenku? Naravno da ne bi! Slicno tome, osjecaj ˇ ljubavi prema Jehovi Bogu samo je pocetak. Biblija naˇ ˇ ˇ ucava: “Ljubiti Boga znaci drzati zapovijedi njegove, ˇ a zapovijedi njegove nisu teske” (1. Ivanova 5:3). Ljubav prema Bogu istinska je tek onda kad donosi dobar plod. ˇ Mora se pokazivati djelima. (Procitaj Mateja 7:16-20.) ˇ ˇ 8 Ljubav prema Bogu pokazujemo time sto drzimo njeˇ gove zapovijedi i primjenjujemo njegova nacela. To nije ˇ ´ ˇ pretesko. Jehovini zakoni nisu teret, vec nam pomazu da ˇ vodimo dobar, sretan i smislen zivot (Izaija 48:17, 18). ˇ Kad zivimo u skladu s njegovim vodstvom, svom nebeˇ ˇ 6. Kako Jehovi mozes uzvratiti za ljubav koju je pokazao? ´ 7. Je li dovoljno samo osjecati ljubav prema Bogu? Objasni. ˇ 8, 9. Kako mozemo pokazivati ljubav i zahvalnost Bogu?

ˇ ˇ Odrzi se u Bozjoj ljubavi!

187

ˇ ˇ skom Ocu pokazujemo da uistinu cijenimo sve sto je uciˇ nio za nas. Nazalost, danas vrlo malo ljudi pokazuje taˇ kvo cijenjenje. Mi ne zelimo biti nezahvalni poput nekih ˇ koji su zivjeli dok je Isus bio na Zemlji. On je jednom izˇ lijecio deset gubavaca, ali samo jedan se vratio da mu se ˇ zahvali (Luka 17:12-17). Mi sigurno zelimo biti poput tog ˇ zahvalnog covjeka, a ne poput devet nezahvalnika! ˇ 9 Koje Jehovine zapovijedi trebamo drzati?

U ovoj knjiˇ zi naveli smo mnoge od njih, no osvrnimo se na jos neˇ ˇ ´ ´ ˇ ke. Drzanje Bozjih zapovijedi pomoci ce nam da se odrzimo u njegovoj ljubavi. ˇ PRIBLIZI SE JEHOVI ˇ ˇ 10 Da bismo se priblizili Jehovi, moramo uciti o njeˇ mu. To je proces koji stalno traje. Zamisli da se nalazis ´ ˇ vani za jako hladne noci i da se grijes uz vatru. Bi li pustio da vatra oslabi i ugasi se? Ne bi. ˇ ˇ ˇ 10. Objasni zasto je vazno uciti o Jehovi.

Kao i vatru, ljubav prema Jehovi ˇ treba odrzavati da bi ostala jaka

188

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ Dodavao bi drva da ostane jaka i da te grije jer tvoj ziˇ ´ ˇ ˇ vot moze doci u pitanje! Kao sto se vatra odrzava dodaˇ ˇ ˇ vanjem drva, tako “znanje o Bogu” odrzava i jaca nasu ljubav prema Jehovi (Mudre izreke 2:1-5). ˇ ˇ 11 Isus je zelio da njegovi sljedbenici sacuvaju ljubav ˇ prema Jehovi i Njegovoj dragocjenoj Rijeci istine te da ta ´ ljubav ostane jaka. Nakon svog uskrsnuca dvojici svojih ˇ ˇ ˇ ucenika skrenuo je paznju na neka prorocanstva iz hebrejskog dijela Biblije (takozvanog Starog zavjeta) koja su se ispunila na njemu. Kako je to utjecalo na njih? Kasnije su rekli: “Nije li nam srce gorjelo dok nam je putem ˇ govorio, dok nam je tumacio Pisma?” (Luka 24:32). ˇ ˇ ˇ 12 Kad si prvi put cuo sto Biblija doista uci, jesi li os´ ˇ jetio da ti je srce prepuno srece, odusevljenja i ljubavi prema Bogu? Sigurno jesi. Mnogi su to osjetili. No pred ˇ ˇ nama stoji izazov da sacuvamo tu zarku ljubav i pobriˇ ´ ˇ nemo se da raste. Mi ne zelimo biti poput vecine danas´ ´ njih ljudi. Isus je prorekaoˇ da ce “kod vecine ohladnjeˇ ˇ ti ljubav” (Matej 24:12). Sto mozes poduzeti da tvoja ljubav prema Jehovi i biblijskim istinama ne ohladni? ˇ 13 Uci o Jehovi Bogu i Isusu Kristu (Ivan 17:3). Duboˇ ˇ ˇ ˇ ˇ koˇ razmisljaj o onom sto saznas iz Bozje Rijeci i pitaj se: ˇ “Sto mi to govori o Jehovi Bogu? Kako mi i to pomaze ˇ ˇ da ga ljubim svim srcem, umom i dusom?” (Procitaj ˇ ˇ 1. Timoteju 4:15.) Takvo razmisljanje pomaze ti da jaˇ ˇ cas svoju ljubav prema Jehovi. ˇ ˇ 14 I redovita molitva pomaze nam da nasa ljubav prema Jehovi ostane jaka (1. Solunjanima 5:17). U sedamˇ 11. Kako je Isusovo poucavanje utjecalo na njegove sljedbenike? ´ ˇ 12, 13. (a) ˇKakva je kod vecine danasnjih ljudi ljubav prema Bogu i ˇ ˇ ˇ Bibliji? (b) Sto mozemo uciniti da nasa ljubav ne ohladni? ˇ ˇ 14. Kako nam molitva pomaze da nasa ljubav prema Jehovi ostane jaka?

ˇ ˇ Odrzi se u Bozjoj ljubavi!

189

naestom poglavlju ove knjige saznali smo da je molitva ˇ ˇ dragocjen Bozji dar. Kao sto redovita, otvorena komuniˇ kacija poboljsava odnose me u ljudima, tako redovita ˇ ˇ ˇ molitva pomaze da odrzavamo i jacamo svoj odnos s Jeˇ hovom. Nikada ne smijemo dozvoliti da nase molitve ˇ ˇ postanu mehanicke — rijeci koje rutinski ponavljamo ´ uvijek iznova bez ikakvog osjecaja i smisla. Jehovi se tre´ ˇ ´ bamo obracati kao sto se dijete obraca voljenom ocu. ˇ ˇ To, dakako, trebamo ciniti s postovanjem, ali i otvoreno, iskreno te od srca (Psalam 62:8). Da, osobno proˇ ˇ ucavanje Biblije i iskrena molitva bitan su dio naseg ˇ ˇ ˇ obozavanja Boga i pomazu nam da se odrzimo u njegovoj ljubavi. ´ ˇ PRONACI RADOST U SLUZENJU BOGU ˇ ˇ 15 Osobno proucavanje Biblije i molitva dio su nase ˇ ˇ sluzbe Bogu koji mozemo obavljati nasamo. Me utim, ˇ ˇ ˇ osvrnimo se na jedno obiljezje nase sluzbe Bogu koje izˇ vrsavamo javno — kada drugima govorimo o svojim ´ vjerovanjima. Jesi li vec razgovarao s drugima o nekim ˇ ˇ biblijskim istinama? Ako jesi, imao si cast biti u sluzbi koju nam je Jehova dao (Luka 1:74). Kad drugima preˇ nosimo istine koje saznamo o Jehovi Bogu, izvrsavamo ˇ ˇ ´ vrlo vazan zadatak koji su dobili svi pravi krscani — proˇ ˇ povijedamo dobru vijest o Bozjem Kraljevstvu. (Procitaj Mateja 24:14; 28:19, 20.) ˇ ˇ 16 Apostol Pavao svoju je sluzbu smatrao necim dra´ gocjenim, nazvao ju je blagom (2. Korincanima 4:7).

Govoriti ljudima o Jehovi Bogu i njegovim naumima ˇ ˇ ˇ ˇ najbolji je zadatak koji mozes obavljati. Sluzis najboljem Gospodaru i tvoj ti zadatak donosi najbolju nagradu. ˇ ˇ 15, 16. Zasto propovijedanje o Kraljevstvu s pravom mozemo smaˇ ˇ ´ trati cascu i blagom?

190

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ ˇ ˇ Obavljajuci ga, pomazes osobama iskrenog srca da se ˇ ˇ priblize nasem nebeskom Ocu i krenu putem koji vodi ˇ ˇ ´ u vjecni zivot! Koji bi posao mogao donijeti vece zadoˇ ˇ voljstvo? Osim toga, kad svjedocis o Jehovi i njegovoj ˇ ˇ ˇ Jehova zeli da osvojis “pravi zivot”. ´ ˇ ˇ Hoces li se potruditi da ga dobijes?

ˇ ˇ Odrzi se u Bozjoj ljubavi!

191

ˇ ˇ Rijeci, raste tvoja vjera i jaca tvoja ljubav prema njemu.

Jehova cijeni tvoj trud (Hebrejima 6:10). Marljivo obav´ ´ ˇ ˇ ˇ ljaj taj zadatak jer ce ti to pomoci da se odrzis u Bozjoj ˇ ´ ljubavi! (Procitaj 1. Korincanima 15:58.)

17 Ne smijemo zaboraviti da trebamo bez odga anja ˇ propovijedati o Kraljevstvu. Biblija kaze: “Propovijedaj ˇ ˇ ˇ ´ rijec Bozju i cini to s osjecajem hitnosti” (2. Timoteju ˇ ˇ ˇ ˇ 4:2). Zasto je to toliko hitno? Bozja Rijec nam kaze: “Blizu je veliki dan Jehovin. Blizu je i ide vrlo brzo” (Sefaˇ ˇ ´ ˇ ˇ nija 1:14). Da, sve je blize cas kada ce Jehova unistiti citav ovaj zli svijet. Ljude treba upozoriti! Oni trebaju znati da je sada vrijeme da Jehovu odaberu za svog Vla´ dara. Kraj “nece zakasniti” (Habakuk 2:3). ˇ ˇ 18 Jehova zeli da ga obozavamo zajedno s ostalim praˇ ´ ˇ ˇ ˇ vim krscanima. Zato njegova Rijec kaze: “Razmisljajmo jedni o drugima, kako bismo se poticali na ljubav i doˇ ˇ bra djela, i ne propustajmo svoje sastanke, kao sto neki ˇ ˇ ˇ imaju obicaj, nego hrabrimo jedni druge, tim vise sto ˇ vidite da se priblizava dan” (Hebrejima 10:24, 25). Kad ˇ ´ se sa suvjernicima sastajemo na krscanskim sastancima, ˇ imamo divnu priliku hvaliti i slaviti naseg Boga kojeg ljubimo. Tada ujedno izgra ujemo i hrabrimo jedni druge.

19 Kada se sastajemo s drugim Jehovinim slugama, raˇ ˇ ste ljubav i prijateljstvo koje povezuje skupstinu. Vazno ˇ ˇ je da trazimo dobro jedni u drugima jer i Jehova trazi ˇ ˇ dobro u nama. Ne ocekuj savrsenstvo od suvjernika.

Imaj na umu da nismo svi jednako duhovno napredoˇ ˇ ˇ ˇ vali i da svi cinimo greske. (Procitaj Kolosanima 3:13.)

17.

18.

19.

ˇ Zasto je potrebno bez odga anja propovijedati? ˇ ˇ ´ ˇ ´ Zasto trebamo obozavati Jehovu sastajuci se s pravim krscanima? ˇ ˇ ˇ ˇ ´ ˇ Sto mozemo ciniti da bi u krscanskoj skupstini rasla ljubav?

192

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

Gradi blisko prijateljstvo s onima koji svim srcem ljube ´ ˇ ˇ ˇ Jehovu i duhovno ces rasti. Da, kad sluzis Jehovi s bra´ ´ ´ ˇ ˇ com i sestrama u vjeri, to ce ti pomoci da se odrzis u ˇ Bozjoj ljubavi. A kako Jehova nagra uje one koji mu ˇ vjerno sluze i ostaju u njegovoj ljubavi? ˇ OSVOJI “PRAVI ZIVOT” ˇ 20 Jehova svoje vjerne sluge nagra uje zivotom.

No ˇ ˇ ´ kakav je to zivot? Zar i sada nemamo zivot? Vecina bi siˇ gurno rekla da imamo. Na kraju krajeva, disemo, jedeˇ ˇ ˇ mo, pijemo. Naravno da zivimo. A kad dozivimo nesto ˇ ˇ ˇ ˇ posebno radosno, mozda cak kazemo: “To je zivot!” ˇ Me utim, Biblija pokazuje da danas nijedan covjek neˇ ˇ ma pravi zivot u punom smislu te rijeci. ˇ ˇ ˇ 21 Bozja Rijec nas potice da damo sve od sebe kako biˇ ˇ smo “osvojili pravi zivot” (1. Timoteju 6:19). Te rijeci ˇ ˇ ˇ ˇ pokazuju da je “pravi zivot” nesto sto ocekujemo u bu´ ˇ ˇ ´ ducnosti. Da, kad budemo savrseni, zivjet cemo u puˇ ´ ˇ ˇ nom smislu te rijeci jer ce nas zivot izgledati onako kaˇ ko je to Bog u pocetku naumio. Kad na rajskoj Zemlji ˇ budemo zivjeli potpuno zdravi, u miru i sretni, napo´ ˇ ˇ ˇ kon cemo imati “pravi zivot” — vjecni zivot (1. Timoteju 6:12). Nije li to divna nada? ˇ ˇ 22 Kako mozemo osvojiti “pravi zivot”? Pavao je u poˇ ´ ˇ vezanosti s tim poticao krscane “da cine dobro” i “da se ˇ bogate dobrim djelima” (1. Timoteju 6:18). Dakle, ocito je da mnogo ovisi o tome kako primjenjujemo istine koje smo saznali iz Biblije. No je li Pavao mislio da “praˇ ˇ ˇ ˇ vi zivot” mozemo zaraditi time sto cinimo dobra djela? ´ ˇ Nije, jer ta predivna buducnost zapravo ovisi o Bozjoj ˇ ˇ ˇ 20, 21. Sto je “pravi zivot”, i zasto je to divna nada? ˇ ˇ ˇ 22. Kako mozes osvojiti “pravi zivot”?

ˇ ˇ Odrzi se u Bozjoj ljubavi!

193

ˇ “nezasluzenoj dobroti” (Rimljanima 5:15). A Jehova se ˇ ˇ raduje kad moze nagraditi one koji mu vjerno sluze. On ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ zeli da osvojis “pravi zivot”. Takav sretan, vjecni zivot ˇ ˇ ˇ prozet mirom mogu dobiti oni koji se odrze u Bozjoj ljubavi. ˇ 23 Svi se trebamo upitati: “Obozavam li Boga onako kako je on to rekao u Bibliji?” Ako se svaki dan preispiˇ tamo i uvjerimo da to cinimo, onda smo na pravom ˇ ˇ ˇ ˇ putu. Mozemo biti sigurni da je Jehova nase utociste. ´ ˇ ˇ On ce svoj vjerni narod sacuvati tokom teskih posljed´ njih dana ovog starog svijeta. Jehova ce nas tako er uveˇ sti u velicanstveni novi svijet koji je sada tako blizu. ´ ˇ ˇ Koliko cemo samo biti odusevljeni kad to dozivimo! ´ ˇ A koliko cemo tek biti presretni sto smo tokom ovih posljednjih dana donijeli ispravne odluke! Ako ih sada doˇ ´ ˇ ˇ ˇ neses, imat ces “pravi zivot”, zivot kakav je Jehova Bog ˇ zamislio, i to u svu vjecnost! ˇ ˇ ˇ ˇ 23. Zasto je vrlo vazno odrzati se u Bozjoj ljubavi?

ˇ ˇ STO BIBLIJA UCI ˇ Iskrenu ljubav prema Bogu pokazujemo tako ˇ ˇ da drzimo njegove zapovijedi i zivimo u skladu ˇ s njegovim nacelima (1. Ivanova 5:3) ˇ ´ ˇ ˇ ˇ Odrzat cemo se u Bozjoj ljubavi ako proucaˇ ˇ vamo Bozju Rijec, usrdno se molimo Jehovi, ˇ poucavamo druge o njemu i hvalimo ga na ˇ ´ krscanskim sastancima (Matej 24:14; 28:19, 20; Ivan 17:3; 1. Solunjanima 5:17; Hebrejima 10:24, 25) ˇ ˇ ˇ Oni koji se odrze u Bozjoj ljubavi nadaju se ˇ “pravom zivotu” (1. Timoteju 6:12, 19; Juda 21)

DODATAK TEMA

STRANICA

ˇ ˇ ˇ Koristenje i znacenje Bozjeg imena 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 195 ˇ Kako Danijelovo prorocanstvo ukazuje na dolazak Mesije 9 9 9 197 ´ Isus Krist — obecani Mesija 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 199 Istina o Ocu, Sinu i svetom duhu 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 201 ˇ ˇ ´ ˇ Zasto pravi krscani ne koriste kriz 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 204 ˇ Gospodinova vecera — proslava kojom se slavi Boga 9 9 9 9 9 9 9 206 ˇ ˇ ˇ “Dusa” i “duh” — sto doista znace ti izrazi? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 208 ˇ ˇ Sto su seol i had? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 212 ˇ Sudnji dan — sto je to? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 213 ˇ ˇ 1914 — znacajna godina biblijskog prorocanstva 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 215 Tko je arhan eo Mihael? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 218 ˇ Sto je “Babilon Veliki” 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 219 Je li Isus ro en u prosincu? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 221 Trebamo li slaviti blagdane i praznike? 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 9 222

195

ˇ ˇ Koristenje i znacenje ˇ Bozjeg imena ˇ KAKO je u Bibliji koju imas preveden Psalam 83:18? Prema prijevodu Novi svijet taj redak glasi: “Da bi se znalo da si jeˇ dino ti, kojemu je ime Jehova, Svevisnji koji je nad svom ˇ zemljom!” Slicno stoji i u mnogim drugim prijevodima Biblije. Me utim, mnogi prijevodi izostavljaju ime Jehova i ˇ ˇ umjesto ˇ njega koriste titule kao sto su “Gospodin” ili “Vjecni”. Sto u tom retku treba stajati? Titula ili ime Jehova?

Taj redak govori o imenu. U izvornom tekstu na hebrejskom jeziku, kojim je pisan velik dio Biblije, na tom mjestu nalazi se jedinstveno osobno ime. ˇ Hebrejskim pismom ga se pise ˘˙˘˝ (JHVH). Na hrvatskom se koristi oblik “Jehova” ili “Jahve”. Pojavljuje li se to ime samo u jednom biblijskom retku? ˇ Bozje ime napisano Ne. U izvornom tekstu biblijskih knjiga na hebrejskom pisanih na hebrejskom jeziku ono se pojavljuje gotovo 7 000 puta! ˇ ˇ ˇ Koliko je vazno Bozje ime? Obrati paznju na molitvu ˇ ˇ ˇ Ocenas koju je izgovorio Isus Krist. Ona pocinje ovako: ˇ ˇ “Oce nas, koji jesi na nebesima, neka se sveti ime tvoje!” ˇ (Matej 6:9). Kasnije se Isus molio Bogu: “Oce, proslavi ime svoje!” Bog je s neba nato rekao: “Proslavio sam ga i opet ´ ˇ cu ga proslaviti!” (Ivan 12:28). Dakle, Bozje ime izuzetno ˇ ˇ je vazno. Zasto onda neki prevoditelji izostavljaju to ime iz svojih prijevoda Biblije i zamjenjuju ga titulama? ˇ Ocigledno iz dva temeljna razloga. Kao prvo, mnogi tvrde da se ono ne smije koristiti jer danas ne znamo kako ga se prvobitno izgovaralo. Starohebrejski jezik pisao se bez ˇ ˇ ´ samoglasnika. Stoga danas nitko ne moze sa sigurnoscu re´ ci kako su ljudi u biblijskim vremenima izgovarali JHVH. ˇ ˇ Me utim, treba li nas to sprijeciti da koristimo Bozje ime?

˘˙˘˝

196

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ U biblijskim vremenima Isusovo ime mozda se izgovaralo ˇ ˇ ˇ Jesua ili Jehosua — tocan se izgovor ne zna. Pa ipak, danas ˇ ljudi diljem svijeta koriste razlicite oblike Isusovog imena ˇ i izgovaraju ga onako kako je to uobicajeno u njihovom jeziku. Koriste ga premda ne znaju kako ga se izgovaralo u ´ ˇ prvom stoljecu. Slicno tome, kad bi otputovao u neku straˇ nu zemlju, mozda bi saznao da se na drugom jeziku tvoje ˇ ˇ ime izgovara sasvim drugacije. Prema tome, to sto nismo ˇ sigurni kako se Bozje ime izgovaralo u staro doba nije razlog da ga ne koristimo. ˇ ˇ Kao drugo, Bozje ime cesto se izostavlja izˇ Biblije zbog ˇ ˇ jednog ustaljenog zidovskog obicaja. Mnogi Zidovi vjeruju ˇ ˇ da se Bozje ime ne smije izgovarati. To se vjerovanje ocito ˇ ˇ temelji na pogresnoj primjeni biblijskog zakona koji kaze: “Ne spominji ime Jehove, Boga svojega, na nedostojan naˇ ´ ˇ cin, jer Jehova nece ostaviti nekaznjena onoga koji nedostojno spominje ime njegovo” (2. Mojsijeva 20:7). ˇ Taj zakon zabranjuje zloupotrebu Bozjeg imena. No zaˇ ˇ branjuje li da se to ime koristi s postovanjem? Niposto! Svi pisci biblijskih knjiga pisanih na hebrejskom (takozvanog ˇ Starog zavjeta) bili su vjerni ljudi koji su zivjeli u skladu sa ˇ Zakonom koji je Bog dao drevnim Izraelcima. Oni su cesto ˇ koristili Bozje ime. Naprimjer, uvrstili su ga u mnoge psalˇ ˇ ˇ me koje su pjevala mnostva Bozjih slugu. Jehova Bog cak je zapovjedio svojim slugama da prizivaju njegovo ime, ˇ a vjerne su ga osobe poslusale (Joel 2:32; Djela apostolska ˇ ´ ˇ ˇ 2:21). Zato krscani danas koriste Bozje ime s puno postovaˇ ˇ nja, kao sto je i Isus cinio (Ivan 17:26). ˇ Kad prevoditelji Biblije Bozje ime zamjenjuju titulama, ˇ ˇ cine veliku gresku. Oni time Boga prikazuju kao dalekog ˇ ˇ i bezlicnog, dok Biblija potice ljude da razvijaju prisan odnos s Jehovom (Psalam 25:14). Zamisli nekog svog bliskog prijatelja. Koliko biste uistinu mogli postati prisni ako niˇ kad ne bi saznao njegovo ime? Slicno tome, kako ljudi mogu uistinu postati prisni s Bogom ako ne znaju njegovo

Dodatak

197

ˇ ime? Osim toga, kad ljudi ˇ ne koriste Bozje ime, ne znaju ni ˇ ˇ ˇ njegovo divno znacenje. Sto znaci Bozje ime? ˇ Sam je Bog objasnio znacenje svog imena svom vjernom sluzi Mojsiju. Kad je Mojsije upitao Jehovu Boga za njego´ ˇ vo ime, on mu je odgovorio da ono glasi: “Postat cu sto god ˇ ˇ pozelim postati” (2. Mojsijeva 3:14). Dakle, Jehova moze ˇ postati sve sto je potrebno da bi ispunio svoje naume te ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ moze uciniti da sve sto je on stvorio — zivo i nezivo — poˇ stane sto je god potrebno kako bi ispunio svoj naum. ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Zamisli da mozes postati sto god zelis. Sto bi ucinio za ˇ svoje prijatelje? Da se jedan od njih tesko razboli, mogao ˇ ˇ ˇ bi postati iskusan lijecnik i izlijeciti ga. Da neki drugi doziˇ vi financijski gubitak, mogao bi postati bogati dobrocini´ ˇ ˇ ˇ ˇ telj i pomoci mu. No, nazalost, ti ne mozes postati sve sto ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ zelis. Nitko od nas to ne moze. Dok budes proucavao Bibliˇ ˇ ´ ˇ ˇ ju, odusevit ces se kad vidis da Jehova postaje sve sto je po´ trebno kako bi ispunio svoja obecanja. Osim toga, on rado ´ koristi svoju moc u korist onih koji ga ljube (2. Ljetopisa ˇ 16:9). Ta divna obiljezja Jehovine osobnosti ostaju skrivena za one koji ne znaju njegovo ime. ˇ Sasvim je ocito da se ime Jehova s pravom nalazi u Bibliji. ˇ ˇ ˇ To sto znamo njegovo znacenje i cesto ga koristimo uvelike ˇ ˇ nam pomaze da se priblizimo svom nebeskom Ocu, Jehovi.1 ˇ ˇ ˇ ˇ 1 Vise o Bozjem imenu, njegovom znacenju i razlozima zasto ga koristiˇ ´ ˇ ˇ ˇ ˇ ti mozes saznati iz brosure Bozansko ime koje ce vjecno postojati, koju su ˇ ˇ ˇ ˇ objavili Jehovini svjedoci. Vidi i 1. cjelinu u brosuri Istrazujmo Bozju Rijec!

ˇ Kako Danijelovo prorocanstvo ukazuje na dolazak Mesije ˇ ˇ PROROK Danijel zivio je vise od 500 godina prije Isusovog ˇ ˇ ro enja. Unatoc tome, Jehova je Danijelu otkrio cinjenice ´ ˇ ˇ pomocu kojih se moze tocno odrediti kada Isus treba biti

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

198

ˇ pomazan za Mesiju, odnosno Krista. Danijelu je receno: ´ ˇ ˇ “Znaj i razumij da ce od casa kad iza e rijec da se Jeruzalem obnovi i ponovno sagradi pa do Mesijanskog Vo e biti ˇ sedam tjedana, a onda sezdeset i dva tjedna” (Danijel 9:25).

Da bismo odredili vrijeme dolaska Mesije, najprije trebaˇ mo saznati kada pocinje period koji vodi do tog dolaska. Preˇ ˇ ˇ ˇ ma prorocanstvu, on pocinje “od casa kad iza e rijec da se ˇ ˇ Jeruzalem obnovi i ponovno sagradi”. Kada je izasla ta rijec? ˇ Biblijski pisac Nehemija kaze da je naredba o ponovnoj gradnji zidina oko Jeruzalema izdana “dvadesete godine kra-

70 TJEDANA 490 godina

7 tjedana

62 tjedna

1 tjedan

(49 godina)

(434 godine)

(7 godina)

455.

406.

& pr. n. e. n. e. )

ˇ “Rijec da se Jeruzalem obnovi”

Jeruzalem ponovno sagra en

29.

33.

36.

Mesija dolazi Mesija pogubljen

Kraj 70 tjedana

Dodatak

199

ˇ lja Artakserksa” (Nehemija 2:1, 5-8). Povjesnicari potvr uju da je prva puna godina Artakserksova vladanja bila 474. pr. n. e. Prema tome, dvadeseta godina njegovog vladaˇ ˇ nja bila je 455. pr. n. e. Tako smo dosli do polazne tocke Daˇ nijelovog mesijanskog prorocanstva, a to je 455. pr. n. e. ´ Danijel govori koliko ce trajati period koji vodi do dolaˇ ska “Mesijanskog Vo e”. U prorocanstvu se spominje “seˇ dam tjedana, a onda sezdeset i dva tjedna” — ukupno 69 ˇ tjedana. O kolikom je vremenskom periodu rijec? Neki priˇ jevodi Biblije kazu da to nisu tjedni od sedam dana nego ˇ ˇ ˇ godisnji tjedni. To znaci da svaki tjedan oznacava sedam ˇ godina. Taj pojam godiˇ snjih tjedana, ili perioda od sedam godina, bio je poznat Zidovima u drevno doba. Naprimjer, ˇ svaka sedma godina bila je godina pocinka (2. Mojsijeva ˇ 23:10, 11). Stoga prorocanskih 69 tjedana jest 69 perioda ˇ od kojih svaki traje 7 godina, sto je ukupno 483 godine. ˇ ˇ Sada trebamo samo racunati. Ako od 455. pr. n. e. racunamo 483 godine, dolazimo do 29. n. e. Upravo je te godine ˇ Isus krsten i postao Mesija!1 (Luka 3:1, 2, 21, 22). Zar nije za´ ˇ divljujuce takvo ispunjenje biblijskog prorocanstva? ˇ 1 Kad racunamo od 455. pr. n. e. do 1. pr. n. e. dobivamo 454 godine. ˇ Od 1. pr. n. e. do 1. n. e. prosla je jedna godina (nulta godina ne postoˇ ji). A od 1. n. e. do 29. n. e. proslo je 28 godina. Ako zbrojimo te tri brojke, dobivamo ukupno 483 godine. Isus je bio pogubljen 33. n. e., tijeˇ kom 70. godisnjeg tjedna (Danijel 9:24, 26). Vidi 11. poglavlje knjige ˇ ˇ Obrati paznju Danijelovom prorocanstvu! i Uvid u Sveto pismo, 2. svezak, 899-901. stranica (engl.). Obje publikacije izdali su Jehovini svjedoci.

´ Isus Krist — obecani Mesija DA BI nam pomogao utvrditi tko je Mesija, Jehova Bog naˇ dahnuo je mnoge biblijske proroke da zapisu pojedinosti ˇ ´ o ro enju, sluzbi i smrti tog obecanog Osloboditelja. Sva ˇ su se ta biblijska prorocanstva ispunila na Isusu Kristu.

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

200

ˇ PROROCANSTVA O MESIJI DOGAÐAJ

ˇ PROROCANSTVO

ISPUNJENJE

Rodio se u Judinom plemenu

1. Mojsijeva 49:10

Luka 3:23-33

Rodila ga je djevica

Izaija 7:14

Matej 1:18-25

Potomak kralja Davida

Izaija 9:7

Matej 1:1, 6-17

Jehova ga je nazvao svojim Sinom

Psalam 2:7

Matej 3:17

Nisu vjerovali u njega

Izaija 53:1

Ivan 12:37, 38

ˇ ˇ ´ Usao u Jeruzalem jasuci na magarcu

Zaharija 9:9

Matej 21:1-9

Izdao ga bliski suradnik

Psalam 41:9

Ivan 13:18, 21-30

Izdan za 30 srebrnjaka

Zaharija 11:12

Matej 26:14-16

ˇ Nije odgovarao na optuzbe

Izaija 53:7

Matej 27:11-14

ˇ ˇ Zdrijeb bacen za njegove haljine

Psalam 22:18

Matej 27:35

Rugaju mu se dok visi na stupu

Psalam 22:7, 8

Matej 27:39-43

Nijedna mu kost nije slomljena

Psalam 34:20

Ivan 19:33, 36

ˇ Sahranjen s bogatasima

Izaija 53:9

Matej 27:57-60

Uskrsnut prije raspadanja

Psalam 16:10

Djela 2:24, 27

ˇ Uzvisen Bogu zdesna

Psalam 110:1

Djela 7:56

ˇ ´ Nevjerojatno je koliko su tocna i detaljna! Potvrdit cemo ´ ˇ to pomocu nekoliko prorocanstava o doga ajima vezanim uz ro enje i djetinjstvo Mesije. ´ Prorok Izaija prorekao je da ce Mesija biti potomak kraˇ lja Davida (Izaija 9:7). Isus je doista dosao iz Davidove loze (Matej 1:1, 6-17).

Dodatak

201

ˇ ˇ ´ Mihej, jos jedan Bozji prorok, prorekao je da ce se to dijete roditi u Betlehemu Efrati i na koncu postati vladar (Mihej 5:2). U vrijeme Isusovog ro enja u Izraelu su postoˇ jala dva Betlehema. Jedan je bio smjesten blizu Nazareta u sjevernom dijelu zemlje, a drugi blizu Jeruzalema u Judi.

Betlehem koji je bio u blizini Jeruzalema nekad se zvao ˇ ˇ ˇ Efrata. Isus je ro en u tom gradu, bas kao sto je receno u ˇ prorocanstvu! (Matej 2:1). ˇ ´ ˇ Jedno drugo biblijsko prorocanstvo navelo je da ce Bozji Sin biti dozvan “iz Egipta”. Isus je kao dijete bio odveˇ den u Egipat. Tamo je ostao do smrti Heroda, cime je isˇ ˇ punjeno ovo prorocanstvo (Hosea 11:1; Matej 2:15). ˇ U tabeli na 200. stranici u stupcu “Prorocanstvo” naveˇ deni su biblijski reci koji sadrze odre ene pojedinosti u vezi s Mesijom. Usporedi ih s biblijskim recima u stupcu “Is´ ˇ ˇ ˇ ˇ punjenje”. Tako ces jos vise ojacati svoju vjeru u istinitost ˇ ˇ Bozje Rijeci. ˇ ˇ Dok budes citao ove retke, ne zaboravi da su ta proroˇ canstva zapisana stotinama godina prije Isusovog ro enja. ˇ On je rekao: “Mora [se] ispuniti sve sto je o meni napisano u Mojsijevom zakonu, u Prorocima i Psalmima” (Luka ˇ ˇ ˇ 24:44). Kao sto mozes provjeriti u svojoj Bibliji, zaista se i ispunilo — i to do u najsitnije detalje!

Istina o Ocu, Sinu i svetom duhu ˇ ˇ LJUDI koji vjeruju u ucenje o Trojstvu kazu da se Bog sastoji od tri osobe — Oca, Sina i svetog duha. Navodno su ´ ˇ sve one jednake, svemoguce su i bez pocetka. Dakle, preˇ ma ucenju o Trojstvu, Otac je Bog, Sin je Bog i sveti duh je Bog, ali ipak postoji samo jedan Bog. Mnogi koji vjeruju u Trojstvo priznaju da ga ne mogu ˇ ˇ ˇ objasniti. Pa ipak, mozda misle da Biblija uci takvo sto.

202

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ´ Vrijedno je zapaziti da se rijec “Trojstvo” uopce ne pojavljuje u Bibliji. A da li ona govori u prilog Trojstvu? Da bismo odgovorili na to pitanje, pogledajmo biblijski redak ˇ koji neki cesto koriste u prilog Trojstvu. ˇ ˇ “RIJEC BIJASE BOG” ˇ U Ivanu 1:1, prema prijevodu Stvarnost, stoji: “U poceˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ tku bijase Rijec, i Rijec bijase kod Boga — i Rijec bijase Bog.” Apostol Ivan je kasnije u istom poglavlju jasno poˇ ´ kazao da je “Rijec” Isus (Ivan 1:14). Me utim, buduci da ˇ ˇ se Rijec naziva Bogom, neki su zakljucili da su Sin i Otac dio istog Boga.

Imaj na umu da je taj dio Biblije izvorno napisan na ˇ ˇ grckom. Kasnije su prevoditelji grcki tekst prevodili na druge jezike. Me utim, neki prevoditelji Biblije nisu koˇ ˇ ˇ ristili formulaciju “Rijec bijase Bog”. Zasto nisu? Na teˇ melju poznavanja biblijskog grckog ti su prevoditelji zaˇ ˇ ˇ kljucili da umjesto formulacije “Rijec bijase Bog” treba ˇ upotrijebiti drugaciji prijevod. Koji? Evo nekoliko primjeˇ ˇ ra: “Logos [Rijec] je bila bozanske prirode” (A New Transˇ lation of the Bible). “Rijec je bila bog” (The New Testaˇ ment in an Improved Version). “Rijec je bila s Bogom i bila je iste prirode kao on” (The Translator’s New Testament). ˇ ˇ ˇ Iz ovih se prijevoda moze zakljuciti da Rijec nije sam ˇ ˇ ˇ Bog.1 Za Rijec se kaze da je “bog” zbog visokog polozaja koji zauzima me u Jehovinim stvorenjima. U ovom sluˇ ˇ caju izraz “bog” (pisan malim pocetnim slovom) zapraˇ ´ vo znaci “mocni”. ˇ ˇ SAKUPITI VISE CINJENICA ´ ˇ ˇ ˇ Vecina ljudi ne zna biblijski grcki. Kako onda mozes ˇ ˇ ´ znati sto je apostol Ivan zelio reci? Razmisli o ovom priˇ ˇ 1 Za dodatne informacije o objasnjenju Ivana 1:1 vidi Strazarsku kuˇ lu od 1. studenoga 2008, stranice 24-25. Casopis objavljuju Jehovini svjedoci.

Dodatak

203

ˇ ˇ ˇ mjeru: Ucitelj ucenicima objasnjava neko gradivo. Kad je ˇ ˇ ˇ zavrsio, ucenici se nisu slozili oko toga kako treba razumˇ ˇ ´ ˇ ˇ jeti to objasnjenje. Sto ce uciniti? Mogu od ucitelja zatraˇ ˇ ˇ ´ ziti vise informacija. Kad saznaju dodatne cinjenice, to ce ´ ˇ im nesumnjivo pomoci da bolje razumiju gradivo. Slicno ˇ tome, da bi shvatio znacenje Ivana 1:1, u tom Evan elju ˇ ˇ ˇ ˇ ´ ˇ ´ mozes saznati vise o Isusovom polozaju. Tako ces moci doˇ nijeti ispravan zakljucak. ˇ ˇ Naprimjer, pogledaj sto Ivan pise u 1. poglavlju, 18. reˇ ´ tku: “Nijedan covjek nikada nije vidio [Svemoguceg] Boga.” S druge strane, ljudi su vidjeli Isusa, Sina, jer Ivan kaˇ ˇ ze: “Rijec [je] tijelom postala i nastanila se me u nama.

I mi smo promatrali slavu njegovu” (Ivan 1:14, St). Kako ˇ ´ onda Sin moze biti dio Svemoguceg Boga? Ivan tako er ˇ ˇ ˇ kaze da je Rijec bila “kod Boga”. Kako netko moze biti kod ˇ nekoga i u isto vrijeme biti ta osoba? Osim toga, kao sto stoji u Ivanu 17:3, Isus pravi jasnu razliku izme u sebe i svog nebeskog Oca. Svog Oca naziva jedinim pravim Boˇ gom. A pretkraj svog evan elja Ivan zakljucuje: “Ova su ˇ [cuda] zapisana da biste vjerovali da je Isus doista Krist, ˇ Sin Bozji” (Ivan 20:31). Zapazi da se Isusa ne naziva Boˇ gom, nego Sinom Bozjim. Te dodatne informacije iz Ivanovog evan elja pokazuju kako treba razumjeti Ivana 1:1. ˇ ˇ ˇ Isus, Rijec, je “bog” u tom smislu sto ima visoki polozaj, ´ ali nije jednak Svemogucem Bogu. ˇ POTVRDITI CINJENICE ˇ ˇ Prisjeti se ponovno primjera ucitelja i ucenika. Zamisli ˇ ˇ ˇ ˇ da neke i dalje muce dvojbe, cak i nakon sto su poslusaˇ ˇ ˇ li uciteljevo dodatno objasnjenje. Sto mogu poduzeti? ˇ ˇ ˇ Mogu od drugog ucitelja zatraziti jos neke informacije ˇ o tom gradivu. Ako i on potvrdi objasnjenje koje je dao ˇ ´ ´ ˇ ˇ prvi ucitelj, nestat ce dvojbe vecine ucenika. Slicno tome, ˇ ako nisi siguran sto biblijski pisac Ivan zapravo govori

204

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ ˇ ˇ o odnosu izme u Isusa i Svemoguceg Boga, mozes pogleˇ ˇ dati sto o tome kaze neki drugi biblijski pisac. Primjerice, ˇ ˇ obrati paznju na to sto je pisao Matej. Citirao je Isusa koji ˇ ˇ je o svrsetku ovog poretka rekao: “O tom danu i casu nitko ne zna, ni an eli nebeski ni Sin, nego samo Otac” ˇ (Matej 24:36). Kako ove rijeci potvr uju da Isus nije Sve´ moguci Bog? ˇ ˇ Isus kaze da Otac zna vise od Sina. No da je Isus dio ´ ˇ Svemoguceg Boga, znao bi isto sto i njegov Otac. Dakle, ´ ´ Sin i Otac ne mogu biti jednaki. Pa ipak, neki ce reci: ˇ “Isus je imao dvije prirode. Ovdje govori kao covjek.” Sve ˇ ˇ i da je to tocno, sto je sa svetim duhom? Ako je i on dio ˇ ˇ ˇ istog Boga kao Otac, zasto Isus ne kaze da duh zna sto i Otac? ˇ ˇ ´ ´ ˇ ˇ Dok budes dalje proucavao Bibliju, naici ces na jos ˇ mnogo biblijskih redaka koji se ticu ove teme. Oni potvr uju istinu o Ocu, Sinu i svetom duhu (Psalam 90:2; Djeˇ la apostolska 7:55; Kolosanima 1:15).

ˇ ˇ ´ Zasto pravi kr scani ˇ ne koriste kriz ˇ ˇ MILIJUNI ljudi cijene i stuju kriz. The Encyclopædia Briˇ ˇ ˇ ´ tannica za kriz kaze da je “glavni simbol krscanske religiˇ ´ ˇ ˇ je”. Usprkos tome, pravi krscani ne koriste kriz. Zasto? ˇ ˇ ˇ ˇ Vazan razlog je taj sto Isus Krist nije umro na krizu. Grc´ ˇ ˇ ˇ ´ ˇ ka rijec koju se najcesce prevodi s “kriz” glasi stauros. Ona ˇ u osnovi znaci “uspravan kolac ili stup”. The Companion ´ ˇ ˇ Bible kaze: “[Stauros] se nikada ne odnosi na dvije poprecˇ ne grede pod bilo kojim kutem. (...) U grckom jeziku [Noˇ ´ vog zavjeta] nista ne ukazuje na to da se uopce radi o dvije grede.”

Dodatak

205

ˇ Biblijski pisci u nekim recima koriste jednu drugu rijec ˇ ˇ ´ za predmet na kojem je Isus umro. To je grcka rijec xylon ´ (Djela apostolska 5:30; 10:39; 13:29; Galacanima 3:13; ˇ 1. Petrova 2:24). Ona naprosto znaci “greda” ili “kolac, ˇ stap, drvo”. ˇ ´ ˇ ˇ Objasnjavajuci zasto se za pogubljenje cesto koristilo ˇ ˇ obicni stup, knjiga Das Kreuz und die Kreuzigung (Kriz i ´ ˇ raspece), Hermanna Fulde, kaze: “Na mjestima koja su se ´ odre ivala za javno pogubljenje nije uvijek bilo drveca. ˇ Zato bi se u zemlju zabio obicni trupac. Odmetnici su, poˇ dignutih ruku, bili svezani ili pribijeni na njega, a cesto se vezalo ili pribijalo i noge.” ˇ ˇ No najuvjerljiviji dokaz nalazimo u Bozjoj Rijeci. Apoˇ stol Pavao kaze: “Krist nas je kupio i tako oslobodio proˇ kletstva Zakona postavsi umjesto nas prokletstvom, jer je ˇ pisano: ‘Proklet je tko je god objesen na stup [“svaki koji ´ visi na drvetu”, St]’ ” (Galacanima 3:13). U tom retku Pavao citira 5. Mojsijevu 21:22, 23 koja govori o stupu, a ne ˇ ´ ˇ o krizu. Buduci da je to sredstvo pogubljenja osobu cinilo ˇ ´ prokletom, ne bi bilo u redu da krscani u svom domu kao ˇ ˇ ukrase drze slike i kipove Krista razapetog na krizu.

Nema dokaza da su prvih 300 godina nakon Kristove ˇ ˇ ´ ˇ smrti oni koji su se izjasnjavali kao krscani koristili kriz ˇ ´ prilikom obozavanja Boga. Me utim, u 4. stoljecu poganˇ ˇ ´ ski car Konstantin preobratio se na otpadnicko krscanstvo ˇ i promicao kriz kao njegov simbol. S kakvim god da je moˇ ˇ tivima Konstantin to cinio, kriz nema nikakve veze s Isuˇ som Kristom. Kriz u biti ima pogansko porijeklo. New ˇ ˇ Catholic Encyclopedia priznaje: “Kriz se javlja i u pretkrs´ ˇ ´ ˇ canskim i u ne-krscanskim kulturama.” Razliciti drugi izˇ ˇ vori kriz povezuju sa stovanjem prirodnih sila i poganskim obredima plodnosti. ˇ ˇ Zasto se onda toliko promicalo taj poganski simbol? Ociˇ ˇ ´ to zato da bi poganima bilo lakse prihvatiti “krscanstvo”.

206

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ Me utim, Biblija otvoreno osu uje stovanje bilo kojeg po´ ganskog simbola (2. Korincanima 6:14-18). Sveto pismo tako er zabranjuje sve oblike idolopoklonstva (2. Mojsijeva ´ ˇ ´ 20:4, 5; 1. Korincanima 10:14). Stoga pravi krscani s doˇ ˇ brim razlogom ne koriste kriz prilikom obozavanja Boga.1 ˇ ˇ ˇ ˇ ´ 1 Detaljnije objasnjenje o krizu mozes naci na 161-165. stranici knjige Raspravljanje na temelju Svetog pisma, koju su objavili Jehovini svjedoci.

ˇ Gospodinova vecera — proslava kojom se slavi Boga ˇ ´ ´ KRSCANIMA je zapovje eno da se sjecaju Kristove smrti i ˇ obiljezavaju je. Taj se doga aj tako er naziva “Gospodinoˇ ´ ˇ va vecera” (1. Korincanima 11:20). Zasto je ona toliko znaˇ ˇ cajna? Kada i kako je treba odrzavati? ´ ˇ Isus Krist uveo ju je u noci zidovske Pashe 33. goˇ dine. Pasha je bila proslava koja se odrzavala saˇ ˇ mo jednomˇ godisnje, 14. dana zidovskog mjeseˇ ca nisana. Zidovi su taj dan ocito odre ivali po proljetnom ekvinociju, odnosno ravnodnevici.

To je dan u kojem ima otprilike 12 sati dnevnog svjetla i 12 sati mraka. Prvi mladi Mjesec ˇ ˇ najblizi proljetnom ekvinociju oznacavao je prvi dan nisana. Pasha je dolazila 13 dana kasnije, nakon zalaska Sunca.

Isus je proslavio Pashu sa svojim apostolima, otpustio Judu Iskariota i potom uveo ˇ Gospodinovu veceru. Bu´ ˇ duci da je zamijenila zidovˇ sku Pashu, treba je obiljezaˇ vati samo jednom godisnje.

Dodatak

207

ˇ Evan elje po Mateju izvjestava: “Isus je uzeo kruh i, izˇ ˇ rekavsi blagoslov, razlomio ga te dao ucenicima i rekao: ˇ ˇ ‘Uzmite, jedite! Ovo predstavlja tijelo moje.’ I uzeo je casu, ´ zahvalio Bogu i dao im je, govoreci: ‘Pijte iz nje svi, jer ovo ´ predstavlja moju “krv saveza”, koja ce se proliti za mnoge ˇ radi oprostenja grijeha!’” (Matej 26:26-28).

Neki vjeruju da je Isus kruh pretvorio u svoje doslovno tijelo, a vino u svoju krv. Me utim, Isusovo tijelo bilo je netaknuto kad je ponudio kruh. Jesu li Isusovi apostoli doista jeli njegovo doslovno tijelo i pili njegovu krv? Nisu, ˇ ˇ ˇ jer to bi bio kanibalizam, cime bi se krsilo Bozji zakon (1. Mojsijeva 9:3, 4; 3. Mojsijeva 17:10). Prema Luki 22:20 ˇ ˇ Isus je rekao: “Ova casa predstavlja novi savez na temelju ´ ˇ ˇ moje krvi, koja ce se proliti za vas.” Je li ta casa doslovno ˇ ´ postala “novi savez”? Takvo sto bilo bi nemoguce jer savez je sporazum, a ne neki opipljivi predmet. ˇ Dakle, i kruh i vino samo su simboli. Kruh predocava ˇ Kristovo savrseno tijelo. Isus je uzeo kruh koji je ostao od ˇ pashalne vecere. On je bio napravljen bez kvasca (2. Mojˇ sijeva 12:8). U Bibliji se kvasac cesto koristi kao simbol griˇ ˇ jeha i iskvarenosti. Stoga beskvasni kruh predocava savrseˇ ˇ no tijelo koje je Isus zrtvovao. Ono je bilo bezgresno (Matej ´ 16:11, 12; 1. Korincanima 5:6, 7; 1. Petrova 2:22; 1. Ivanova 2:1, 2). ˇ ˇ Crno vino predocava Isusovu krv. Ta krv novi savez cini ´ pravomocnim. Isus je rekao da je njegova krv bila izlivena ˇ ´ “radi oprostenja grijeha”. Zahvaljujuci tome ljudi mogu ˇ ˇ ´ postati cisti u ocima Jehove Boga i uci u novi savez s njim (Hebrejima 9:14; 10:16, 17). Na temelju tog saveza, ili ugo´ ˇ ´ vora, 144 000 vjernih krscana imaju priliku otici na nebo. ´ ˇ ´ Tamo ce sluziti kao kraljevi i svecenici na blagoslov svim ljudima (1. Mojsijeva 22:18; Jeremija 31:31-33; 1. Petrova 2:9; Otkrivenje 5:9, 10; 14:1-3). ˇ Tko treba uzimati kruh i vino na Obiljezavanju Kristove ˇ smrti? Logicno je da samo oni s kojima je sklopljen novi

208

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

´ ´ savez — to jest oni koji imaju nadu da ce ici na nebo — smiˇ ˇ ju uzimati kruh i vino. Bozji sveti duh jamci im da su odabrani da budu kraljevi na nebu (Rimljanima 8:16). Oni su i u savezu za Kraljevstvo s Isusom (Luka 22:29). ˇ ˇ ˇ Sto je s onima koji se nadaju vjecnom zivotu u raju na ˇ Zemlji? Oni slusaju Isusovu zapovijed i prisustvuju proslaˇ ˇ vi Gospodinove vecere, ali samo kao promatraci puni poˇ ˇ stovanja. Oni ne uzimaju kruh i vino. Jednom godisnje, nakon zalaska Sunca 14. nisana, Jehovini svjedoci obiljeˇ ˇ ´ zavaju Gospodinovu veceru. Iako samo nekoliko tisuca osoba diljem svijeta smatra da ima nebesku nadu, ta proˇ ´ ˇ slava svim krscanima puno znaci. To je prilika kada svi moˇ gu razmisljati o beskrajnoj ljubavi Jehove Boga i Isusa Krista (Ivan 3:16).

ˇ ˇ “Dusa” i “duh” — sto doista ˇ znace ti izrazi? ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ NA STO pomislis kad cujes izraze “dusa” i “duh”? Mnogi ˇ ˇ vjeruju da se te rijeci odnose na nesto nevidljivo i besmrtˇ no sto postoji u nama. Oni misle da prilikom smrti taj neˇ ˇ ˇ vidljivi dio covjeka napusta tijelo i nastavlja zivjeti. Budu´ ˇ ci da je to vjerovanje toliko rasireno, mnogi se iznenade ˇ ´ ˇ ˇ kad saznaju da Biblija takvo sto uopce ne uci. Sto su onda ˇ ˇ ˇ prema Bozjoj Rijeci dusa i duh? ˇ KAKO SE U BIBLIJI KORISTI IZRAZ “DUSA” ˇ ˇ ´ ˇ Najprije razmotrimo izraz “dusa”. Mozda se sjecas da je Biblija izvorno napisana uglavnom na hebrejskom i ˇ ˇ grckom. Kad su pisali o dusi, biblijski pisci koristili su heˇ ´ ˇ ˇ ˇ ˇ brejsku rijec nefes ili grcku rijec psykhe. Te se rijeci u Bibliˇ ji pojavljuju vise od 800 puta, a u osnovi se odnose na: ˇ ˇ ˇ ˇ (1) ljude, (2) zivotinje ili (3) zivot covjeka ili zivotinje.

Dodatak

209

ˇ Osvrnimo se na neke biblijske retke s ta tri razlicita znaˇ cenja.

Ljudi. “U danima Noinim (...) svega [se] nekoliko ljudi, ˇ ˇ ˇ to jest osam dusa, spasilo prosavsi kroz vodu” (1. Petrova ˇ ˇ ˇ 3:20). U ovom retku rijec “duse” ocito se odnosi na ljude ˇ ˇ — Nou, njegovu zenu, njegova tri sina i njihove zene.

U 2. Mojsijevoj 16:16 navedene su upute koje su Izraelci ˇ dobili u vezi sa sakupljanjem mane. Receno im je: “Nakuˇ ˇ pite toga (...) svaki prema broju dusa koje su mu u satoˇ ru!” Dakle, kolicina mane koju su trebali sakupiti ovisila ˇ ˇ je o broju clanova obitelji. Jos neke biblijske primjere koji ˇ ˇ potvr uju da se rijec “dusa” odnosi na osobu nalazimo u ˇ 1. Mojsijevoj 46:18, Josui 11:11, Djelima apostolskim 27:37 i Rimljanima 13:1. ˇ ˇ ˇ Zivotinje. U biblijskom izvjestaju o stvaranju citamo: ˇ ˇ “Tada je Bog rekao: ‘Neka vodama provrvi mnostvo zivih ˇ ´ dusa i neka leteca stvorenja lete nad zemljom, svodom neˇ ˇ beskim! (...) Neka zemlja pusti iz sebe zive duse po vrstaˇ ˇ ˇ ˇ ma njihovim, stoku, druge zivotinje sto se micu i divlje zivotinje zemaljske po vrstama njihovim!’ I bilo je tako” (1. Mojsijeva 1:20, 24). U ovim se recima za ribe, stoku i ˇ ˇ ˇ ˇ divlje zivotinje koristi ista rijec — “duse”. Ptice i druge ziˇ votinje naziva se dusama u 1. Mojsijevoj 9:10, 3. Mojsijevoj 11:46 i 4. Mojsijevoj 31:28. ˇ ˇ ˇ Zivot osobe. Ponekad se rijec “dusa” odnosi na ljudski ˇ zivot. Jehova je rekao Mojsiju: “Pomrli [su]ˇ svi koji su proˇ gonili dusu tvoju!” (2. Mojsijeva 4:19). Sto su progonili ˇ Mojsijevi neprijatelji? Htjeli su mu oduzeti zivot. Isto tako, ˇ dok je Rahela ra ala svog sina Benjamina, Biblija kaze da ˇ ˇ ˇ se “zivot u njoj gasio [“dusa je njezina izlazila”, biljeska], jer je umirala” (1. Mojsijeva 35:16-19). Rahela je tada izguˇ ˇ bila zivot. Zapazi tako er sto je Ivan rekao o Isusu: “Po ˇ ˇ ovom smo upoznali ljubav: po tome sto je on dusu svoju ˇ ˇ polozio za nas” (1. Ivanova 3:16, biljeska). Isus je dao

210

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ ˇ svoju dusu, odnosno zivot, za ljude. Ocito je da se u ovim ˇ ˇ ˇ ˇ biblijskim recima rijec “dusa” odnosi na zivot osobe. Jos ´ ´ ˇ neke primjere o tome naci ces u Mateju 10:39, Ivanu 15:13 i Djelima apostolskim 20:10. ˇ ˇ ˇ ´ ˇ Daljnjim proucavanjem Bozje Rijeci saznat ces da se u ˇ ˇ citavoj Bibliji izrazi “besmrtan” ili “vjecan” nigdje ne koˇ ˇ riste u povezanosti s rijecju “dusa”. Umjesto toga, Bibliˇ ˇ ˇ ˇ ja kaze da je dusa smrtna, sto znaci da umire (Ezekijel 18:4, 20). Zato Biblija za onoga tko je umro jednostavno ˇ ˇ ˇ kaze da je “mrtva dusa” (3. Mojsijeva 21:1, biljeska). ˇ STO JE “DUH” Pogledajmo sada kako se u Bibliji koristi izraz “duh”. ˇ ˇ Neki ljudi misle da je “duh” tek druga rijec za “dusu”. Meˇ utim, to nije tocno. Biblija jasno pokazuje da “duh” i ˇ ˇ “dusa” nisu isto. Po cemu se oni me usobno razlikuju? ˇ ˇ Biblijski pisci koristili su hebrejsku rijec ruah ili grcku ´ ˇ rijec pneuma kad su pisali o “duhu”. Sama Biblija otkriˇ ˇ ˇ va znacenje tih rijeci. Naprimjer, u Psalmu 104:29 pise: ˇ “Uzmes li [Jehova] duh [ruah] njihov, umiru i u prah se ´ svoj vracaju.” A u Jakovu 2:26 stoji da je “tijelo bez duha ´ ˇ [pneuma] mrtvo”. Dakle, u ovim recima “duh” oznacava ˇ ˇ ono sto tijelu daje zivot. Tijelo bez duha je mrtvo. Stoga ˇ u Bibliji rijec ruah nije prevedena samo s “duh” nego i ˇ s “dah”, odnosno zivotna sila. Naprimjer, u vezi s poto´ pom Noinih dana Bog je rekao: “Ja cu, evo, pustiti vode ˇ potopa na zemlju da uniste svako stvorenje pod nebom u ˇ kojemu je dah [ruah] zivota” (1. Mojsijeva 6:17; 7:15, 22). ˇ Prema tome, “duh” se odnosi na zivotni dah, nevidljivu ˇ ´ ˇ ˇ silu, koja sva ziva bica odrzava na zivotu. ˇ Dusa i duh nisu isto. Tijelo treba duh iz istog razloga iz kojeg radio treba struju — da bi funkcioniralo. Kad u raˇ ˇ ˇ dio stavis baterije i ukljucis ga, struja pohranjena u bate´ ˇ rijama ga, takoreci, ozivi. No bez baterija radio je “mrtav”. ˇ Isto se doga a i kad se radio koji je prikljucen na struju is-

Dodatak

211

ˇ ˇ ˇ ˇ kopca iz uticnice. Slicno tome, duh je sila koja nasem ti´ ˇ jelu omogucava da zivi. Osim toga, duh, poput struje, ´ ˇ ˇ nema osjecaja i ne moze razmisljati. To je neosobna sila. ˇ ˇ No bez tog duha, odnosno zivotne sile, nasa bi tijela umrla ˇ i vratila se u prah, kao sto je rekao psalmist. ´ ˇ ˇ Govoreci o smrti covjeka, Propovjednik 12:7 kaze: “Ta´ da se prah [koji ostane od njegovog tijela] vraca u zemlju, ´ gdje je i bio, a duh se vraca pravome Bogu, koji ga je dao.” ˇ Kad duh, odnosno zivotna sila, napusti tijelo, tijelo umi´ ˇ re i vraca se tamo odakle je doslo — u zemlju. Tako se i ˇ ´ ˇ zivotna sila vraca tamo odakle je dosla — Bogu (Job ˇ 34:14, 15; Psalam 36:9). To ne znaci da ona doslovno puˇ tuje na nebo. Umjesto toga, to znaci da za umrlu osobu ´ ˇ svaka nada u buduci zivot ovisi o Jehovi Bogu. Moglo bi ´ ˇ ˇ se reci da je njen zivot u Bozjim rukama. Samo joj Bog ˇ ˇ moze ponovno dati duh, odnosno zivotnu silu, i tako je ˇ vratiti u zivot. ˇ ´ ˇ Uistinu je utjesno znati da ce Bog upravo to uciniti za sve one koji su umrli! (Ivan 5:28, 29). Kad bude uskrsnu´ ´ ˇ ce, Jehova ce umrloj osobi naciniti novo tijelo i vratiti je ´ ˇ ˇ ˇ u zivot tako sto ce u njega udahnuti duh, odnosno zivot´ nu silu. Kakav li ce to biti radostan dan! ˇ ˇ ˇ Ako bi zelio saznati nesto vise o tome kako se izrazi ˇ “dusa” i “duh” koriste u Bibliji, zanimljive informaciˇ ´ ´ ˇ ˇ je naci ces u brosuri Sto se s nama doga a kad umremo? te na 78-82. i 86-90. stranici u knjizi Raspravljanje na temelju Svetog pisma. Obje publikacije objavili su Jehovini svjedoci.

212

ˇ ˇ Sto su seol i had?

U BIBLIJSKOM se tekstu na izvornim jezicima na kojima je ˇ ˇ ˇ ona pisana vise od 70 puta koristi hebrejska rijec seol od´ ˇ ˇ nosno njen srodni grcki izraz haıdes. Obje su rijeci pove´ zane sa smrcu. U nekim prijevodima Biblije prevedene su s “grob”, “pakao”, “jama” ili “podzemlje”. Me utim, u ve´ ˇ ˇ cini jezika ne postoji rijec koja prenosi tocan smisao te heˇ ˇ brejske i grcke rijeci. Stoga prijevod Novi svijet na svakom ˇ mjestu gdje se u izvornom tekstu javljaju te rijeci ima biˇ ˇ ˇ ljeske koje citatelju ukazuju na izvorni izraz. No sto te rijeˇ ˇ ci znace? Razmotrimo kako su upotrijebljene u izvornom ˇ tekstu u razlicitim recima. ˇ ˇ Propovjednik 9:10 kaze: “Nema rada ni razmisljanja ni ˇ ˇ ˇ znanja ni mudrosti u grobu [seolu, biljeska], u koji ides.” ˇ ˇ ˇ Znaci li to da se seol odnosi na pojedinacni grob u koji ˇ ˇ smo mozda sahranili voljenu osobu? Ne znaci. U izvornom se tekstu Biblije za grob neke osobe koriste druge hebrejˇ ´ ˇ ˇ ske i grcke rijeci, a ne seol i haıdes. Isto tako, u izvornom ˇ ˇ hebrejskom tekstu ne koristi se rijec “seol” za grob u koji ˇ ˇ je sahranjeno vise osoba, kao sto je obiteljska ili masovna grobnica. ˇ ˇ ˇ Na kakvo se onda mjesto odnosi “seol”? Bozja Rijec poˇ ˇ ´ kazuje da se “seol”, ili “had”, odnose na nesto puno vece i od masovne grobnice. Naprimjer, u Izaiji 5:14 stoji da je ˇ grob, odnosno seol, “razjapio usta svoja preko mjere”. Iako ˇ ´ ´ ˇ je seol vec takoreci progutao bezbroj umrlih, uvijek ih zeli ˇ jos (Mudre izreke 30:15, 16). Za razliku od doslovne grobˇ ˇ nice, u koju moze stati samo ogranicen broj mrtvih, “grob i mjesto propasti ne mogu se zasititi” (Mudre izreke 27:20). ˇ ˇ To znaci da seol nikada nije pun. On nema granica. Dakle, ˇ ˇ seol, ili had, nije doslovno mjesto. To je simbolicno zajedˇ nicko mjesto gdje se nalaze umrli ljudi. ˇ ´ ˇ Biblijsko ucenje o uskrsnucu pomaze nam da bolje shvaˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ timo znacenje rijeci “seol” i “had”. Bozja Rijec seol i had

Dodatak

213

´ ´ povezuje sa smrcu nakon koje ima uskrsnuca1 (Job 14:13; Djela apostolska 2:31; Otkrivenje 20:13). Ona tako er otˇ ˇ kriva da u seolu, ili hadu, nisu samo oni koji su sluzili Jeˇ hovi nego i mnogi koji mu nisu sluzili (1. Mojsijeva 37:35; ˇ ´ Psalam 55:15). Zato Biblija uci da ce “Bog uskrsnuti i pravedne i nepravedne” (Djela apostolska 24:15). ´ ˇ 1 Za razliku od toga, za umrle koji nece biti uskrsnuti Biblija ne kaze ˇ da se nalaze u seolu, ili hadu, nego “u geheni” (Matej 5:30; 10:28; 23:33). ˇ ˇ Kao sto ni seol i had nisu doslovno mjesto, tako nije ni gehena.

ˇ Sudnji dan — sto je to? ˇ ˇ ´ KAKO zamisljas Sudnji dan? Mnogi misle da ce tada miliˇ jarde osoba, jedna po jedna, dolaziti pred Bozje prijestolje. ´ ˇ ´ Tamo ce svakom pojedincu biti izrecena presuda. Neki ce ˇ ´ biti nagra eni nebeskim blazenstvom, a drugi ce biti osuˇ eni na vjecne muke. Me utim, Biblija daje sasvim drugaˇ ˇ ˇ ciju sliku o tom vremenskom periodu. Bozja Rijec ga ne ˇ ´ opisuje kao zastrasujuce vrijeme, nego kao vrijeme nade i obnove.

U Otkrivenju 20:11, 12 apostol Ivan ovako je opisao Sudnji dan: “Vidio sam veliko bijelo prijestolje i onoga koji sjedi na njemu. Pred njim su pobjegli zemlja i nebo, i za njih ˇ ˇ se vise nije naslo mjesta. I vidio sam mrtve, velike i male, kako stoje pred prijestoljem, i svici su se otvorili. A otvorio ˇ se i jedan drugi svitak — svitak zivota. I mrtvima se sudilo ˇ prema djelima njihovim na temelju onoga sto je napisano u svicima.” Tko je Sudac na kojeg se tu ukazuje?

Jehova Bog je vrhovni Sudac ljudima. Me utim, samo su enje povjerava nekom drugom. Prema Djelima apostolskim 17:31, apostol Pavao je rekao da je Bog “odredio dan ˇ u koji je naumio suditi svemu svijetu po pravdi, preko covjeka kojeg je za to odredio”. Sudac kojeg je on odredio

214

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ uskrsnuli je Isus Krist (Ivan 5:22). No kada pocinje Sudnji dan? Koliko traje? ˇ Knjiga Otkrivenje pokazuje da Sudnji dan pocinje nakon ˇ rata Harmagedona, kada bude unisten Sotonin poredak na Zemlji1 (Otkrivenje 16:14, 16; 19:19–20:3). Nakon Harma´ gedona Sotona i njegovi demoni bit ce zatvoreni u bezdan ´ na tisucu godina. Za to vrijeme 144 000 nebeskih suna´ ´ ´ sljednika bit ce suci i kraljevat ce s Kristom “tisucu godina” (Otkrivenje 14:1-3; 20:1-4; Rimljanima 8:17). Sudnji ˇ ˇ ´ dan nije nesto sto ce se odvijati brzo u doslovnih 24 sata. ´ On traje tisucu godina. ´ ´ Tokom tog perioda od tisucu godina Isus Krist ce suditi ˇ ˇ “zivima i mrtvima” (2. Timoteju 4:1). Izraz “zivi” odnosi ˇ ´ ˇ se na “veliko mnostvo” koje ce prezivjeti Harmagedon (Otkrivenje 7:9-17). Apostol Ivan vidio je i “mrtve (...) kako stoje pred prijestoljem” jer im se trebalo suditi. Isus je obe´ ´ ˇ ´ cao da ce “svi koji su u grobovima cuti glas njegov i izaci” ˇ ´ tako sto ce biti uskrsnuti (Ivan 5:28, 29; Djela apostolska ˇ ´ 24:15). Na temelju cega ce se svima suditi?

Apostol Ivan ovako je opisao viziju koju je dobio: “Svici su se otvorili. (...) I mrtvima se sudilo prema djelima njiˇ hovim na temelju onoga sto je napisano u svicima” (Otˇ ˇ krivenje 20:12). Je li u tim svicima zapisano sto su ljudi ciˇ ´ nili u proslosti? Nije. Presuda se nece temeljiti na onom ˇ ˇ ˇ sto su ljudi cinili prije nego sto su umrli. Kako to znamo? ˇ Biblija kaze: “Tko je umro, oslobo en je od svojega grije´ ˇ ha” (Rimljanima 6:7). Dakle, kad mrtvi budu vraceni u zi´ ˇ ˇ vot, svi ce im prijasnji grijesi biti oprosteni. Svici stoga moˇ ´ raju predocavati nove zahtjeve koje ce Bog postaviti. Da bi ˇ ˇ ˇ vjecno zivjeli, prezivjeli iz Harmagedona i uskrsnuli morat ´ ˇ ˇ ˇ ´ ce slusati Bozje zapovijedi, ukljucujuci i sve nove zahtjeve ´ koje bi Jehova mogao otkriti tokom tisucu godina. Dakle, ˇ ˇ ˇ 1 O Harmagedonu mozes citati u Uvidu u Sveto pismo, 1. svezak, ˇ 594-595. i 1037-1038. stranica (engl.) te u 20. poglavlju knjige Obozavaj jedinog pravog Boga. Obje publikacije objavili su Jehovini svjedoci.

Dodatak

215

´ ˇ ˇ ljudima ce se suditi na temelju onog sto budu cinili tokom Sudnjeg dana. ´ U Sudnjem danu milijarde ljudi prvi put ce dobiti priliˇ ˇ ˇ ´ ku da upoznaju Bozju volju i podloze joj se. To znaci da ce ˇ ´ trebati poucavati velik broj ljudi. Da, “pravednosti ce se ˇ ˇ ˇ ´ uciti oni sto na zemlji zive” (Izaija 26:9). Me utim, nece se ˇ ˇ ˇ ˇ svi zeljeti podloziti Bozjoj volji. Izaija 26:10 kaze: “Ako ˇ ´ ˇ se zlome milost ukaze, nece se on pravednosti nauciti. ´ ˇ ´ U zemlji pravednosti on ce nepravdu ciniti i nece vidjeti ˇ ´ uzvisenost Jehovinu.” Ti zli bit ce zauvijek pogubljeni tokom Sudnjeg dana (Izaija 65:20). ˇ ´ ˇ Pretkraj Sudnjeg dana prezivjeli ce “ozivjeti” u punom ˇ ˇ ´ smislu te rijeci kao savrseni ljudi (Otkrivenje 20:5). Tako ce ˇ se u Sudnjem danu ljudi vratiti u prvobitno savrseno stanje ´ ´ ˇ (1. Korincanima 15:24-28). Nakon toga ce uslijediti zavrsni ´ ˇ ˇ ´ ispit. Sotona ce biti oslobo en iz zatocenistva i bit ce mu doˇ zvoljeno da posljednji put pokusa zavesti ljude (Otkrivenje ˇ ´ 20:3, 7-10). Oni koji mu se suprotstave dozivjet ce potpuno ´ ´ ispunjenje biblijskog obecanja: “Pravednici ce posjedovati ˇ ´ zemlju i zivjet ce na njoj zauvijek” (Psalam 37:29). Da, Sud´ nji dan bit ce blagoslov za sve vjerne ljude!

ˇ 1914 — znacajna godina ˇ biblijskog prorocanstva ˇ ˇ ´ ´ ISTRAZIVACI Biblije desetljecima unaprijed rekli su da ce ˇ 1914. uslijediti znacajni doga aji. Koji su to doga aji i koji ˇ dokazi potvr uju da je 1914. toliko vazna godina? ˇ ´ Kao sto stoji u Luki 21:24, Isus je rekao: “Jeruzalem ce ˇ ˇ ˇ gaziti neznabosci dok ne zavrse vremena neznabozaca.” Jeˇ ruzalem je bio prijestolnica zidovskog naroda — sjediˇ ste kraljeva koji su dolazili iz loze kralja Davida (Psalam ˇ 48:1, 2). Me utim, ti su kraljevi po necemu bili jedinstveni

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

216

u odnosu na vladare drugih naroda. Sjedili su na “prijestolju Jehovinom” kao predstavnici samog Boga (1. Ljetopisa 29:23). Jeruzalem je stoga bio simbol Jehovine vlasti. ˇ ˇ ˇ No kako i kada su Bozju vlast poceli “gaziti neznabosci”?

Bilo je to 607. pr. n. e. kada su Babilonci osvojili Jeruzalem.

“Prijestolje Jehovino” bilo je prazno, a linija kraljeva koji su bili potomci Davida prekinuta (2. Kraljevima 25:1-26). ˇ Je li to “gazenje” trebalo trajati zauvijek? Nije, jer je proroˇ canstvo iz Ezekijela o Sidkiji, zadnjem kralju u Jeruzaleˇ ´ mu, reklo: “Skini turban i odlozi krunu! (...) Ona nece biˇ ti nicija dok ne do e onaj koji po zakonu ima pravo na nju, ´ i njemu cu je dati” (Ezekijel 21:26, 27). Isus Krist je taj koji “po zakonu ima pravo” na Davidovu krunu (Luka ˇ ´ 1:32, 33). Dakle, “gazenje” ce prestati kad Isus postane Kralj.

“SEDAM VREMENA” 2 520 godina 606 godina i 3 mjeseca

1 913 godina i 9 mjeseci ˇ 1. sijecnja 1. n. e. do listopada 1914.

listopad 607. pr. n. e. do 31. prosinca 1. pr. n. e.

607.

´ “Jeruzalem ce gaziti ˇ neznabosci”

& pr. n. e. n. e. )

1914.

Dolazi “onaj koji po zakonu ima pravo” na krunu

Dodatak

217

ˇ ´ Kada se zbio taj vazan doga aj? Isus je rekao da ce neˇ ˇ ˇ znabosci vladati tocno odre eno vrijeme. Izvjestaj iz 4. poˇ glavlja Danijela pomaze nam otkriti koliko je to trajalo. ˇ Tamo se govori o prorocanskom snu babilonskog kralja Nebukadnezara. On je vidio ogromno stablo koje je bilo ˇ ˇ posjeceno. Panj mu nije mogao rasti jer je bio u zeljeznim i bakrenim okovima. An eo je rekao: “Sedam vremena neka pro e preko njega!” (Danijel 4:10-16). ˇ Stabla u Bibliji ponekad predocavaju vlast (Ezekijel ˇ ˇ 17:22-24; 31:2-5). Stoga sjecenje simbolicnog stabla predoˇ ´ ˇ ˇ cava da ce Bozja vlast, ciji su predstavnici kraljevi u Jeru´ zalemu, biti prekinuta. Me utim, vizija je pokazala da ce ˇ ˇ ´ simbolicno gazenje Jeruzalema biti privremeno — trajat ce “sedam vremena”. Koliko je to?

Otkrivenje 12:6, 14 pokazuje da tri i po vremena iznose ´ ˇ “tisucu dvjesto i sezdeset dana”. Prema tome, “sedam vreˇ mena” bilo bi dvaput vise, to jest 2 520 dana. No neznaˇ ˇ ˇ bozacki narodi nisu prestali “gaziti” Bozju vlast nakon doˇ slovnih 2 520 dana od pada Jeruzalema. Ocito je da onda ˇ ´ ˇ ovo prorocanstvo obuhvaca puno duzi vremenski period.

U skladu s 4. Mojsijevom 14:34 i Ezekijelom 4:6, gdje se ˇ govori o racunanju “dan za godinu”, “sedam vremena” iznosilo bi 2 520 godina. ˇ Tih 2 520 godina pocelo je u listopadu 607. pr. n. e. kada su Jeruzalem osvojili Babilonci, a kralj iz Davidove loze ˇ bio je svrgnut s prijestolja. Taj je period okoncan u listopaˇ ˇ du 1914. Tada su zavrsila “vremena neznabozaca”, a Bog je postavio Isusa Krista kao Kralja na nebu1 (Psalam 2:1-6; Danijel 7:13, 14). ˇ 1 Od listopada 607. pr. n. e. do listopada 1. pr. n. e. proslo je 606 godi´ na. Buduci da nulta godina ne postoji, od listopada 1. pr. n. e. do listoˇ pada 1914. n. e. proslo je 1914 godina. Kad zbrojimo 606 godina i 1914 godina dobivamo 2 520 godina. U vezi s padom Jeruzalema 607. pr. n. e. ˇ vidi clanak “Kronologija” u Uvidu u Sveto pismo (engl.) i 285. stranicu knjige “Sve je Pismo nadahnuto od Boga i korisno”. Obje publikacije objavili su Jehovini svjedoci.

218

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ Kao sto je Isus prorekao, njegovu “prisutnost” kao nebeˇ ˇ skog Kralja obiljezili su upecatljivi svjetski doga aji — raˇ tovi, glad, potresi, posasti (Matej 24:3-8; Luka 21:11). Ti doˇ ga aji snazan su dokaz da je 1914. doista uspostavljeno ˇ ˇ Bozje nebesko Kraljevstvo i da su poceli “posljednji dani” ovog zlog svijeta (2. Timoteju 3:1-5).

Tko je arhan eo Mihael? ˇ DUHOVNO stvorenje imenom Mihael ne spominje se cesto u Bibliji. Me utim, kad ga se spominje, uvijek poduˇ zima odlucne korake. U knjizi Danijela Mihael se bori protiv zlih an ela, u Judinoj poslanici spori se sa Sotonom, a u Otkrivenju vodi rat s Ðavlom i njegovim demonima. ´ ´ Braneci vlast Jehove Boga i boreci se protiv njegovih neˇ ˇ prijatelja, Mihael zivi u skladu sa znacenjem svog imena — “Tko je kao Bog?” No tko je Mihael? ˇ Neki ljudi imaju vise od jednog imena. Naprimjer, ˇ patrijarha Jakova naziva se i Izrael, a apostola Petra Simun ˇ (1. Mojsijeva 49:1, 2; Matej 10:2). Slicno tome, Biblija otkriva da je Mihael drugo ime Isusa Krista, ime koje je noˇ sio prije i nakon svog zivota na Zemlji. Da vidimo kako ˇ ˇ nam ona pomaze da do emo do tog zakljucka. ˇ ˇ Arhan eo. Bozja Rijec Mihaela naziva “arhan elom” ˇ (Juda 9). Taj izraz znaci “vrhovni an eo”. Izraz “arhanˇ eo” u Bibliji se pojavljuje iskljucivo u jednini, a nikaˇ da u mnozini. To pokazuje da postoji samo jedan takav ˇ an eo. Osim toga, Isusa se povezuje s polozajem arhan ela. O uskrsnulom Gospodinu Isusu Kristu u 1. Soluˇ ´ ´ njanima 4:16 pise: “Sam [ce] Gospodin sici s neba sa ˇ zapovjednickim pozivom, s glasom arhan ela.” Dakle, ˇ za Isusov se glas kaze da je glas arhan ela. Prema to-

Dodatak

219

me, ovaj redak ukazuje na to da je sam Isus arhan eo Mihael. ˇ Vojskovo a. Biblija kaze: “Mihael i an eli njegovi borili su se sa zmajem. I zmaj se borio, i an eli njegovi” (Otkrivenje 12:7). Dakle, Mihael zapovijeda vojskom vjernih an ela. U Otkrivenju se govori da i Isus zapovijeda vojskom vjernih an ela (Otkrivenje 19:14-16). A apostol Pa´ vao napisao je da ce se pojaviti “Gospodin Isus sa svojim ´ mocnim an elima” (2. Solunjanima 1:7). Dakle, prema Bibliji, i Mihael i Isus imaju “an ele svoje” (Matej 13:41; ´ ˇ ˇ 16:27; 24:31; 1. Petrova 3:22). Buduci da Bozja Rijec niˇ gdje ne kaze da postoje dvije vojske vjernih an ela na nebu — jedna koju vodi Mihael, a druga koju vodi Isus — ˇ ˇ logicno je zakljuciti da Mihael nije nitko drugi do Isus Krist u svojoj nebeskoj ulozi.1 ˇ 1 Dodatne informacije koje pokazuju da se ime Mihael odnosi na Bozˇ ˇ ´ jeg Sina mozes pronaci u 2. svesku Uvida u Sveto pismo, 393-394. stranica (engl.), i na 129. stranici knjige Raspravljanje na temelju Svetog pisma.

Obje publikacije objavili su Jehovini svjedoci.

ˇ Sto je “Babilon Veliki” ˇ ´ KNJIGA Otkrivenje sadrzi izraze koje ne treba shvacati doˇ slovno (Otkrivenje 1:1). Naprimjer, spominje zenu kojoj ˇ ˇ je na celu napisano ime “Babilon Veliki”. Kaze se da ona ˇ sjedi na mnostvima i narodima (Otkrivenje 17:1, 5, 15). ´ ˇ ˇ Buduci da nijedna doslovna zenaˇ to ne moze, Babilon Veˇ ˇ ˇ liki mora biti nesto simbolicno. Sto ta simbolicna bludniˇ ca predocava? ˇ ˇ U Otkrivenju 17:18 ta simbolicna zena opisana je kao “veliki grad koji kraljuje nad kraljevima zemaljskim”. Izˇ ´ raz “grad” oznacava organiziranu zajednicu ljudi. Buduci

220

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

da taj “veliki grad” ima vlast nad “kraljevima zemaljˇ skim”, zena imenom Babilon Veliki mora biti utjecajna ˇ organizacija me unarodnog karaktera. S pravom moze biti nazvana svjetskim carstvom. Kakvo je to carstvo? Vjerˇ sko. Zapazi kako nas na taj zakljucak navode neki s tim povezani reci iz knjige Otkrivenje. ˇ ˇ ˇ Carstvoˇ moze biti politickog, trgovackog ili vjerskog kaˇ raktera. Zena imenom Babilon Veliki nije politicko carˇ ˇ ˇ stvo jer Bozja Rijec kaze da su “kraljevi zemaljski”, odnoˇ ˇ sno politicki elementi ovog svijeta, s njom “bludnicili”. ˇ ˇ Ona je cinila blud tako sto je sklapala saveze s vladarima ovog svijeta te nije birala sredstva kako bi se domogla ´ moci i stekla utjecaj nad njima. Zato se naziva “velikom bludnicom” (Otkrivenje 17:1, 2; Jakov 4:4). ˇ ´ Babilon Veliki nije ni trgovacko carstvo jer ce “trgovci ˇ ˇ zemaljski”, koji predocavaju trgovacke elemente, tugovaˇ ti za njim u vrijeme njegovog unistenja. Ustvari, i kraljevi i trgovci opisani su kako stoje podalje i gledaju Babilon Veliki (Otkrivenje 18:3, 9, 10, 15-17). Prema tome, razumˇ ˇ no je zakljuciti da Babilon Veliki nije politicko ni trgovaˇ cko carstvo nego vjersko. ˇ ˇ Taj zakljucak potvr uju i rijeci da on zavodi sve narode ˇ ´ “vracanjem” (Otkrivenje 18:23). Buduci da su svi oblici spiritizma vjerske prirode i iza njih stoje demoni, ne izneˇ ˇ na uje sto se u Bibliji za Babilon Veliki kaze da je “prebiˇ valiste demona” (Otkrivenje 18:2; 5. Mojsijeva 18:10-12). ˇ To se carstvo tako er protivi pravoj religiji tako sto progoni “proroke” i “svete” (Otkrivenje 18:24). Ustvari, Babilon ˇ ˇ Veliki toliko mrzi pravu religiju da zestoko progoni i cak ˇ ubija “svjedoke Isusove” (Otkrivenje 17:6). Dakle, zena ˇ koja nosi ime Babilon Veliki predocava svjetsko carstvo krive religije u koje spadaju sve religije koje se protive Jehovi Bogu.

221

Je li Isus ro en u prosincu?

BIBLIJA nam ne govori kada se Isus rodio. Me utim, daje ˇ nam pouzdan razlog da zakljucimo da to nije bilo u prosincu.

Uzmimo u obzir vremenske prilike koje su u to doba ˇ godine vladale u Isusovom rodnom gradu Betlehemu. Zidovski mjesec kislev (odgovara studenom/prosincu) bio je ˇ hladan i kisovit mjesec. Nakon njega dolazio je mjesec teˇ ˇ vet (prosinac/sijecanj). To je mjesec s najnizim temperaturama u godini, za kojega u planinama zna pasti i snijeg. ˇ ˇ Pogledajmo sto nam Biblija kaze o klimi tog kraja.

Biblijski pisac Ezra otkriva da je kislev doista bio mjesec ´ ˇ ˇ ˇ poznat po hladnoci i kisi. Nakon sto je rekao da se mnostvo okupilo u Jeruzalemu “devetoga mjeseca [kislev], dvaˇ desetoga dana toga mjeseca”, Ezra kaze da je narod drhtao ˇ “zbog kise”. O vremenskim prilikama u to doba godine

Kad se Isus rodio, pastiri i njihova stada ´ bili su u poljima preko noci

222

ˇ ˇ Sto Biblija doista uci?

ˇ ˇ okupljeno mnostvo reklo je: “Sada je vrijeme kisa i ne moˇ ze se stajati vani” (Ezra 10:9, 13; Jeremija 36:22). Nije ni ˇ ˇ cudo da su pastiri u tom dijelu svijeta vodili racuna o tome da u prosincu oni i njihova stada ne budu vani preko ´ noci! ˇ ´ Biblija pak izvjestava da su se pastiri u noci Isusovog roˇ enja nalazili u poljima gdje su cuvali svoja stada. Ustvaˇ ri, biblijski pisac Luka kaze da su pastiri u to vrijeme “boˇ ´ ˇ ravili vani i cuvali nocne straze kod stada svojih” blizu Betlehema (Luka 2:8-12). Zapazi da su pastiri boravili vani, a ne samo kratko bili vani preko dana. Osim toga, sta´ ˇ da su bila vani preko noci. Je li to sto su boravili vani spoˇ jivo s hladnim i kisnim vremenom kakvo je u prosincu vladalo u Betlehemu? Nije. Dakle, okolnosti vezane uz Isusovo ro enje pokazuju da on nije ro en u prosincu.1 ˇ ˇ ˇ Bozja Rijec nam govori kad je tocno Isus umro, ali daje malo konkretnih naznaka o tome kada je ro en. To nas ´ ˇ podsjeca na rijeci kralja Salamuna: “Bolje je dobro ime nego dobro ulje, i dan smrti nego dan ro enja” (Propovjedˇ nik 7:1). Stoga ne iznena uje da Biblija pruza mnogo poˇ jedinosti o Isusovoj sluzbi i smrti, a malo o vremenu njegovog ro enja.

1 Za daljnje informacije vidi 269-272. stranicu knjige Raspravljanje na temelju Svetog pisma, koju su objavili Jehovini svjedoci.

Trebamo li slaviti blagdane i praznike? ˇ ˇ UVRIJEZENI blagdani i drzavni praznici koji se danas slave u mnogim dijelovima svijeta nemaju temelja u Bibliji. ˇ ˇ ´ Otkuda onda potjecu? Ako imas pristup knjigama, bit ce ˇ ˇ ˇ ˇ ti zanimljivo procitati sto prirucnici kazu o blagdanima i ˇ ´ praznicima koji su uvrijezeni u tvom kraju. Navest cemo neke primjere.

Dodatak

223

Uskrs. “U Novom zavjetu nema naznaka o slavljenju ˇ Uskrsa” (The Encyclopædia Britannica). Kako se pocelo ˇ slaviti Uskrs? On korijene vuce iz poganskih religija.

Premda se tvrdi da se tim blagdanom slavi Isusovo uskrs´ ˇ ˇ ´ nuce, obicaji povezani s Uskrsom nisu krscanski. Napriˇ ˇ mjer, o popularnom “uskrsnjem zecu” kaze se: “Zec je poganski simbol i uvijek je bio znak plodnosti” (The Catholic Encyclopedia). ˇ Nova godina. Datum i obicaji povezani sa slavljenjem Nove godine razlikuju se od zemlje do zemlje. O porijeklu ˇ tog slavlja kaze se: “Rimski vladar Julije Cezar 46. pr. n. e. ˇ utemeljio je 1. sijecnja kao dan Nove godine. Rimljani su ˇ taj dan posvetili Janusu, bogu vrata, ulaza i pocetaka. Mjeˇ sec januar (sijecanj) dobio je ime po Janusu, koji je imao dva lica — jedno okrenuto prema naprijed, a drugo prema natrag” (The World Book Encyclopedia). Dakle, slavljenje ˇ Nove godine temelji se na poganskim obicajima. ´ ˇ ˇ ´ ˇ Noc vjestica. “Neke obicaje povezane s Noci vjestica moˇ ´ ze se pronaci u jednom obredu druida [drevnih keltskih ´ ˇ ´ svecenika] iz pretkrscanskog vremena. Kelti su imali sveˇ ˇ tkovine u cast dva glavna bozanstva — boga sunca i boga ˇ mrtvih (...), ciji se blagdan slavilo 1. studenoga, kada je poˇ ˇ cinjala keltska Nova godina. Blagdan u cast mrtvih posteˇ ˇ ´ peno je uvrsten u krscanski obred” (The Encyclopedia Americana). ´ Ostali blagdani i praznici. Nije moguce razmotriti sve blagdane i praznike koji se slave diljem svijeta. Me utim, ˇ oni koji uzdizu ljude ili ljudske organizacije nisu prihvatljivi Jehovi (Jeremija 17:5-7; Djela apostolska 10:25, 26). ˇ Imaj na umu i to da porijeklo vjerskih blagdana utjece na to jesu li oni ugodni Bogu ili nisu (Izaija 52:11; Otkriveˇ ˇ nje 18:4). Biblijska nacela spomenuta u sesnaestom po´ ´ ˇ glavlju ove knjige pomoci ce ti da uvidis kako Bog gleda ˇ na slavljenje drzavnih praznika.

ˇ Za vise informacija posjetite stranicu www.jw.org/hr ili se obratite Jehovinim svjedocima