!"#2
KAKO ˇ PREMOSTITI
JEZICNU BARIJERU?
B r . 3 / 20 1 6 .
!"#2 ˇ OSTALI CLANCI U OVOM BROJU 8
ˇ IZ RIZNICE PROSLOSTI
Ignaz Semmelweis 10
SAVJETI ZA OBITELJ
Kako razgovarati o problemima? 12
ˇ ˇ STO KAZE BIBLIJA
Vjera
3
TEMA S NASLOVNICE
ˇ Jezicna barijera — prastari problem u komunikaciji
ˇ 14 Alergija na hranu i nepodnosenje hrane ˇ — u cemu je razlika? 16
ˇ ˇ IGRA SLUCAJA ILI CUDO STVARANJA?
Vrat malenog mrava
ˇ 4 Kako premostiti jezicnu barijeru? — zavirimo u jedan prevoditeljski ured Jeste li znali da Jehovini svjedoci prevode svoje publikacije na preko 750 jezika? ˇ Znate li zasto to radimo? Da bismo “svakom narodu i plemenu i jeziku ´ ˇ i puku” omogucili da cuju dobru vijest iz Biblije (Otkrivenje 14:6). ˇ U ovom broju casopisa “Probudite ˇ ˇ se!” mozete se poblize upoznati ˇ s nasom prevoditeljskom djelatˇ ´ noscu.
s
ˇ DODATNI SADR ZAJI NA INTERNETU
ˇ VIDEOSADRZAJI
w
Dobra vijest za sve narode, plemena i jezike
r
Vol. 97, No. 3 / Bimonthly / CROATIAN EDITION
Pogledajte ovaj film i saznajte kako Jehovini svjedoci na stotinama jezika prenose mudre biblijske pouke ljudima diljem svijeta. (Kliknite na IZDANJA ˛ FILMOVI)
Naklada: 57 761 000. Izlazi na 104 jezika.
ˇ Ovaj casopis nije za prodaju. Izdaje se u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji se ˇ ˇ ˇ financira dobrovoljnim prilozima. Ako zelite dati prilog, mozete to uciniti u bilo kojoj dvorani ˇ Jehovinih svjedoka, direktnom uplatom na bankovni racun Zajednice ili putem stranice jw.org. ˇ ˇ Ukoliko nije drugacije naznaceno, biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet.
Awake! (ISSN 0005-237X) Issue 3 June 2016 is published bimonthly by Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.; L. Weaver, Jr., President; G. F. Simonis, Secretary-Treasurer; 1000 Red Mills Road, Wallkill, NY 12589-3299. Periodicals Postage Paid at Brooklyn, N.Y., and at additional mailing offices. POSTMASTER: Send address changes to Awake! 1000 Red Mills Road, ˇ Wallkill, NY 12589-3299. 5 2016 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. Printed in Germany. Tiskano u Njema ckoj. 5 Druck und Verlag: Wachtturm Bibel- und Traktat-Gesellschaft, Selters/Ts., V. i. S. d. P. Manfred Steffensdorfer, Selters/Ts.
ˇ Zelite li dobiti daljnje informacije ˇ ili besplatno proucavati Bibliju? ˇ Posjetite nas na www.jw.org ili nam pisite ´ na odgovarajucu adresu s donjeg popisa. ˇ JEHOVINI SVJEDOCI: HRVATSKA: Strokinec 28, HR-10090 ˇ Zagreb-Susedgrad. NJEMACKA: 65617 Selters. Popis svih ˇ ´ adresa mozete naci na www.jw.org/hr/kontakt.
TEMA S NASLOVN ICE
ˇ Jezicna barijera — prastari problem u komunikaciji DILJEM zemaljske kugle govori se otprilike ˇ ˇ 7 000 jezika. To moze otezavati putovanje u daleke krajeve, trgovinu, obrazovanje te organizaˇ ciju drzavne uprave i provedbu vlasti. Problemi u sporazumijevanju postoje otkako je svijeta i vijeka. Naprimjer, oko 475. godine prije nove ere, kad je Perzijskim Carstvom vladao kralj Ahaˇ sver (vjerojatno Kserkso I), perzijski su drzavni ˇ duznosnici odaslali pismenu naredbu “satrapima, upraviteljima i knezovima pokrajina od Indije do Etiopije, koji su bili nad sto dvadeset i sedam pokrajina, svakoj pokrajini njezinim pismom i svakom narodu njegovim jezikom”.1 ˇ ´ ˇ U danasnje vrijeme vecina organizacija i drzaˇ va ne bi se ni pokusala upustiti u tako zahtjevan
pothvat. No postoji jedna organizacija koja se pokazala doraslom tom zadatku. Jehovini svjeˇ ˇ doci objavljuju casopise, razne audiosadrzaje i ˇ ´ videoizdanja te mnoge knjige — ukljucujuci i Bi´ bliju — na preko 750 jezika. Ta brojka obuhvaca i oko 80 znakovnih jezika. Jehovini svjedoci objavljuju i publikacije za slijepe na nekoliko vrsta brajice. ˇ Sto je najzanimljivije, Jehovini svjedoci neprofitna su organizacija — oni svojom prevoditeljˇ ´ skom djelatnoscu ne ostvaruju nikakvu financijsku dobit. Svi njihovi prevoditelji i drugo osoblje ˇ rade kao volonteri. Zasto se pripadnici te organizacije trude prevoditi svoju literaturu na tako ˇ mnogo jezika i kako to cine?
ˇ 1 U Bibliji procitajte Esteru 8:9.
Probudite se! br. 3/2016.
3
ˇ Kako premostiti jezicnu barijeru? Zavirimo u jedan prevoditeljski ured ˇ “Neki kazu da je prevo enje najzahtjevniji posao na svijetu” (“The Cambridge Encyclopedia of Language”) PRIJE samog prevo enja potrebno je sve dobro isplanirati, ˇ pomno istraziti izabrane teme ˇ i napisati clanke. U toj fazi osoblje Odjela za pisanje, koji ˇ se nalazi u glavnom sjedistu Jehovinih svjedoka u New Yorku, lektorira sve tekstove ˇ i temeljito provjerava tocnost podataka koji se u njima iznose.1 ˇ Odjel za pisanje potom saˇ lje tekstove u podruznice i prevoditeljske urede Jehovinih svjedoka diljem svijeta. U tim ˇ podruznicama i uredima rade 1 Izvorni tekstovi napisani su na engleskom jeziku.
!"#2
No. 3 2016
!"#2 !"#2
Nr. 3 2016
!"#2
Nr. 3 2016
!"#2 BREAKING THE LANGUAGE BARRIER
BREAKING THE LANGUAGE BARRIER
BREAKING THE LANGUAGE BARRIER
BREAKING B REAKIN NG G THE THE TH THE LANGUAGE L ANGUA NGU N GUA GU G UAG GE E BAR BA B BARRIER AR RR RRI RRIE R RIE RIIIER
BREAKING THE LANGUAGE BARRIER
MN Ao R .C3H 2 0 1 6
stotine prevoditeljskih timova. ´ ˇ Vecina prevoditelja zivi na podˇ rucju u kojem se govori jezik na koji prevode. Uglavnom prevode tekstove na svoj materinji jezik. Oni moraju ispravno razumjeti tekst na izvornom jeziku te dobro poznavati jezik na koji prevode. Razgovarali smo s Geraintom, jednim od prevoˇ ditelja koji zivi u Velikoj Britaˇ niji, i zamolili ga da nam kaze ˇ ˇ nesto vise o svom poslu. ˇ Sto podrazumijeva posao prevoditelja? Mi prevoditelji radimo u tiˇ movima i stoga je jako vazno
da svi dobro sura ujemo. Kad ˇ se suocimo s nekim probleˇ mom, zajednickim snagama ´ nastojimo doci do najboljeg ˇ ´ ˇ rjesenja. Ne obracamo paznju ˇ samo na pojedine rijeci nego i ˇ na izraze kojima se izricu odre ene misli. Nastojimo utvrditi ˇ ˇ smisao onoga sto pise u izvorˇ nom tekstu i sto se time htjelo ´ postici, a pritom imamo na ˇ umu citateljsku publiku kojoj je ˇ clanak namijenjen. Koji cilj prevoditelji ˇ ´ zele postici? ˇ ˇ ˇ Zelimo da prijevod zvuci sto ˇ prirodnije kako bi citatelj imao
“Imam odre enih zdravstvenih problema. Redovito idem na kontrolu i ˇ ˇ ˇ ˇ slusam sve sto mi lijecnik kaze, no puno su mi koristile i informacije ˇ ˇ koje sam procitala u casopisu Probudite se! na svom materinjem jeziˇ ˇ ku, malgaskom. Po prirodi sam vrlo impulzivna, no savjeti iz tog casoˇ pisa pomogli su mi da se obuzdavam. U njemu sam procitala i dobre ˇ ˇ savjete o vaznosti zdrave prehrane i redovite tjelovjezbe.1 Primijenila ˇ sam ono sto sam saznala, a to se povoljno odrazilo na moje zdravlje” (Hasina, Madagaskar). ˇ ˇ ˇ “Moja lijecnica, koja je specijalistica za endokrinologiju, cita casopis ˇ ˇ Probudite se! na gudzaratskom jeziku i prenosi drugima prakticne saˇ vjete koji govore o zdravlju. Jednom je iskoristila neke misli iz tog caˇ ˇ ˇ sopisa kad je u jednoj skoli drzala predavanje o stetnosti droge i zloˇ upotrebe alkohola. Nekoliko tjedana kasnije ucenici su joj rekli kako su ˇ ˇ misli iz casopisa Probudite se! potaknule njihove oceve da manje novˇ ˇ ca trose na alkohol, a vise na svoju djecu” (Janet, Indija). ˇ ˇ ˇ 1 Casopis Probudite se! ne zagovara nijedan od raznih nacina prehrane ili lijecenja ˇ ˇ ˇ o kojima povremeno informira svoje citateljstvo. Kad je rijec o izboru rezima prehrane ˇ ˇ ili vrste tjelovjezbe, svatko treba pazljivo odvagnuti opcije koje mu stoje na raspolagaˇ nju prije nego sto donese odluku.
ˇ ˇ Urednistvo casopisa Probudite se! primilo je pismo jedne majke iz Angole u kojem je ˇ stajalo: “Moj osmogodisnji sin izgubio je pernicu, pa je uzeo par olovaka od druge ˇ djece iz razreda. Nakon sto je na stranici jw.org na portugalskom jeziku pogledao ˇ animirani film Ne smijes krasti, hrabro je ˇ ˇ priznao sto je ucinio. Zamolio me da po em ˇ s njim u skolu. Bila sam uz njega kad se isˇ ˇ pricao vrsnjacima iz razreda i objasnio im ˇ ´ ˇ zasto im vraca olovke. Njegova uciteljica dopustila nam je da cijelom razredu pokaˇ ´ ˇ ´ zemo taj crtic. Nakon sto su pogledali crtic, ˇ ˇ ´ neki su ucenici rekli da vise nikad nece uzeti ˇ ˇ nesto sto nije njihovo.”
´ osjecaj da je tekst izvorno napisan na njegovom materinjem ˇ jeziku. On ne bi trebao zvucati kao da je preveden s nekog drugog jezika. Da bismo to postigli, trudimo se koristiti govorne fraˇ ˇ ze tipicne za nas jezik. Tekst koji je lijepo i kvalitetno preveden ´ ˇ ˇ zaokupit ce paznju citatelja. Oni ´ ˇ ˇ ce uzivati u njemu kao sto bi ˇ uzivali u izvrsno pripremljenom jelu koje je milina jesti. ˇ ˇ ˇ Zasto je dobro to sto zivite ˇ u podrucju u kojem se govori jezik na koji prevodite? ´ Buduci da smo u kontaktu ´ ˇ s domacim stanovnistvom, moˇ ˇ ˇ zemo cuti kako se ljudi izrazavaju u svakodnevnoj komunikaˇ ciji. Mozemo procijeniti jesu li ˇ pojedine rijeci i izrazi razumljivi ˇ te djeluju li prirodno i privlacno. ˇ To nam pomaze da ispravno izrazimo smisao izvornog teksta.
ˇ Kako je vas posao organiziran? Svakom timu dodijeljen je odre eni projekt. Najprije se ˇ svaki clan tima mora dobro upoznati s tekstom kako bi stekao jasnu sliku o njemu, razabrao kojim je tonom napisan, kome je namijenjen i kako je ˇ koncipiran. Razmisljamo o sljeˇ ´ decim pitanjima: Sto je glavna ˇ ˇ tema i poruka clanka? Na sto ˇ ˇ pisac zeli potaknuti citatelje? ˇ ˇ Sto iz njega mogu nauciti? ˇ To nam pomaze da do emo do dobrih ideja i prijevodnih ˇ rjesenja. ˇ Nakon toga clanovi tima razˇ mjenjuju misli i zapazanja te ˇ tako uce jedni od drugih. Pitamo se: Jesmo li sigurni da smo dobro razumjeli izvorni tekst? ˇ Kako mozemo ostvariti isti doˇ jam i stil izrazavanja? Cilj nam
ˇ ˇ je da kod ljudi koji citaju nas prijevod izazovemo upravo onu ˇ ˇ reakciju koju je pisac clanka ze´ lio postici.
ˇ Kako clanovi tima sura uju? Trudimo se prevesti tekst ˇ tako da ga citatelj lako razumiˇ je, a ne da mora dvaput citati ˇ recenicu kako bi je shvatio. Da bismo to postigli, u toku rada svaki odlomak nekoliko ˇ puta procitamo naglas. ˇ Jedan clan tima upisuje prijevod odlomka, a ostali na svoˇ ˇ jim racunalima prate sto on ˇ pise. Pazimo na to da u prijeˇ vodu slucajno nije izostavljena neka misao ili da nije dodano ˇ ˇ nesto cega nema u izvornom ´ ˇ tekstu. Obracamo paznju na ˇ prirodnost izrazavanja te pazimo da se u tekstu ne potkradu Probudite se! br. 3/2016.
5
PROCES PREVOÐENJA
ˇ & Svaki clan tima
ˇ pazljivo analizira tekst
Na slici je prikazano kako izgleda prevo enje ˇ casopisa Probudite se! ˇ na spanjolski
, Prevoditeljski tim dobiva izvorni tekst na engleskom jeziku iz glavnog ˇ sjedista Jehovinih svjedoka u ˇ ˇ Sjedinjenim Americkim Drzavama
ˇ pravopisne i gramaticke pogreˇ ˇ ske. Zatim jedan clan tima naˇ glas procita cijeli odlomak. Ako ˇ u citanju negdje zapne, nastojiˇ mo utvrditi u cemu je problem. ˇ ˇ Nakon sto prevedemo citav ˇ tekst, jedan clan tima ponovno ˇ ˇ ga naglas procita, a ostali pazˇ ˇ ljivo slusaju i prave biljeske kad ˇ ˇ ˇ zapaze nesto sto bi jos trebalo doraditi.
ˇ & Nakon sto se dobro
ˇ pripreme, clanovi tima sastanu se kako bi iznijeli ˇ svoja zapazanja o tekstu
ˇ Vas je posao doista zahtjevan! Istina! Na kraju dana smo ˇ stvarno umorni. Zato se obicno sutradan ponovno vratimo na ˇ tekst kad smo svjezi i odmorni. Nakon nekoliko tjedana od Odˇ jela za pisanje dobijemo konacnu verziju izvornog teksta. Mi ˇ tada upisemo potrebne preinaˇ ke, ponovno procitamo prijevod i po potrebi ga doradimo.
JW.ORG
ˇ sluzbena internetska stranica Jehovinih svjedoka
preko 700 jezika
ˇ Slu ˇ saj Boga ˇ i zivi vjecno
ˇ brosura koju su objavili Jehovini svjedoci
preko 640 jezika
ˇ Strazarska kula
ˇ casopis koji objavljuju Jehovini svjedoci
preko 250 jezika
Probudite se!
ˇ casopis koji objavljuju Jehovini svjedoci
preko 100 jezika
ˇ Koje racunalne programe koristite? ˇ Nema tog racunala koje moˇ ze zamijeniti kvalitetnog prevoditelja. No Jehovini svjedoci osmislili su odre ene programe i baze podataka koje nam uveliˇ ke olaksavaju posao. Naprimjer, ˇ ˇ izradili su elektronicki rjecnik u ˇ koji mozemo pohranjivati stanˇ ˇ dardne nazive i cesto koristene ˇ rijeci i izraze. Osim toga, imamo program koji nam omogu´ ˇ cava da pretrazujemo svu literaturu koju smo dosad preveli ´ kako bismo mogli pronaci doˇ bre ideje i rjesenja do kojih smo ˇ ranije dosli. Kako gledate na svoj posao? ˇ Na ono sto radimo gledamo ˇ kao na poklon ljudima. Zelimo da taj poklon bude lijep i privlaˇ can. Raduje nas pomisao da
ˇ ˇ Nakon sto stigne konacna verzija teksta ) i u prijevod budu unesene potrebne izmjene, ˇ ˇ casopis se salje na tiskanje
%&'()
´ 2016, N UMERO 3
SE SUPERA
LA BARRERA DEL IDIOMA
,ˇ
Citatelji diljem svijeta imaju koristi od toga ˇ ˇ sto mogu citati mudre biblijske savjete na svom jeziku
,
ˇ ˇ ˇ Prevoditelji vode racuna o tome da prijevod bude tocan, da zvuci prirodno ˇ ˇ te da u njemu nema pravopisnih ni gramatickih gresaka
ˇ ˇ ˇ neki clanak iz naseg casopisa ˇ ili s nase internetske stranice ˇ moze dirnuti srce neke osobe ´ i pomoci joj da promijeni svoj ˇ zivot nabolje. Mudri savjeti koji donose mnogo dobra Stotinama milijuna ljudi diljem ˇ ˇ svijeta puno znaci to sto mogu ˇ citati izdanja Jehovinih svjedoka ˇ na svom jeziku. Prakticni i mudri savjeti i pouke koji se iznose u ˇ nasim publikacijama, filmovima i ˇ raznim sadrzajima koji se objavˇ ljuju na nasoj internetskoj stranici, jw.org, temelje se na Bibliji. U toj je knjizi sam Bog, koji se ˇ zove Jehova, kazao kako zeli da se dobra vijest objavi “svakom narodu i plemenu i jeziku” (Otkrivenje 14:6).1 ˛
´ ˇ Pomo c za u cenje stranih jezika Godine 2014. Jehovini svjedoci objavili su aplikaciju JW Language. Ta je besplatna aplika´ ˇ cija izvrsna pomoc u ucenju stranih jezika. ´ ˇ ˇ Ona omogucava ucenje mnogih rijeci i osnova komunikacije na bengalskom, engleskom, francuskom, hindskom, indonezijskom, japanskom, kineskom, korejskom, mijanmarskom, ˇ njemackom, portugalskom, ruskom, svahiliju, ˇ spanjolskom, tagalogu, tajskom, talijanskom ´ i turskom. Aplikacija ce uskoro biti dostupna ˇ i na nekim drugim jezicima. Ako zelite saznati ˇ ˇ nesto vise o toj aplikaciji, posjetite stranicu ˇ jw.org i potrazite poveznicu JW Language.
1 Posjetite stranicu www.jw.org kako biste ˇ ˇ ˇ pronasli clanke, audiosadrzaje i filmove na svom jeziku, a i na stotinama drugih jezika.
Probudite se! br. 3/2016.
7
ˇ I Z R I Z N I C E P R O S L O S T I I G N A Z S E M M E LW E I S
5 Fine Art Images/age fotostock
IGNAZ SEMMELWEIS
J E STE LI ZNALI ? ´ ) U 19. stoljecu u Europi su ˇ mnoge zene umirale od babinje groznice. U nekim bolnicama smrtnost je iznosila i do 30 posto. ˇ ) Premda su jos davne 1674. bili otkriveni neki mikroskopski sitni ˇ jednostanicni organizmi, tada se nije znalo koliko oni mogu biti ˇ ˇ opasni. U proslosti je bilo uobicaˇ jeno da lijecnici nakon seciranja ˇ ˇ leseva idu pora ati zene, a da prije toga nisu oprali ruke. ) Semmelweis je u medicinsku praksu uveo pravila o pranju ruku ˇ i tako spasio nebrojene zivote.
ˇ MNOGI ljudi vjerojatno nisu nikad culi za Ignaza Semmelweisa, ali rezultati njegova rada itekako su ˇ ˇ znacajni. U novije doba utjecali su na zivot mnogih ˇ zena i njihovih obitelji. Semmelweis je ro en u Budimu ˇ ˇ (danasnjoj Budimpesti). Godine 1844. diplomirao je ˇ na Medicinskom fakultetu u Becu. Potom se 1846. ˇ ´ ˇ zaposlio u beckoj Opcoj bolnici i poceo raditi kao ˇ ˇ asistent profesora u klinici za porodnistvo i zenske ˇ bolesti. Zgrozio se kad je saznao da vise od 13 posto ˇ zena koje se ondje porode umre od babinje groznice.
´ U povijesti se puno naga alo o mogucim uzrocima te ˇ ˇ bolesti, no nitko nije uspio dokuciti u cemu je bit probleˇ ˇ ma. Svi dotadasnji pokusaji da se smanji smrtnost rodilja ˇ pokazali su se bezuspjesnima. Semmelweis se nikako nije ˇ ˇ mogao pomiriti s mislju da tako mnogo zena polako umiˇ ˇ re u strasnim mukama. Stoga je odlucio dati sve od sebe ˇ kako bi otkrio uzrok bolesti i sprijecio te silne patnje. Bolnica u kojoj je Semmelweis radio imala je dvije zaˇ ˇ sebne klinike za porodnistvo i zenske bolesti. Zanimljivo ´ je da je u prvoj klinici smrtnost rodilja bila znatno veca nego u drugoj. Jedina razlika izme u tih dviju klinika bilo ˇ ˇ ˇ je to sto se u prvoj odrzavala prakticna nastava za studente medicine, a u drugoj za primalje. Odakle onda tako ˇ velika razlika u smrtnosti zena koje su se ondje pora ale? ˇ ´ Razmisljajuci o tom pitanju, Semmelweis je sustavno ispi´ tivao i eliminirao moguce uzroke bolesti. Ipak, nije uspio razmrsiti tu zagonetku. ˇ ˇ A onda je pocetkom 1847. Semmelweis otkrio nesto ˇ veoma znacajno. Njegov kolega i prijatelj Jakob Kolletˇ schka umro je od otrovanja krvi nakon sto je zadobio ozˇ ˇ ˇ ljedu pri seciranju jednog lesa. Kad je procitao izvjestaj o Kolletschkinoj obdukciji, Semmelweis je shvatio da su naˇ ˇ lazi po mnogocemu identicni onima koji su utvr eni kod ˇ ˇ zena sto su umrle od babinje groznice. Stoga mu je sinu-
ˇ “Svojim metodama nastojim sprijeciti strahote ˇ ˇ ˇ koje se doga aju u rodilistima kako muzevi vise ˇ ne bi ostajali bez svojih zena, a djeca odrastala bez majki” (Ignaz Semmelweis)
University of Michigan Health System, poklon korporacije Pfizer, UMHS.26
´ ˇ ˇ lo kako je moguce da su trudne zene bile zarazene nekom ˇ otrovnom tvari prenesenom s leseva te da su zato oboljeˇ ˇ le od babinje groznice. Lijecnici i studenti cesto su seciraˇ li leseve, a zatim su neopranim rukama pregledavali rodiˇ ˇ ˇ lje ili vrsili poro aje. Nisu ni slutili da na taj nacin zenama prenose opasnu zarazu. Smrtnost rodilja u drugoj klinici ˇ ˇ bila je manja zato sto djevojke koje su se skolovale za priˇ malje nisu vrsile obdukcije. Semmelweis je odmah uveo stroga pravila o pranju ruku. Zahtijevao je da svi oni koji pregledavaju trudnice prije toga steriliziraju ruke otopinom klornog vapna. Priˇ mjena tih mjera polucila je izvanredne rezultate. U travnju 1847. smrtnost rodilja iznosila je 18,27 posto, a do kraja godine smanjila se na svega 0,19 posto. ˇ ´ Me utim, nisu svi bili odusevljeni tim postignucem. Rezultati koje je Semmelweis ostvario doveli su u pitanje teˇ orije o uzrocima babinje groznice sto ih je zastupao njegov ˇ ˇ sef. Tom je covjeku ujedno smetala upornost kojom je Semmelweis zastupao svoje ideje. Na koncu je Semmelˇ weis ostao bez posla, pa je napustio Bec i vratio se u svoju ˇ ˇ ˇ domovinu. U Pesti se zaposlio kao sef rodilista u Bolnici Svetog Roka. Ondje se primjenom njegovih metoda smrtnost od babinje groznice smanjila na nepunih 1 posto. ˇ Godine 1861. Semmelweis je objavio svoje najvaznije djelo, koje nosi naslov Etiologija, pojam i profilaksa babiˇ ˇ ˇ nje groznice. Nazalost, proslo je jos dosta godina dok u ´ ˇ medicinskim krugovima nije bila shvacena vaznost njego´ vih otkrica. Dotad je nebrojeno mnogo rodilja umrlo u teˇ ˇ ˇ skim mukama. A koliki su samo zivoti mogli biti spaseni! Semmelweis je s vremenom priznat kao jedan od uteˇ meljitelja moderne antisepse. Svojim radom i zapazanjima dao je obol razvoju takozvane germinativne teorije ˇ bolesti, koja kaze da odre ene bolesti uzrokuju mikroskopski sitni organizmi. Tu spoznaju neki smatraju najˇ ´ znacajnijim otkricem u povijesti medicine. No zanimljivo ˇ je da su prije vise od 3 000 godina u Mojsijevom zakonu, ˇ koji je kasnije uvrsten u Bibliju, bile iznesene pouzdane ˇ upute o tome kako treba postupati s lesevima. ˛
Ignaz Semmelweis uveo je obavezno pranje ruku u medicinskim ustanovama koje su ˇ ˇ ´ bile pod njegovom nadleznoscu (slika Roberta Thoma)
ˇ ´ ˇ Sto ve c odavno pi se u Bibliji? Prema Mojsijevom zakonu, koji ˇ ´ potjece iz 16. stoljeca prije nove ere, svatko tko bi se dotaknuo mrtvog tijela smatrao ˇ se necistim sedam dana te je ´ ˇ ˇ ´ morao proci postupak ociscenja ˇ koji je ukljucivao kupanje i pra´ nje odjece. Za to vrijeme trebao ˇ je izbjegavati fizicki kontakt s drugim ljudima (4. Mojsijeva 19:11-22).
Probudite se! br. 3/2016.
9
S AVJ E T I Z A O B I T E L J B R A K
Kako razgovarati o problemima?
ˇ U CEMU JE PROBLEM? ˇ Kako obicno razgovarate kad ˇ trebate rijesiti neki problem? ˇ ˇ Da li cesto izgubite zivce i zaˇ ´ kljucite kako uopce ne razumijete jedno drugo? Ako je tako, znajte da tome ima lijeka. No ˇ prije nego sto se uhvatite u koˇ stac s tim problemom, trebate ˇ ˇ imati na umu da zene i muskarci ˇ ne komuniciraju na isti nacin.1 ´ 1 Pojedinosti i primjeri koje cemo navesti ˇ ˇ ˇ mozda se ne odnose na svakog muza i zenu. ˇ Me utim, nacela i savjeti koji se iznose u ˇ ´ ovom clanku mogu pomoci svakoj osobi koja ˇ je u braku da bolje razumije svog bracnog partnera i da s njim bolje komunicira.
ˇ STO TREBATE IMATI NA UMU? ˇ ˇ ˇ ˇ Zene obicno zele dobro pretresti problem prije nego sto ˇ ˇ ˇ cuju rjesenje. Ponekad je sva mudrost u tome da ih pazljivo ˇ saslusate. ˇ ˇ ˇ ´ “Lakse mi je kad svom muzu kazem kako se osjecam i vidim da me on razumije. Nakon toga opet je sve u redu. ˇ ´ Obicno se smirim vec par minuta nakon razgovora” (Sia).1 ´ ˇ “Ne mogu tek tako prijeci preko onog sto se dogodilo. ˇ ´ Jednostavno moram objasniti muzu kako se osjecam. Kad ˇ s njim porazgovaram o problemu, mogu staviti tocku na i” (Amelie). ˇ ˇ “Dok govorim o onome sto me muci, poput detektiva analiziram situaciju korak po korak i nastojim otkriti gdje je nastao problem” (Laura). ˇ ˇ Muskarci su skloni nuditi rjesenja. To je razumljivo jer oni ˇ ˇ ˇ obicno misle da se to od njih ocekuje. Ako uspiju nesto poˇ ´ praviti ili rijesiti kakav problem, osjecaju se vrijedno i koriˇ ˇ ˇ sno. Kad muz svojoj zeni nudi savjete o tome kako rijesiti ˇ ˇ neki problem, zapravo joj zeli pokazati da se moze osloniti ˇ na njega. Stoga je zbunjen kad vidi da ona nije odusevljena ˇ ´ ˇ njegovim rjesenjima. “Zasto uopce razgovarati o problemu ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ako ne zelis cuti rjesenje? Stvarno mi to nije jasno!” kaze Kruno. ˇ “Nikad nije dobro zuriti s davanjem savjeta”, upozorava ˇ ˇ ˇ bracni savjetnik John Gottman. “Prije nego sto svom bracˇ ˇ ˇ nom partneru predlozite kako rijesiti problem koji ga muci trebate mu dati do znanja da ga potpuno razumijete i da ˇ 1 U ovom clanku imena su promijenjena.
r
ˇ ˇ ˇ ´ Vise korisnih savjeta za obiteljski zivot mozete naci na www.jw.org
´ ˇ suosjecate s njim. Osoba s kojom ste u braku obicno ne ˇ ˇ ˇ trazi od vas da joj ponudite rjesenje, nego samo da je pazˇ ljivo saslusate.” ˇ ˇ ˇ STO MOZETE UCINITI? ˇ ˇ ˇ ˇ Za muzeve: Nastojte pazljivo slusati svoju zenu i razumjeti ´ ´ ˇ ˇ kako se ona osjeca. Tomas kaze: “Nekad strpljivo saslusam ˇ svoju zenu, a onda pomislim: ‘Koja je korist od toga? Pa ´ ˇ ˇ nisam joj uopce pomogao!’ Ali ona cesto zeli samo da je ˇ ˇ ˇ pazljivo saslusam. To je sve sto joj treba.” U to se uvjerio i ˇ ˇ Stephen, koji kaze: “Najbolje je kad pustim zenu da mi ispriˇ ˇ ˇ ˇ ca sve sto je muci i pazim da joj ne upadam u rijec. Nakon ˇ ˇ ´ toga obicno mi kaze da se osjeca puno bolje.” ´ ˇ ˇ ˇ Prijedlog: Kad vam iduci put zena pocne pricati o nekom ˇ ˇ problemu, nemojte joj govoriti sto treba uciniti ako vas ne ˇ ˇ ˇ pita za savjet. Gledajte je u oci i pazljivo slusajte. Povremeˇ ˇ no kimnite glavom da joj pokazete kako se slazete s njom. ˇ ˇ ˇ Ponovite srz onoga sto vam je ispricala kako biste joj pokazali da ste je dobro razumjeli. “U nekim situacijama moja ˇ ˇ ˇ ˇ zena samo zeli vidjeti da je razumijem i podrzavam”, kaze ˇ Charles. (Biblijsko nacelo: Jakov 1:19.) ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Za zene: Recite muzu sto zelite od njega. Elena kaze: “Mozˇ ˇ ˇ ˇ da mislimo da bi nas muz trebao tocno znati sto nam treˇ ˇ ba. Ali on nam ne moze citati misli. Ponekad mu to moramo ´ ˇ ˇ ˇ jasno i glasno reci.” S tim se slaze i Ines. Ona kaze: “Mozda ´ ˇ ˇ ˇ bi bilo dobro reci muzu: ‘Nesto me muci i voljela bih da me ˇ ˇ ˇ ˇ saslusas. Ne trebas mi davati savjete o tome kako rijesiti ˇ ´ problem. Samo pokusaj razumjeti kako se osjecam.’” ˇ ˇ ˇ Prijedlog: Ako vam muz odmah pocne nuditi rjesenja, nemoj´ te pomisliti da ga nije briga za to kako se osjecate. Vjerojatˇ ˇ ˇ ´ ˇ no to cini zato sto vam zeli pomoci. Ema kaze: “Umjesto da ˇ odmah izgubim zivce, nastojim imati na umu da je mom ˇ ˇ ˇ muzu stalo do mene i da me zeli saslusati, ali da bi htio i neˇ ˇ ˇ sto uciniti za mene.” (Biblijsko nacelo: Rimljanima 12:10.) ˇ ˇ Za oboje: Svi se mi obicno ponasamo prema drugima onaˇ ˇ ko kako bismo zeljeli da se oni ponasaju prema nama. Meˇ utim, da biste mogli dobro komunicirati i rjesavati probleˇ ˇ ˇ ˇ ˇ me, oboje trebate razmisljati o onome sto zeli vas bracni ˇ ´ partner i nastojati mu to pruziti (1. Korincanima ˇ 10:24). ˇ ˇ ˇ Miguel kaze: “Muz treba biti spreman slusati. Zena poneˇ ˇ kad treba saslusati ideje o tome kako rijesiti problem. Kad ˇ oboje pokazu dobru volju i malo popuste za ljubav onom ˇ drugome, na kraju su sretni i zadovoljni.” (Biblijsko nacelo: 1. Petrova 3:8.) ˛
ˇ BIBLIJA KAZE: ˇ ˇ “Svaki covjek treba biti brz slusati, a spor govoriti” (Jakov 1:19). ˇ “Prednjacite u iskazivanju ˇ postovanja jedni drugima” (Rimljanima 12:10). ´ “Budite jednakih misli, suosjecajni” (1. Petrova 3:8).
KAD JE PRAVO VRIJEME ZA RAZGOVOR? ˇ ˇ Biblija kaze: “Rijec u pravo vrijeme — kako je dobra!” (Mudre izreke ˇ 15:23). Suprotno se moze kazati ˇ za rijeci izgovorene u krivo vrijeme. ˇ “Ako razgovor zapocnete u krivom ˇ ˇ ˇ trenutku, to obicno lose zavrsi” (Sia). ˇ “Nemojte ni pomisljati na razgovor o ozbiljnim pitanjima kad ste gladni i umorni” (Julia). ˇ “Jednom sam ˇ zbog necegˇ bilaˇ jako uzrujana. Cim je moj muz dosao ´ ˇ ˇ kuci, pocela sam pricati kao navijena. A onda sam zastala usred ˇ recenice i pomislila: ‘Mora da je ˇ ˇ uzasno naporno slusati sve to! Sigurno mu sad nije do razgovora.’ ˇ Rekla sam muzu: ‘Ajmo najprije je´ ˇ ˇ sti, pa cu ti poslije ispricati sto me ˇ muci.’ On mi je zahvalio na tome. ˇ Nakon vecere oboje smo bili opuˇ steni i mogli smo u miru razgovarati” (Laura).
Probudite se! br. 3/2016.
11
ˇ ˇ S TO K A Z E B I B L I J A VJ E R A
VJ E R A Opis vjere koji se nalazi u ˇ Bibliji razlikuje se od poimanja vjere ˇ ˇ kakvo imaju mnogi ljudi. Sto je prava vjera i zasto je ona tako vazna?
ˇ Sto je vjera? ˇ ˇ STO KAZU LJUDI: Mnogi smatraju da onaj
´ tko vjeruje u Boga naprosto prihvaca odˇ re eno vjersko ucenje iako nema valjanih dokaza koji bi potvrdili njegovu ispravˇ ˇ ˇ nost. Naprimjer, covjek mozda kaze: “Ja vjerujem u Boga.” No kad bi ga netko zaˇ molio da objasni zasto vjeruje u Boga, vjerojatno bi odgovorio: “Tako sam odgojen” ˇ ili “Tako su me ucili u crkvi.” Na temelju ˇ ˇ takvih slucajeva neki zakljucuju da vjera ˇ nije nista drugo nego lakovjernost, naivno ´ ˇ prihvacanje svakojakih tvrdnji i ucenja. ˇ ˇ ˇ STO KAZE BIBLIJA: “Vjera je cvrsto pouzda´ ˇ nje da ce se dogoditi ono cemu se nadaˇ mo, dokaz onoga sto je stvarno, premda se ne vidi” (Hebrejima 11:1). Da bismo se
ˇ ˇ mogli cvrsto pouzdati u nesto, trebamo ˇ za to imati valjane razloge. Izvorna grcka ˇ rijec koja je u ovom retku prevedena izraˇ ˇ zom “cvrsto pouzdanje” oznacava puno ˇ ´ vise od pukog osjecaja ili pak vjerovanja u ˇ ˇ nesto sto nije stvarno. Ona prenosi misao o uvjerenju koje se temelji na pouzdanim dokazima.
ˇ “[Bozja] se nevidljiva svojstva, naime ˇ ´ ˇ njegova vjecna moc i bozanstvo, ˇ jasno vide jos od stvaranja svijeta, ´ buduci da se razabiru po onome ˇ sto je stvoreno” (Rimljanima 1:20)
ˇ ˇ Zasto je vazno izgraditi vjeru? ˇ ˇ ´ STO KAZE BIBLIJA: “Bez vjere je nemoguce
ugoditi Bogu, jer onaj tko mu pristupa mora vjerovati da on postoji i da nagraˇ uje one koji ga revno traze” (Hebrejima 11:6). ˇ ´ Kao sto smo vec rekli, mnogi ljudi vjeˇ ruju u Boga samo zato sto su ih roditelji ˇ ˇ ˇ tako ucili ili zato sto su to naucili u crkvi. ˇ ˇ Oni cesto kazu: “Tako sam odgojen.” No ˇ ˇ ˇ Bog zeli da oni koji ga stuju budu cvrsto
r
uvjereni u to da on postoji i da ih voli. Iz ˇ tog razloga Biblija potice ljude da “revno ˇ traze” Boga kako bi ga dobro upoznali i ˇ zblizili se s njim.
ˇ ´ ˇ “Priblizite se Bogu, i on ce se pribliziti vama!” (Jakov 4:8)
ˇ ˇ Biblijske odgovore na jos neka pitanja potrazite na www.jw.org
ˇ Kako mozemo izgraditi vjeru? ˇ ˇ ˇ ˇ STO KAZE BIBLIJA: “Vjera se stjece slusa-
ˇ ma. Ipak, postujemo volju svake osobe da ˇ ´ izabere sto ce vjerovati.” ˇ Na koncu, vasa vjera treba se temeljiti ´ ˇ na dokazima koje cete sami uociti dok buˇ dete pomno istrazivali vjerodostojnost ˇ ˇ ´ ˇ onoga sto pise u Bibliji. Na taj cete nacin ˇ postupati poput nekih Isusovih ucenika iz ´ ˇ 1. stoljeca koji su “svim srcem primili rijec ˇ i svaki dan istrazivali Pisma da vide je li to tako” (Djela apostolska 17:11). ˛
njem poruke” (Rimljanima 10:17). Dakle, da biste izgradili vjeru u Boga, najprije ˇ trebate saznati sto Biblija otkriva o njemu ˇ ˇ (2. Timoteju 3:16). Citanje i proucavanje ´ ´ Biblije pomoci ce vam da prona ete odgoˇ ˇ vore na vazna pitanja kao sto su: Tko je Bog? Postoje li dokazi da on postoji? Je li ´ Bogu stalo do mene? Kakvu je buducnost Bog namijenio ljudskom rodu? ´ Jehovini svjedoci rado ce s vama proˇ ˇ ucavati Bibliju. Na nasoj internetskoj straˇ ˇ ´ “Da bi dobili vjecni zivot, trebaju dobro nici, jw.org, stoji sljedece: “Jehovini svjeˇ upoznati tebe, jedinog pravog Boga, doci rado pomazu ljudima da se upoznaju i onoga koga si poslao, Isusa Krista” s Biblijom, ali nikoga ne prisiljavaju da poˇ ˇ (Ivan 17:3) stane clan njihove zajednice. Tocno je da ˇ ˇ ljude zelimo upoznati s biblijskim ucenji-
ˇ Svuda oko sebe mozemo ˇ uociti dokaze koji potvr uju da Bog postoji
Probudite se! br. 3/2016.
13
ˇ Alergija na hranu i nepodnosenje hrane ˇ U cemu je razlika?
ˇ ˇ Emily: “Odlozila sam vilicu na stol jer mi je najednom postalo lose. Osjetila sam peckanje ˇ ´ u ustima i jezik mi je poceo oticati. Uhvatila me vrtoglavica i nisam mogla doci do daha. ˇ Na rukama i vratu izbio mi je osip. Pocela me hvatati panika, ali nastojala sam ostati prisebna. Znala sam da moram odmah u bolnicu.”
TKO od nas ne voli sjesti za stol i pojesti neko ukusno jelo? No nekim ljudima odre ene namirnice stvaraju ozbiljne probleme, ˇ pa ih zaobilaze u sirokom luku. Poput Emily, koju smo citirali u ˇ uvodu clanka, oni pate od alergije na hranu. Kod Emily je doˇ slo do anafilaksije, burne alerˇ gijske reakcije koja moze biti ˇ opasna po zivot. No alergijske reakcije na hranu nisu uvijek tako opasne. U posljednje vrijeme sve je ˇ ˇ vise onih koji se zale da su alerˇ gicni na neke vrste hrane ili da ne podnose neke namirnice. ˇ Me utim, istrazivanja pokazuju da samo mali postotak ljudi koji ˇ misle da su alergicni na odre enu hranu uistinu ima dijagnozu koja to potvr uje. ˇ Sto je alergija na hranu? ˇ “Kad je rijec o alergiji na hra´ nu, ne postoji neka opceprihva´ cena definicija tog zdravstveˇ nog problema”, zakljucila je
ˇ jedna skupina uvazenih znanstvenika koju je predvodila dr. Jennifer Schneider Chafen. ´ ˇ Ipak, vecina strucnjaka smatra da u nastanku alergijskih reakciˇ ja glavnu ulogu ima imunoloski sustav. Alergijsku reakciju na odre eˇ nu vrstu hrane obicno izaziva neki protein koji se u njoj nalazi. Do reakcije dolazi kad imunoloˇ ˇ ˇ ski sustav greskom protumaci ˇ da je odre eni protein stetan. Kad taj protein u e u organiˇ ˇ zam, imunoloski sustav moze proizvesti odre enu vrstu protutijela — takozvani imunoglobuˇ lin E (IgE) — kako bi unistio “uljeza”. Kad taj alergen ponovno dospije u organizam, prethodno stvorena protutijela moˇ gu pokrenuti lucenje histamina i drugih kemijskih spojeva koji dovode do simptoma alergije. U normalnim okolnostima hiˇ stamin pospjesuje rad imunoˇ loskog sustava. No iz nekih ne-
ˇ dovoljno razjasnjenih razloga prisutnost protutijela IgE te osloba anje histamina izazivaju ˇ tipicne simptome alergije kod ljudi koji su preosjetljivi na odre ene proteine. ˇ ˇ To objasnjava zasto prvi put ˇ kad kusamo neku novu namirnicu nemamo nikakvih tegoba, ali ´ nam iduci put ta ista hrana izazove alergijsku reakciju. ˇ ˇ Sto je nepodnosenje hrane? ´ Kod tog poremecaja, kao i kod alergije na hranu, organiˇ zam lose reagira na odre enu vrstu namirnica. No za razliku od alergije na hranu (koju po´ ˇ krece imunoloski sustav) neˇ podnosenje hrane zapravo je reakcija probavnog sustava i stoga u njoj ne sudjeluju protuˇ tijela. Osoba moze imati problema s probavljanjem hrane zbog nedostatka odre enog enzima ˇ ili zbog nekih tesko razgradivih kemijskih spojeva koji su prisutni u hrani. Naprimjer, nepodno-
Soja Mlijeko Jaja
Riba
ˇ senje laktoze posljedica je nedostatka jednog crijevnog enzima koji je potreban za razgradnju ˇ ´ secera koji se nalaze u mlijeku ˇ i mlijecnim proizvodima. ´ ˇ Buduci da nepodnosenje odre ene hrane nije povezano sa stvaranjem protutijela, neki ´ simptomi mogu se pojaviti vec pri prvom kontaktu sa spornom ˇ ˇ hranom. Jacina reakcije cesto ˇ ovisi o kolicini pojedene hrane. ˇ Ako covjek pojede malo hrane ˇ koju tesko podnosi, mogao bi ´ ˇ proci bez tezih posljedica, no ˇ ´ ako pretjera, moze doci do problema. Po tome se taj zdravstveni problem razlikuje od teˇ skih alergija na hranu, kod kojih ˇ ˇ cak i najmanja kolicina hrane ˇ moze izazvati reakcije koje su ˇ opasne po zivot. Koji su simptomi? Kod onih koji pate od alergije na hranu mogu se javiti ˇ ˇ simptomi kao sto su svrbez, ˇ osip, oticanje grla, jezika ili ociˇ ´ ju, mucnina, povracanje i proˇ ˇ ljev. U najgorem slucaju moze ´ doci do pada tlaka, vrtoglavice, ˇ ˇ nesvjestice, pa cak i srcanog ˇ zastoja. Anafilakticka reakcija ˇ ˇ moze se naglo pojacavati i imati smrtni ishod. ´ ´ Opcenito govoreci, svaka ˇ vrsta hrane moze uzrokovati alergijsku reakciju. Me utim, najˇ ˇ ˇ ´ teze alergijske reakcije najcesce
Morski plodovi
Kikiriki
ˇ uzrokuju namirnice kao sto su ˇ mlijeko i mlijecni proizvodi, jaja, riba, morski plodovi, kikiriki, ˇ ˇ soja, orasasti plodovi te psenica ˇ ˇ i ostale zitarice koje sadrze gluten. Alergija na odre enu vrstu ˇ hrane moze se javiti u bilo kojoj ˇ ˇ zivotnoj dobi. Istrazivanja pokaˇ zuju da na to znatno utjece genetsko naslje e te da postoji ve´ lika vjerojatnost da ce se kod djeteta pojaviti alergija na hranu ˇ ako njegov otac ili majka, ili cak oba roditelja, imaju problema s time. Alergije se katkad znaju ´ povuci kad djeca porastu. ˇ Simptomi nepodnosenja hraˇ ne obicno nisu tako ozbiljni kao ˇ simptomi teskih alergijskih reakcija. Kod ljudi koji ne podnose neku vrstu hrane mogu se javiti ˇ bolovi u zelucu, nadutost, vjetroˇ vi, grcevi u trbuhu, glavobolja, ˇ kozni osip, umor ili malaksalost. Takve simptome mogu uzrokoˇ vati razlicite vrste namirnica, ˇ ˇ a narocito mlijeko i mlijecni proˇ izvodi, alkohol, kvasac, psenica ˇ i proizvodi koji sadrze gluten. Postavljanje dijagnoze ˇ i lijecenje Ako mislite da patite od alergije na hranu ili da ne podnosite odre enu hranu, bilo bi dobro ˇ da odete na pregled kod lijecniˇ ka specijaliziranog za lijecenje takvih tegoba. Kad ljudi sami sebi “postavljaju dijagnozu” i na
ˇ Psenica
ˇ Orasasti plodovi
ˇ svoju ruku odluce izbaciti iz prehrane odre ene namirnice, to ˇ ˇ se moze stetno odraziti na njiˇ hovo zdravlje. Mozda na taj naˇ ´ cin svom organizmu uskracuju odre ene tvari koje su mu prijeko potrebne. ˇ ˇ Kad je rijec o teskim alergijama na hranu, ne postoji neki ´ ´ ˇ ˇ opceprihvaceni nacin lijecenja osim potpunog izbjegavanja namirnica koje izazivaju alergijske reakcije.1 S druge strane, ako ˇ imate blazi oblik alergije na hranu ili pak ne podnosite odre eˇ ´ ne namirnice, mozda ce biti dovoljno da rje e konzumirate sporne namirnice i da pripazite ˇ ˇ na kolicinu. No u nekim slucajeˇ vima osobama se preporucuje da iz prehrane potpuno izbace sporne namirnice ili da ih, ovisno o stupnju intolerancije, barem neko vrijeme izbjegavaju. ˇ Ako ste alergicni na neku vrstu hrane ili ne podnosite odre ene namirnice, mogla bi vas ˇ utjesiti spoznaja da su mnogi ˇ ljudi koji muku muce s istim proˇ ˇ blemima naucili zivjeti s tim te ˇ da i dalje uzivaju u raznovrsnoj i ukusnoj hrani. ˛ ˇ 1 Onima koji pate od teskih alergija na hraˇ ˇ nu obicno se preporucuje da uvijek imaju pri ˇ ruci posebni injektor koji sadrzi adrenalin (epinefrin) tako da ga sami mogu ubrizgati kad do e do alergijske reakcije. Neki medicinski ˇ ˇ strucnjaci predlazu da djeca koja pate od alergije na hranu na sebi nose posebnu oznaˇ ku kako bi njihovi ucitelji i drugi ljudi s kojima dolaze u kontakt znali da imaju takvih tegoba.
Probudite se! br. 3/2016.
15
ˇ ˇ I G R A S L U C A J A I L I C U D O S T VA R A NJ A?
Vrat malenog mrava ˇ ˇ NZENJERE STROJARSTVA fascinira cinjenica da ˇ ˇ mrav moze podignuti teret koji je mnogo puta tezi ˇ od njega samog. Da bi otkrili kako mrav to postize, ˇ ˇ ˇ znanstvenici s Drzavnog sveucilista u Ohiju (SAD) naˇ ˇ ´ cinili su racunalne modele pomocu kojih su analizirali ˇ ˇ gra u, fizicka svojstva i mehanicke funkcije nekih dijelova njegovog tijela. Modele su izradili na temelju minijaturnih CT snimaka i simulacije sila koje mravima ˇ ˇ pomazu da nose teske terete. ˇ U gra i mravljeg tijela izuzetno je vazan vrat. On ˇ mora podnijeti svu tezinu tereta koji mrav nosi u svoˇ jim celjustima. Meka tkiva u njegovom vratu povezuju trup i glavu poput isprepletenih prstiju koji spajaju ˇ dvije ruke. “Gra a tog spoja iznimno je vazna za funkciju vratnog zgloba”, izjavio je jedan od znanstvenika ˇ koji su sudjelovali u istrazivanju. “Taj jedinstveni spoj ˇ tvrdog i mekog tkiva vjerojatno doprinosi izdrzljivosti ˇ vratnog zgloba i mogao bi biti jedan od kljucnih ele´ ˇ menata koji omogucavaju vratu da podnese teske teˇ ˇ ´ rete.” Istrazivaci se nadaju da ce bolje razumijevanje gra e i funkcija mravljeg vrata dovesti do napretka u razvoju robotskih mehanizama. ˇ ˇ Sto vi mislite? Odakle mravima tako snazan vrat ˇ koji ima izvanredno slozenu gra u? Je li on proizvod ˇ evolucije ili cudo stvaranja? ˛
s
n o
Besplatno preuzmite ˇ ovaj casopis i starije brojeve
p
ˇ Citajte Bibliju na oko 130 jezika
ˇ Upisite u preglednik www.jw.org/hr ˇ ili ocitajte kod
g16.3-C 160310
5 CSP Anterovium /age fotostock
I