Lc c by Learn the Bible truth

Ë&#x2021; Je li zivot nastao stvaranjem?

ˇ U sto vi vjerujete? Mnogi od onih koji smatraju da Bibliju treba ˇ tumaciti doslovno vjeruju da je Zemlja i sve ˇ na njoj bilo stvoreno u sest dana koji su traja´ li po 24 sata, i to prije samo nekoliko tisuca ˇ godina. Neki ateisti pokusavaju nas uvjeriti da ˇ Bog ne postoji, da Biblija sadrzi mitove i legenˇ de te da je sav zivi svijet nastao neplanirano, ˇ slucajnim razvojem doga aja.

´ ˇ Vecina ljudi ne zastupa nijedno od ta dva suprotna gledista, ´ ˇ nego smatra da je istina negdje izme u. Buduci da citate ovu ˇ ˇ brosuru, i vi ste vjerojatno jedan od njih. Mozda vjerujete u Boˇ ˇ ˇ ga i postujete Bibliju. No mozda tako er cijenite misljenje visokoobrazovanih i uglednih znanstvenika koji ne vjeruju da je ˇ ˇ zivot nastao stvaranjem. Ako imate djecu, mozda se pitate kako im odgovoriti kad vam postavljaju pitanja o evoluciji i stvaranju.

ˇ ˇ Sto je svrha ove brosure?

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

ˇ Naslovnica: plaza i greben: 5 Digital Vision Ltd/age fotostock

ˇ ˇ Svrha ove brosure nije ismijavati gledista onih koji doslovno ˇ tumace Bibliju niti onih koji ne vjeruju u Boga. Umjesto toga ´ ˇ nadamo se da ce vas ona potaknuti da preispitate na cemu te´ ´ ˇ ˇ meljite svoja uvjerenja. U nastavku cete moci procitati objasnjeˇ ˇ nje biblijskog izvjestaja o stvaranju s kojim mozda niste prije biˇ ˇ ˇ ˇ ˇ li upoznati. Osim toga brosura istice zasto je jako vazno u sto ˇ vjerujemo u vezi s porijeklom zivota. ´ ˇ Hocete li povjerovati tvrdnjama onih koji kazu da ne posto´ ji inteligentni Stvoritelj i da je Biblija nepouzdana ili cete ispiˇ ˇ ˇ tati sto doista stoji u Bibliji? Koja ucenja zasluzuju da ih prihvaˇ tite i u njih povjerujete — biblijska ucenja ili ona koja zastupaju ˇ ˇ evolucionisti? (Hebrejima 11:1). Zasto ne biste ispitali cinjenice?

ˇ Sadrzaj STRANICA 4

ˇ Zivi planet

STRANICA 11

Tko je to prvi izumio? STRANICA 18

ˇ Zablude i cinjenice o evoluciji

STRANICA 24

Znanost i biblijski ˇ izvjestaj o stvaranju STRANICA 29

ˇ ˇ Je li vazno u sto vjerujete?

STRANICA 30

Popis izvora

5 2010 WATCH TOWER BIBLE AND TRACT SOCIETY OF PENNSYLVANIA ˇ Je li zivot nastao stvaranjem? ˇ Izdavaci WATCHTOWER BIBLE AND TRACT SOCIETY OF NEW YORK, INC. Brooklyn, New York, U.S.A. ˇ Tiskano u ozujku 2014. ˇ Ova brosura nije za prodaju. Izdana je u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji se financira dobrovoljnim prilozima. ˇ ˇ Ako nije drugacije naznaceno, biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet. Was Life Created? Croatian (lc-C) Made in Britain by Watch Tower Bible and Tract Society of Britain (Registered in England as a Charity) Tiskano u Velikoj Britaniji

ˇ Zivi planet ˇ Zivot na Zemlji ne bi postojao da se nije poklopio cijeli niz “sretnih okolnosti”. ´ ˇ Neke od njih nisu bile uopce poznate ili nisu bile u potpunosti razjasnjene sve ´ ´ do 20. stoljeca. Navest cemo neke od njih: ˇ ˇ ˇ ˛ Polozaj Zemlje u Mlijecnoj stazi i Suncevom sustavu te njezina putanja, nagib, brzina okretanja i poseban prirodni satelit, Mjesec ˇ ˛ Magnetsko polje i atmosfera koji djeluju kao dvostruka zastita ˇ ˇ ˇ ´ ˛ Kruzni tokovi u prirodi koji obnavljaju i prociscavaju Zemljinu atmosferu i zalihe vode ˇ ´ Dok u nastavku budete citali o svemu tome, upitajte se: “Jesu li zadivljujuca ˇ ˇ ˇ obiljezja naseg planeta posljedica pukog slucaja ili planskog oblikovanja?” 4

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

ˇ stena na boljem ˇJe li Zemlja mogla biti smje ˇ ˇ polozaju, gdje bi postojali jos bolji uvjeti za zivot?

ˇ ˇ Koje podatke sadrzi vasa adresa? Vjeˇ rojatno naziv drzave, grada i ulice. Kako ˇ bi onda glasila “adresa” naseg planeta? ˇ Mogla bi glasiti ovako: “drzava” — galakˇ ˇ sija Mlijecna staza; “grad” — Suncev suˇ stav, odnosno Sunce i planeti koji kruze oko njega; “ulica” — Zemljina putanja koˇ ´ jom kruzi oko Sunca. Zahvaljujuci napretku u astronomiji i fizici znanstvenici sve ˇ ´ ˇ ˇ vise shvacaju da je nas planet smjesten na uistinu posebnom mjestu u svemiru. ´ ´ ˇ ˇ Najprije cemo reci nesto o polozaju ˇ ˇ naseg “grada”, odnosno Suncevog sustava, koji se nalazi na idealnom mjestu ˇ u galaksiji Mlijecna staza — ni preblizu ˇ sredista, a ni predaleko od njega. Samo je

ˇ ZIVI PLANET

& NASA/JPL/Caltech

ˇ Na savrsenoj “adresi”

ˇ ˇ jedan dio Mlijecne staze pogodan za ziˇ vot, a Suncev sustav nalazi se upravo ondje. Koncentracija kemijskih elemenata ˇ ˇ na tom podrucju savrseno pogoduje poˇ ˇ stojanju zivota. Dalje od sredista galaksiˇ je ti su elementi jako rijetki, a blize sreˇ ˇ distu nalazi se podrucje koje je izuzetno opasno zbog velike koncentracije potenˇ cijalno smrtonosnog zracenja i drugih ˇ ˇ cimbenika. Zato casopis Scientific Ameriˇ ˇ ˇ can kaze da “zivimo u elitnoj cetvrti”.1 ˇ Idealna “ulica”: Nista manje “elitna” nije ni Zemljina “ulica”, odnosno putanja kojom se Zemlja giba u svom “gradu”, to ˇ jest u Suncevom sustavu. Zemlja je od Sunca udaljena otprilike 150 milijuna kiˇ lometara i nalazi se u dijelu Suncevog suˇ ´ stava u kojem je zivot moguc, gdje nema ´ ni ekstremnih hladnoca ni ekstremnih ´ vrucina. Osim toga Zemlja se giba gotoˇ ˇ vo kruznom putanjom, zbog cega je prakˇ ticki cijele godine na istoj udaljenosti od Sunca. ˇ Sunce je pak savrsena “elektrana”. Staˇ bilno je, optimalne velicine i isijava upravo onoliko energije koliko je Zemlji potrebˇ ´ no. Stoga se s punim pravom moze reci 2 da je Sunce “uistinu posebna zvijezda”.

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

i stalno bi bjesnile oluje i doga ale se druˇ ge stetne pojave.

ˇ ˇ Zemljini zastitni omotaci Svemir je opasno mjesto puno smrtoˇ nosnog zracenja i meteoroida koji predˇ stavljaju stalnu prijetnju. Pa ipak, nas ˇ plavi planet putuje tom galaktickom “streljanom”, a da pritom ne zadobiva gotovo nikakve “ozljede”. Kako je to mo´ ˇ ´ guce? Zemlju stiti zadivljujuci “oklop” ˇ ˇ — snazno magnetsko polje i savrseno prilago ena atmosfera. Zemljino magnetsko polje: Zemljina ´ jezgra sastoji se od rotirajuce mase rastaˇ ˇ ljenog zeljeza, zbog koje nas planet stvaˇ ra ogromno i snazno magnetsko polje koˇ je se proteze daleko u svemir. Taj nas ˇ ˇ ˇ omotac u velikoj mjeri stiti od kozmicˇ kog zracenja i potencijalno smrtonosnih opasnosti koje dolaze sa Sunca. Napriˇ mjer sa Sunca nam prijeti Suncev vjetar, ˇ odnosno konstantno strujanje elektricki ˇ ˇ nabijenih cestica; Sunceve baklje, koje u samo nekoliko minuta oslobode jednaˇ ku kolicinu energije kao i eksplozija milijardi hidrogenskih bombi; i koronini ˇ izbacaji — to jest eksplozije u koroni,

Magnetosfera: NASA/Steele Hill; nagib Zemljine osi: na temelju slike NASA-e/Visible Earth

ˇ Savrseni “susjed”: Kad bismo Zemlji trebali izabrati “prvog susjeda”, ne bismo ´ mogli naci boljeg od Mjeseca. Promjer ˇ ˇ ˇ mu iznosi nesto vise od cetvrtine promjera Zemlje. Kad se usporedi s drugim ˇ ˇ mjesecima u Suncevom sustavu, nas je ˇ Mjesec neuobicajeno velik u odnosu na ˇ planet oko kojega kruzi. Je li to puki sluˇ ˇ ´ caj? Ne bi se bas moglo reci. Kao prvo, Mjesec uzrokuje morske miˇ jene (plimu i oseku), koje imaju jako vazˇ nu ulogu u odrzavanju ekosustava na ˇ Zemlji. Osim toga on utjece na stabilnost Zemljine rotacijske osi. Da nema Mjeseˇ ca, koji je “iskrojen po mjeri” Zemlje, nas bi planet bio poput zvrka koji se naginje ´ i prevrce. To bi imalo katastrofalne posljedice na klimu, morske mijene i druge prirodne procese. ˇ Savrsen nagib i rotacija: Zbog nagiba Zemljine osi od otprilike 23,4 stupnja izmjeˇ njuju se godisnja doba, temperatura je umjerena i postoje raznolike klimatske zone. “Nagib Zemljine osi ‘jednostavno je idealan’”, stoji u knjizi Rare Earth —Why Complex Life Is Uncommon in the Universe.3 Idealna je i duljina dana i ´ ˇ noci, sto je posljedica Zemljine ro´ tacije. Da se Zemlja okrece oko svoje osi ˇ znatno sporije, dan bi bio duzi i strana ˇ okrenuta prema Suncu bila bi sprzena, a druga smrznuta. S druge strane da se ´ ˇ Zemlja okrece znatno brze, dan bi bio ´ ˇ kraci, mozda bi trajao samo nekoliko sati

Zemljin nevidljivi ˇ magnetski stit Polarna svjetlost: fotografija: Jan Curtis (http://latitude64photos.com); meteorit: ESA, NASA

ˇ ˇ odnosno visim slojevima Sunceve atmosfere — koji u svemir izbace milijarde tona materije. Postoji i vidljiv podsjetnik ˇ da nas stiti. ˇ Zemljino magnetsko polje ˇ Sunceve baklje i koronini izbacaji uzroˇ kuju polarnu svjetlost, zivopisnu svjetlosnu pojavu vidljivu u visokim slojevima atmosfere u blizini magnetskih polova Zemlje. Zemljina atmosfera: Taj nam plinoviˇ ´ ˇ tiˇ omotac omogucavaˇ da disemo, no pruza nam i dodatnu zastitu. Stratosfera, je-ˇ ˇ dan od visih slojeva atmosfere, sadrzi ozon, oblik ˇ kisika koji ˇ upija do 99 posto ultraljubicastog zracenja koje ˇdolazi iz ˇ svemira. Tako ozonski omota c stiti od ˇ ˇ opasnog zracenja mnoge zivotne oblike, pa tako i ljude i plankton, koji proizvodi ˇ ˇ velik dio kisika koji udisemo. Kolicina ozona u stratosferi nije stalna. Umjesto toga ona se mijenjaˇ te raste proporcionalˇ no snazi ultraljubi ˇ castog zracenja. Dakle ˇ ozonski ˇ omotac je prilagodljiv i ucinkovit zastitnik. ˇ ˇ Atmosfera nas stiti i od svakodnevne ˇ kise milijuna ´meteoroida raznih velicina ˇ — od onih sicusnih do pravih gromada. ´ Najveci dio meteoroida izgori u atmosfe-

Polarna svjetlost

´ ri, stvarajuci pritom svjetlosne pojave ˇ koje se zovu meteori. No zastitni omotaˇ ˇ ci Zemlje ne zaustavljaju zraˇ cenje koje je neophodno za postojanje zivota, naprimjerˇ toplinu i vidljivu svjetlost. Atmosfe´ ra cak omogucava da se toplina ravnomjerno raspore uje po cijeloj Zemlji, ´ ˇ a nocu djeluje poput pokrivaca jer usporava gubitak topline. Zemljina atmosfera ˇ i magnetsko polje uistinu su stvarala cka remek-djela koja ˇ jos uvijek ne razumijemo u potpunosti. ˇ ´ ˇ Isto se moze reci i za kruzne tokove koji ´ ˇ ˇ omogucavaju zivot na nasem planetu.

Atmosfera nas ˇ stiti od meteoroida

ˇ Jeˇ li puka ˇ slucajnost ˇ sto nas planet stite dva prilagodljiva ˇ ˇ zastitna omotaca?

ˇ ˇ ˇ Kruzni tokovi vazni za zivot

ˇ Zamislite grad u kojem nema dotoka cistog zraˇ ka i vode i u kojem je kanalizacija zacepljena. Njiˇ me bi se brzo prosirile bolesti i smrt. Osim toga ˇ trebamo imati na umu da nas planet nije poput ˇ restorana u koji se izvana dopremaju svjeza ˇ hrana ´ i namirnice i iz kojeg se odvozi smece. Cist zrak i voda ne dopremaju se iz svemira, a otpad se ne izbacuje izvan atmosfere. Kako onda Zemlja ostaˇ ˇ ´ je cista i pogodna za zivot? Zahvaljujuci prirodˇ ˇ nim procesima kao sto su kruzenje vode, ugljika, ˇ kisika i dusika. Ovdje su ti procesi opisani i prikazani pojednostavljeno. ˇ ˇ Kruzni tok vode: Voda je neophodna za zivot.

ˇ ˇ ˇ Nitko od nas ne moze bez nje zivjeti duze od neˇ ´ koliko dana. Kruzni tok vode omogucava da cijeˇ ˇ la Zemlja dobiva nove zalihe svjeze i ciste vode. ˇ Odvija se u tri faze. (1) Pod utjecajem Sunceve topline voda isparava u atmosferu. (2) Tako proˇ ˇ ´ ciscena voda potom se kondenzira i formiraju se oblaci. (3) U oblacima nastaju razne oborine, ˇ ˇ ˇ naprimjer kisa, tuca, susnjezica ili snijeg, koje padaju na tlo te tako zatvaraju krug. Tada sve ˇ ˇ ˇ moze poceti iznova. Koliko se vode godisnje reˇ ciklira na takav nacin? Prema nekim procjenaˇ ma, dovoljno da cjelokupna povrsina Zemlje bude preko 80 centimetara pod vodom.4

3 1

ˇ ˇ Kruzenje ugljika i kisika: Kao sto znate, da 2

kisik

ˇ ugljicni dioksid

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

ˇ bismo mogli zivjeti, moramo disati, odnosno udiˇ ´ sati kisik i izdisati ugljicni dioksid. Buduci da to ˇ ˇ ˇ ˇ cine milijarde ljudi i zivotinja, zasto onda u nasoj ˇ atmosferi nikad ne ponestane kisika i zasto ona ´ ˇ nije prezasicena ugljicnim dioksidom? Odgovor ˇ ˇ se krije u kruznom toku kisika. (1) U cudesnom procesu poznatom kao fotosinteza biljke uzimaˇ ˇ ju ugljicni dioksid koji izdisemo i koriste ga zaˇ jedno sa Suncevom svjetlosti kako bi proizvele ˇ ugljikohidrate i kisik. (2) Kad udisemo kisik, zaˇ tvaramo taj krug. Cijeli je taj proces ucinkovit i odvija se bez zaga ivanja i buke.

ˇ udio dusika u atmosferi iznosi 78 posto

organske molekule

A B

ˇ dusikovi spojevi

bakterije

ˇ ˇ ˇ ˇ Kruzenje dusika: Zivot na Zemlji ovisi i o nastanku organskih molekula kao sto su bjeˇ ´ ˇ ˇ ˇ lancevine. (A) Da bi nastale te molekule, potreban je dusik. Srecom, udio dusika u nasoj

ˇ atmosferi iznosi oko 78 posto. Munje i bakterije pretvaraju dusik u spojeve koje biljke moˇ gu apsorbirati. (B) Biljke potom od tih spojeva stvaraju organske molekule. Zivotinje koje ˇ ˇ ˇ se hrane biljkama na taj nacin unose dusik u svoj organizam. (C) Kad biljke i zivotinje ugiˇ ˇ nu, bakterije razgra uju te dusikove spojeve. Tim procesom truljenja dusik se ponovno ˇ ˇ otpusta u tlo i atmosferu, cime se zatvara krug.

Uz svu svoju naprednu tehnologiju ljudi svake godine proizvedu tone otrovnog ˇ otpada koji se ne moze reciklirati. S druˇ ge strane Zemlja savrseno reciklira sav ´ svoj otpad koristeci se nevjerojatno doˇ misljatim kemijskim procesima. ˇ Sto mislite, kako je nastao Zemljin sustav recikliranja? “Da se Zemljin ekosuˇ stav zaista razvio pukim slucajem, ne bi ´ ˇ nikako mogao postici takvu savrsenu ˇ ˇ ekolosku ravnotezu”, rekao je Michael Corey, pisac koji se bavi vjerskim i znanˇ stvenim temama.5 Slazete li se s njegovim ˇ zakljuckom?

Stockbyte/Getty Images

ˇ Savrseno recikliranje

Kako biste odgovorili? ˛

Smatrate li da su Zemljina zadivlju´ ˇ juca obiljezja djelo inteligentnog Stvoritelja? Koje od navedenih ˇ cinjenica smatrate najuvjerljivijim dokazom za to?

Kako biste odgovorili na tvrdnju da Zemlja nije neki poseban planet, nego samo mjesto na kojem su postojali uvjeti za proces evolucije? ˇ ZIVI PLANET

ˇ Planet koji vrvi zivotom

ˇ Nitko ne zna koliko biljnih i zivotinjskih vrsta ˇ zivi na Zemlji. Procjene se razlikuju i iznose izme u 2 i 100 milijuna.6 Koliko je rasproˇ ˇ stranjen zivi svijet na nasem planetu? ˇ Zemlja: Tijekom jednog istrazivanja u samo sto grama zemlje prona eno je 10 000 vrsta bakterija,7 a o ukupnom broju mikroorganizama da i ne ˇ govorimo! Neke vrste zive gotovo tri kilometra duboko u zemlji!8 ˇ Zrak: I atmosfera vrvi zivotom — i to ˇ ˇ ˇ bakterije ne samo pticama, sismisima ili kukciu tlu ma. Zrak je pun peluda, spora, sjeme´ nja i tisuca vrsta mikroorganizama. ˇ ´ Zato se moze reci da je “raznolikost ˇ mikroorganizama koji zive u zraku ˇ ˇ jednaka onoj u tlu”, kaze casopis Scientific American.9 ˇ Voda: Mora su uglavnom neistrazena ˇ jer je za istrazivanje morskih dubina ˇ znanstvenicima obicno potrebna skuˇ pelud pa oprema. Cak i na koraljnim grebeˇ nima, do kojih se moze relativno lako ´ ˇ ˇ doci i koji su prilicno dobro istrazeni, ˇ ˇ ˇ mozda zive jos milijuni nepoznatih vrsta. ´ ˇ Je li ta zadivljujuca raznolikost zivotˇ nih vrsta nastala slucajno? Mnogi bi ˇ ˇ se slozili s rijecima pjesnika koji je napisao: “Kako je mnogo djela tvojih, ˇ Jehova! Sva si mudro nacinio, puna je vlasulja ˇ zemlja stvaralastva tvojega”1 (Psalam 104:24). ˇ 1 U Bibliji stoji da Bozje ime glasi Jehova (Psalam 83:18).

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

ˇ Bakterije: Penn State University, laboratorij Jean Brenchley, uz dopu stenje Springer Science Business Media: ekstremofili, novi uzorci ultramikrobakterija izoliranih iz duˇ bokog leda na Grenlandu jesu predlozena nova vrsta pod nazivom Chryseobacterium ˇ greenlandense sp. nov., sijecanj 2010, Jennifer Loveland-Curtze; pelud: 5 Fotosearch

Tko je to prvi izumio?

U novije vrijeme znanstvenici i izumiteˇ lji doista su mnogo naucili od biljaka ˇ ˇ i zivotinja (Job 12:7, 8). Oni istrazuju ˇ gra u zivih organizama kako bi dobili ideje za proizvodnju novih materijala i ˇ ´ strojeva ili za usavrsavanje postojecih. Ta se grana znanosti naziva biomimetika. Dok budete razmatrali ´ sljedece primjere, upitajte se: Kome uistinu treba odati priznanje za sve te izume?

Kitove peraje ˇ

ˇ Sto konstruktori aviona mogu nauciti od grbavih kitova? Mnogo toga. Odrasli ˇ ˇ grbavi kit tezak je oko 30 tona — kao sleper pun tereta — te ima tijelo koje nije naˇ rocito gipko i velike peraje koje nalikuju ˇ krilima. To stvorenje, dugacko 12 metara, izvanredno se snalazi u vodi. ˇ ˇ ˇ Istrazivace je narocito zanimalo kako to stvorenje, koje ima zdepasto tijelo, ˇ moze praviti tako male krugove. Otkrili su da je tajna u obliku njegovih prsnih peraja. Prednji rub kitovih peraja nije ravan poput avionskih krila, nego ima na sebi ˇ niz kvrzica. ˇ ´ Kada kit brzo pliva, te kvrzice povecavaju uzgonˇ i smanjuju otpor vode. Na koˇ ˇ ji nacin? Casopis Natural History objasˇ njava da kvrzice ubrzavaju strujanje vode ˇ niz peraje i stvaraju pravilnu vrtloznu ˇ struju, cak i kada kit izranja pod gotovo okomitim kutom.10 ´ Kako bi se to otkrice moglo primijeniti u praksi? Avionska krila koja bi bila konstruirana po uzoru na peraje grbavog kita vjerojatno bi trebala imati manje zakrilaca i drugih mehanizama za reguliranje strujanja zraka. Takva bi krila bila sigurnija ˇ ˇ i lakse bi se odrzavala.

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

ˇ John Long, strucnjak za biomehaniku, ´ smatra da bi u skoroj buducnosti “svi putˇ nicki avioni mogli imati nazubljena krila nalik perajama grbavog kita”.11

Galebova krila

´ Naravno, avionska krila vec se danas ˇ konstruiraju po uzoru na pticja. No nedavno je u tom pogledu postignut znaˇ ˇ cajan napredak. Casopis New Scientist ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ izvjestava: “Istrazivaci sa Sveucilista Florida konstruirali su prototip letjelice s daˇ ljinskim upravljanjem koja moze poput ˇ galeba lebdjeti u zraku, obrusiti se prema tlu i naglo poletjeti uvis.”12 Galebovi te izvanredne akrobacije izˇ vode tako sto savijaju krila u lakatnom ˇ ´ i ramenom zglobu. Oponasajuci gra u ˇ ˇ savitljivog galebovog krila, istrazivaci su ˇ ˇ napravili “prototip letjelice dugacak sez´ desetak centimetara koji pomocu malog ˇ motora upravlja nizom metalnih sipki

´ ˇ ˇ koje pokrecu krila”, pise spomenuti casoˇ pis. Ta vjesto konstruirana krila omogu´ cavaju maloj letjelici da lebdi u zraku i ˇ obrusava se izme u visokih nebodera. ˇ ˇ Neki vojni strucnjaci zele konstruirati letˇ ´ jelicu s tako velikom sposobnoscu maˇ nevriranja kako bi je koristili za trazenje ˇ ˇ kemijskog ili bioloskog oruzja u velikim gradovima.

Galebova noga 5 Fotosearch

Galeb se ne smrzne ni kad stoji na leˇ du. Kako uspijeva ocuvati toplinu tijela? ´ Izme u ostalog, zahvaljujuci zadivljuju´ ˇ cem mehanizmu koji imaju mnoge zivoˇ tinje koje zive u hladnim predjelima. Taj mehanizam mogli bismo nazvati proˇ tusmjerni izmjenjivac topline. ˇ ˇ Sto je protusmjerni izmjenjivac topline? Da bismo to bolje razumjeli, zamisliˇ mo dvije cijevi za vodu cvrsto priljubljene ˇ ´ jedna uz drugu. Jednom cijevi tece vruca ´ voda, a drugom hladna. Ako i vruca i hladna voda teku kroz cijevi u istom smjeru, ´ oko 50 posto topline prelazi s vruce na ´ hladnu vodu. No ako vruca

Toplina se prenosi ˇ i zadrzava u tijelu ´ ˇ Hladnoca se zadrzava u stopalima

Avion: Kristen Bartlett/University of Florida

i hladna voda teku u suprotnom smjeru, izmijeni se gotovo 100 posto topline. I galeb u svojim nogama ima izmjenjiˇ ˇ vace topline, odnosno dvije zile koje su ˇ cvrsto priljubljene jedna uz drugu. Kad ˇ galeb stoji na ledu, izmjenjivaci topline u njegovim nogama zagrijavaju krv koja ´ se iz njegovih hladnih stopala vraca preˇ ma tijelu. Oni cuvaju toplinu njegovog tiˇ jela i sprecavaju njen gubitak preko stoˇ pala. Arthur Fraas, inzenjer strojarstva i aeronautike, rekao je da je to “jedan od najdjelotvornijih regenerativnih izmjenjiˇ vaca topline koji poznajemo”.13 Taj je ´ mehanizam toliko zadivljujuc da su ga ljudi kopirali.

Prototip automobila konstruiran po uzoru na ˇ izvanredno hidrodinamican oblik tropske ribe ˇ ˇ skrinjasice

ˇ Sonar koji imaju delfini ucinkovitiji je ˇ od kopije koju su nacinili ljudi

ˇ Americka Nacionalna uprava za aeroˇ nautiku i svemirska istrazivanja (NASA) radi na konstruiranju robota koji bi imao nekoliko parova nogu te bi hodao poput ˇ ˇ ˇ ´ skorpiona, a istrazivaci u Finskoj vec su ˇ proizveli traktor sa sest nogu koji se penje preko prepreka poput divovskog kukˇ ˇ ca. Drugi istrazivaci proizveli su tkaninu ˇ Tko je izumio sve sto postoji u prirodi?

s malim zaklopcima koji se otvaraju i zaˇ ˇ tvaraju poput cesera. Ta se tkanina prilaˇ go ava tjelesnoj temperaturi covjeka. Jeˇ dan proizvo ac automobila konstruirao je vozilo po uzoru na izvanredno hidroˇ ˇ ˇ dinamican oblik tropske ribe skrinjasice. ˇ Neki drugi znanstvenici istrazuju sposobnost amortiziranja udaraca koju ima ˇ skoljka Petrovo uho, a cilj im je proizveˇ ˇ ´ ˇ sti laganije i cvrsce pancirne kosulje. Od prirode je posu eno tako mnogo ˇ ˇ ´ dobrih ideja da su istrazivaci vec stvorili kompjutersku bazu podataka u kojoj je 14

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

´ evidentirano nekoliko tisuca takvih bioˇ loskih sustava. Znanstvenici mogu preˇ trazivati tu bazu podataka kako bi proˇ ˇ nasli “prirodna rjesenja za probleme s ˇ kojima se suocavaju pri konstruiranju ˇ materijala i strojeva”, pise The Economist. Prirodni izumi koji su evidentirani u toj ˇ bazi podataka nazivaju se bioloski patenti. U poslovnom svijetu vlasnik patenta je osoba ili tvrtka koja zakonski registrira ´ neki novi izum. Govoreci o spomenutoj ˇ zbirci bioloskih patenata, The Economist ˇ ´ ˇ ˇ pise: “Nazivajuci ta biomimeticka rjeseˇ ˇ ˇ nja ‘bioloskim patentima’, istrazivaci naˇ ˇ glasavaju cinjenicu da je vlasnik patenta zapravo priroda.”14 ˇ Kako je priroda dosla do svih tih fanˇ ˇ ˇ tasticnih izuma? Mnogi istrazivaci smaˇ traju da je izvanredna gra a zivih orgaˇ nizama i raznih nezivih tvari rezultat milijuna godina evolucijskog razvoja teˇ ˇ meljenog na metodi pokusaja i pogresaˇ ka. No neki su znanstvenici dosli do ˇ ˇ ˇ drugacijeg zakljucka. U jednom clanku ˇ koji je 7. veljace 2005. objavljen u listu The New York Times mikrobiolog Michael Behe napisao je: “Postoje jasni dokazi

ˇ ˇ Skrinjasica i automobil: Mercedes-Benz SAD

Kome treba odati priznanje?

ˇ Znanstvenici istrazuju sposobnost amortiziranja udaraca koju ima ˇ skoljka Petrovo uho

´ Gekonovo stopalo: 5 Fotosearch; kolibric: Laurie Excell/Fogstock/age fotostock

ˇ ˇ da su [ziva i neziva priroda] rezultat planskog i svrsishodnog oblikovanja. (...) ˇ ˇ Ako je ocigledno da je nesto nastalo ˇ planski i sa svrhom, onda se ta cinjenica ne smije zanemariti.”15 ˇ Covjek koji izumi avionsko krilo koje ´ omogucava bolji i sigurniji let doista zaˇ ˇ sluzuje da mu se za to oda priznanje. Slicno tome onaj tko proizvede ugodniju tkaninu ili konstruira bolji automobil zaˇ sluzuje priznanje za svoj izum. No proizˇ ˇ ˇ vo ac koji bez dopustenja kopira neciji izum i nigdje ne navede od koga je preˇ uzeo ideju mogao bi za to krivicno odgovarati. ´ ˇ Razmislimo sada o sljedecim cinjeniˇ ˇ cama: U nastojanju da rijese teske konstruktorske probleme vrhunski znanstveˇ ˇ nici prave tek lose kopije onog sto se ˇ ˇ moze vidjeti u prirodi. Unatoc tome neki ljudi zaslugu za izvanredne izvorne ideje pripisuju slijepoj evoluciji. Je li to razumno? Ako kopija mora imati inteligentnog tvorca, ne mora li ga onda imati i ˇ ´ original? Tko zasluzuje vece priznanje, ˇ vrhunski konstruktor ili onaj tko uci od ˇ njega i oponasa njegov rad?

ˇ Gekon se moze uhvatiti ˇ i za najglatkije povrsine ´ zahvaljujuci djelovanju molekularnih sila

ˇ ˇ Logican zakljucak

ˇ Mnogi koji su pazljivo razmotrili dokaze o planskom i svrsishodnom obliˇ ˇ ˇ kovanju zive i nezive prirode slazu se s biblijskim piscem Pavlom, koji je rekao: ˇ “[Bozja] nevidljiva svojstva, naime njegoˇ ´ ˇ va vjecna moc i bozanstvo, jasno se vide ˇ ´ jos od stvaranja svijeta, buduci da se raˇ zabiru po onome sto je stvoreno” (Rimljanima 1:19, 20).

Kako biste odgovorili?

ˇ ˇ Cini li vam se logicnim da su izvanredna konstrukcijska ˇ rjesenja u prirodi ˇ nastala slucajno? ˛ Kako biste odgovorili ˇ onima koji kazu da nije realno misliti da ˇ je zivot nastao stvaranjem? ˛

TKO JE TO PRVI IZUMIO?

ˇ ˇ Igra slucaja ili cudo stvaranja? Ako kopija mora imati tvorca, ne mora li ga onda imati i original?

Vlakna

ˇ Umjetni proizvod: Kevlar je cvrsto umjetno vlakno koje se izme u ostalog upotrebljava za izradu neprobojnih prsluka. Proizvodnja kevlara zahtijeva visoku temperaturu i upotrebu opasnih otapala. ˇ ˇ ˛ Prirodni proizvod: Pauci krizari (krstasi) ˇ izlucuju sedam vrsta svilenkastih niti. ˇ ˇ ´ ˇ Najcvrsce niti, od kojih krizari prave ˇ ˇ vanjski rub i uzduzne niti svoje mreze, ˇ ˇ ´ laganije su od pamuka, no cvrsce od ˇ celika i otpornije od kevlara iste mase. ˇ ´ Kad bi se paukova mreza uvecala do ˇ ˇ velicine nogometnog igralista i kad bi bila debela jedan centimetar te imala ˇ niti me usobno razmaknute cetiri centimetra, mogla bi zaustaviti jumbo-jet ˇ u letu! Pauci proizvode mrezu na sobnoj temperaturi i kao otapalo koriste vodu. ˛

ˇ ˇ Izlucivanje paucne niti gledano pod mikroskopom Copyright Dennis Kunkel Microscopy, Inc.

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

Navigacija ˛

ˇ Umjetni proizvod: Neki putnicki avioni imaju kompjuterizirani sustav autopilota koji ne samo ˇ da upravlja avionom tijekom leta nego ga moze i prizemljiti. Kompjuter koji se koristio u jednom pokusnom sustavu autopilota velik je otprilike kao kreditna kartica.

Prirodni proizvod: Leptir monarh ima mozak koji je ˇ velik otprilike kao makovo zrno. On mu pomaze da se orijentira na 3 000 kilometara dugom putu od Kaˇ nade do jedne male sume u Meksiku. Taj se leptir ´ orijentira u prostoru pomocu Sunca i ima sposobnost ispraviti odstupanja do kojih dolazi zbog kretanja Sunca.

´ Lece ˛

Umjetni proizvod: Znanstvenici su konstruirali umjetno facetno oko koje je veˇ ˇ liko kao glavica pribadace i ima vise od ´ ´ 8 500 leca. Takve bi se lece mogle koristiti ´ za konstruiranje detektora za pracenje iznimno brzog kretanja te minijaturnih kamera koje bi istoˇ vremeno mogle snimati u razlicitim smjerovima.

Prirodni proizvod: Oko vilinog konjica ima otprilike ´ ´ 30 000 leca. Spajanjem slika koje stvaraju te lece ˇ ˇ ´ nastaje siroka mozaicna slika. Zahvaljujuci facetnom ˇ oku vilin konjic izvrsno opaza svaki pokret.

TKO JE TO PRVI IZUMIO?

ˇ Zablude i cinjenice o

evoluciji

Postanak vrsta

ˇ ˇ ˇ 1 Promjene koje uzgajivaci mogu prouzrociti obicno ´ su posljedica nekog genetskog poremecaja. Naprimjer ˇ ´ jazavcari imaju kratke noge zbog poremecaja u razvoju hrskavice, koji dovodi do patuljastog rasta.

Darwin: iz knjige Postanak vrsta, 1902; knjiga: AbeBooks.com

ˇ ˇ ˇ “Evolucija je cinjenica jednako kao sto je cinjenica da je Sunce izvor topline”, tvrdi profesor Richard Dawkins, ugledni evolucionist.16 Naravno, tvrdnja da je Sunce izˇ ˇ ˇ vor topline moze se dokazati eksperimentima i izravnim opazanjem. No moze li se ˇ ˇ na isti nacin neosporno dokazati i tvrdnja da je zivot nastao evolucijom? ˇ ´ ´ ˇ Prije nego sto odgovorimo na to pitanje, ji ce imati krace noge ili duzu dlaku nego ˇ trebamo nesto razjasniti. Naime mnogi su njihovi preci.1 Neki znanstvenici te sitne ˇ znanstvenici primijetili da pri razmnoza- promjene nazivaju mikroevolucijom. ˇ ˇ ˇ vanju zivih organizama s vremenom moze Evolucionisti naucavaju da je uzastop´ kod novih generacija doci do nekih ma- nim nizanjem takvih malih promjena naˇ ˇ njih promjena. Naprimjer uzgajivaci pasa kon milijardi godina doslo do velikih promogu primjenjivati metode selektivnog mjena koje su bile potrebne da bi se ribe uzgoja kako bi s vremenom dobili pse ko- pretvorile u vodozemce, a majmunolika stvorenja u ljude. Te navodne velike promjene nazivaju se “makroevolucijom”. Naprimjer Charles Darwin tvrdio je da Charles Darwin ˇ ˇ male promjene koje mozemo zapaziti u zii njegova knjiga

´ vom svijetu pokazuju da su moguce i ´ ˇ mnogo vece promjene, koje jos nitko nije zapazio.17 Smatrao je da su se neki prvoˇ bitni, takozvani jednostavni oblici zivota, kroz izuzetno duga vremenska razdoblja “putem krajnje sitnih promjena” postupno ˇ ˇ razvili u milijune razlicitih zivotnih oblika na Zemlji.18 ˇ Ova Darwinova tvrdnja mnogima zvuci ˇ razumno. Oni razmisljaju: Ako unutar iste ˇ ´ vrste moze doci do malih promjena, zaˇ ˇ sto onda u procesu evolucije kroz dugac´ ka vremenska razdoblja ne bi moglo doci i do velikih promjena?1 Teorija evolucije ustvari se temelji na tri zablude. Razmotrimo ih u nastavku. Prva zabluda: Mutacijama nastaju “sirovine” potrebne za stvaranje novih vrsta. Teorija o makroevoluciji temelji se ˇ na tvrdnji da mutacijama — slucajnim proˇ mjenama genetskog koda biljaka i zivotinja — mogu nastati ne samo nove vrste ˇ nego i potpuno nove porodice biljaka i zivotinja.19 ˇ ˇ Sto pokazuju cinjenice? Mnoga svojˇ stva neke biljke ili zivotinje ovise o uputaˇ ma sadrzanim u njenom genetskom kodu, detaljnom nacrtu koji odre uje gra u i naˇ sljedna svojstva citavog organizma, koji se ˇ ˇ nalazi u jezgri svake stanice.2 Istrazivaci su otkrili da mutacije genetskog koda razˇ nih biljaka ili zivotinja mogu dovesti do promjene svojstava njihovih potomaka. No da li mutacijama zaista nastaju potpuˇ no nove vrste? Sto je otkriveno tijekom ˇ stotinjak godina genetskih istrazivanja? ˇ Krajem 1930-ih znanstvenici su odusevljeno prihvatili jednu novu ideju. U to su

vrijeme smatrali da prirodnim odabirom — odnosno procesom u kojem organizmi koji su se najbolje prilagodili okolini ima´ ˇ ju najvece izglede za prezivljavanje i razˇ mnozavanje — mogu nastati nove vrste biljaka kao posljedica spontanih mutacija. Stoga su pretpostavljali da bi umjetnim ˇ odabirom pazljivo kontroliranih mutacija mogli ponoviti taj proces, no s boljim ¨ rezultatima. Dr. Wolf-Ekkehard Lonnig, ˇ znanstvenik iz Zavoda za istrazivanje uzgoja biljaka na Institutu Max Planck u ˇ Njemackoj, u vezi s tim je rekao: “Oduˇ ˇ sevljenje se sirilo me u biolozima, a naroˇ ˇ ˇ cito me u geneticarima i uzgajivacima biˇ ljaka.”1 Zasto je zavladala takva euforija? ¨ Dr. Lonnig, koji se oko 30 godina bavi ˇ istrazivanjem genetskih mutacija biljaka, ¨ ˇ 1 Dr. Lonnig smatra da je zivot nastao stvaranjem. ˇ Njegove izjave koje su citirane u ovoj brosuri ne predˇ ˇ stavljaju sluzbeni stav Zavoda za istrazivanje uzgoja biljaka na Institutu Max Planck.

ˇ ˇ Mutanti vinskih musica, premda izobliceni ˇ ˇ uslijed mutacija, jos su uvijek vinske musice Mutacijama mogu nastati promjene ˇ ˇ na biljkama, kao sto je slucaj s ovim mutantom koji ima velike cvjetove, no ˇ te biljke jos uvijek pripadaju istoj vrsti Normalan cvijet

1 U ovom se poglavlju izraz “vrsta” koristi kao suvremeni znanstveni ˇ termin. Izraz “vrsta” koristi se i u biblijskom ˇ ˇ izvjestaju o stvaranju, no ondje on ima znatno sire znacenje. Stoga pojava koju znanstvenici nazivaju ˇ ˇ razvojem novih vrsta cesto nije ˇ nista drugo nego stvaranje varijacija unutar onoga sto Biblija naziva “vrstom”. ˇ 2 Istrazivanja pokazuju da citoplazma, ˇ membrane i drugi dijelovi stanice tako er igraju vaznu ulogu u razvoju organizma.

ˇ ZABLUDE I CINJENICE O EVOLUCIJI

Normalna ˇ vinska musica

ˇ ˇ rekao je: “Istrazivaci su smatrali kako je ˇ doslo vrijeme da se iz temelja promijene ˇ tradicionalne metode uzgoja biljaka i zivoˇ tinja. Vjerovali su da izazivanjem i pazljiˇ vim odabirom pozeljnih mutacija mogu ˇ stvoriti nove i bolje vrste biljaka i zivoti´ 20 nja.” Ustvari, neki su se nadali da ce stvoriti potpuno nove vrste. ˇ U Europi, Aziji i Sjedinjenim Drzavaˇ ˇ ˇ ma mnogo je novca ulozeno u istrazivacke programe u kojima su znanstvenici primjenjivali razne metode uzgoja koje su, ˇ prema njihovim ocekivanjima, trebale ubrˇ zati evoluciju biljaka i zivotinja. Do kojih ˇ ˇ su zakljucaka znanstvenici dosli nakon ˇ ˇ vise od 40 godina intenzivnog istrazivanja? Znanstvenik Peter von Sengbusch ˇ ˇ ˇ kaze: “Premda je u istrazivanje utroseno ˇ izuzetno mnogo novca, pokusaji da se ˇ ozracivanjem [izazovu mutacije i na taj ˇ nacin] uzgoje rodnije vrste biljaka uglav¨ ˇ nom su bili bezuspjesni.”21 Dr. Lonnig je ˇ rekao: “U 1980-ima odusevljenje znanstvenika splasnulo je zbog neuspjeha koji su se zaredali diljem svijeta. U zapadnim zemˇ ljama napustena je metoda mutacijskog ˇ uzgoja kao zasebne vrste genetskog istrazivanja. Gotovo sve biljke koje su nastale mutacijom (...) uvenule su ili postale osjetljivije od biljaka koje rastu u prirodi.”1 No podaci koji su prikupljeni u stotiˇ njak godina istrazivanja genetskih mutacija te 70 godina mutacijskog uzgoja biljaka ˇ ´ i zivotinja omogucavaju znanstvenicima ˇ da do u do odre enih zakljucaka o tome mogu li mutacijama nastati nove bioˇ ˇ ˇ loske vrste. Nakon sto je istrazio dokaze, 1 Eksperimenti su uvijek iznova pokazali da se broj novih mutanata stalno smanjuje, odnosno da se redovito javljaju iste vrste mutacija. Osim toga od svih uzgojenih mutanata manje od 1 posto biljaka bilo je izaˇ brano za daljnja istrazivanja, a me u tim izabranim biljkama bilo je manje od 1 posto onih koje su se smatrale pogodnima za uzgoj u komercijalne svrhe. No nikad nije bila stvorena neka potpuno nova vrsta. Kod ˇ ˇ mutacijskog uzgoja zivotinja rezultati su bili jos nepovoljniji, tako da je ta metoda uzgoja na kraju u potpuˇ nosti napustena.

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

¨ ˇ dr. Lonnig je zakljucio: “Mutacije ne mogu dovesti do toga da se neka izvorna [biljˇ na ili zivotinjska] vrsta pretvori u potpuno ˇ novu vrstu. Taj je zakljucak u skladu sa svim drugim rezultatima mutacijskih istraˇ ´ zivanja koja su provedena u 20. stoljecu, kao i sa zakonima vjerojatnosti.” ˇ Dakle moze li se mutacijama jedna vrsta razviti u potpuno novu vrstu? Doka´ ¨ zi pokazuju da to nije moguce. Dr. Lonnig ˇ ˇ je na temelju svog istrazivanja zakljucio ˇ da “ispravno definirana bioloska vrsta ima jasno utvr ene granice koje joj onemogu´ cavaju da se nizom spontanih mutacija pretvori u neku drugu vrstu”.22 ˇ ˇ Razmotrimo sto to zapravo znaci. Ako vrhunski znanstvenici nisu u stanju stvoˇ ´ riti neku novu biolosku vrstu izazivajuci ˇ ´ ˇ mutacije i pazljivo odabiruci one pozeljne, kolika je onda vjerojatnost da se to dogodi u procesu kojim upravljaju slijepe priˇ rodne sile? Ako su istrazivanja pokazala ˇ da se nijedna izvorna vrsta ne moze mutacijama pretvoriti u neku potpuno novu vrstu, kako se onda odvijala makroevolucija? Druga zabluda: Prirodni odabir dovodi do stvaranja novih vrsta. Darwin je smatrao da prirodni odabir, kako je on to naˇ zvao, pogoduje onim oblicima zivota koji ˇ su bolje prilago eni svom okolisu, dok slaˇ bije prilago eni zivotni oblici s vremenom ˇ ˇ izumiru. Danasnji evolucionisti naucavaju ˇ da su se pojedine vrste prosirile po svijetu i postale izolirane te da su zatim u procesu prirodnog odabira opstale samo one jedinke koje su se putem genetskih mutacija ˇ najbolje prilagodile za prezivljavanje u noˇ vom okolisu. Tako su se, prema tvrdnjama evolucionista, izolirane grupe jedinki s vremenom pretvorile u potpuno nove vrste. ˇ ˇ ˇ ´ Sto pokazuju cinjenice? Kao sto je vec ˇ ˇ bilo receno, istrazivanja jasno pokazuju da mutacije ne mogu dovesti do stvaranja ˇ potpuno novih vrsta biljaka ili zivotinja.

ˇ Proucavanje Darwinovih zeba ˇ u najboljem slucajuˇ pokazuje da se pojedina vrsta moze prilago avati klimatskim promjenama

ˇ se u populaciji zeba ponovno prevladaˇ ˇ le jedinke s manjim kljunom. Istrazivaci su otkrili da su jednu godinu prevladavale ´ zebe s vecim kljunom, a kasnije one s manjim kljunom, ovisno o promjeni klimatˇ ˇ skih uvjeta na otoku. Istrazivaci su tako er primijetili da se neke zebe za koje se smaˇ tralo da pripadaju razlicitim vrstama me usobno pare i donose na svijet mlade koji ´ ˇ imaju vecu sposobnost prezivljavanja od ˇ svojih roditelja. Zakljucili su da bi se dvije “vrste” mogle spojiti u jednu ako bi se takˇ vo krizanje nastavilo.25 Dakle da li prirodnim odabirom zaista nastaju potpuno nove vrste? Prije nekoli´ ko desetljeca biolog evolucionist George Christopher Williams doveo je u pitanje tvrdnju da prirodni odabir ima takvu ´ ˇ moc.26 Godine 1999. evolucijski teoreticar Jeffrey Schwartz napisao je da prirodni ˇ odabir vjerojatno pomaze vrstama da se ˇ prilagode promjenama zivotnih okolnosti, ali ne dovodi do stvaranja novih vrsta.27 Doista, Darwinove se zebe ne pretvaraju u nekakve “nove vrste”. One su i dalje ˇ zebe, a cinjenica da se me usobno pare dovodi u pitanje ispravnost kriterija po ˇ ZABLUDE I CINJENICE O EVOLUCIJI

ˇ Crtezi kljunova: iz knjige Journal of Researches Charlesa ˇ Darwina (1873), uz dopu stenje Biodiversity Heritage Library

No mogu li evolucionisti dokazati da prirodni odabir daje prednost korisnim mutacijama i tako dovodi do stvaranja novih ˇ vrsta? Jedna brosura koju je 1999. objaviˇ ˇ la Americka drzavna akademija znanosti kao dokaz za to navodi “13 vrsta zeba koje ˇ ˇ je Darwin proucavao na otocju Galapagosu i koje se danas nazivaju Darwinove zebe”.23 ˇ ˇ U 1970-ima te je zebe pocela proucavaˇ ˇ ti grupa istrazivaca koju su predvodili Peˇ ˇ ter i Rosemary Grant sa Sveucilista Princeˇ ˇ ˇ ton. Istrazivaci su otkrili da je nakon suse ˇ koja je na otocju trajala godinu dana preˇ ˇ ´ zivjelo vise jedinki s malo vecim kljuno´ ˇ vima. Buduci da velicina i oblik kljuna ˇ spadaju u glavna obiljezja po kojima se utvr uju razlike izme u 13 vrsta Darwino´ ˇ vih zeba, to se otkrice smatralo prilicno ˇ znacajnim. “Peter i Rosemary Grant pretˇ postavili su da bi, pod uvjetom da se susa ponavlja svakih desetak godina, za samo ˇ 200 godina na tom otocju mogla nastati ˇ nova vrsta zeba”, pisalo je u brosuri Ameˇ ricke akademije znanosti.24 ˇ No u brosuri nije bilo spomenuto da su u godinama koje su uslijedile nakon su-

kojima neki evolucionisti definiraju pojam “vrste”. Osim toga taj primjer jasno pokaˇ zuje da cak i ugledne znanstvene ustanove mogu prezentirati podatke na neobjektiˇ van nacin. ´ Treca zabluda: Fosilni zapisi govore u prilog makroevolucijskim promjenama. ˇ ´ ˇ Citajuci ranije spomenutu brosuru Ameˇ ˇ ˇ ricke akademije znanosti, citatelj stjece dojam da fosili koje su znanstvenici dosad ˇ ˇ ˇ pronasli pruzaju vise nego dovoljno doˇ ˇ kaza za makroevoluciju. U brosuri pise: “Prona eno je tako mnogo prijelaznih oblika izme u riba i vodozemaca, vodozemaca i gmazova, gmazova i sisavaca te izmeˇ u raznih kategorija primata da je cesto ˇ ˇ vrlo tesko precizno utvrditi kada je doslo do prijelaza iz jedne vrste u drugu.”28 ´ Sudeci poˇ fosilnim nalazima, sve glavne skupine zivotinja´ pojavile su se iznenada i gotovo se uopce nisu promijenile

ˇ 1 Sporno ˇ ˇ je cak i onih nekoliko fosilnih nalaza koje istrazivaci navode kao dokaz da se ˇ evolucija zaista dogoˇ dila. Vidi stranice 22 do ˇ 29 u brosuri Pet vaznih pitanja ˇ o porijeklu zivota. Brosuru su objavili Jehovini svjedoci.

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

ˇ Zasto mnogi ugledni evolucionisti uporˇ no tvrde da je makroevolucija cinjenica? Ugledni evolucionist Richard Lewontin otvoreno je napisao da su mnogi znanstvenici spremni prihvatitiˇ nedokazane znanstvene tvrdnje zato sto su “slijepo odani materijalizmu”.1 Mnogi znanstvenici ˇ ˇ ne zele ni cuti za inteligentnog Stvoritelja ˇ ˇ jer, kao sto Lewontin pise, ˇ “ne mogu dopustiti da se u znanost uvuce Bog”.30 ˇ U vezi s tim casopis Scientific American citira izjavu sociologa Rodneya Starka, koji je rekao: “Posljednjih 200 godina ˇ ˇ ˇ promice se misljenje da onaj tko zeli biti znanstvenik mora osloboditi svoj um okova religije.” Osim toga Stark je rekao da na znanstvenim institutima “religiozni ljudi jednostavno ne govore o Bogu”.31 Ako prihvatite teoriju o makroevoluciji, onda morate vjerovati da znanstvenici koji ´ su po svjetonazoru agnostici ili ateisti nece ˇ dopustiti da njihova osobna gledista utjeˇ ˇ ´ cu na to kako tumace znanstvena otkriˇ ca. Tako er morate vjerovati da su svi slozeni ˇ oblici zivota nastali putem mutacija i prirodnog odabira premda stotinjak godina ˇ ˇ ˇ znanstvenih istrazivanja i proucavanja vise milijardi mutacija pokazuje da se nijedna ˇ ispravno definirana bioloska vrsta nije putem mutacija pretvorila u neku potpuno drugu vrstu. Morate vjerovati i da su se sva ˇ ´ ziva bica postupno razvila od nekog zajedˇ nickog pretka premda fosilni nalazi jasno pokazuju da su se glavne skupine biljaka i ˇ ˇ zivotinja pojavile iznenada te da se cak ni u beskrajno dugim vremenskim razdobljiˇ ma nisu pretvorile u neke druge vrste. Sto ˇ mislite, temelji li se takvo uvjerenje na ciˇ njenicama ili zabludama? Doista se moze ´ ´ reci da je prihvacanje evolucije stvar vjere. ˇ 1 U ovom kontekstu izraz “materijalizam” oznacava svjetonazor prema kojem jeˇ materija jedina ˇ i temeljna ´ stvarnost ˇ i prema kojem je citav svijet, ukljucujuci i sve oblike zivota,´ nastao bez intervencije bilo kakvog nadnaravnog bica.

˜ ˇ 5 Juan Carlos Mu noz/age fotostock, uz dopu stenje Royal Tyrrell Museum of Palaeontology

ˇ ˇ ´ Sto pokazuju cinjenice? Iznena ujuce ˇ ˇ ˇ je sto brosura Americke akademije znanosti s toliko pouzdanja iznosi takvu tvrdnju. ˇ Zasto? Niles Eldredge, gorljivi zagovornik evolucije, priznaje da fosilni nalazi ne ukazuju na postupne promjene, nego pokazuju kako u dugim vremenskim razdobljima ´ ˇ “kod vecine bioloskih vrsta nije bilo gotovo nikakvih evolucijskih promjena”.129 Dosad su znanstvenici diljem svijeta ˇ pronasli i katalogizirali oko 200 milijuna ˇ velikih fosila te vise milijardi sitnih fosilˇ ˇ ˇ nih ostataka. Mnogi istrazivaci slazu se s ˇ tvrdnjom da ta opsezna i detaljna zbirka podataka pokazuje da su se sve glavne skuˇ pine zivotinja pojavile iznenada i da se go´ tovo uopce nisu mijenjale te da su mnoge ˇ vrste nestale jednako naglo kao sto su se i pojavile.

´ Prihvacanje evolucije — stvar vjere

Kako biste odgovorili? ˛

Kako biste odgovorili na tvrdnju da dokazi o takozvanoj mikroevoluciji pokazuju da se dogodila i makroevolucija? ˇ ˇ ˛ Zasto je znacajan podatak da fosilni nalazi poka´ zuju kako se vecina vrsta jako malo promijenila kroz ˇ dugacka vremenska razdoblja?

Znanost i biblijski ˇ izvjestaj o stvaranju ˇ Mnogi tvrde da znanost osporava biblijski izvjestaj o stvaranju. No znanost ˇ ´ zapravo ne osporava Bibliju, nego vjerovanja nekih krscanskih skupina koje ˇ ˇ doslovno tumace Bibliju. Neke od njih iznose pogresne tvrdnje kako Biblija ˇ ˇ ˇ uci da su Zemlja i citav svemir stvoreni za sest dana koji su trajali po 24 sata i da se to dogodilo prije otprilike 10 000 godina. ˇ No Biblija ne podupire to glediste. Kada bi ga podupirala, onda bi mnoga ´ ˇ otkrica do kojih su znanstvenici dosli u proteklih stotinjak godina doista ˇ ˇ ˇ dovela u pitanje istinitost Biblije. Pazljivo proucavanje biblijskog izvjestaja ˇ ˇ ˇ pokazuje da on ni u cemu ne proturjeci dokazanim znanstvenim cinjenicama. ˇ ˇ ˇ Zato se Jehovini svjedoci ne slazu s onima koji doslovno tumace izvjestaj ˇ ˇ o stvaranju. Pogledajmo sto Biblija doista naucava.

ˇ Kada se zbio “pocetak”?

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

Dani stvaranja Koliko su trajali dani stvaranja? Je li svaki od njih trajao doslovna 24 sata? Bu´ duci da je Mojsije, pisac Prve knjige Mojsijeve, jednom prilikom uzeo za primjer ˇ dan koji je uslijedio nakon sest dana stvaranja kako bi objasnio da je sedmi dan ˇ u tjednu dan pocinka, neki tvrde da je to dokaz da je svaki dan stvaranja trajao doslovna 24 sata (2. Mojsijeva 20:11). ˇ No podupiru li rijeci iz Prve knjige Mojˇ sijeve taj zakljucak?

Maglica: IAC/RGO/David Malin Images

ˇ Izvjestaj iz Prve knjige Mojsijeve, odˇ nosno knjige Postanka, zapocinje jedˇ nostavnom, ali upecatljivom izjavom: ˇ “U pocetku stvorio je Bog nebo i zemlju” ˇ (1. Mojsijeva 1:1). Mnogi izucavatelji Biˇ blije slazu se da taj redak govori o zasebˇ nom doga aju koji ne spada u ono sto ˇ se doga alo tijekom sest dana stvaranja, a opisano je u istom poglavlju, od 3. retˇ ˇ ka nadalje. To je veoma vazna cinjenica. ˇ Prema uvodnim rijecima Biblije, materiˇ jalni svemir i nas planet Zemlja postojali su neko neodre eno vrijeme prije nego ˇ ˇ sto su zapoceli dani stvaranja. Geolozi smatraju da je Zemlja stara 4 milijarde godina, a astronomi procjeˇ njuju da bi svemir mogao biti star cak ´ 15 milijardi godina. Mogu li ta otkrica —

´ ili neka nova otkrica do kojih bi znanstve´ ´ nici mogli doci u buducnosti — osporiti riˇ jeci iz 1. Mojsijeve 1:1? Ne mogu. Biblija ˇ ne navodi koliko su tocno stari “nebo i ˇ zemlja”. Stoga znanost ne proturjeci biblijskom tekstu.

Prva knjiga Mojsijeva ne tvrdi da su Zemlja i svemir bili stvoreni prije Â´ samo nekoliko tisuca Ë&#x2021; godina, i to za sest dana koji su trajali po 24 sata

ˇ Doga aji koji su zapoceli u jednom “danu” ˇ stvaranja´ nastavili su se odvijati tijekom jednog ili vise sljedecih “dana”

ˇ ˇ Niposto. Hebrejska rijec koja je u Bibliji prevedena s “dan” odnosi se na razdobˇ ˇ lja razlicite duzine, a ne samo na razdoblje od 24 sata. Naprimjer kad se Mojsije ˇ ukratko osvrnuo na Bozja djela stvaranja, ˇ o svih je sest dana stvaranja govorio kao o jednom danu (1. Mojsijeva 2:4). Osim toga Bog je prvog dana stvaranja ‘svjet´ lost nazvao dan, a tamu je nazvao noc’ (1. Mojsijeva 1:5). U tom se retku samo jedan dio razdoblja od 24 sata naziva “dan”. Stoga je sasvim jasno da u Bibliji ne poˇ stoji temelj za proizvoljno tumacenje da je svaki dan stvaranja trajao 24 sata. Pa koliko su onda trajali dani stvaranja? Biblija ne odgovara na to pitanje, no ˇ ˇ na temelju izvornih rijeci koje su koristene u 1. i 2. poglavlju Prve knjige Mojsijeˇ ˇ ˇ ve moze se zakljuciti da se radilo o prilicno dugim vremenskim razdobljima.

ˇ ˇ Sest stvaralackih razdoblja

ˇ Mojsije je izvjestaj o stvaranju napisao na hebrejskom jeziku, a doga aje je opisao onako kako bi ih opisao netko tko je ˇ sve to promatrao sa Zemlje. Te dvije cinjenice, kao i spoznaja da je svemir postojao ˇ ˇ ˇ i prije nego sto je zapocelo sest stvara26

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

ˇ lackih razdoblja, odnosno dana, uvelike ˇ ˇ nam pomazu u rjesavanju spornih pitanja ˇ ˇ oko izvjestaja o stvaranju. Na koji nacin? ˇ ˇ Pazljivo razmatranje izvjestaja iz Prve knjige Mojsijeve pokazuje da su se odreˇ eni doga aji koji su zapoceli u jednom “danu” stvaranja nastavili odvijati tijeˇ ´ kom jednog ili vise sljedecih “dana”. Naprimjer Sunce je postojalo prije nego ˇ ˇ sto je zapoceo prvi “dan” stvaranja, no ˇ ˇ ´ Bog je na neki nacin, mozda pomocu guˇ stih oblaka, sprijecio da svjetlost dopire ˇ do povrsine Zemlje (Job 38:9). U toku ˇ prvog “dana” ta je barijera pocela nestaˇ ´ jati, dopustajuci difuznoj svjetlosti da prodre kroz atmosferu.1 Drugog “dana” stvaranja atmosfera je ˇ ocito postajala sve bistrija, tako da je nastao prostor koji ˇ je razdvajao guste oblake i mora. Cetvrtog “dana” stvaranja ´ atmosfera se vec bila toliko razbistrila da su se “na svodu nebeskom” pojavili Sunce i Mjesec (1. Mojsijeva 1:14-16). Druˇ 1 Kad se u izvjestaju o prvom “danu”ˇ stvaranja spo-ˇ minje svjetlost,´ koristi se hebrejska rijec or, ˇ koja zna ˇ ci svjetlost u opcenitom smislu, no u izvjestaju o cetvrˇ tom “danu” stvaranja upotrijebljena je rijec maor, koja ˇ oznacava izvor svjetlosti.

ˇ ˇ gim rijecima, da je u to vrijeme covjek promatrao te doga aje, od tog bi trenutka mogao vidjeti Sunce i Mjesec. Sve se to odvijalo postupno. ˇ Izvjestaj iz Prve knjige Mojsijeve naˇ ˇ dalje kaze da su se petog “dana” pocela ´ ˇ ´ pojavljivati leteca stvorenja, ukljucujuci i opnokrilce i druge kukce. ˇ Izrazi koji se koriste u Bibliji dopustaju ´ mogucnost da su se u svakom danu, odˇ nosno stvaralackom razdoblju, neki znaˇ cajni doga aji odvijali postupno, a ne odjednom, te da su se neki od tih doga aja nastavili odvijati i tijekom narednih “dana”.1

Po svojim vrstama Pokazuje li postupno pojavljivanje biˇ ˇ ljaka i zivotinja da se Bog posluzio evoluˇ ˇ cijom kako bi stvorio mnostvo razlicitih ˇ zivih organizama? Ne pokazuje. Biblija ˇ jasno kaze da je Bog stvorio sve osnovˇ ne “vrste” biljaka i zivotinja (1. Mojsijeva 1:11, 12, 20-25). Jesu li te izvorne ˇ 1 Tako je naprimjer ˇ sestog “dana” Bog zapovjedio ljudima da se ‘mnoze i napune zemlju’ ˇ (1. Mojsijeva 1:28, 31).´ Me utim to se nije ni pocelo doga ati sve do sljedeceg “dana” (1. Mojsijeva 2:2).

ˇ biljne i zivotinjske “vrste” ˇ bile stvorene sa sposobnos´ cu da se prilago avaju proˇ mjenama zivotnih uvjeta? ˇ ˇ Sto se tocno podrazumijeva pod pojmom “vrsta”? Biblija o tome ne govori. Me uˇ ˇ tim ona kaze da su ziva stvorenja ‘provrvjela po vrstama svojim’ (1. Mojsijeva 1:21). Ta izjava ukazuje na to da unutar svake “vrste” postoji granica do koje se jedinke mogu razlikovati jedne od drugih. Fosilni nalazi i suvremena znanstvena isˇ trazivanja potvr uju da se temeljne vrste ˇ ˇ biljaka i zivotinja cak ni kroz izuzetno du-

Kako biste odgovorili? ˇ ˇ Koja pogresna gledista mnogi ljudi imaju ˇ o biblijskom izvjestaju o stvaranju? ˇ ˛ Zasto je vrijedno zapaziti da se Biblija ˇ ˇ i znanost u mnogocemu slazu? ˛

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

ˇ gacka vremenska razdoblja nisu gotovo nimalo promijenile. Suprotno tvrdnjama onih koji doslovˇ no tumace Bibliju, Prva knjiga Mojsijeva ˇ ˇ ˇ ´ ne kaze da je citav svemir, ukljucujuci ˇ ´ i Zemlju te sva ziva bica na njoj, stvoren u kratkom vremenskom razdoblju u relaˇ ˇ tivno bliskoj proslosti. Naprotiv, ono sto ˇ u Prvoj knjizi Mojsijevoj pise o stvaranju ˇ svemira i postanku zivota na Zemlji slaˇ ze se sa suvremenim znanstvenim otkri´ cima. Mnogi znanstvenici zbog svog svjetonazora odbacuju biblijsku tvrdnju da je ˇ Bog stvorio sve sto postoji. No zanimljivo ˇ je da je Mojsije jos u davno doba u Prvoj knjizi Mojsijevoj zapisao da je svemir ˇ ˇ imao pocetak i da su se razni oblici zivota ˇ pojavili postupno, kroz duza vremenska razdoblja. Kako je Mojsije mogao prije ´ oko 3 500 godina doci do takvih znanˇ stveno tocnih podataka? Za to postoji ˇ ˇ logicno objasnjenje. Onaj tko je toliko ´ mocan i mudar da stvori nebo i Zemˇ ˇ lju sigurno je mogao pruziti Mojsiju tocne znanstvene podatke. To daje poseban ˇ znacaj biblijskoj tvrdnji da je Biblija “nadahnuta od Boga” (2. Timoteju 3:16). ˇ ´ ˇ No mozda se pitate je li uopce vazno ˇ vjerujete li u biblijski izvjestaj o stvaraˇ nju? Razmotrimo u nastavku zasto je to ˇ zaista vazno.

ˇ Pingvini: uz dopu stenje Johna R. Peinigera

ˇ Suvremena istrazivanja potvr uju da se sva ˇ ´ ˇ ziva bica razmnozavaju “po vrstama svojim”

ˇ Je ˇ li vazno u sto vjerujete? ˇ Smatrate li da zivot ima smisao? Evolucionist William ˇ Provine rekao je: “Ono sto smo saznali o procesu evoˇ ˇ ˇ lucije od velikog je znacaja za nas jer utjece na nase ˇ ˇ ˇ poimanje smisla zivota.” Do kojeg je zakljucka dosao? Rekao je: “Smatram da ne postoji stvarni smisao postojanja svemira i ljudskog roda.”32

& Faunia, Madrid

ˇ ˇ ˇ Razmislite sto te rijeci zapravo znace. ˇ ˇ Kad zivot zaista ne bi imao neki visi smiˇ ˇ sao, onda bi jedina svrha naseg zivota ˇ bila uciniti poneko dobro djelo i eventu´ alno stvoriti potomstvo koje ce naslijediˇ ti nase gene. Nakon smrti zauvijek bismo ˇ prestali postojati. Nas mozak, koji je obˇ ´ ˇ ˇ daren sposobnoscu razmisljanja, logicˇ kog rasu ivanja i promisljanja o smislu ˇ ˇ zivota, u tom bi slucaju bio samo organ ˇ koji je priroda stvorila pukim slucajem. No to nije sve. Mnogi koji vjeruju u evoluciju tvrde da Bog ne postoji ili da ˇ ˇ se ne zeli mijesati u zbivanja na Zemlji. ˇ ˇ ´ U oba slucaja nasa bi buducnost bila ´ ˇ u rukama vodecih politicara, znanstveni´ ˇ ka i vjerskih vo a. Sudeci po dosadasˇ njim iskustvima, i dalje bi bilo nepostenja, nereda i ratova koji danas poga aju ˇ ljudsko drustvo. Kad bi teorija evolucije doista bila istinita, imali bismo razloga ˇ ˇ zivjeti po fatalistickom geslu: “Jedimo ´ i pijmo, jer sutra cemo umrijeti” (1. Ko´ rincanima 15:32). ˇ ˇ No Biblija uci nesto sasvim suprotno. ˇ ˇ Ona kaze: ‘U Boga je izvor zivota’ (Psaˇ lam 36:9). Te rijeci imaju duboko znaˇ cenje.

ˇ ˇ ˇ Ako je ono sto Biblija kaze istina, ziˇ vot ipak ima smisao. Nas Stvoritelj ima ˇ ˇ divan naum sa svim ljudima koji zele zivjeti u skladu s njegovom voljom (Propovjednik 12:13). U skladu s tim naumom ´ ˇ Bog je obecao ljudima zivot u svijetu ´ ˇ u kojem nece biti nepostenja, nereda, raˇ tova, pa cak ni smrti (Psalam 37:10, 11; Izaija 25:6-8). ´ Milijuni ljudi s razlogom vjeruju da ce ˇ ˇ nas zivot imati pravi smisao jedino ako ˇ upoznamo Boga i budemo mu poslusni (Ivan 17:3). To uvjerenje ne temelji se na ˇ laznoj nadi. Dokazi jasno pokazuju da je ˇ zivot nastao stvaranjem.

Kako biste odgovorili?

ˇ ˇ Sto mislite, je li covjek nastao evolucijom ili stvaraˇ njem? Zasto tako mislite? ˇ ˛ Zasto bi bilo dobro preispiˇ tati na cemu temeljite svoja uvjerenja? ˛

Popis izvora ˇ Zivi planet 1. Scientific American, posebno izdanje iz 2008. pod naslovom “Majestic Universe”, str. 11. 2. William C. Burger, Perfect Planet, Clever Species—How Unique Are We?, 2003, str. 24, 34. 3. Peter D. Ward i Donald Brownlee, Rare Earth —Why Complex Life Is Uncommon in the Universe, 2000, str. 224. 4. David Suzuki, The Sacred Balance—Rediscovering Our Place in Nature, 2007, str. 102. 5. M. A. Corey, God and the New Cosmology —The Anthropic Design Argument, 1993, str. 144-145. ˇ Okvir: Planet koji vrvi zivotom 6. Wildlife in a Changing World —An Analysis of the 2008 IUCN Red List of Threatened Species, ´ uredili Jean-Christophe Vie, Craig Hilton-Taylor i Simon N. Stuart, 2009, str. 6. 7. V. Torsvik, R. Sørheim i J. Goksøyr, “Total Bacterial Diversity in Soil and Sediment Communities—A Review”, Journal of Industrial Microbiology, svezak 17, 1996, str. 170-178. 8. Dylan Chivian et al, “Environmental Genomics Reveals a Single-Species Ecosystem Deep Within Earth”, Science, svezak 322, 10. listopada 2008, str. 275-278. 5 David Hawks

9. David Biello, “Microbe Census Reveals Air Crawling With Bacteria”, Scientific American, http://www.scientiﬁcamerican.com/article.cfm?id˙microbe-census-reveals-ai. Tko je to prvi izumio? 10. Adam Summers, “As the Whale Turns”, Natural History, lipanj 2004, str. 24-25. 11. Science, Random Samples, “Flippered Flight”, 21. svibnja 2004, str. 1106. 12. New Scientist, Technology, “Is It a Bird, Is It a Plane . . . ”, 3. rujna 2005, str. 21. 13. Arthur P. Fraas, Heat Exchanger Design, drugo izdanje, 1989, str. 2. 30

ˇ JE LI ZIVOT NASTAO STVARANJEM?

14. The Economist Technology Quarterly, Report, “Technology That Imitates Nature”, 11. lipnja 2005, str. 18-22. 15. Michael J. Behe, “Design for Living”, The ˇ New York Times, 7. veljace 2005, str. A21. ˇ Zablude i cinjenice o evoluciji 16. Richard Dawkins, “Darwin & Evolution—The Illusion of Design”, Natural History, studeni 2005, str. 37. 17. Charles Darwin, Postanak vrsta, prvo izdanje ˇ 1859, sesto izdanje 1872, str. 285-286. 18. Sir Julian Huxley, predgovor knjizi Charles Darwin—The Origin of Species, 1958 for Introduction, First Signet Classic Printing, rujan 2003, str. 458. 19. H. J. Muller, “The Production of Mutations”, Nobel Lectures, Physiology or Medicine 1942-1962, 1999, str. 162. ¨ 20. Wolf-Ekkehard Lonnig, “Expectations in Mutation Breeding”, Mutation Breeding, Evolution, and the Law of Recurrent Variation, 2005, ¨ str. 48 i intervju s Wolf-Ekkehardom Lonnigom. 21. Mutation Breeding, Evolution, and the Law of Recurrent Variation, str. 48-51. 22. Mutation Breeding, Evolution, and the Law of Recurrent Variation, str. 49, 50, 52, 54, 59, ¨ 64 i intervju s Wolf-Ekkehardom Lonnigom. 23. Science and Creationism—A View From the National Academy of Sciences, “Evidence Supporting Biological Evolution”, 1999, str. 10. 24. Science and Creationism—A View From the National Academy of Sciences, “Evidence Supporting Biological Evolution”, str. 11. 25. Peter R. Grant, “Natural Selection and Darwin’s Finches”, Scientific American, listopad 1991, str. 87. H. Lisle Gibbs i Peter R. Grant, “Oscillating Selection on Darwin’s Finches”, Nature, 11. lipnja 1987, str. 511. Peter R. Grant i B. Rosemary Grant, “Hybridization of Bird Species”, Science, 10. travnja 1992, str. 193-197. 26. George C. Williams, Adaption and Natural Selection, 1966, str. 54. 27. Jeffrey H. Schwartz, Sudden Origins—Fossils, Genes, and the Emergence of Species, 1999, str. 317-320.

29. Niles Eldredge, The Triumph of Evolution and the Failure of Creationism, 2000, str. 49, 85. 30. Richard C. Lewontin, “Billions and Billions of Demons”, The New York Review of Books, ˇ 9. sijecnja 1997, str. 28-32. 31. Edward J. Larson i Larry Witham, “Scientists and Religion in America”, Scientific American, rujan 1999, str. 91. ˇ ˇ Je li vazno u sto vjerujete? 32. William B. Provine: “Evolution and the Foundation of Ethics”, Science, Technology, and Social Progress, uredio Steven L. Goldman, 1989, str. 253, 266.

Biblija

U POZNA J T E S E S NJ E NOM POR U KOM

NASA, ESA i Hubble Heritage (STScl/AURA) -ESA/Hubble Collaboration

28. Science and Creationism—A View From the National Academy of Sciences, drugo izdanje, “Evidence Supporting Biological Evolution”, str. 14.

ˇ Biblija je najrasirenija knjiga u ljudskoj povijesti i mnogi je cijene. ˇ Lijepo ilustrirana brosura s 32 stranice pod nazivom Biblija — upoznajˇ ´ ˇ ˇ te se s njenom porukom moze Vam pomoci da saznate sto Biblija uci. ˇ Prva dva poglavlja te brosure opisuju kako je Stvoritelj ljudima omo´ ˇ ˇ gucio zivot u raju i kako su izgubili priliku da i dalje zive u njemu. ´ U sljedecim poglavljima nalazi se kratak pregled povijesti naroda iz ˇ ´ kojeg je potekao Vladar Bozjeg Kraljevstva, koje ce ponovno uspostaviti raj na Zemlji. ˇ ˇ ˇ ´ Naredna poglavlja opisuju zivot, sluzbu, cuda, smrt i uskrsnuce Isusa Krista, kojeg je Bog imenovao za Vladara.

ˇ ´ Osim toga, mozete dobiti odgovore na sljedeca pitanja: ˇ Zasto patimo? ˇ ˇ ˇ ˇ ˛ Kako nas obiteljski zivot moze biti jos sretniji? ˇ ˛ Sto se doga a s nama kad umremo? ˇ ˇ ˇ Knjiga Sto Biblija doista uci?, koja ima 224 stranice, sadrzi odgovore na ta i mnoga druga pitanja. ˛

ˇ STO BIBLIJA doista ˇ UCI?

ˇ ˇ Zelite li vise informacija?

Posjetite stranicu Jehovinih svjedoka www.jw.org.

lc-C 140429

ˇ Je li zivot nastao stvaranjem ili je posljedica niza neplaniranih, ˇ slucajnih doga aja? To pitanje izaziva mnoge polemike, no odˇ ˇ govor na njega izuzetno je vazan. Ova brosura daje odgovore ´ na sljedeca pitanja: ˇ ˇ ˛ Je li nas planet stvoren da se na njemu zivi? ˇ ˇ ˇ ˛ Na sto ukazuje raznolikost i slozenost zivog svijeta? ˇ ˛ Temelji li se teorija o evoluciji na cinjenicama? ˇ ˛ Je li znanost osporila biblijski izvjestaj o stvaranju? ˇ ˇ ˇ ˛ Zasto je vazno u sto vjerujete?