Lf c

ˇ PET VA ZNIH PITANJA

ˇ O PORIJEKLU ZIVOTA

ˇ PET VA ZNIH PITANJA

ˇ O PORIJEKLU ZIVOTA PITANJE

PITANJE

PITANJE

PITANJE

PITANJE

1 2 3 4 5

ˇ ˇ Kako je zapo ceo zivot? STRANICA 4

ˇ Postoji li oblik zivota koji je doista jednostavan? STRANICA 8

ˇ Otkud potjecu sve te upute? STRANICA 13

ˇ ˇ Jesu li svi zivotni oblici potekli od zajednickog pretka? STRANICA 22

Je li razumno vjerovati u Bibliju? STRANICA 30

Popis izvora

STRANICA 31

Naslovnica: stilizirani prikaz molekule DNK Napomena: Svi trodimenzionalni modeli molekula i molekularnih strojeva ˇ ˇ prikazani su pojednostavljeno i crtezi ne prikazuju stvarni omjer velicina.

5 2010 WATCH TOWER BIBLE AND TRACT SOCIETY OF PENNSYLVANIA ˇ Sva prava pridrzana ˇ ˇ Pet vaznih pitanja o porijeklu zivota ˇ Izdavaci WATCHTOWER BIBLE AND TRACT SOCIETY OF NEW YORK, INC. Brooklyn, New York, U.S.A. Tiskano 2010. ˇ Ova brosura nije za prodaju. Izdaje se u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji se financira dobrovoljnim prilozima. ˇ ˇ Ako nije drugacije naznaceno, biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet.

Fotografije: 4. stranica: 5 Petit Format/Photo Researchers, Inc.; 5. stranica: 5 SPL/Photo ˇ ˇ Researchers, Inc.; 22. stranica, drvo zivota: uz dopustenje Biodiversity Heritage Library; 27. stranica, lubanja: 5 Photolibrary/age fotostock; Ida: 5 Martin Shields/Alamy; 28. stranica, lubanje: ˇ 5 Medical-on-Line/Alamy; 29. stranica, rekonstrukcija covjeka s Jave: 5 The Print Collector/Alamy The Origin of Life—Five Questions Worth Asking Croatian (lf-C) Made in Britain by Watch Tower Bible and Tract Society of Britain (Registered in England as a Charity) Tiskano u Velikoj Britaniji

ˇ DILEMA JEDNOG UCENIKA ˇ ´ ´ ´ ˇ Petar se meskolji na stolici osjecajuci sve vecu nervozu u zelucu. Njegova ˇ profesorica, koju jako postuje, upravo je objasnila kako su Charles Darwin i njegova teorija evolucije produbili znanstvene spoznaje i oslobodili ljude ˇ ˇ ˇ praznovjerja. Sada zeli da se ucenici ukljuce u raspravu i izraze svoje ˇ misljenje o toj temi. ˇ Petar je u velikoj dilemi jer su ga njegovi roditelji ucili da je Bog stvorio Zemˇ ˇ ˇ lju i sav zivot na njoj. Oni kazu da je biblijski izvjestaj o stvaranju pouzdan ˇ i da je evolucija samo obicna teorija za koju ne postoje dokazi. I Petrova ˇ profesorica i njegovi roditelji zele mu najbolje. No kome da vjeruje?

ˇ ˇ Svake skolske godine slicna se priˇ ´ ˇ ca ponavlja uˇ tisucama ucionica po cijeˇ lom svijetu. Sto bi Petar i ucenici poput ˇ ˇ njega trebali uciniti? Sigurno se slazete ˇ da trebaju sami donijeti zakljucak u vezi s tim. Trebaju ispitati dokaze za evoluciˇ ju i za stvaranje, a zatim sami odluciti ˇ ˇ sto im zvuci razumno.

Zapravo, Biblija upozorava da je opaˇ sno slijepo vjerovati u sve sto ljudi naˇ ucavaju. Jedan je biblijski pisac napisao: ˇ “Lakovjeran vjeruje svakoj rijeci, a pametan pazi na korake svoje” (Mudre izˇ ˇ´ reke 14:15). Biblija potice krscane da koriste “svoj razum” i da se sami uvjeˇ ˇ re u istinitost onoga sto netko naucava (Rimljanima 12:1, 2). ˇ Ova brosura nije napisana s ciljem da podupre nastojanja vjerskih skupina

ˇ ˇ ˇ koje zele da djeca u skolama uce o stvaranju. Njena je svrha ispitati tvrdnje osoˇ ba koje zagovaraju ideju da je zivot naˇ stao spontano i da je biblijski izvjestaj ˇ o stvaranju obican mit. ´ ˇ ˇ ˇ U ovoj cemo brosuri najvise paznje pokloniti stanici jer je ona osnovna jediˇ ˇ ˇ nica zivota. Brosura sadrzi neke zadiv´ ljujuce informacije o gra i stanice. Osim toga cilj joj je potaknuti vas da preispitate pretpostavke koje podupiru teoriju evolucije.

Prije ili kasnije svatko bi se od nas treˇ bao zamisliti nad pitanjem je li zivot nastao stvaranjem ili evolucijom. Vjerojat´ ˇ no ste vec ozbiljno razmisljali o tome. ˇ U ovoj brosuri navedeni su samo neki ˇ dokazi koji su mnoge uvjerili da je zivot nastao stvaranjem. ˇ DILEMA JEDNOG UCENIKA

3

1

ˇ ˇ KAKO JE ZAPOCEO ZIVOT? ˇ Jeste li kao dijete zatekli svoje roditelje pitanjem: “Kako nastaju djeca?” Sto su ˇ vam odgovorili? Odgovor je vjerojatno ovisio o vasoj dobi i njihovoj osobnosti. ˇ ˇ Mozda su ignorirali pitanje ili vam na brzinu zbunjeno odgovorili, a mozda su ˇ ˇ ˇ vam ispricali nekakve neobicne price za koje ste kasnije saznali da nisu istinite. ˇ ˇ Naravno, da bi roditelji dobro pripremili svoje dijete za zivot, trebaju ga pouciti ˇ ˇ o cudesnoj sposobnosti spolnog razmnozavanja. ˇ Kao sto je mnogim roditeljima neugodno razgovarati o tome kako nastaju djeca, ˇ ˇ tako neki znanstvenici nerado razgovaraju o jednom jos vaznijem pitanju: Kako je ˇ ˇ ˇ nastao zivot? Pouzdan odgovor na to pitanje moze duboko utjecati na nase glediˇ ˇ ˇ ˇ ste o zivotu. Dakle kako je zapoceo zivot? ˇ Sto tvrde mnogi znanstvenici? Mnogi

Oplo ena ljudska jajna stanica ´ uvecana otprilike 800 puta

4

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

´ koji prihvacaju ˇ evoluciju ˇ vjerojatno bi vam rekli da je zivot zapoceo na rubu nekakvog plimnog jezerca ili duboko u oceanu prije mnogo milijardi godina. Oni smatraju da su se naˇ nekom takvom mjestu kemijski spojevi poceli spontano sakupljati u tvore´ ˇ vine nalik mjehuricima i formirati ˇ slozene molekule te se naposljetku umnozavati. ˇ Oni vjeruju da je sav zivot naˇ Zemlji poteˇ kao slucajno od jedne ili vise takvih “jednostavnih” prvobitnih stanica. ˇ Drugi jednako uvazeni znanstvenici, koji tako er zastupaju teoriju evolucije, ne slaˇ zu se s tom tvrdnjom. Oni pretpostavljaju da su prve stanice, ili barem njihove glavne ˇ komponente, dosle naˇ Zemlju iz svemira. ˇ Zasto to misle? Zato sto znanstvenici usprkos ˇ svojim naporima nisu uspjeli dokazati ˇ ˇ da zivot moze nastati iz nezivih molekula.

Godine 2008. profesor biologije Alexandre ˇ Meinesz skrenuo je paznju na ˇ tu dilemu. Rekao je da u proteklih vise od 50 godina “nijedan empirijski dokaz ne podupiˇ re hipoteze o spontanom nastanku zivota

ˇ na Zemlji iz obicne molekularne ˇ ˇ juhe i da znanstvenici nisu dosli do znacajnijih spo´ ˇ znaja koje bi upucivale na taj zakljucak”.1 ˇ Sto pokazuju dokazi? Odgovor na pitanje ˇ kako nastaju djeca potkrijepljen je cvrstim znanstvenim dokazima i nitko ga ne doˇ ´ vodi u pitanje. Zivot uvijek nastaje iz vec ´ ˇ postojeceg zivota. Me utim je li doista mo´ ´ guce da cemo, ako se vratimo dovoljno daˇ ´ leko u proslost, pronaci dokazeˇ o tome da ˇ je taj temeljni zakon bio prekrsen? Je li ziˇ vot uistinu mogao nastati spontano iz nezivih kemijskih spojeva? Kolika je vjerojatˇ nost da se takvo sto dogodilo? ˇ Znanstvenici su otkrili da je za prezivˇ ljavanje stanice nuzno me udjelovanje najˇ ˇ manje triju razlicitih vrsta slozenih molekula: DNK (deoksiribonukleinske kiseline), ˇ RNK (ribonukleinske kiseline) i bjelancevina (proteina). Danas bi se malo koji znanˇ stvenik usudio tvrditi da je kompletna ziva ˇ stanica nastala iznenada i sasvim slucajno ˇ ˇ iz mjesavine nezivih kemijskih spojeva. Pa ipak, kolika je vjerojatnost da su RNK ili ˇ ˇ bjelancevine nastale pukim slucajem?1 Zbog jednog pokusa koji je prvi put bio izveden 1953. mnogi znanstvenici smatraˇ ˇ ju da je zivot mogao nastati igrom slucaja. Naime te je godine Stanley Miller uspio proizvesti neke aminokiseline, odnosno kemijske spojeve koji su gra evne jediniˇ ˇ ´ ce bjelancevina, pustajuci struju kroz mjeˇ savinu plinova koja je, kako se smatralo, predstavljala primitivnu atmosferu Zemlje. Otada su aminokiseline bile prona ene i u jednom meteoritu. Dokazuju li ta otkri´ ´ ca da je moguce da su sve osnovne gra evˇ ˇ ne jedinice zivota nastale pukim slucajem?

Robert Shapiro, umirovljeni profesor ˇ ˇ kemije koji je predavao na Sveucilistu New ˇ York, kaze da “neki pisci koji se bave znanstvenim temama pretpostavljaju da se sve gra evne jedinice potrebne za nastanak ˇ zivota mogu jednostavno dobiti u pokuˇ 1 ˇ Kolika je ˇ vjerojatnost da je DNK nastala ˇ slucajno mozete procitati u 3. poglavlju “Otkud potjecu sve te upute?”

STANLEY MILLER, 1953.

sima poput Millerovog i da su se nalazile ˇ u meteoritima. Me utim to nije tocno.”21 ´ ˇ ´ Sada cemo nesto reci o molekuli RNK. Ona se sastoji od manjih molekula kojeˇ se zovu nukleotidi. Nukleotid je drugacija ˇ molekula od aminokiseline, a usto i nesto ˇ ˇ ˇ slozenija. Shapiro kaze da “nije zabiljezeno da je u pokusima tijekom kojih se [kroz simuliranu atmosferu u laboratoriju] proˇ ˇ pustala elektricna iskra nastala ijedna vrsta nukleotida ili da su oni bili prona eni prilikom analize meteorita”.32 On zatim navodi da je vjerojatnost da je molekula RNK, ˇ koja ima sposobnost samostalnog umnozavanja, nastala iz kemijskih gra evnih jediˇ nica njihovim nasumicnim kombiniranjem “toliko neznatna da bi se taj doga aj, kad bi se dogodio samo jedan jedini put negdje u vidljivom dijelu svemira, smatrao nevjerojatnim spletom sretnih okolnosti”.4 ˇ ´ ˇ Sto reci o molekulama bjelancevina?

Neke mogu biti gra ene od samo 50, a neˇ ´ ke od cak nekoliko tisuca aminokiselina ˇ 1 Profesor Shapiro ne vjeruje da je zivot nastao stvaˇ ranjem.

On smatra da se zivot pojavio uslijed nekih sluˇ ´ cajnih doga aja, koje zasad nije moguce u potpunosti razjasniti. ˇ ˇ 2 Godine 2009. znanstvenici sa Sveucilista Manchester u Engleskoj izvijestili su da su u svom laboratoriju ˇ uspjeli stvoriti neke nukleotide. Me utim Shapiro kaze ˇ da recept po kojem su ih sintetizirali “niposto ne odgovara [njegovim] kriterijima da se na vjerodostojan naˇ cin prodre u svijet RNK”.

ˇ ˇ 1 KAKO JE ZAPOCEO ZIVOT?

5

1

ˇ RNK – je potrebna za stvaranje bjelancevina —, ˇ a bjelancevine su potrebne za stvaranje RNK. Kako je onda ijedna od tih molekula mogla ˇ nastati igrom slucaja, a kamoli obje? ´ O ribosomima ˜ cemo govoriti u 2. poglavlju

2

3

ˇ povezanih po ˇ tocno odre enom redosliˇ jedu. Prosjecna funkcionalna ˇ bjelancevina u “jednostavnoj” stanici sadrziˇ 200 aminoˇ ´ kiselina.

Cak i te stanice sadrze tisuce razˇ ˇ licitih vrsta bjelancevina.ˇ Vjerojatnost daˇ je i jedna jedina bjelancevina koja ˇ sadrzi samo 100 aminokiselina ikada slucajno nastala na Zemlji po nekim procjenama iznosi otprilike jedan naprama bilijardu.

Znanstvenik Hubert Yockey, ˇ koji zagovara teoriju evolucije, ide jo s dalje, paˇ kaˇ ´ ze: “Nemoguce je da su pri nastanku zivoˇ 5 Da ta ‘najprije nastale bjelan cevine’.” ˇ bi nastale bjelancevine potrebna je RNK, ˇ a za stvaranje RNK potrebne su bjelanceˇ vine. No sto ako su se, ˇusprkos izuzetno malim izgledima, bjelancevine i molekule ˇ Ako stvaranje slozenih molekula u laboratorijima zahtijeva veliko znanje i iskustvo znanstvenika, ˇ jesu li daleko slozenije molekule u stanici doista ˇ mogle nastati pukim slucajem?

ˇ RNK uistinu igrom slucaja pojavile u isto´ vrijeme na istom mjestu?

Kolika je mogucˇ nost da su ˇ zajednickim djelovanjem stvorile oblik zivota koji ima sposobnost saˇ ˇ mostalnog umno zavanja i odr zavanja na ˇ zivotu?

“Vjerojatnost da se to dogodi sluˇ ˇ cajno (pod uvjetom da se ˇ bjelancevine i RNK spajaju nasumce) cini se astronomˇ ˇ ski malom”, kaze dr. Carol Cleland,1 claniˇ 1 Dr. Cleland neˇ vjeruje u biblijski izvjestaj o stvaranju. ˇ Ona smatra da se zivot pojavio´ uslijed nekih slucajnih doga aja, koje zasad nije moguce u potpunosti razjasniti.

6

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

ˇ ca Instituta za astrobiologiju pri americkoj Nacionalnoj upravi za aeronautiku i svemir (NASA). Ona zatim nastavlja: “Ipak, ´ izgleda da vecina znanstvenika smatra ˇ da bi uzajamno djelovanje bjelancevina i RNK postalo samo po sebi jasno kad bi usˇ pjeli logicki objasniti kako su se one samostalno pojavile u prirodnim praiskonskim ´ uvjetima.” Komentirajuci najnovije teorije ˇ koje pokusavaju objasniti kako su se te ˇ gra evne jedinice zivota mogle pojaviti sluˇ ˇ cajno, ona kaze: “Nijedna od njih ne daje ´ ˇ nam zadovoljavajuce objasnjenje o tome ˇ 6 sto se uistinu dogodilo.” ˇ ˇ Zasto je to vazno? Razmislimo samo pred kakvim izazovom stoje znanstveniˇ ci koji smatraju da je zivot nastao pukim ˇ slucajem. U meteoritu su otkrili neke amiˇ nokiseline koje se nalaze i u zivim stanicaˇ ma. U svojim su laboratorijima izveli pazˇ ljivo osmisljene pokuse koji su se odvijali po strogo utvr enim procedurama i proizˇ ˇ veli su druge, jos slozenije molekule. Na´ ˇ daju se da ce naposljetku uspjeti naciniti sve dijelove potrebne za nastanak “jednostavne” stanice. Situaciju u kojoj se nalaze mogli bismo usporediti sa situacijom u kojoj se nalazi znanstvenik koji uzima eleˇ mente iz prirode, pretvara ih u celik, plastiˇ ku, silikon i zicu te konstruira robota. Roˇ bota potom programira da moze sam sebe ˇ ˇ umnozavati. Sto time dokazuje? U najboˇ ´ ljem slucaju, dokazuje da inteligentno bice ˇ ˇ ´ moze naciniti zadivljujuci stroj.

ˇ Slicno tome kad bi znanstvenici ˇ doista ˇ uspjeli naciniti ´ stanicu, bilo bi to nesto uistinu zadivljujuce. No bi li time dokazali da ˇ je stanica mogla nastati pukim slucajem?

Ne bi li time zapravo dokazali upravo suprotno? ˇ ˇ Sto vi mislite? Svi dosadasnji znanstveni ˇ ˇ dokazi ukazuju moze nasta´ na to da ´ zivot ˇ ˇ ti samo iz vec postojeceg zivota. ˇ Da bi covjek prihvatio tvrdnju da je cak i ˇ “jednostavna” stanica nastala pukim slucajem iz ˇ nezivih kemijskih spojeva, potrebna je velika vjera. ˇ S obzirom na iznesene cinjenice, jeste liˇ spremni povjerovati u to? Prije nego sto ˇ odgovorite na to pitanje, razmotrite´ po´ blize gra u stanice. To ce vam pomoci da procijenite jesu li teorije nekihˇ znanstvenika o tome kakoˇ je nastao zivot uistinu ˇ ˇ pouzdane ili zvuce poput izmisljenih prica o tome kako nastaju djeca. ˇ Ako je za stvaranje i programiranje nezivog ˇ robota potrebna inteligencija, ˇ sto li je tek potrebno za stvaranje zive stanice, ˇ a posebno za stvaranje covjeka!

ˇ CINJENICE I PITANJA ˇ ˇ Cinjenica: Sva znanstvena istrazivanja pokazuˇ ˇ ˇ ju da zivot ne moze nastati iz nezive materije.

˛

Pitanje: Na kojoj se znanstvenoj osnovi temelji ˇ tvrdnja da je prva stanica nastala iz nezivih kemijskih spojeva? ˇ ˛ Cinjenica: Znanstvenici su u laboratoriju stvoriˇ li uvjete koji su po njihovom misljenju postojali u prapovijesti Zemlje. Tijekom tih pokusa, koji su se odvijali po strogo utvr enim procedurama, nekolicina je znanstvenika uspjela proizvesti neke ˇ molekule koje se nalaze u zivim organizmima.

Pitanje: Ako kemijski spojevi koji se koriste u pokusu predstavljaju uvjete kakvi su vladali na Zemˇ lji na pocetku njene povijesti, a nastale molekule ˇ ˇ predstavljaju gra evne jedinice zivota, koga ili sto

predstavlja znanstvenik koji izvodi taj pokus? ˇ ´ Predstavlja li puki slucaj ili inteligentno bice? ˇ ˇ ˛ Cinjenica: Molekule bjelancevina i RNK moraju ˇ ˇ zajednicki djelovati da bi stanica prezivjela. Znan´ stvenici priznaju da je gotovo nemoguce da je RNK ˇ nastala igrom slucaja. Vjerojatnost da je i samo ˇ ˇ jedna bjelancevina nastala slucajno astronomski je mala. Krajnje je nevjerojatno da su RNK i bjeˇ ˇ lancevine nastale slucajno u isto vrijeme i na isˇ tom mjestu i da su usto mogle zajednicki djelovati. ´ Pitanje: Je li potrebna veca vjera da bi se prihvaˇ tila tvrdnja da su milijuni nevjerojatno slozenih i ˇ uskla enih dijelova stanice nastali igrom slucaja ili da bi se prihvatila ideja da je stanica djelo in´ teligentnog bica? ˇ ˇ 1 KAKO JE ZAPOCEO ZIVOT?

7

2

POSTOJI LI OBLIK ˇ ZIVOTA KOJI JE DOISTA JEDNOSTAVAN? ˇ ˇ Nase je tijelo jedna od najslozenijih struktura u svemiru. Sastoji se od otprilike 100 bilijuna ´ ˇ ˇ ˇ sicusnih stanica — kostanih, krvnih, mozdaˇ nih i mnogih drugih.7 Ustvari, u nasem tijelu ˇ ˇ postoji vise od 200 razlicitih vrsta stanica.8 ˇ ´ Usprkos tome sto su zadivljujuce raznolike ˇ s obzirom na svoj oblik i funkciju, stanice ciˇ ˇ ˇ ne slozenu, savrseno povezanu mrezu. U usˇ poredbi s tom mrezom internet, s milijunima kompjutera i digitalnim kablovima za brzi prijenos podataka, djeluje sporo i nezgrapno. ˇ ´ ˇ Nijedno covjekovo otkrice ne moze se po tehˇ ˇ nickoj genijalnosti mjeriti cak niti s gra om najjednostavnije stanice. Kako su nastale stanice od kojih se sastoji ljudsko tijelo? ˇ ˇ Sto tvrde mnogi znanstvenici? Sve zi-

ve stanice dijele se u dvije osnovne skupine — u one s jezgrom te u one bez nje. ˇ Ljudske, zivotinjske i biljne stanice imaju jezgru, dok je bakterijske nemaju. Stanice koje imaju jezgru nazivaju se eukariotske stanice, a one bez jezgre prokariotske. Bu´ duci da su prokariotske stanice razmjerno jednostavnije od eukariotskih, mnogi ˇ smatraju da su se zivotinjske i biljne stanice razvile od bakterijskih stanica.

Ustvari, mnogi smatraju da su tijekom milijuna godina neke “jednostavne” pro8

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

ˇ MOZDANA STANICA

STANICE OKA

ˇ KOSTANA STANICA

ˇ ´ MISICNE STANICE

CRVENE KRVNE STANICE

ˇ ˇ Je li vise od 200 razlicitih vrsta stanica ˇ od kojih se sastoji nase tijelo uistinu ˇ moglo nastati igrom slucaja?

ˇ Je li cak i “jednostavna” stanica ˇ uistinu mogla nastati iz nezivih kemijskih spojeva?

kariotske stanice gutale druge stanice, ali ih nisu razgra ivale. Prema toj teoriji, slijepa “priroda” ne samo da je smiˇ slila kako radikalno promijeniti nacin na koji funkcioniraju progutane stanice neˇ go i kako te prilago ene stanice zadrza´ ˇ ti u stanici “domacinu” nakon sto se ona podijeli.91 ˇ ˇ ˇ Sto kaze Biblija? U Bibliji stoji da je zivot na Zemlji nastao kao posljedica djelo´ vanja inteligentnog bica. Biblijska je logi´ ka jasna: “Svaku je kucu netko sagradio, a Bog je onaj koji je sve sagradio” (Hebrejima 3:4). Jedan drugi biblijski tekst kaˇ ze o Bogu: ‘Kako je mnogo djela tvojih, ˇ Jehova! Sva si mudro nacinio, puna je ˇ ˇ zemlja stvaralastva tvojega. Sve vrvi zivotinjama bez broja, stvorenjima malim i velikim’ (Psalam 104:24, 25). ˇ ´ Sto pokazuju dokazi? Zahvaljujuci na´ pretku u mikrobiologiji moguce je zaviriti ´ ˇ u zadivljujucu unutrasnjost najjednostavˇ nijih poznatih zivih prokariotskih stanica.

Znanstvenici koji zastupaju teoriju evoluˇ cije pretpostavljaju da su prve zive staniˇ ce bile slicne tim stanicama.10 ˇ Ako je teorija evolucije tocna, trebala ˇ ˇ bi pruziti uvjerljivo objasnjenje o spontanom nastanku prve “jednostavne” staˇ nice. S druge strane ako je zivot nastao ˇ ˇ stvaranjem, cak bi i gra a najmanjih ziˇ vih organizama trebala pruziti dokaz o saˇ ˇ vrsenom planskom oblikovanju. Zasto ne bismo sada “razgledali” prokariotsku stanicu iznutra? Dok je budemo “razgledavali”, razmislite je li takva stanica mogla ˇ nastati slucajno.

1 Ne postojeˇ eksperimentalni dokazi koji bi potvrdi´ li da je takvo sto moguce.

ˇ ˇ STANICNI ZASTITNI ZID Da bismo krenuli u “razgledavanje” prokariotske stanice, trebali bismo se toliko smanjiti da budemo nekoliko stotina ˇ ˇ puta manji od tocke na kraju ove receni´ ˇ ce. Ulazak u stanicu onemogucava cvrsta, ˇ elasticna membrana koja funkcionira poˇ ˇ put zida nacinjenog od opeke i zbuke koji ˇ okruzuje neku tvornicu. Bilo bi potrebno otprilike 10 000 slojeva te membrane ˇ da bude debljine lista papira. No stanicˇ na membrana daleko je slozenija od zida.

U kom smislu? ˇ Poput zida koji okruzuje tvornicu, memˇ ˇ brana stiti unutrasnjost stanice od mogu´ cih opasnosti izvana. Me utim membrana nije potpuno nepropusna, nego ´ ˇ omogucava stanici da “dise”, odnosno doˇ pusta malim molekulama, naprimjer kisiku, da ulaze u stanicu i izlaze iz nje. No ˇ ˇ membrana sprecava da slozenije, potenciˇ ˇ jalno stetne molekule ulaze bez dopusteˇ nja stanice. Usto ne dopusta korisnim molekulama da napuste stanicu. Kako obavlja sve to? ˇ Prisjetimo se opet tvornice. Ondje mozˇ ˇ da postoje cuvari koji nadgledaju sto ulazi i izlazi kroz ulazna vrata u zidu koji ˇ ˇ ˇ okruzuje tvornicu. Slicno tome u stanicnoj membrani usidrene su posebne moleˇ kule bjelancevina koje funkcioniraju poˇ put ulaznih vrata i cuvara.

ˇ 2 POSTOJI LI OBLIK ZIVOTA KOJI JE DOISTA JEDNOSTAVAN?

9

3 2

4

1

ˇ Stani cna membrana ˇ ˇ ima “cuvare” koji dopustaju samo odre enim tvarima da u u u stanicu i iza u iz nje

ˇ Neke od tih bjelancevina (1) imaju ot´ vor u sredini koji omogucava samo odre enim vrstama molekula da ulaze u staˇ nicu i izlaze iz nje. Druge bjelancevine ˇ otvorene su s jedne strane stanicne membrane (2), a zatvorene s druge strane. ˇ Imaju vezno mjesto (3) za tocno odre enu tvar. Kad ta tvar zauzme vezno mjesto, ˇ drugi se kraj bjelancevine otvara i propuˇ sta tu tvar kroz membranu (4). Sve to odˇ ˇ vija se cak i na povrsini najjednostavnijih stanica.

UNUTAR TVORNICE ˇ Zamislite da su vas cuvari pustili da u ete u stanicu. Prokariotska stanica pu´ na je vodenkaste tekucine bogate hranjivim tvarima, solima i drugim kemijskim spojevima. Stanica koristi te osnovne saˇ stojke kako bi proizvela ono sto joj je potrebno. No taj se proces ne odvija nasumce. Poput neke dobro organizira´ ne tvornice, stanica upravlja tisucama kemijskih reakcija kako bi se odvijale prema ˇ tocno odre enom redoslijedu i vremenskom rasporedu.

Stanica velik dio vremena stvara bjeˇ ˇ lancevine. Kako to cini? Kad biste prisustvovali tom procesu, najprije biste vidjeli ˇ kako stanica stvara dvadesetak razlicitih 10

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

osnovnih gra evnih jedinica koje se nazivaju aminokiseline. Te gra evne jediniˇ ce potom se isporucuju ribosomima (5), koje bismo mogli usporediti s automatiziranim strojevima koji povezuju aminokiseline prema preciznom redoslijedu ˇ kako bi sintetizirali odre enu bjelanceviˇ nu. Kao sto operacijama u nekoj tvorniˇ ˇ ci moze upravljati sredisnji kompjuterski ˇ program, tako mnogim stanicnim funkcijama upravlja “kompjuterski program”, odnosno kod, koji se naziva DNK (6). ˇ DNK salje ribosomima kopiju detaljnih ˇ uputa o tome koje bjelancevine trebaju ˇ sintetizirati i kako to trebaju uciniti (7). ˇ Ono sto se doga a prilikom stvaranja ˇ ´ bjelancevina uistinu je zadivljujuce. Svaˇ ka bjelancevina smata se u jedinstvenu trodimenzionalnu strukturu (8). Upravo ´ ta struktura odre uje koju ce funkciju poˇ jedina bjelancevina obavljati.1 Zamislite proizvodnu liniju na kojoj se sastavljaju dijelovi nekog stroja. Da bi stroj funkcionirao, svaki dio treba biti precizno izˇ 1 Enzimi su samo jedan primjer bjelancevina koje proizvodi stanica. Svaki enzim smata se na poseban naˇ ˇ cin kako bi pospjesio odre enu kemijskuˇ reakciju. Stotine enzima sudjeluju u reguliranju stanicne aktivnosti.

6

7 8

5

ˇ ˇ ra en. Slicno tome ako bjelancevina nije precizno oblikovana i ako nije pravilno ´ smotana, ona nece ispravno funkcioniraˇ ˇ ˇ ti i cak moze ostetiti stanicu. ˇ Kako bjelancevina prona e put od mjesta gdje je nastala do mjesta na kojem treba obaviti odre eni zadatak? Svaka ˇ bjelancevina koju stanica proizvede ima ˇ ugra enu svojevrsnu adresu koja jamci da ´ ˇ ce bjelancevina dospjeti na pravo mjesto.

Premda se svake minute proizvedu i ispoˇ ´ ˇ ruce tisuce bjelancevina, svaka od njih stiˇ ˇ ze na pravo odrediste. ˇ ˇ ˇ Zasto je to vazno? Slozene molekule ˇ u najjednostavnijem zivom organizmu ne ˇ mogu se same razmnozavati. Izvan stanice one propadaju, a unutar stanice ne ˇ ´ mogu se razmnozavati bez pomoci druˇ gih slozenih molekula. Naprimjer enzimi su potrebni za proizvodnju posebne energetske molekule koja se naziva adenozintrifosfat (ATP), a energija iz ATP-a poˇ trebna je za proizvodnju enzima. Slicno tome DNK (molekula o kojoj govori 3. poglavlje) potrebna je za proizvodnju enzima, a enzimi su potrebni za proizvodnju ˇ DNK. Isto je i s drugim bjelancevinama

stanica funkcionira poput tvornice ˇ Kako nastaju bjelancevine

Poput automatizirane tvornice, stanicaˇ je puna strojeva koji sastavljaju i isporucuju ˇ proizvode koji su vrlo slozeni

KOLIKO SE BRZOˇ STANICA ˇ MOZE RAZMNOZAVATI? Neke bakterije mogu se replicirati u roku od 20 minuta. Svaka stanica kopira cjelokupan “kompjuterski program” koji njome upravlja, a zatim se dijeli. Kad bi imala neˇ ogranicen pristup hranjivim tvarima, stanica ˇ bi se mogla umnozavati geometrijskom progresijom. Tim tempom trebala bi samo dva dana da se stvori nakupina stanica koja bi ˇ ˇ bila 2 500 puta teza od Zemlje.15 I slozenije ˇ stanice mogu se brzo razmnozavati. Napriˇ mjer kad se dijete razvija u majcinoj utrobi, ˇ ´ mozdane stanice stvaraju se zapanjujucom brzinom od 250 000 stanica u minuti!16 ˇ ˇ Ljudi cesto moraju zrtvovati kvalitetu proizvoda da bi ubrzali proces proizvodnje. Ako su stanice nastale kao posljedica nekontro´ liranih doga aja, kako je onda moguce da ˇ se tako brzo i precizno razmnozavaju?

´ ˇ Ovaj´ neboder sigurno ce se srusiti jer ima slabe ˇ temelje.

Nece li ˇ onda i teorija evolucije ˇ propasti zato sto ne moze objasniti porijeklo zivota?

ˇ — moze ih proizvesti jedino stanica, no ˇ s druge strane stanica moze nastati samo ´ ˇ uz pomoc bjelancevina.1 ´ Mikrobiolog Radu Popa ne prihvaca ˇ biblijski izvjestaj o stvaranju. Me utim sadrˇ 1 Neke stanice od kojih se sastoji ljudsko ˇ tijelo 11 ze otprilike 10 milijardi molekula bjelan ˇ ´ cevina12 , a tih bjelancevina ima nekoliko stotina tisuca vrsta.

ˇ CINJENICE I PITANJA ˇ ˇ Cinjenica: Izgleda da su izuzetno slozene moleˇ kule DNK, RNK i bjelancevina, od kojih se sastoji ˇ ˇ stanica, osmisljene tako da djeluju zajednicki. ˇ ˇ ˇ Pitanje: Sto vam se cini vjerojatnijim? Je li slozene strojeve prikazane na 10. stranici sastavila slijepa evolucija ili ih je stvorilo neko inteligentno ´ bice? ˇ ˇ ˇ ˛ Cinjenica: Neki uvazeni znanstvenici kazu da je ˇ ˇ cak i “jednostavna” stanica preslozena da bi se ˇ slucajno pojavila na Zemlji. ˛

Pitanje: Ako neki znanstvenici pretpostavljaju ˇ ˇ da je zivot potekao iz svemira, zasto onda iskljuˇ ´ ˇ citi mogucnost da je Bog izvor zivota?

12

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

´ 2004. postavio je sljedece pitanje: “Kako ˇ ˇ priroda moze stvarati zivot kad su propali ˇ ˇ ˇ svi nasi pokusaji da mi to ucinimo u kontroliranim uvjetima?”13 Zatim je dodao: ˇ “Mehanizmi koji su potrebni da bi ziva ˇ stanica funkcionirala toliko su slozeni da ˇ ´ se cini nemogucim da su se svi oni pojaˇ vili u isto vrijeme i to pukim slucajem.”14 ˇ ˇ Sto vi mislite? Teorija evolucije pokusaˇ va objasniti kako je nastao zivot na Zemˇ ´ lji, ali pritom iskljucuje mogucnost da je Bog u tome odigrao neku ulogu. Me utim ˇ ˇ ˇ sto vise znanstvenici otkrivaju o zivotu, ˇ ˇ to se cini manje vjerojatnim da se zivot ˇ mogao pojaviti slucajno. Da bi izbjegli tu dilemu, neki znanstvenici koji zagovaraˇ ju evoluciju zele odvojiti teoriju evolucije ˇ ˇ od rasprave o porijeklu zivota. No zvuci li vam to razumno?

Teorija evolucije zasniva se na ideji da ˇ je dugi niz sretnih slucajnosti doveo do ˇ nastanka zivota. Nakon toga je, prema ˇ toj teoriji, uslijedio jos jedan niz nekonˇ troliranih, slucajnih doga aja koji su doveli do nastanka nevjerojatno raznolikih i ˇ ˇ slozenih zivih organizama. Me utim ako ˇ ´ ta teorija nema temelja, sto ce se dogodiˇ ti s drugim teorijama koje na njoj pociva´ ju? Neboder koji nema temelja sigurno ce ˇ ´ se srusiti. Isto ce se dogoditi i s teorijom ˇ evolucije koja ne moze objasniti porijeklo ˇ zivota. ˇ ˇ Sto ste zakljucili nakon ovog kratkog razmatranja gra e i funkcije “jednostavne” stanice? Smatrate li da je ona nastala usliˇ jed cijelog niza slucajnih doga aja ili da je ˇ posljedica velicanstvenog planskog oblikoˇ ˇ vanja? Ako jos uvijek niste sigurni sto je od ˇ toga tocno, pozivamo vas da u nastavku razmotrite glavni “kompjuterski program” koji upravlja funkcijama svih stanica.

3

ˇ OTKUD POTJECU SVE TE UPUTE? ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Sto je odredilo nas izgled — boju ociju, kose, koze ili pak nasu ´ ˇ visinu i gra u te hocemo li sliciti i majci i ocu ili samo jednom ˇ ˇ roditelju? Zasto se s jedne strane nasih prstiju nalaze meke ˇ ˇ jagodice, a s druge tvrdi nokti, koji sluze kao zastita?

U vrijeme Charlesa Darwina odgovori na ta pitanja bili su obavijeni velom tajne. Darwina je fasciniralo kako se nasljedne osobine prenose s jedne generacije na drugu, no znao je jako ˇ malo o zakonima genetike, a jos manje o mehanizmima koji unutar stanice upravljaju procesom naslje ivanja. No u suvre´ ´ ˇ ˇ meno doba biolozi vec desetljecima proucavaju genetiku covje´ ka i detaljne upute koje su ugra ene u zadivljujucu molekulu koja se naziva DNK (deoksiribonukleinska kiselina). Naravno, ˇ ˇ najvaznije pitanje glasi: Otkud potjecu sve te upute?

ˇ Sto tvrde mnogi znanstvenici? Mnogi

biolozi i drugi znanstvenici smatraju da su DNK i njene kodirane upute nastale ˇ kao posljedica cijelog niza slucajnih doga aja koji su se odvijali tijekom milijuna ˇ godina. Oni kazu da ne postoje dokazi o planskom oblikovanju ni u gra i te moleˇ kule ni u podacima koje ona sadrzi i preˇ nosi, a niti u nacinu na koji funkcionira.17 ˇ ˇ ˇ Sto kaze Biblija? Biblija kaze da je obliˇ ˇ kovanje razlicitih dijelova naseg tijela, pa ˇ cak i vrijeme njihovog nastanka, zapisano ˇ u simbolicnoj knjizi koju je napisao Bog. ´ Zapazite kako je to pod nadahnucem opi´ sao kralj David. Govoreci o Bogu, rekao ˇ je: “Oci su me tvoje vidjele dok sam za-

metak bio, u knjizi su tvojoj svi dijelovi njegovi bili zapisani — i dani kada su naˇ stajali — kad jos nije bilo nijednoga” (Psalam 139:16). ˇ Sto pokazuju dokazi? Ako je teorija evoˇ lucije tocna, onda bi trebala postojati ba´ rem realna mogucnost da je DNK nastaˇ la uslijed niza slucajnih doga aja. S druge ˇ ˇ strane ako je biblijski izvjestaj tocan, ˇ ˇ DNK bi trebala pruziti cvrst dokaz da je nastala kao plod sustavnog planiranja in´ teligentnog bica. ˇ Kad se DNK opise na najjednostavniˇ ˇ ji nacin, prilicno je lako razumjeti kako ˇ ona funkcionira, a ono sto pritom imamo prilike saznati naprosto nas zadivljuje. ˇ 3 OTKUD POTJECU SVE TE UPUTE?

13

ˇ Po imo stoga na jos jedno putovanje u ˇ unutrasnjost stanice. Ovaj put posjetit ´ cemo ljudsku stanicu. Zamislite da ulaˇ zite u muzej kojemu je svrha pouciti vas kako funkcionira takva stanica. Cijeli muˇ zej izgleda kao model tipicne ljudske sta´ nice, uvecane otprilike 13 000 000 puta. ˇ Muzej je velicine ogromnog stadiona koˇ ji moze primiti otprilike 70 000 ljudi. ˇ Usli ste u muzej i zapanjeno gledate ˇ oko sebe. To cudesno mjesto puno je neˇ ˇ obicnih oblika i struktura. Blizu sredista stanice nalazi se jezgra, koja izgleda poput kugle visoke otprilike kao zgrada od ˇ 20 katova. Odlucili ste krenuti u tom smjeru. ˇ Prolazite kroz vrata u vanjskoj stanicnoj ´ ovojnici, ili membrani, i osvrcete se oko ˇ ˇ sebe. U toj prostoriji najvise se istice ˇ 46 kromosoma. Poredani su u identicnim ˇ ˇ parovima, razlicite su velicine, a par koji ˇ ˇ vam je najblizi visok je priblizno kao zgrada od 12 katova (1). Svaki kromosom ˇ ima suzenje otprilike u sredini, pa poˇ malo slici na par kobasica, no ovaj je de´ beo poput ogromnog debla. Primjecujete da je model tog para kromosoma omotan ´ ˇ ˇ trakom. Prilazeci blize, zapazate da je ta vodoravna traka podijeljena okomitim li´ nijama. Izme u njih nalaze se krace vodoravne linije (2). Jesu li to naslagane knjige? Nisu. To su vanjski rubovi petlji, koje ˇ su cvrsto smotane u stupce. Povukli ste jedan rub i petlja se razvezala. Zadivljeni ste jer sada vidite da se ta petlja sastoji od manjih smotuljaka (3), koji su tako er uredno poredani. Unutar tih smotuljaka nalazi se glavni dio cijele te strukture,ˇ koji izgleˇ ˇ da poput vrlo dugackog uzeta. Sto je to? ´ GRAÐA ZADIVLJUJUCE MOLEKULE Ovaj dio modela kromosoma mogli biˇ smo jednostavno nazvati “uze”. Ono je ˇ debelo otprilike 2,5 centimetara. Cvrsto ˇ je namotano oko spula (4), pa tvori smotuljke unutar smotuljaka. Ti su smotuljci 14

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

ˇ ˇ´ pricvrsceni za neku vrstu skele, koja omo´ gucava da cijela struktura bude stabilna. ˇ Tekst na ekranu koji se nalazi uz izlozak ˇ ˇ objasnjava da je uze namotano tako da je ˇ ´ sav prostor iskoristen na najbolji moguci ˇ nacin. Kad bi se iz svakog od tih modela ˇ kromosoma izvuklo uze i rastegnulo se, njime bi se mogla obuhvatiti otprilike polovina zemaljske kugle.1 ˇ ˇ Taj je ucinkovit nacin pakiranja u jedˇ nom znanstvenom prirucniku nazvan ˇ ´ “izuzetnim tehnoloskim postignucem”.18 ˇ Zvuci li vam uvjerljivo tvrdnja da iza tog ´ ˇ postignuca ne stoji vrhunski strucnjak?

Kad bi ovaj muzej imao trgovinu u kojoj su milijuni predmeta za prodaju pohranjeni tako uredno i sustavno da biste mogli je´ dnostavno doci do svakog predmeta koji 1ˇ U knjizi Molecular Biology of the Cell koristi se drugacija usporedba. Ondje stoji da bi se pakiranje tih ˇ dugih niti u jezgru stanice moglo usporediti s pokusajem da se 40 kilometara vrlo tankog vlakna upakira u tenisku lopticuˇ — ali´ toliko uredno i precizno da se jednostavno moze doci do svakog dijela vlakna.

1 1

vam zatreba, biste li pomislili da to nitko nije organizirao? Sigurno ne biste. No takav bi posao zapravo bio jednostavan u usporedbi s pakiranjem DNK. ˇ U muzeju nailazite na jos jedan ekran, na kojem se pojavljuje tekst koji vas poˇ ziva da uzmete dio tog uzeta u ruku i ˇ bolje ga pogledate (5). Dok ga provlaci´ te izme u prstiju, primjecujete da to nije ˇ ˇ obicno uze. Ono se sastoji od dvije niti ˇ koje su me usobno uvijene duz zajedniˇ ´ ˇ cke osi. Niti su povezane sicusnim, jedˇ ˇ nako razmaknutim preckama. Uze izgleda poput ljestava koje su toliko uvijene da ˇ ˇ slice spiralnom stepenistu (6). U tom tre´ ˇ nutku shvacate o cemu se radi — u ruci

ˇ drzite model molekule DNK, u kojoj se ´ ˇ skriva jedna od najvecih tajni zivota.

Jedna uredno spakirana molekula DNK, ˇ ˇ sa svojim spulama i skelom, cini kromoˇ som. Precke ljestava nazivaju seˇ parovi baza (7). Koja je njihova uloga? Cemu sve ˇ to sluzi? Na jednom ekranu nalazi se tekst ˇ s pojednostavljenim objasnjenjem.

NAJNAPREDNIJI SUSTAV ZA POHRANU PODATAKA ˇ ˇ Tekst kaze da su te precke, koje poveˇ zuju dvije strane ljestava, kljucne za razumijevanje DNK. Zamislite da su se ljestve ˇ razdvojile. Sa svake strane strsi dio preˇ ˇ ˇ cki. Postoje samo cetiri vrste tih precki.

5

ˇ “izuzetno tehnolo sko ´ postignuce” Kako je DNK pakirana ´ Pakiranje ˇ DNK u jezgru ´ zadivljujuceˇ je tehnolosko postignu ˇ ce koje se moze usporediti s pokusajem da se 40 kilometara vrlo tankog vlakna upakira u tenisku lopticu

2 3

6 4 7

Znanstvenici su ih nazvali A, T, G i C. Bili su zadivljeni kad su otkrili da redoˇ slijed tih slova prenosi neku vrstu sifriranih informacija. ˇ Mozda vam je poznato da je u 19. sto´ ljecu nastala Morseova abeceda, koja je ´ omogucila ljudima da komuniciraju telegrafom. Ta se “abeceda” sastojala od saˇ mo dva “slova” — tocke i crte. No njihovim kombinacijama mogle su se sastaviti ˇ ˇ bezbrojne rijeci ili recenice. S druge straˇ ˇ ˇ ne DNK sadrzi sifru koja se sastoji od cetiri slova. Slijedom kojim se pojavljuju ta slova — A, T, G i C — oblikuju se “rijeˇ ci”, koje se nazivaju kodoni. Kodoni su organizirani u gene, koje bismo mogli usporediti s “pripovijetkama”. Svaki gen ˇ u prosjeku sadrzi 27 000 slova. Ti geni ˇ ˇ i dugacki razmaci izme u njih sacinjavaju neku vrstu poglavlja, odnosno pojedine kromosome. Potrebna su 23 kromosoma da bi se kompletirala “knjiga”, odnosno ˇ genom — cjelovita zbirka genetickih informacija o nekom organizmu.1 Genom bi bio ogromna knjiga. Koliko ˇ bi informacija ta knjiga sadrzavala? Sveukupno, ljudski genom sastoji se od otprilike tri milijarde parova baza, odnosˇ no precki na DNK ljestvama.19 Zamislite komplet enciklopedija u kojem svaki svezak ima preko 1 000 stranica. Genom bi popunio 428 takvih svezaka. Ako tome pridodamo i drugu kopiju genoma koja se nalazi u stanici, bilo bi to 856 svezaka.

Kad biste htjeli sami natipkati genom, bio bi to posao s punim radnim vremenom, ˇ bez godisnjeg odmora, koji bi trajao otprilike 80 godina. ˇ Naravno, ono sto biste nakon svega toˇ ga dobili ne bi nimalo koristilo vasem tijelu. Naime kako biste smjestili stotine glomaznih svezaka u svaku od 100 bilijuna mikroskopski sitnih stanica? Komprimiˇ 1 Stanice sadrze dvije kompletne kopije genoma, ukupno 46 kromosoma.

16

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

ˇ rati takvu ogromnu kolicinu informacija ˇ ´ ˇ u nesto tako sicusno daleko nadilazi ljudske sposobnosti.

Jedan profesor molekularne biologije i informatike rekao je u vezi s tim sljede´ ce: “U jednom gramu DNK, koji bi kad ˇ ˇ se osusi zauzimao otprilike jedan kubicni ˇ centimetar prostora, moze se pohraniti jedˇ naka kolicina informacija ˇ kao na otprilike ˇ jednom bilijunu CD-a.”20 Sto to znaci? Priˇ sjetimo se da DNK sadrzi gene, odnosno upute potrebne za nastanak jedinstvenog ljudskog tijela. Svaka stanica ima komplet ˇ ˇ uputa. DNK sadrzi ogromnu kolicinu informacija. Kad bismo njome napunili saˇ ˇ ˇ mo jednu zlicicu, ona bi sadrzavala upute ˇ za nastanak otprilike 350 puta vise ljuˇ ˇ di nego sto ih danas zivi na Zemlji. DNK potrebna za stvaranje sedam milijardi ljuˇ ˇ di jedva bi pokrila dno te zlicice.21 KNJIGA BEZ PISCA? ˇ Usprkos tome sto je tehnologija izrade ˇ minijaturnih elektronickih naprava znatno napredovala, nijedan ure aj koji je

replikacija Kako se DNK kopira

– Ovaj dio enzimskog stroja razdvaja DNK na dvije zasebne niti

— U ovaj dio stroja ulazi jedna nit DNK, koju stroj koristi kao kalup kako bi napravio dvostruku nit ´

˜ Klizeca stezaljka u obliku ´ prstena koja upravlja strojem i omogucava mu da bude stabilan

™ Nastaju dvije kompletne niti DNK

ˇ ˇ ˇ nacinio covjek ne moze pohraniti ni priˇ blizno toliko informacija. Pa ipak, CD ˇ ˇ nam moze posluziti kao prikladna us´ poredba. Razmislite o sljedecem: CD nas ˇ ˇ ˇ mozda odusevljava svojim simetricnim ˇ oblikom, sjajnom povrsinom i svrsishodnim oblikovanjem. To nam je jasan doˇ kaz da su ga nacinili pametni ljudi. No ˇ sto ako su na njemu pohranjene smiˇ slene, detaljne upute o izgradnji, odrzavaˇ nju i popravljanju nekog slozenog stroja, a ne neke beskorisne informacije? Premˇ ˇ da su te informacije najvaznije obiljezje ˇ ˇ tog CD-a, one ne utjecu na njegovu teziˇ nu i velicinu. Ne bi li vas te upute uvjerile da iza svega toga sigurno stoji neka inteligentna osoba? Zar zapis ne ukazuje na to da mora postojati i njegov autor?

DNK bismo s pravom mogli usporediti s CD-om ili s knjigom. Ustvari, u jednoj knjizi koja govori o genomu stoji: “Zamisao o genomu kao knjizi, strogo uzevˇ ˇ si, nije cak ni metafora. Ona je, doslovce,

istinita. Knjiga je primjer digitalnih informacija (...). Takav je i genom.” Pisac te knjige u nastavku je rekao: “Genom je vrlo pametna knjiga jer u odgovaraju´ ˇ cim uvjetima moze samu sebe fotokopiraˇ ti i samu sebe citati.”22 To nas dovodi do ˇ ˇ ˇ jos jednog vaznog obiljezja DNK. STROJEVI U POKRETU ˇ ˇ Dok tako stojite u tisini, razmisljate o tome je li u jezgri stanice doista tako ´ mirno kao u muzeju. A onda primjecujeˇ te jos jedan ekran. Iznad ostakljene vitrine u kojoj se nalazi dio modela DNK piˇ ´ se sljedece: “Pritisnite dugme kako biste vidjeli demonstraciju.” Kad ste pritisnuˇ ˇ ˇ li dugme, cujete pripovjedaca koji kaze: ˇ “DNK ima najmanje dva vrlo vazna zaˇ datka. Prvi se zove replikacija (umnozavanje). DNK mora biti kopirana kako bi svaka nova stanica imala kompletnu kopiˇ ju istih genetickih informacija. Pogledajte simulaciju koja slijedi.”

3 4

3 2 ˇ Kad bi DNK bilaˇ velicine ˇ ˇ zeljeznickih tracnica, enzim bi se njome kretao brzinom od otprilike 80 kilometara na sat

1 3 4

2

17

ˇ U jednom gramu DNK ˇ moze se pohraniti jednaka kolicina informacija kao na jednom bilijunu CD-a

Kroz vrata na jednom kraju ekrana ulazi neki stroj, koji izgleda vrlo sloˇ zeno. Radi se zapravo o skupini robota koji su povezani u jednu cjelinu. Stroj priˇ ˇ´ ˇ lazi DNK, pricvrscuje se za nju i pocinje ˇ se kretati duz DNK poput vlaka koji se ´ ˇ ´ krece tracnicama. Krece se prebrzo da biˇ ˇ ste uspjeli vidjeti sto tocno radi, no od´ mah primjecujete da iza njega umjesto ˇ jednog ostaju dva kompletna DNK uzeta. ˇ ˇ Pripovjedac objasnjava: “Ovo je vrlo ˇ pojednostavljen prikaz onoga sto se doga a prilikom replikacije DNK. Skupina molekularnih strojeva koji se zovu enzi´ ˇ mi krece se duz DNK i najprije je razdvaja na dvije niti, a zatim svaku nit koristi kao kalup kako bi napravila novu, komˇ plementarnu nit. Ne mozemo vam pokaˇ zati sve dijelove strojeva koji su ukljuce´ ˇ ni u taj proces, naprimjer sicusni ure aj ´ koji se krece ispred stroja za replikaciju i ˇ reze jednu stranu DNK tako da se ona ˇ moze slobodno svijati umjesto da se preˇ ˇ cvrsto namota. Ne mozemo vam pokazati ni kako se DNK provjerava nekoliˇ ko puta. Greske se otkrivaju i ispravljaju ˇ ˇ´ s nevjerojatnom tocnoscu.” (Vidi ilustraciju na stranicama 16 i 17.) ˇ ˇ Pripovjedac nastavlja: “No mozemo vam dobro pokazati brzinu kojom se sve to odvija. Sigurno ste primijetili da se ´ ˇ robot krece prilicno brzo. U stvarnosti se enzimi, koje smo usporedili sa stroje-

3

18

ˇ ´ ˇ vima, krecu duz DNK ‘tracnica’ brziˇ nom od otprilike 100 precki, odnosno ˇ parova baza, u sekundi.23 Kad bi te ‘tracˇ ˇ ˇ ˇ nice’ bile velicine zeljeznickih tracnica, ti bi se ‘strojevi’ kretali brzinom od otprilike 80 kilometara na sat. U bakterijama se ti mali strojevi za repliciranje mogu kretaˇ ˇ ti cak deset puta brze! U ljudskoj se stanici na stotine tih strojeva za repliciranje ˇ ˇ aktivira na razlicitim mjestima duz DNK ˇ ‘tracnica’. Oni za samo osam sati kopiraju kompletan genom.”24 (Vidi okvir “Moˇ ˇ lekula koju se moze citati i kopirati” na 20. stranici.) ˇ “CITANJE” DNK Roboti za repliciranje DNK polako odlaze, no pojavljuje se drugi stroj. I on se ´ ˇ krece duz jednog dijela DNK, ali sporije. ˇ Promatrate kako DNK uze ulazi na jednom kraju tog stroja, a zatim se pojavljuje na drugom kraju potpuno nepromijenjeno. Me utim iz jednog posebnog otvora na stroju pojavljuje se nova, jednostru´ ka ˇ nit koja izgleda poput rastuceg repa.

Sto se doga a? ˇ ˇ Ponovno se cuje pripovjedac, koji obˇ jasnjava: “Drugi zadatak DNK naziva se transkripcija (prepisivanje). DNK nikada ˇ ˇ ne napusta sigurnost koju joj pruza jezgra.

Kako onda njeni geni — recepti za nastaˇ nak svih bjelancevina od kojih se sastoji ˇ ˇ nase tijelo — mogu biti procitani i upotrijebljeni? Enzim pronalazi mjesto na DNK

´ na kojem se pomocu kemijskih signala ˇ koji dolaze izvan stanicne jezgre aktivirao ´ neki gen. Potom enzim pomocu jedne molekule koja se naziva RNK (ribonukleinska kiselina) kopira taj gen. RNK je jako ˇ ˇ slicna jednoj niti DNK, ali je ipak drugaciˇ ja. Zadatak joj je da prikupi sifrirane informacije zapisane u genima. RNK dobiva te informacije dok se nalazi u enzimu, a potom izlazi iz jezgre i hita prema jednom od ´ ribosoma, gdje ce te informacije iskoristiti ˇ za izgradnju bjelancevine.”

Zadivljeni ste tom demonstracijom.

Ovaj muzej i genijalnost onih koji su projektirali i izradili strojeve u njemu ostavi-

li su na vas dubok dojam. Zamislite sada ˇ da se svi ti izlosci u muzeju mogu pokrenuti tako da se istovremeno prikazuje od´ vijanje mnogih tisuca procesa koji se zbivaju u ljudskoj stanici! Bio bi to uistinu impresivan prizor.

Naravno, svjesni ste toga da upravo ´ ˇ ˇ sada sicusni, slozeni strojevi obavljaju sve te funkcije u svakoj od 100 bilijuna staniˇ ˇ ca od kojih se sastoji vase tijelo. Vasa se ˇ ´ DNK cita, dajuci upute za izgradnju sto´ ˇ ˇ tina tisuca razlicitih bjelancevina od koˇ jih se sastoji vase tijelo — za izgradnju enzima, tkiva, organa i tako dalje. Upravo ˇ sada vasa se DNK kopira i ispravljaju se

transkripcija ˇ Kako se DNK “cita”

– DNK ovdje nije uvijena. Razmotana nit prenosi informacije molekuli RNK ˇ

´ ˇ

— RNK “cita” DNK, prikupljajuci sifrirane informacije za-

pisane u genu. ˇ DNK daje upute stroju za transkripciju ˇ gdje da zapocne transkripciju, a gdje da je zavrsi

iz jezgre sta˜ Kad prikupi sve informacije, RNK izlazi ´

nice i odlazi do ribosoma,ˇ kojemu ceˇ prenijeti upute o tome kako izgraditi slozenu bjelancevinu

™ Stroj za transkripciju 1

4 2

19

ˇ ˇ MOLEKULA KOJU SE MOZE CITATI I KOPIRATI

C

G

T

A

C

ˇ ˇ ˇ ´ ˇ Kako se ˇ molekulu DNK moze s tolikom tocnoscu citati i kopirati? Cetiri kemijske baze od kojih se sastoje DNK ljestve — A, ˇ ´ T, G i C — tvore pojedine precke na tim ljestvama spajajuci se ˇ uvijek na isti nacin: A se spaja s T, a G se spaja s C. Ako je na ˇ jednoj strani precke A, s druge je strane uvijek T, a G uvijek ide s C. Dakle ako se zna jedna strana ljestava, onda je poznata i druga strana. Ako jedna strana glasi GTCA, druga mora ˇ ˇ biti CAGT. Pojedini dijelovi precki razlicite su duljine, no kad se ˇ ˇ svaki dio precke spoji sa svojim parom, nastaju precke iste duljine. ´ ˇ ˇ To otkrice dovelo je znanstvenike do jos jedne vazne spoznaje ´ ˇ o toj zadivljujucoj molekuli: DNK je savrseno prikladna za stalno kopiranje. Enzim koji replicira DNK uzima slobodne jedinice ˇ ta cetiri kemijska spoja koje se nalaze unutar jezgre. Zatim ih ˇ koristi kako bi kompletirao svaku precku na razdvojenoj niti DNK. ˇ ´ Doista se moze reci da je molekula DNK poput knjige koju se ˇ ˇ ˇ ˇ moze uvijek iznova citati i kopirati. Tijekom prosjecnog zivotˇ nog vijeka covjeka DNK se kopira otprilike 10 bilijardi puta ˇ ˇ ´ (10 000 000 000 000 000), i to s nevjerojatnom tocnoscu.28

G

T

A

G

C

ˇ pogreske kako bi svaka nova stanica dobila novi ˇ ˇ komplet uputa koji se moze citati. ˇ ˇ ZA STO JE TO VA ZNO? ˇ Ponovno se upitajmo otkud potjecu sve te upute. ˇ Biblija navodi na zakljucak da ta “knjiga” i njen zaˇ ˇ pis potjecu iz nadljudskog izvora. Je li taj zakljucak doista zastario ili znanstveno neutemeljen? ˇ ´ Sto mislite, bi li ljudi uopce mogli izgraditi muˇ zej koji smo opisali? Sigurno bi naisli na velike ˇ ˇ probleme ako bi to pokusali. Jos se uvijek jako malo zna o ljudskom genomu i o tome kako on ˇ ˇ funkcionira. Znanstvenici jos uvijek pokusavaju shvatiti gdje se nalaze svi geni i koja je njihova ˇ ˇ uloga. A geni cine samo mali dio niti DNK. Sto ´ ˇ reci o svim onim dugackim dijelovima niti DNK ˇ koji ne sadrze gene? Znanstvenici su te dijelove nazvali otpadna DNK, no prije nekog vremena shvatili su da oni nisu beskorisni. Upravo bi ti dijelovi mogli biti odgovorni za to kako se i u kojoj

ˇ mjeri koriste geni. Cak i kad bi znanstveˇ nici mogli naciniti potpuni model DNK i strojeve koji je kopiraju i ispravljaju ˇ greske, bi li uspjeli u tome da ona uistiˇ nu funkcionira kao sto funkcionira stvarna DNK? Ugledni znanstvenik Richard Feynman ˇ nedugo prije smrti ˇ ostavio je na ploci ´ sljedecu poruku: “Sto ne mogu stvoriti, to niti ne razumijem.”25 Doista je ugodno ˇ ˇ cuti takve iskrene i ponizne rijeci, koje su ˇ ˇ ocito tocne kad je u pitanju DNK. Znanstvenici ne mogu stvoriti DNK s njenim mehanizmom za replikaciju i transkripciju, a ne mogu ni razumjeti u potpunosti njenu gra u i kako ona funkcionira. Pa ipak, neki tvrde da znaju da je sve to naˇ stalo spontano, igrom slucaja. Da li dokazi koje ste razmotrili doista potvr uju taˇ kav zakljucak? ˇ Neki znanstvenici zakljucili su da doˇ kazi ukazuju na nesto drugo. Naprimjer Francis Crick, znanstvenik koji je sudje´ lovao u otkricu strukture DNK, odnosno ˇ njene dvostruke uzvojnice, zakljucio je ˇ da je ta molekula preslozena da bi nastaˇ la igrom slucaja. Stoga je postavio tezu da ˇ su mozda inteligentni izvanzemaljci poslali DNK na Zemlju kako bi pomogli da ˇ ˇ ovdje zapocne zivot.26 Nedavno je istaknuti filozof Antony Flew, koji je zagovarao ateizam punih ˇ 50 godina, potpuno promijenio misljenje. ˇ U dobi od 81 godine poceo je vjerovati da ´ je neko inteligentno bice ˇ moralo sudjeloˇ vati u stvaranju zivota. Sto ga je navelo na ˇ to? Proucavanje DNK. Kad su ga upitali ´ ´ hoce li njegovi novi stavovi naici na neodobravanje znanstvenika, Flew je navodˇ ˇ ´ no odgovorio: “Bas steta ako hoce. Cijeˇ ˇ log zivota vodio sam se nacelom (...) da treba prihvatiti dokaze na kakav god zaˇ ´ kljucak oni upucivali.”27 ˇ ˇ ´ Sto vi mislite? Na sto upucuju dokazi? ˇ Zamislite da ste usred neke tvornice nais-

ˇ li na prostoriju u kojoj se nalazi sredisˇ nji kompjuter. Kompjuter izvodi slozeni glavni program koji upravlja svim radnim operacijama u tvornici. Osim toga proˇ gram stalno odasilje upute o tome kako ˇ napraviti i odrzavati svaki stroj u tvorniˇ ci te kopira sam sebe i ispravlja greske. ˇ Biste li na temelju toga zakljucili da su se ˇ kompjuter i njegov program sami naciniˇ ˇ li ili biste zakljucili da su ih nacinili pametni ljudi koji su sve dobro isplanirali?

Dokazi govore sami za sebe.

ˇ CINJENICE I PITANJA ˇ Cinjenica: DNK je pakirana u kromosomima ˇ toliko ucinkovito da to neki znanstvenici nazivaˇ ´ ju “izuzetnim tehnoloskim postignucem”.

Pitanje: Kako su takav red i organiziranost mogli ˇ nastati slucajnim razvojem doga aja? ˇ ´ ˛ Cinjenica: DNK ima mogucnost pohraniti inforˇ ˇ macije na nacin koji je bez premca u nase inforˇ maticko doba. ˇ Pitanje: Ako kompjuterski strucnjaci ne mogu ´ ˇ ´ postici takvo sto, kako je to mogla postici tvar koja nema razuma, i to sama od sebe? ˇ ˇ ˛ Cinjenica: DNK sadrzi sve upute koje su potrebne da bi nastalo jedinstveno ljudsko tijelo i ˇ da bi ono moglo cijelog zivota dobro funkcionirati. ˛

Pitanje: Kako je takav zapis mogao nastati bez pisca, takav program bez programera? ˇ ˛ Cinjenica: Da bi DNK funkcionirala, mora je ˇ ˇ ˇ kopirati, procitati i ispraviti mnostvo slozenih molekularnih strojeva koji se nazivaju enzimi.

Oni moraju sura ivati i uskla eno djelovati, i to ´ u djelicu sekunde. ˇ Pitanje: Vjerujete li da nevjerojatno slozen i izuˇ ˇ zetno pouzdan stroj moze nastati igrom slucaja? ˇ Ako netko vjeruje u to, a nema cvrstih dokaza, nije li to onda slijepo vjerovanje?

21

4

ˇ JESU LI SVI ZIVOTNI OBLICI POTEKLI ˇ OD ZAJEDNICKOG PRETKA? ˇ ˇ Darwin je pretpostavljao da sav zivot vuce porijeklo od zajedˇ ˇ ˇ nickog pretka. Smatrao je da povijest zivota na Zemlji slici veˇ ˇ ˇ likom drvetu. Kasnije su drugi dosli do zakljucka da je zivot ˇ zapoceo s prvim jednostavnim stanicama, koje bismo mogli ˇ usporediti s deblom tog “drveta zivota”. Nove vrste granale su ˇ se iz debla i razvijale u grane, odnosno biljne i zivotinjske poˇ rodice, a potom u grancice, odnosno sve vrste koje danas priˇ padaju biljnim i zivotinjskim porodicama. Je li doista bilo tako?

ˇ Sto tvrde mnogi znanstvenici? Mnogi

znanstvenici stvaraju dojam da fosilni naˇ lazi podupiru teoriju da svi zivotni obliˇ ci imaju zajednicko porijeklo. Osim toga ´ ˇ buduci da svi zivi organizmi koriste sliˇ can “kompjuterski jezik”, odnosno DNK, ˇ oni tvrde da se sav zivot sigurno razvio ˇ od zajednickog pretka. ˇ ˇ ˇ Sto kaze Biblija? Izvjestaj o stvaranju iz ˇ Prve knjige Mojsijeve kaze da su biljke, ˇ morske i kopnene zivotinje te ptice bile stvorene “po vrstama svojim” (1. Mojsijeˇ va 1:12, 20-25). Premda ove rijeci ostav´ ljaju mogucnost varijacija unutar “vrste”, ˇ one ukazuju na to da postoje tocno odre ene granice koje razdvajaju pojedine ˇ vrste. Osim toga biblijski izvjestaj o stvaˇ ´ ranju navodi nas na zakljucak da ce fosilni nalazi pokazati da su se nove vrste pojavile odjednom i potpuno formirane. ˇ Sto pokazuju dokazi? Potvr uju li dokazi biblijski opis doga aja ili je Darwin ˇ POCETAK POVIJESTI ZEMLJE

22

ˇ ipak bio u pravu? Sto pokazuju spoznaje ˇ do kojih se doslo u proteklih 150 godina? ˇ DARWINOVO DRVO JE POSJECENO Proteklih godina znanstvenici su ima´ li mogucnost usporediti genetski kod deˇ ˇ setaka razlicitih jednostanicnih organizaˇ ma te biljaka i zivotinja. Pretpostavili ´ su da ce to uspore ivanje potvrditi granaˇ nje “drva zivota” koje je skicirao Darwin.

Me utim to se nije dogodilo. ˇ ˇ Sto su otkrila istrazivanja? Godine 1999. biolog Malcolm Gordon napisao ˇ ˇ je: “Izgleda da zivot potjece iz mnogo ˇ ˇ izvora. Cini se da univerzalno drvo zivota nema samo jedan korijen.” Postoje li doˇ kazi da se sve glavne grane zivota granaju iz jednog jedinog debla, kako je vjerovao Darwin? Gordon nastavlja: “Izgleda ´ ´ da opceprihvacena verzija teorije o zajedˇ nickom porijeklu ne vrijedi za definiciju carstva kakvu danas poznajemo. VjeroVRIJEME

1

jatno ne vrijedi ni za mnoga, ako ne i sva, koljena, kao ni za mnoge razrede unutar koljena.”291 ˇ Najnovija istrazivanja nastavljaju poˇ bijati Darwinovu teoriju o zajednickom ˇ ˇ porijeklu. Naprimjer 2009. izasao je claˇ nak u casopisu New Scientist u kojem su ´ ˇ citirane sljedece rijeci znanstvenika i evolucionista Erica Baptestea: “Ne postoje ˇ nikakvi dokazi da je drvo zivota stvarˇ nost.”30 U istom clanku citiran je evolucijski biolog Michael Rose, koji je rekao: ˇ ˇ “Svi znamo da se drvo zivota s postovaˇ njem predaje zaboravu. Me utim teze se ´ ˇ prihvaca cinjenica da trebamo iz temelja mijenjati pogled na biologiju.”312 ˇ STO GOVORE FOSILNI NALAZI? ˇ Mnogi znanstvenici isticu da fosilni ˇ nalazi podupiru pretpostavku da je zivot ˇ potekao od zajednickog pretka. Oni naprimjer tvrde da fosilni nalazi potvr uju da su se ribe razvile u vodozemce, a gmaˇ zovi u sisavce. No sto doista pokazuju fosilni zapisi?

“Umjesto da prona u dokaze o poˇ ˇ stupnom razvoju zivota”, kaze evolucijski paleontolog David Raup, “geolozi Darwinovog vremena, a jednako tako ˇ 1 Biolo ˇ ski termin “koljeno” odnosi se ˇ na veliku skupinu zivotinja koje imaju istu ˇ specificnu tjelesnu gra u. ˇ Znanstvenici koriste vise sustava klasifikacije svih zivih organizama. Jedan je i sustav od sedam stupnjeva u kojem je svaki stupanj ˇ odre eniji od prethodnog.

Prvi je stupanj carstvo, najsira kategorija. Zatim slije´ de sljedece kategorije: koljeno, razred, red, porodica, rod´ i vrsta. ˇ Tako je naprimjer konj klasificiran na sljedeci nacin: carstvo Animalia; koljeno Chordata; razred Mammalia; red Perissodactyla; porodica Equidae; rod Equus; ˇ vrsta Caballus. ˇ ˇ 2 Zelimo napomenuti da ni clanak u casopisu New ´ Scientist, a niti Bapteste i Rose nisu htjeli reci da je teˇ orija evolucije netocna. ˇ Oni su ukazali na to da Darwinova hipoteza o drvu zivota, koja je jedan od temelja njegove teorije, nijeˇ potkrijepljena dokazima.

Ti znanˇ stvenici i dalje traze neka druga objasnjenja koja su u skladu s evolucijom.

ˇ ˇ i geolozi iz naseg doba pronasli su vrlo ˇ neuskla en odnosno neujednacen fosilni zapis. Naime vrste se pojavljuju jedna za drugom vrlo naglo i tijekom svog pojavljivanja mijenjaju se vrlo malo ili se ´ uopce ne mijenjaju, a zatim naglo nestaju iz fosilnog zapisa.”32 ´ Ustvari, velika vecina fosila ukazuje na to da se tijekom dugih vremenskih razdoblja vrste nisu mijenjale. Dokazi ne pokazuju da je iz jedne vrste nastala druga.

Jedinstveni plan gra e organizama pojavljuje se odjednom. I nove karakteristike ˇ ˇ pojavljuju se odjednom. Naprimjer sisˇ misi, koji koriste sonarni sustav, odnosno eholokaciju, pojavljuju se bez vidljive poveznice s nekim primitivnijim pretkom. ˇ ˇ Zapravo, cini se da se vise od poloviˇ ne svih glavnih skupina zivotinja pojavilo u relativno kratkom razdoblju. Budu´ ci da su se mnogi novi i raznoliki oblici ˇ zivota tako naglo pojavili u fosilnim nalazima, paleontolozi to razdoblje nazivaju “kambrijska eksplozija”. Koji se period naziva kambrij? ˇ Pretpostavimo da su procjene istraziˇ ˇ ˇ vaca tocne. U tom slucaju povijest Zemlje mogli bismo prikazati vremenskom ˇ ˇ crtom koja se proteze cijelom duzinom ˇ nogometnog igralista (1). Trebali biste ´ ˇ prijeci gotovo 90 posto igralista da biste ˇ dosli do razdoblja koje paleontolozi nazivaju kambrij (2). Tijekom kratkog dijela tog razdoblja u fosilnim se nalazima poˇ javljuju glavne skupine zivotinja. Kojom se brzinom pojavljuju? Kad biste hodali ˇ nogometnim igralistem, sva ta raznolika stvorenja iznenada bi se pojavila na proˇ storu koji biste presli u jednom koraku. ´ ˇ ˇ Buduci da su se ti razliciti oblici zivota pojavili relativno naglo, neki znanstveniˇ ci koji se bave istrazivanjem evolucije odˇ lucili su preispitati tradicionalnu verziju

“KAMBRIJSKA EKSPLOZIJA”

ˇ SADASNJOST

23

2

PRIKAZ IZ NEKIH ˇ UDZBENIKA

STVARNI OMJER ˇ VELICINA

ˇ ˇ ˇ Zasto je u nekim udzbenicimaˇ promijenjen omjer velicina fosila koje su znanstvenici slozili po odre enom redoslijedu?

Darwinove teorije. Tako je naprimjer evolucijski biolog Stuart Newman u jednom intervjuu koji je dao 2008. govorio o potrebi za novom teorijom evolucije koja bi mogla objasniti iznenadˇ no pojavljivanje novih oblika zivota. Rekao je: ´ ˇ “Vjerujem da ce se promijeniti misljenje o ˇ darvinistickom mehanizmu promjena kojim se ˇ ´ objasnjavaju sve evolucijske promjene i da ce on postati samo jedan od nekoliko mehanizama, ˇ ˇ ˇ mozda cak ne i najvazniji, koji su bitni za razumijevanje makroevolucije, odnosno velikih evolucijskih promjena u gra i organizama.”33 PROBLEMI S “DOKAZIMA” ˇ No sto je s fosilima koji se koriste da bi se prikazalo kako su se ribe razvile u vodozemce, ˇ ˇ a gmazovi u sisavce? Pruzaju li oni cvrst dokaz ˇ u korist evolucije? Nakon pazljivijeg ispitivanja ˇ na vidjelo je izaslo nekoliko ozbiljnih problema. ˇ Kao prvo, u udzbenicima se ponekad krivo ˇ ˇ prikazuje odnos velicina zivotinja u razvojnom nizu od gmazova do sisavaca. Neka stvorenja ˇ koja su u tim prikazima podjednake velicine zapravo su ogromna, a druga su mala. ˇ ´ Drugi, jos veci problem predstavlja nedostatak dokaza da su ta stvorenja u nekakvom srodstvu. Prema procjenaˇ ˇ ma istrazivaca, me u primjercima u ˇ ˇ tim nizovima cesto postoji jaz od vise milijuna godina. U vezi s tim vremenskim jazom zoolog Henry Gee je rekao: “Fosili se pojavljuju u tako ogromnim vremenskim razmaciˇ ´ ˇ ma da ne mozemo reci nista odre eno o tome kakva je veza izme u starijih i mla ih fosila.”341 ´ Komentirajuci fosile riba i vodozemaca, ˇ biolog Malcolm Gordon kaze da prona eni foˇ sili predstavljaju samo mali, “vjerojatno prilicno ˇ 1 Henry Gee ne smatra da je teorija evolucije pogresna. Njeˇ gove izjave samo ukazuju na to da se do nekih saznanja ne moze ´ ´ doci pomocu fosilnih nalaza.

ˇ netipican primjer bioraznolikosti koja je u to vrijeme postojala u tim skupinama”. ´ On zatim nastavlja: “Nemoguce je sazna´ ti u kojoj su mjeri, ako uopce jesu, ti organizmi utjecali na kasniji razvoj doga aja niti u kakvom su me usobnom odnosu bili.”351 ˇ STO “FILM” UISTINU PRIKAZUJE? ˇ U jednom clanku objavljenom 2004. ˇ u casopisu National Geographic stoji da su fosilni nalazi poput filma o evoluciji ˇ ˇ u kojem je od 1 000 slicica cak 999 ˇ izˇ gubljeno na podu montazne sobe.36 Sto ˇ to zapravo znaci? ˇ ˇ Zamislite da ste pronasli 100 slicica izrezanih s filmske trake nekog filma ˇ koji izvorno ima 100 000 slicica. Kako ˇ ˇ biste utvrdili o cemu film govori? Mozˇ da biste imali vlastitu predodzbu o radˇ nji filma. Me utim sto ako biste samo ˇ ˇ 5 od 100 slicica koje ste pronasli mogli ˇ montirati tako da odgovaraju vasoj preˇ ˇ dodzbi, dok bi preostalih 95 slicica priˇ ˇ ˇ calo sasvim drugaciju pricu? Da li bi ˇ bilo razumno na temelju pet slicica pretˇ ˇ postaviti da je vasa predodzba o filmu 1 Malcolm Gordon zagovara teoriju evolucije.

sisavci

ptice

gmazovi

vodozemci

ˇ ˇ riba kostunjaca

ˇ ˇ riba hrskavicnjaca

ˇ ˇ izumrla riba oklopnjaca s celjusti

ˇ ˇ besceljusna riba ˇ GEOLOSKA RAZDOBLJA ª

sisavci

ptice

gmazovi

vodozemci

ˇ ˇ riba kostunjaca

ˇ ˇ riba hrskavicnjaca

ˇ ˇ besceljusna riba

ˇ ˇ izumrla riba oklopnjaca s celjusti

ˇ Tockasta crta pokazuje navodno srodstvo

Stvarni fosilni dokazi ne ukazuju na me usobno srodstvo

ˇ ˇ ˇ ispravna? Jeste li ih mozda poslozili bas tim redoslijedom kako bi radnja odgovaˇ rala vasoj zamisli? Ne bi li bilo razumˇ nije uzeti u obzir i ostalih 95 slicica ˇ ˇ ˇ prije nego sto zakljucite o cemu film govori? ˇ “Poslo ˇ ziti fosile u ˇ nizove i tvrditi da oni potjecu od zajednickog ˇ pretka nije znanstvena hipoteza koja se moze provjeriti, nego tvrdˇ nja koja ima ´ jednaku vrijednost ˇ kao ˇ i prica zaˇ laku noc — zabavna je, mo ˇ zda cak i poucna, ali ne i znanstveno tocna” (Henry Gee, In Search of Deep Time—Beyond the Fossil Record to a New History of Life, str. 116-117)

ˇ Kako se ova usporedba moze primijeniˇ ˇ ti na evolucionisticko glediste o fosilnim ˇ ˇ nalazima? Istrazivaci godinama nisu htjeli ´ javno priznati da velika vecina fosila, odˇ nosno 95 slicica filma, pokazuje da su se vrste tijekom vremena vrlo malo promijeˇ ˇ ˇ nile. Zasto su sutjeli o tako vaznim dokazima? U vezi s tim pisac Richard Morris ˇ ´ kaze: “Paleontolozi su, po svemu sudeci, ´ ´ usvojili opceprihvacenu ideju o postupˇ nim evolucijskim promjenama i drzali su ˇ je se cak i onda kad su otkrili dokaze koji

ˇ ˇ 4 JESU LI SVI ZIVOTNI OBLICI POTEKLI OD ZAJEDNICKOG PRETKA?

25

ˇ Ako “95 ˇ slicica” fosilnih nalaza ˇ pokazuje da se iz jedne vrsta, ˇ zivotinjske vrsteˇ ne moze razviti druga ˇ zasto paleontolozi slazu preostalih “5 sli cica” ˇ ˇ tako da navode na drugaciji zakljucak?

ˇ ˇ govore suprotno. Pokusavali su tumaciti ´ ´ fosilne dokaze pomocu prihvacenih evolucijskih postavki.”37 ˇ A kako je s danasnjim zagovornicima ´ evolucije? Je li moguce da oni i dalje slaˇ zu fosile po odre enom redoslijedu zato ˇ ´ sto je to u skladu s trenutno prihvacenim ˇ evolucijskim postavkama, a ne zato sto ´ takav slijed podupire vecina fosilnih i genetskih dokaza?1 ˇ Sto vi mislite? Podupiru li navedeni doˇ kazi biblijski izvjestaj o stvaranju ili Darˇ ´ ˇ 1 Vidi naprimjer okvir “Sto reci o evoluciji covjeka?”

ˇ winovu teoriju? Razmotrimo cinjenice o kojima smo dosad govorili. ˇ ˛ Prvobitni zivotni oblici koji su se pojavili na Zemlji nisu bili “jednostavni”. ˛ Vjerojatnost da su se dijelovi od kojih ˇ se sastoji stanica pojavili pukim slucajem astronomski je mala. ˛ DNK, odnosno “kompjuterski program” ili kod, upravlja radom stanice. ˇ DNK je nevjerojatno slozena molekula ˇ i pruza dokaze o genijalnosti koja daleko ˇ nadmasuje bilo koji program ili sustav za pohranjivanje podataka koji su proizveli ljudi. ˇ ˇ ˛ Genetska istrazivanja pokazuju da zivot nije potekao od samo jednog zajedniˇ ˇ ckog pretka. Osim toga glavne skupine zivotinja pojavile su se u fosilnim zapisima odjednom. ˇ ˇ Sto mislite, je li nakon svega sto smo ˇ razmotrili razumno zakljuciti da dokazi ˇ podupiru bibiljsko objasnjenje o porijeklu ˇ zivota? Mnogi tvrde da znanost pobija ve´ ˇ cinu onoga sto ˇBiblija govori o stvaranju. ˇ ˇ Je li to tocno? Sto Biblija doista kaze?

ˇ CINJENICE I PITANJA ˇ ´ Cinjenica: Znanstvenici koji ne prihvacaju biˇ blijski izvjestaj o stvaranju dovode u pitanje dviˇ ˇ je temeljne evolucionisticke postavke — da je ziˇ vot potekao od zajednickog pretka i da su se ˇ glavni novi zivotni oblici pojavili uslijed sporog nakupljanja malih promjena. ´ Pitanje: Buduci da te osnovne postavke Darwiˇ nove teorije izazivaju tolike polemike, moze li se njegova verzija evolucije doista smatrati znanˇ stvenom cinjenicom? ˛

26

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

ˇ ˇ ˇ Cinjenica: Svi zivi organizmi imaju slicnu DNK, odnosno “kompjuterski jezik” ili kod. DNK uvelike odre uje oblik i funkciju njihovih stanica. ´ ˇ Pitanje: Je li moguce da ta slicnost ne postoji ˇ ˇ zato sto svi zivi organizmi imaju istog pretka, ˇ nego zato sto imaju istog Tvorca? ˛

ˇ ´ Sto reci o

ˇ evoluciji covjeka? ˇ ˇ ˇ Potrazite li temu o evoluciji covjeka u udzbenici´ ma i enciklopedijama, u mnogima od njih naici ´ ˇ ˇ cete na cijeli niz ilustracija. Na pocetku je obicno slika pognutog majmunolikog stvorenja nakon ˇ kojeg slijede stvorenja koja se drze sve uspravni´ je i imaju sve vece glave, a na kraju je ilustracija ˇ ˇ koja prikazuje danasnjeg covjeka. Takvi prikazi, ´ ˇ ˇ popraceni senzacionalistickim medijskim izvjesta´ jima o otkricima “karika koje nedostaju”, stvaraju dojam da postoji mnogo dokaza koji potvr uju ˇ da se covjek razvio od majmunolikih stvorenja. ˇ No temelje li se takve tvrdnje na cvrstim dokaziˇ ˇ ma? Pogledajmo sto o tome kazu znanstvenici ˇ koji istrazuju evoluciju.1

ˇ STO FOSILNI NALAZI DOISTA POKAZUJU

ˇ ˇ Cinjenica: Svi fosili koji su se pocetkom ´ 20. stoljeca koristili kako bi se poduprla teorija ˇ da su se ljudi i covjekoliki majmuni razvili od zaˇ jednickog pretka mogli su stati na biljarski stol. ´ No otada se povecao broj fosila kojima znanstvenici podupiru tu teoriju. Oni sada tvrde da bi se njima mogao napuniti teretni vagon.38 Me utim ´ velika vecina tih fosila sastoji se samo od pojediˇ nacnih kostiju i nekoliko zubi. Vrlo se rijetko mo´ ˇ ˇ gu naci citave lubanje, a kamoli citavi kosturi.39 ´ Pitanje: Je li sve veci broj fosila koji se pridodaju ˇ ˇ “obiteljskom stablu” covjeka utisao polemike meˇ u evolucionistima o tome kada i kako se covjek razvio od majmunolikih stvorenja? ˛

Odgovor: Nije, dogodilo se upravo suprotno. U vezi s tim kako bi trebalo klasificirati te fosile Robin ˇ ˇ ˇ Derricourt, s australskog Sveucilista Novi Juzni ´ Wales, napisao je 2009. sljedece: “Izgleda da je dosad jedino postignuta suglasnost o tome da ne postoji suglasnost.”40 Godine 2007. u znanˇ ˇ stvenom casopisu Nature bio je objavljen clanak ˇ ˇ 1 Napomena: Nijedan znanstvenik cijeˇ su rijeci citirane u ovom okviru´ ne vjeruje u biblijski izvjestaj o stvaranju.

Svi oni prihvacaju teoriju evolucije.

ˇ koji su napisali istrazivaˇ ˇ ci koji su otkrili jos jednu navodnu kariku u evolucijskom stablu. U njemu ˇ stoji da se nista ne zna ˇ o tome kada ili kako se coˇ ˇ vjecja linija odvojila od one covjekolikih majmuˇ ˇ 41 na. Gyula Gyenis, istrazivac na Odsjeku za bioˇ ˇ ˇ losku antropologiju na ma arskom Sveucilistu ¨ ¨ ´ ´ Eotvos Lorand, napisao je 2002. sljedece: “Klasifikacija fosila hominida i njihovo mjesto u evoluciji predmet su stalne rasprave.”1 Ovaj znanstveˇ nik usto kaze da nas dosad prikupljeni fosilni ˇ ˇ dokazi ne priblizavaju tocnom odgovoru na pitanje kada su se, gdje i kako ljudi razvili od majmunolikih stvorenja.42

ˇ IZVJESTAJI O “KARIKAMA KOJE NEDOSTAJU”

ˇ ˇ ˇ Cinjenica: Mediji cesto naveliko izvjestavaju ´ o otkricu neke nove “karike koja nedostaje”. Tako ´ je naprimjer 2009. otkrice jednog fosila koji je dobio nadimak Ida pratio, kako je to pisalo u jednom ˇ casopisu, “publicitet dostojan jedne rock-zvijezde”.43 U britanskim novinama The Guardian osva´ nuo je naslov: “Fosil Ida: izvanredno otkrice ‘kariˇ ke koja nedostaje’ u evoluciji covjeka”.44 Me utim samo nekoliko dana kasnije u britanskom znanˇ stvenom casopisu New Scientist pisalo je: “Ida ˇ nije ‘karika koja nedostaje’ u evoluciji covjeka.”45 ˇ ´ Pitanje: Zasto se svakom otkricu nove “karike koja nedostaje” poklanja tako velika medijska ˇ paznja, dok se vijest da taj fosil ipak ne pripada “obiteljskom stablu” jedva i spominje? ˛

1 Pojam “hominid”ˇ evolucionisti koriste za stvorenja koja po njihovom ˇ misljenju pripadaju ljudskoj obitelji i prethistorijskoj covjekolikoj vrsti.

´ Odgovor: Robin Derricourt, kojeg smo vec ´ spomenuli, rekao je sljedece o znanstveni´ cima koji dolaze do takvih otkrica: “Voditelj ˇ ˇ ˇ istrazivackog tima mozda ponekad treba ˇ ´ prenaglasiti znacaj nekog ‘otkrica’ i izazvati ˇ dodatno uzbu enje kako bi novac za istrazivanja dobivali i od drugih sponzora, a ne saˇ mo iz uobicajenih izvora namijenjenih finanˇ ˇ ˇ ciranju znanstvenih istrazivanja. Istrazivace ˇ ˇ na preuvelicavanje sigurno poticu i mediji ˇ ˇ ˇ koji traze senzacionalisticke price.”46

ˇ CRTEZI I MODELI MAJMUNOLIKIH LJUDI

ˇ ˇ Cinjenica: Crtezi takozvanih ljudskih preˇ daka koje nalazimo u udzbenicima i muzejiˇ ma obicno ih prikazuju kao stvorenja obraˇ sla dlakama, koja imaju specificne crte lica ˇ ˇ i boju koze. Na tim su crtezima stariji “preci” ˇ obicno prikazani kao majmunolika stvorenja, ˇ a oni koji su navodno blizi ljudima po svojim ˇ ˇ su crtama lica, boji koze i dlakavosti slicniji ˇ ˇ danasnjem covjeku.

˛

Pitanje: Mogu li znanstvenici vjerodostojno ˇ rekonstruirati takva obiljezja na temelju fosiˇ liziranih ostataka koje su pronasli? ˇ Odgovor: Ne mogu. Godine 2003. strucnjak za forenziku Carl Stephan, s Odsjeka za anaˇ ˇ tomiju australskog Sveucilista Adelaide, na´ pisao je sljedece: “Lica ranijih ljudskih predaka ne mogu se objektivno rekonstruirati ˇ ˇ niti se moze provjeriti tocnost takvih prikaˇ ˇ za.” Pokusaji da se to ucini na temelju izgleˇ ˇ da danasnjih covjekolikih majmuna po njeˇ govom su misljenju “vjerojatno izrazito ˇ neobjektivni, krajnje netocni i manjkavi”. ˇ ˇ ˇ Sto je zakljucio? “Svaki pokusaj ‘rekonstrukcije’ lica ranijih hominida vjerojatno navodi ˇ ˇ na pogresan zakljucak.”47

ODREÐIVANJE INTELIGENCIJE ˇ NA TEMELJU VELICINE MOZGA

ˇ ˇ Cinjenica: Velicina mozga nekog stvorenja koje se smatra ljudskim pretkom jedan je od ˇ ˇ najvaznijih nacina na temelju kojih evolucio-

˛

28

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

nisti pretpostavljaju u koliko je bliskom srodstvu to stvorenje s ljudima. ˇ Pitanje: Je li velicina mozga pouzdan pokazatelj inteligencije? ˇ ˇ Odgovor: Nije. Jedna skupina istrazivaca ˇ koja je na temelju velicine mozga naga ala ˇ koja su izumrla stvorenja u blizem srodstvu ˇ s covjekom priznala je da su se prilikom priˇ ´ mjene te metode cesto osjecali kao da su ˇ “na skliskom terenu”.48 Zasto su to rekli?

Pogledajmo jednu izjavu koja je 2008. bila ˇ objavljena u casopisu Scientific American ´ Mind: “Znanstvenici nisu uspjeli pronaci ˇ vezu izme u apsolutne ili relativne velicine ˇ mozga i inteligencije kod ljudi i drugih zivo´ tinjskih vrsta. Nisu uspjeli pronaci ni vezu izˇ me u inteligencije i velicine ili postojanja ˇ specijaliziranih dijelova mozga, osim mozda ˇ Brokinog podrucja, koje kod ljudi upravlja govorom.”49 ˇ ˇ ˇ Sto vi mislite? Zasto znanstvenici nizu foˇ sile u evolucijskom lancu “od covjekolikog ˇ ˇ majmuna do covjeka” prema velicini mozga ˇ kad se zna da velicina mozga nije pouzdano ˇ mjerilo inteligencije? Pokusavaju li tako prilagoditi dokaze kako bi se uklapali u njihovu ˇ ˇ ˇ teoriju? Zasto istrazivaci neprestano raspravljaju o tome koje bi fosile trebalo uvrstiti ˇ u ljudsko “obiteljsko stablo”? Jesu li mozda ˇ ˇ fosili koje proucavaju naprosto ono sto po ´ ˇ svemu sudeci i jesu — izumrle vrste covjekolikih majmuna? ˇ ´ ˇ Sto reci o fosilima covjekolikih stvorenja, taˇ kozvanih neandertalaca, koje se cesto predstavlja kao dokaz da je postojala jedna vrsta ˇ ˇ ˇ ˇ majmunolikog covjeka? Istrazivaci pocinju ˇ ˇ mijenjati glediste o tome sto su zapravo bila ta stvorenja. Godine 2009. profesor Milford ˇ Wolpoff napisao je u casopisu American Journal of Physical Anthropology da su “neˇ andertalci mozda bili pravi ljudi”.50 ˇ ˇ Iskreni promatraci priznaju da tastina, novac ˇ ˇ i potreba za medijskom paznjom utjecu na to kako se prezentiraju “dokazi” za evoluciju ˇ ´ covjeka. Hocete li prihvatiti takve dokaze?

ˇ STO JE KRIVO NA OVOJ SLICI?

˛

Slike poput ove nastale su na temelju ˇ neobjektivnih gledista i pretpostavki znanstvenika i umjetnika, a ne na temelju ˇ cinjenica.51 ´ ˛ Vecina takvih ilustracija napravljena je na temelju dijelova lubanje i nekoliko ˇ zubi. Vrlo su rijetke citave lubanje, ˇ a kamoli citavi kosturi. ˇ ˇ ˇ Istrazivaci se ne mogu sloziti okoˇ toga kako treba klasificirati fosile razlicitih stvorenja. ˛

ˇ Umjetnici ne mogu tocno prikazati crte lica, ˇ boju koze i dlakavost tih izumrlih stvorenja.

˛

ˇ ˇ Istrazivaci su svako od poredali ˇ tih stvorenja ˇ u niz koji vodi do dana snjeg covjeka uglavnom ˇ ˇ po velicini lubanje iako je dokazano da velicina mozga nije pouzdan pokazatelj inteligencije. ˛

ˇ ˇ 4 JESU LI SVI ZIVOTNI OBLICI POTEKLI OD ZAJEDNICKOG PRETKA?

29

5

JE LI RAZUMNO VJEROVATI U BIBLIJU? ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ Jeste li nekada imali pogresno misljenje o nekoj osobi? Mozda ste culi sto drugi ˇ ˇ ˇ ´ pricaju o njoj i o onome sto je ona rekla, pa ste ocekivali da vam se nece svidjeti. Me utim kad ste je upoznali, shvatili ste da su je prikazivali u krivom svjetlu. ˇ ˇ Mnogi su takvo sto dozivjeli kad je u pitanju Biblija. ˇ ˇ ´ ˇ Prilican broj obrazovanih ljudi sumnjicavo gleda na Bibliju. Shvacate li zasto? ˇ ˇ Mnogi predstavljaju ili citiraju tu knjigu na takav nacin da ona zvuci nerazumno, ˇ ˇ ´ znanstveno netocno ili naprosto pogresno. Je li moguce da se Biblija prikazuje u krivom svjetlu?

ˇ ´ ˇ Jeste li se citajuci ovu brosuru izneˇ ˇ nadili kad ste saznali da je ono sto pise u ˇ Bibliji znanstveno tocno? Mnoge ljude izˇ nena uje ta cinjenica. Jednako ih izneˇ na uje i kad saznaju da u Bibliji ne pise ˇ ˇ ono sto mnoge religije tvrde da pise. Naˇ ˇ primjer neki kazu da Biblija uci da je Bog ˇ ˇ stvorio svemir i sav zivot za sest dana, od kojih je svaki trajao 24 sata. Me utim ˇ ˇ ˇ ˇ u Bibliji ne pise nista sto bi proturjecilo brojnim znanstvenim procjenama o starosti svemira ili Zemlje.1 ˇ Osim toga kratak biblijski izvjestaj o ˇ ˇ tome kako je Bog stvorio zivot na nasem planetu ostavlja mnogo prostora za znanˇ ˇ stvena istrazivanja i teorije. Biblija kaze ˇ ˇ da je Bog stvorio sav zivot i da su sva zi´ va bica stvorena “po vrstama svojim” ˇ (1. Mojsijeva 1:11, 21, 24). To je mozda u suprotnosti s nekim znanstvenim teoriˇ ˇ ˇ ˇ ˇ 1 Vise o tome mozeteˇ procitati u brosuri Je li zivot nastao stvaranjem? Brosuru su objavili Jehovini svjedoci.

30

ˇ PORIJEKLO ZIVOTA

ˇ jama, ali ne i s utvr enim znanstvenim cinjenicama. Povijest znanosti pokazuje da ˇ teorije dolaze i odlaze, a cinjenice ostaju. ˇ Me utim mnogi ljudi nemaju zelju isˇ ˇ ˇ traziti sto stoji u Bibliji jer su razocarani ´ religijom. Oni primjecuju da religije potiˇ cu na rat i da u njihovim redovima vlada ˇ licemjerje i pokvarenost. No je li posteno donositi sud o Bibliji na temelju ponaˇ ˇ sanja nekih koji tvrde da zive po njenim ˇ nacelima? Mnogi humani i iskreni znanˇ ˇ stvenici uzasnuti su time sto su neki nasilni fanatici iskoristili teoriju evolucije ˇ ˇ za svoje rasisticke ciljeve. Bi li bilo posteˇ no na temelju ponasanja tih fanatika donositi sud o teoriji evolucije? Sigurno bi ˇ bilo bolje istraziti postavke te teorije i usporediti ih s dokazima koji nam stoje na raspolaganju. ˇ Pozivamo vas da upravo to ucinite ˇ ´ s Biblijom. Mozda cete se ugodno izneˇ naditi kad saznate koliko se njena ucenja ˇ ´ razlikuju od ucenja vecine religija. Bi-

ˇ ˇ blija ne potice na ratove i etnicke sukoˇ ˇ be, nego uci da Bozji sluge moraju potpuˇ no odbaciti ratovanje i da cak ne smiju ˇ mrziti druge jer mrznja dovodi do nasilja (Izaija 2:2-4; Matej 5:43, 44; 26:52).

Biblija ne propagira fanatizam i ne potiˇ ˇ ce ljude da povjeruju u nesto bez doˇ kaza, nego uci da su za razvijanje praˇ ve vjere neophodni dokazi i da je nuzno ˇ koristiti razum dok sluzimo Bogu (Rimljanima 12:1; Hebrejima 11:1). Biblija ne ˇ ˇ ˇ gusi znatizelju u ljudima, nego nas potice ˇ da istrazujemo neka od najzanimljivijih i ˇ najtezih pitanja s kojima su se ljudi ikada susreli.

Naprimjer jeste li se ikada pitali zaˇ ˇ sto Bog, ako postoji, dopusta zlo? Bi´ blija daje zadovoljavajuc odgovor na to, ˇ ali i na mnoga druga pitanja.1 Poticemo vas da nastavite tragati za istinom. Pro´ ´ naci cete zanimljive i razumne odgovore ´ ˇ koji ce vas oduseviti i koji su potkrijepljeni uvjerljivim dokazima. Budite sigurˇ ni da to nije slucajnost. ˇ ˇ 1 Vidi 11. poglavlje u knjizi Sto Biblija doista uci?

Knjigu su objavili Jehovini svjedoci.

POPIS IZVORA ˇ ˇ 1. Kako je zapoceo zivot?

1. Alexandre Meinesz, How Life Began —Evolution’s Three Geneses, na engleski preveo Daniel Simberloff, 2008, str. 30-33, 45. a. Francis Crick, Life Itself—Its Origin and Nature, 1981, str. 15-16, 141-153.

2. Robert Shapiro, “A Simpler Origin for Life”, Scientific American, lipanj 2007, str. 48. a. Nicholas Wade, “A Leading Mystery of Life’s Origins Is Seemingly Solved”, The New York Times, 14. svibnja 2009, str. A23.

3. Scientific American, lipanj 2007, str. 48.

4. Scientific American, lipanj 2007, str. 47, 49-50.

5. Hubert P. Yockey, Information Theory, Evolution, and the Origin of Life, 2005, str. 182.

6. Astrobiology Magazine, “Life’s Working Definition—Does It Work?”, NASA (http://www.nasa.gov/ vision/universe/starsgalaxies/ life’s working definition.html), posjet 17. 3. 2009.

ˇ 2. Postoji li oblik zivota koji je doista jednostavan?

7. Steven Schultz, “Nuts, Bolts of Who We Are”, Princeton Weekly Bulletin, 1. svibnja 2000, (http://www.princeton.edu/ pr/pwb/00/0501/p/brain.shtml), posjet 27. 3. 2009. a. “The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2002”, Press Release, 7. listopada 2002, (http://nobelprize.org/ nobel prizes/medicine/laureates/2002/ press.html), posjet 27. 3. 2009.

8. “The Nobel Prize in Physiology or Medicine 2002”, 7. listopada 2002.

9. Encyclopædia Britannica, CD 2003, “Cell”, “The Mitochondrion and the Chloroplast”, podnaslov “The Endosymbiont Hypothesis”.

10. How Life Began—Evolution’s Three Geneses, str. 32.

11. Bruce Alberts et al., Molecular Biology of the Cell, drugo izdanje, 1989, str. 405.

12. M. G. Katz-Jaffe, S. McReynolds, D. K. Gardner i W. B. Schoolcraft, “The Role of Proteomics in Defining the Human Embryonic Secretome”, Molecular Human Reproduction, 2009, str. 271.

13. Radu Popa, Between Necessity and Probability: Searching for the Definition and Origin of Life, 2004, str. 129.

14. Between Necessity and Probability: Searching for the Definition and Origin of Life, str. 126-127.

(okvir) Koliko se brzo stanica ˇ ˇ moze razmnozavati? ´ ¨ 15. William F. Martin i Miklos Muller, Origin of Mitochondria and Hydrogenosomes, 2007, str. 21.

16. Pat Wolfe, Brain Matters—Translating Research Into Classroom Practice, 2001, str. 16.

ˇ 3. Otkud potjecu sve te upute?

17. Research News Berkeley Lab, (http://www.lbl.gov/Science-Articles/ Archive/LSD-molecular-DNA.html), ˇ clanak: “Molecular DNA Switch Found to Be the Same for All Life”, kontakt: Lynn Yarris, str. 1 od 4; posjet 10. 2.

2009.

18. Nicholas Wade, Life Script, 2001, str. 79.

19. Bioinformatics Methods in Clinical Research, uredio Rune Matthiesen, 2010, str. 49.

20. Leonard M. Adleman, “Computing With DNA”, Scientific American, kolovoz 1998, str. 61.

21. B. Ilic, Y. Yang, K. Aubin, R. Reichenbach, S. Krylov i H. G. Craighead, “Enumeration of DNA Molecules Bound to a Nanomechanical Oscillator”, Nano Letters, svezak 5, br. 5, 2005, str. 925, 929.

22. Matt Ridley, Genom: autobiografija ´ vrste u 23 poglavlja, prevela Jasna Juric, 2001, str. 12-13.

23. Bruce Alberts, Dennis Bray, Karen Hopkin, Alexander Johnson, Julian Lewis, Martin Raff, Keith Roberts i Peter Walter, Essential Cell Biology, drugo izdanje, 2004, str. 201.

24. Bruce Alberts et al., Molecular Biˇ ology of the Cell, cetvrto izdanje, 2002, str. 258.

25. No Ordinary Genius—The Illustrated Richard Feynman, uredio Christopher Sykes, 1994, fotografija bez navedene stranice; tekst uz sliku. a. Bob Holmes, “Second Genesis —Life, but Not As We Know It”, ˇ New Scientist, 11. ozujka 2009, (http://www.newscientist.com/article/ mg20126990.100), posjet 11. 3. 2009.

26. David Lamb, The Search for Extraterrestrial Intelligence—A Philosophical Inquiry, 2001, str. 83.

27. Richard N. Ostling, “Famous Atheist Now Believes in God”, Associated Press Newswires, 9. prosinca 2004.

ˇ (okvir) Molekula koju se moze ˇ citati i kopirati 28. Peter Ulmschneider, Intelligent Life in the Universe, 2006, drugo izdanje, str. 125.

ˇ 4. Jesu li svi zivotni oblici potekli ˇ od zajednickog pretka?

29. Malcolm S. Gordon, “The Concept of Monophyly: A Speculative Essay”, Biology and Philosophy, 1999, str. 335.

30. Graham Lawton, “Uprooting Darˇ win’s Tree”, New Scientist, 24. sijecnja 2009, str. 34. ˇ 31. New Scientist, 24. sijecnja 2009, str. 37, 39.

32. David M. Raup, “Conflicts Between Darwin and Paleontology”, Field Muˇ seum of Natural History Bulletin, sijecanj 1979, str. 23.

33. Suzan Mazur, “The Origin of Form Was Abrupt Not Gradual”, Archaeology, 11. listopada 2008, (www.archaeology.org/online/interviews/ newman.html), posjet 23. 2. 2009.

34. Henry Gee, In Search of Deep Time —Beyond the Fossil Record to a New History of Life, 1999, str. 23.

35. Biology and Philosophy, str. 340.

36. National Geographic, “Fosilni dokazi”, studeni 2004, str. 53.

37. Richard Morris, The Evolutionists —The Struggle for Darwin’s Soul, 2001, str. 104-105.

ˇ ´ (okvir) Sto reci o evoluciji ˇ covjeka?

38. Matt Cartmill i Fred H. Smith, The Human Lineage, 2009, predgovor, str. xi.

39. Charles E. Oxnard, Fossils, Teeth and Sex—New Perspectives on Human Evolution, 1987, predgovor, str. xi, xii. a. Donald Johanson i Blake Edgar, From Lucy to Language, 1996, str. 22. ´ b. Laura M. Martınez, Jordi Galbany ´ ´ i Alejandro Perez-Perez, “Palaeodemography and Dental Microwear of Homo Habilis From East Africa”, Anthropologie, XLII/1, 2004, str. 53.

c. In Search of Deep Time—Beyond the Fossil Record to a New History of Life, str. 22.

40. Robin Derricourt, “Patenting Hominins—Taxonomies, Fossils and Egos”, Critique of Anthropology, svezak 29(2), 2009, str. 195-196, 198.

41. Gen Suwa, Reiko T. Kono, Shigehiro Katoh, Berhane Asfaw i Yonas Beyene, “A New Species of Great Ape From the Late Miocene Epoch in Ethiopia”, Nature, 23. kolovoza 2007, str. 921.

42. Gyula Gyenis, “New Findings—New Problems in Classification of Hominids”, Acta Biologica Szegediensis, svezak 46(1-2), 2002, str. 57, 59.

43. Chris Bead, “A Fine Fossil—But a Missing Link She’s Not”, New Scientist, 30. svibnja 2009, str. 18.

44. James Randerson, “Fossil Ida: Extraordinary Find Is ‘Missing Link’ in Human Evolution”, The Guardian, London, 19. svibnja 2009, (http:// www.guardian.co.uk/science/2009/ may/19/ida-fossil-missing-link), posjet 25. 8. 2009.

45. New Scientist, 30. svibnja 2009, str. 18-19.

46. Critique of Anthropology, svezak 29(2), str. 202.

47. C. N. Stephan, “Anthropological Facial ‘Reconstruction’—Recognizing the Fallacies, ‘Unembracing’ the Errors, and Realizing Method Limits”, Science and Justice, svezak 43, br. 4, (2003) rubrika Forensic Anthropology, str. 195.

48. Ralph L. Holloway, Douglas C. Broadfield i Michael S. Yuan, The Human Fossil Record—Volume Three, 2004, predgovor, str. xvi.

49. Ursula Dicke i Gerhard Roth, “Intelligence Evolved”, Scientific American Mind, kolovoz/rujan 2008, str. 72.

50. Milford H. Wolpoff, “How Neandertals Inform Human Variation”, American Journal of Physical Anthropology, 2009, str. 91.

51. Conceptual Issues in Human Modern Origins Research, urednici G. A. Clark i C. M. Willermet, 1997, str. 5, 60. a. Stephen Jay Gould, Wonderful Life —The Burgess Shale and the Nature of History, 1989, str. 28.

ˇ ˇ Zelite li vise informacija?

Posjetite stranicu Jehovinih svjedoka www.jw.org. lf-C