We c by Learn the Bible truth

Kad umre netko koga Ë&#x2021; volis...

Da li ti je umro netko koga si volio? ˇ ˇ Tugujes li jos uvijek? ´ ˇ ˇ Trebas li pomoc u izlazenju na kraj sa svojom tugom? Ima li nade za umrle? ˇ Ako ima, u cemu se sastoji? ˇ Kako u to mozemo biti sigurni? ´ ˇ U ovoj ce se bro suri na takva ˇ pitanja dati utje sni odgovori iz Biblije. ˇ ˇ ˇ Pozivamo te da je pa zljivo pro cita s. ˇ ”To ne moze biti istina!“ STRANICA 3

´ Da li je normalno tako se osjecati? STRANICA 7

ˇ Kako mogu zivjeti sa svojom tugom? STRANICA 14

´ Kako drugi mogu pomoci? STRANICA 20

Sigurna nada za umrle STRANICA 26 5 1994, 2000, 2005 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania ˇ Kad umre netko koga voli s ˇ Izdava ci Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc. Brooklyn, New York, U.S.A. Tiskano u rujnu 2014. ˇ Ova bro sura nije za prodaju. Izdana je u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji se financira dobrovoljnim prilozima. ˇ ˇ ˇ Ukoliko nije druga cije nazna ceno, biblijski citati u ovoj bro suri uzeti su ˇ ´ ˇ ´ iz prijevoda Dani ci c—Karad zi c. Tamo gdje iza citata stoji NW, ukazuje se da je to prijevod iz New World Translation of the Holy Scriptures na engleskom jeziku. Tamo gdje iza citata stoji St, ukazuje se da je to ˇ ´ ˇ ´ ˇ prijevod izdava cke ku ce Stvarnost/Kr s canska sada snjost When Someone You Love Dies Croatian (we-C) Made in Britain by Watch Tower Bible and Tract Society of Britain (Registered in England as a Charity) Tiskano u Velikoj Britaniji

ˇ ”To ne moze biti istina!“ ˇ ˇ J EDAN covjek iz New Yorka (SAD) pri ca: ”Moj sin Jonathan bio je u posjeti kod prijatelja koji stanuju nekoliko kilometara ˇ ˇ od nas. Mojoj zeni Valentini nije bilo drago sto ide k njima. Uvijek je bila zabrinuta kad se radilo o prometu. Ali on je volio elektroniku, a njegovi prijatelji su imali radionicu gdje je ´ ˇ ˇ mogao ste ci ne sto prakti cnog iskustva. ´ Ja sam bio kod ku ce na zapadnom Manˇ hattanu, New York. Moja zena je bila u posjeti svojoj rodbini u Portoriku. ’Jona´ than ce se brzo vratiti‘, mislio sam. ˇ Onda se za culo zvono. ’To je sigurno ˇ on.‘ Nije bio. Bila je policija i bolni cari iz ambulantnih kola. ’Da li prepoznajeˇ te ovu voza cku dozvolu?‘ pitao je policajac. ’Da, to je od mog ˇ sina Jonathana.‘ ’Imamo lo su vijest za vas. Dogodila se nesre´ ˇ ˇ ca i (...) va s sin (...) va s sin je poginuo.‘ Moja prva reakcija ˇ bila je: ’To ne mo ze biti istina!‘ Ta je ”bomba“ otvorila ranu ˇ ˇ ˇ u na sim srcima koju jo s uvijek lije cimo, godinama kasnije.“

ˇ ´ ’Imamo lo su vijest za vas. Dogodila se nesre ca ˇ ˇ i (...) va s sin (...) va s sin je poginuo.‘ ˇ ˇ Jedan otac u Barceloni ( Spanjolska) pi se: ”U

ˇ Spanjolskoj 1960-ih godina, bili smo sretna ˇ ˇ ´ obitelj. Tu smo bili moja zena Mar ıa i na se troje djece, David, Paquito i Isabel, stari 13, 11 i 9 godina. ˇ Jednog dana u o zujku 1963. Paquito se ˇ ˇ ´ vratio iz skole zale ci se da ga jako boli glava. ˇ Bili smo zbunjeni jer nismo znali sto bi mogao biti uzrok — ali ne zadugo. Tri sata kas4

nije bio je mrtav. Izljev krvi u mozak ugasio ˇ mu je zivot. ˇ Paquito je umro prije vi se od 30 godina. Ipak, duboka bol uslijed tog gubitka ostala je ˇ ´ s nama do dana snjeg dana. Nemogu ce je da ´ roditelji izgube dijete a da ne osje caju da su izgubili dio sebe — bez obzira koliko je ˇ ˇ vremena pro slo ili koliko jo s druge djece imali.“ ˇ Kad umre netko koga voli s

Ova dva iskustva, gdje su roditelji izgubili djecu, pokazuju kako su duboke i trajne rane kad dijete umre. Kako li su samo istinite rijeˇ ˇ ci jednog lije cnika koji je napisao: ”Smrt djeˇ ˇ ˇ teta obi cno je tragi cnija i traumati cnija od smrti starije osobe jer je dijete zadnja osoba za ˇ ´ koju se o cekuje da ce umrijeti. (...) Smrt bilo ´ kojeg djeteta predstavlja gubitak budu cih snova, odnosa [sin, snaha, unuk], iskustava (...) ˇ ˇ ´ koja se jo s nisu do zivjela.“ A taj osje caj duboˇ kog gubitka mo ze se isto tako primijeniti na ˇ bilo koju zenu koja je izgubila bebu uslijed ˇ spontanog poba caja. ˇ ˇ ´ ˇ Jedna o zalo s cena supruga obja snjava: ”Moj ˇ mu z Russell je za vrijeme drugog svjetskog ˇ ˇ rata slu zio kao sanitetski asistent na pacifi cˇ ˇ ˇ ˇ kom rati stu. Do zivio je i pre zivio neke u zasne ˇ bitke. Vratio se u Sjedinjene Dr zave i u smireˇ ˇ niji zivot. Kasnije je slu zio kao propovjednik ˇ ˇ ˇ Bo zje rije ci. U svojim ranim 60-ima po ceo je ˇ ˇ dobivati simptome sr canih problema. Poku sao ˇ je voditi aktivan zivot. Zatim, jednog dana u ˇ ˇ ˇ srpnju 1988, do zivio je sna zan sr cani udar i umro. Njegov gubitak me je dotukao. Nisam se uspjela ni pozdraviti s njim. Nije mi bio samo ˇ mu z. Bio mi je najbolji prijatelj. Zajedno smo ˇ ˇ pro zivjeli 40 godina zivota. Sada je izgledalo ˇ ˇ da se moram suo citi sa posebnom usamljeno s´ cu.“ ´ Ovo su samo neke od tisu ca tragedija koje svakog dana poga aju obitelji po cijelom sviˇ ´ ´ ´ ´ jetu. Kao sto ce ti re ci ve cina tuguju cih osoba, ˇ kad smrt uzme tvoje dijete, tvog mu za, tvoju ˇ zenu, tvog roditelja, tvog prijatelja, ona je ˇ ˇ ´ stvarno ono cime ju je nazvao kr s canski pisac ˇ Kad umre netko koga voli s

Pavao, ’posljednji neprijatelj‘. Prva prirodna ˇ ´ ˇ ˇ reakcija na zastra suju cu vijest cesto mo ze biti ˇ poricanje: ”To ne mo ze biti istina! Ja to ne vjeˇ ˇ rujem.“ Cesto slijede i druge reakcije, kao sto ´ ´ cemo vidjeti (1. Korin canima 15:25, 26). ´ Me utim, prije nego razmotrimo osje caje ˇ tuge, odgovorimo na neka va zna pitanja. Da ˇ li smrt zna ci kraj te osobe? Postoji li ikakva ´ ´ ˇ nada da cemo ponovo mo ci vidjeti na se drage?

Postoji stvarna nada ˇ Biblijski pisac Pavao pru zio je nadu za oslobo enje od tog ’posljednjeg neprijatelja‘, ˇ ´ smrti. On je napisao: ”Po sljednji ce se neprija´ telj ukinuti smrt“. ”Neprijatelj koji ce posljedˇ ´ nji biti uni sten jest smrt“ (1. Korin canima ˇ 15:26, St). Za sto je Pavao mogao biti tako siˇ guran u to? Jer ga je pou cio onaj koji je podignut iz mrtvih, Isus Krist (Djela apostolska ˇ 9:3-19). To je razlog za sto je Pavao tako er ´ ˇ mogao napisati: ”Budu ci da kroz covjeka ˇ [Adama] bi smrt, kroz covjeka [Isusa Krista] i uskrsenje mrtvih. Jer kako po Adamu svi umi´ ˇ ru, tako ce i po Kr[i]stu svi o zivjeti“ (1. Ko´ rin canima 15:21, 22). ˇ ˇ ´ Isus je bio duboko o zalo s cen kad je sreo udovicu iz Naina i vidio njenog mrtvog sina. ˇ Biblijski izvje staj nam govori: ”Kad se [Isus] ˇ pribli zi gradskim vratima [u Nainu], iznosili su na ukop mrtvaca, jedinca sina u majke koja ˇ bija se udovica. Pratio ju je mnogi narod iz ˇ grada. Kad je Gospodin opazi, sa zali se nad ˇ njom te joj re ce: ’Nemoj plakati!‘ Zatim pristuˇ ˇ pi k lijesu, dota ce ga se — nosioci stado se ˇ ´ — te re ce: ’Mladi cu, tebi govorim, ustani!‘ 5

ˇ ˇ Mrtvac se podi ze i po ce govoriti; a Isus ga dade njegovoj majci. Sve prisutne obuze strah te su slavili Boga: ’Velik se prorok — govorili su — pojavi me u nama. Bog pohodi narod svoj.‘ “ ˇ Zapazi kako je Isus bio dirnut sa zaljenjem, i ˇ zato je uskrsnuo udovi cinog sina! Zamisli ˇ ˇ ´ sto to nagovje stava za budu cnost! (Luka

Dakle, Petar je s potpunim uvjerenjem mogao napisati: ”Neka bude hvaljen Bog, Otac ˇ na sega Gospodina Isusa Krista, koji nas po ´ svome velikom milosr u uskrsnu cem Isusa ˇ Krista od mrtvih ponovo rodi za zivu nadu“ (1. Petrova 1:3, St). Apostol Pavao je izrazio svoju nadu pu-

7:12-16, St).

nu povjerenja kad je rekao: ”[Vjerujem] u ˇ ˇ Isus je tamo, pred o cevicima, izveo nezasve sto stoji pisano u Zakonu i Prorocima. ´ ˇ boravno uskrsnu ce. To je bio predznak uskrJa se uzdam u Boga, kao sto se uzdaju i ´ ´ ´ snu ca koje je ve c pretkaoni sami, da ce uskrsnuzao neko vrijeme prije tog ti pravedni i nepravedni“ m ˇ #. ($ 4 , 4'# -&$ ($ doga aja, povratak u zi(Djela apostolska 24:14, vot na Zemlji pod ’no15, St). Kakva je prirodna reakcija vim nebom‘. Tom priliDakle, milijuni mogu na smrt voljene osobe? ˇ ´ ˇ kom Isus je rekao: ”Ne imati cvrstu nadu da ce Sto je Isus napravio divite se ovome, jer ide za udovicu iz Naina? opet vidjeti svoje drage ˇ ´ ˇ ´ cas u koji ce svi koji su zive na Zemlji, ali pod Koje je obe canje u vezi ˇ ˇ s umrlima dao Isus? u grobovima cuti glas sisasvim druga cijim okolˇ ´ ´ ´ ˇ na Bo zijega, i izi ci ce“ nostima. Kakve ce biti te Za sto su Petar i Pavao mogli biti ´ ´ sigurni da ce biti uskrsnu ce? (Otkrivenje 21:1, 3, 4; okolnosti? Daljnji detalji Ivan 5:28, 29; 2. Petrova Koja pitanja biblijski utemeljene nade ˇ ˇ zaslu zuju odgovor? 3:13). za na se drage umrle razˇ ´ Me u drugim o cevicimatrat ce se u zadnjem di´ ˇ ma uskrsnu ca nalazio se Petar, zajedno sa nejelu ove bro sure, pod naslovom ”Sigurna nada za mrtve“. kima od 12-orice koji su pratili Isusa na njeˇ ˇ govim putovanjima. Oni su zapravo culi kako No razmotrimo najprije pitanja koja mo zda ˇ ˇ uskrsnuli Isus govori pokraj Galilejskog mora. ima s ako tuguje s zbog gubitka voljene osobe: ˇ ˇ ˇ Izvje staj nam ka ze: ”Re ce im Isus: ’Do ite i doDa li je normalno tako tugovati? Kako mogu ˇ ˇ ˇ ˇ ru ckujte!‘ Nitko se od u cenika nije usu ivao zivjeti sa svojom tugom? Sto drugi mogu nazapitati ga: ’Tko si ti?‘ jer su znali da je Gospraviti kako bi mi pomogli da to podnesem? ´ podin. Isus se primakne, uzme kruh pa im ga Kako mogu pomo ci drugima koji tuguju? I najˇ ´ ´ ˇ ˇ dadne; ribu isto tako. To se ve c tre ci put va znije: Sto ka ze Biblija o sigurnoj nadi za ˇ ´ Isus ukazao u cenicima otkada je uskrsnuo iz umrle? Ho cu li ikada ponovo vidjeti svoje vo´ mrtvih“ (Ivan 21:12-14, St). ljene? I gdje ce to biti? 6

ˇ Kad umre netko koga voli s

Da li je normalno ´ tako se osjecati? ˇ ˇ ´ ˇ EDNA o zalo s cena osoba pi se: ”Kao dijete u Engleskoj, bio sam odgojen da ´ ´ ˇ ne pokazujem javno svoje osje caje. Sje cam se da mi je otac, biv si vojnik, ˇ kroz stisnute zube govorio: ’Da nisi plakao!‘ kad mi je ne sto nanijelo bol.

Ne mogu se sjetiti da li je moja majka ikada poljubila ili zagrlila ikoga od nas djece (bilo nas ˇ je cetvero). Imao sam 56 godina kad mi je otac ´ ˇ umro. Osje cao sam u zasan gubitak. Ipak, u poˇ cetku nisam mogao plakati.“ ˇ U nekim kulturama ljudi izra zavaju svoje ´ osje caje otvoreno. Bez obzira da li su sretni ili ˇ ´ tu zni, drugi znaju kako se oni osje caju. S druˇ ge strane, u nekim dijelovima svijeta, naro cito u sjevernoj Evropi i Britaniji, od ljudi, a poˇ ˇ sebno od mu skaraca, o cekuje se da skrivaju ´ svoje osje caje, da potiskuju svoje emocije, da ˇ stisnu zube i da im ne bude na jeziku sto im je na srcu. Ali kad si pretrpio gubitak voljene ˇ osobe, da li je na neki na cin neispravno izraˇ ˇ ziti svoju tugu? Sto ka ze Biblija?

Oni koji su plakali u Bibliji ˇ ˇ Bibliju su napisali Hebreji s podru cja isto cˇ nog Mediterana, koji su bili izra zajni ljudi. Ona ˇ sadr zi mnogo primjera pojedinaca koji su otvoreno pokazivali svoju tugu. Kralj David je ˇ Kad umre netko koga voli s

oplakivao gubitak svog ubijenog sina Amnona. ˇ Ustvari, on ”plaka se vrlo“ (2. Samuelova ˇ 13:28-39). Cak je tugovao zbog gubitka svog ˇ ˇ izdajni ckog sina Apsaloma, koji je poku sao ˇ ˇ uzurpirati kraljevski polo zaj. Biblijski izvje staj nam govori: ”Tada se car [David] sneveseli i pope se u gornju klijet nad vratima, i stade pla´ ˇ kati, a idu ci govora se: sine moj Apsalome, sine moj, sine moj Apsalome! Kamo da sam ja umr’o mjesto tebe. Apsalome sine moj, sine moj!“ (2. Samuelova 18:33). David je tugovao kao svaki normalni otac. I koliko su samo puta roˇ ditelji po zeljeli da su oni umrli umjesto svoje djece! Izgleda tako neprirodno da dijete umre prije roditelja.

Kako je Isus reagirao na smrt svog prijateˇ lja Lazara? Plakao je dok se pribli zavao grobu (Ivan 11:30-38). Marija Magdalena je kasnije ˇ plakala dok se pribli zavala Isusovom grobu ˇ ´ (Ivan 20:11-16). Istina, kr s canin koji posjedu´ je razumijevanje biblijske nade u uskrsnu ce ne ˇ ˇ ˇ tuguje neutje sno, kao sto je to slu caj kod nekih 7

koji nemaju jasan biblijski temelj za svoja vjeˇ rovanja o stanju mrtvih. Ali, kao covjek s nor´ ˇ ´ ˇ malnim osje cajima, pravi kr s canin, cak i uz ´ nadu uskrsnu ca, stvarno tuguje i oplakuje gubitak bilo koje voljene osobe (1. Solunjanima 4:13, 14).

Plakati ili ne plakati ˇ ˇ Kako je s na sim reakcijama danas? Nalazi s ˇ li da ti je te sko ili neugodno pokazati svoje os-

ˇ ´ ˇ je caje? Sto preporu cuju savjetnici? Njihova suˇ ˇ ˇ vremena gledi sta cesto samo odra zavaju drevˇ nu nadahnutu mudrost Biblije. Oni ka zu da ˇ trebamo izra zavati svoju tugu, a ne je potiski´ ˇ ˇ vati. To nas podsje ca na vjerne mu zeve iz pro sˇ ˇ losti, kao sto su Job, David i Jeremija, ciji se iz´ razi tuge mogu prona ci u Bibliji. Oni sigurno ˇ ´ nisu gu sili svoje osje caje. Dakle, nije muˇ dro izolirati se od ljudi (Pri ce Salamunove ˇ 18:1, NW). Naravno, tugovanje se u razli citim

ı),' &() $ ./!)0 .# # *& % .# % /', 0)&$ ( )-)

ˇ Kad umre netko koga voli s

ˇ ˇ ˇ kulturama izra zava na razli cite na cine, a ovi´ si i o prevladavaju cim religioznim vjerovanjima.1 ˇ ˇ Sto ako ima s potrebu za plakanjem? Plakanje je dio ljudske prirode. Prisjeti se ponovo Lazarove smrti, kad se Isus ’zgrozio u duhu i (...) ˇ udari se mu suze‘ (Ivan 11:33, 35). Time je pokazao da je plakanje normalna reakcija na smrt voljene osobe. ˇ To potvr uje slu caj jedne majke. Anne, koja je izgubila svoju bebu Rachel zbog SIDS-a (Sinˇ droma iznenadne dojena cke smrti). Njen su´ prug je komentirao: ”Iznena uju ce je bilo to ˇ sto ni ja ni Anne nismo plakali na sprovodu. Svi drugi su plakali.“ Na to je Anne odgovorila: ”Da, ali ja sam se dobro isplakala za nas oboje. Mislim da me stvarno udarilo nekoliko tjedana nakon tragedije, kad sam jednog dana ˇ ´ ˇ kona cno bila sama u ku ci. Plakala sam citav ´ dan. Ali vjerujem da mi je to pomoglo. Osje caˇ la sam se bolje nakon toga. Morala sam pre zaliti gubitak svoje bebe. Stvarno vjerujem da ˇ ˇ treba s pustiti da se ljudi koji tuguju ispla cu. ˇ Iako je prirodna reakcija kad drugi ka zu: ’Neˇ moj plakati‘, to zapravo ne poma ze.“

Kako su neki reagirali Kako su neki reagirali kad su bili shrvani gubitkom voljene osobe? Naprimjer, razmotriˇ ´ mo Juanitin slu caj. Ona zna kakav je osje caj iz1 Naprimjer, u narodu Joruba iz Nigerije postoji tradicionalˇ no vjerovanje u reinkarnaciju du se. Zato kad majka izgubi dijete, intenzivno tugovanje traje samo jedno kratko razdoblje, jer ˇ kako ka ze joruba pripjev: ”Prolila se voda. Tikvica se nije razbiˇ ˇ la.“ Prema narodu Joruba, to zna ci da tikvica za dr zanje vode, ˇ ˇ ˇ majka, mo ze roditi jo s jedno dijete — mo zda reinkarnaciju umrlog. Jehovini svjedoci ne slijede bilo kakve tradicije temeljene na ˇ ˇ praznovjerju koje proizlazi iz pogre snih ideja o besmrtnoj du si i ˇ reinkarnaciji, sto nema potvrde u Bibliji (Propovjednik 9:5, 10; Ezehijel 18:4, 20).

ˇ Kad umre netko koga voli s

,) - ./!)0 ($ ˇ ˇ ije c ”proces“ ne zna ci da tugovanje ima nekakav utvr eni raspored ili program. Reakcije prilikom tugovanja mogu se doga ati istovremeno ˇ i trajati razli cito vrijeme, ovisno o osobi. Ovaj popis nije potpun. Mogu se manifestirati i druge reakcije. Slijede neki simptomi tuge koje netko ˇ ˇ mo ze do zivjeti. ˇ ˇ Rane reakcije: Po cetni sok; nevjerovanje; pori´ canje; emocionalna otupjelost; osje caji krivnje; ljutnja. ˇ ˇ Akutna tuga mo ze uklju civati: Gubitak pam´ cenja i besanicu; ekstremni umor; iznenadne ˇ promjene raspolo zenja; neobjektivno prosu ivanje ˇ i razmi sljanje; napade plakanja; promjene u apetitu, i kao posljedicu smanjivanje ili dobivanje ˇ ˇ te zine; razne simptome naru senog zdravlja; letargiju; smanjenu radnu sposobnost; halucinacije — ´ ˇ preminulog se osje ca, cuje, vidi; kod gubitka djeteˇ ta, iracionalnu ljutnju na tvog bra cnog druga. ˇ Period stabiliziranja: Zalost zajedno s nostalˇ ´ ˇ gijom; vi se ugodnih sje canja na preminulog, cak obojenih humorom.

ˇ gubiti bebu. Imala je pet spontanih poba caja. Sada je ponovo bila trudna. Zato je, kad je na´ kon prometne nesre ce dospjela u bolnicu, njena zabrinutost bila razumljiva. Dva tjedna kasnije dobila je trudove — prije vremena. Ubrzo ˇ nakon toga rodila se mala Vanessa — te ska ˇ samo malo vi se od 900 grama. ”Bila sam tako ´ ˇ uzbu ena“, prisje ca se Juanita. ”Kona cno sam postala majka!“ ˇ ´ Ali njena sre ca bila je kratkog vijeka. Cetiri dana kasnije Vanessa je umrla. Juanita se pri´ ´ sje ca: ”Osje cala sam se tako prazno. Uzeto mi 9

m *)(. (# *) $ # ,)μ ($ ',.0)! $ . . P ' $% ./!/$/ ´ ˇ ´ ako je ve c imala drugu djecu, Monna je s rado s cu ˇ ´ i nestrpljivo o cekivala ro enje svog sljede ceg djeˇ teta. Cak i prije ro enja, to je bila beba s kojom se ˇ ”igrala, kojoj je pri cala i o kojoj je sanjala“.

Proces stvaranja veze izme u majke i nero enog ˇ djeteta bio je sna zan. Ona nastavlja: ”Rachel Anne je bila beba koja se ritala kad sam naslonila knjigu ´ ˇ ˇ na svoj trbuh, koja me no cu dr zala budnom. Jo s uvijek se mogu sjetiti njenih prvih malih udaraca, ˇ poput nje znih gurkanja punih ljubavi. Svaki put kad se pomaknula, ja sam se ispunila ljubavlju. Poznavala sam je tako dobro da sam znala kad je neˇ sto boli, kad je bolesna.“ ˇ ˇ Monna nastavlja svoj izvje staj: ”Lije cnik mi nije vjerovao sve dok nije bilo prekasno. Rekao mi je neka se ne brinem. Vjerujem da sam osjetila kad je ˇ umrla. Jednostavno se iznenada sna zno preokrenu´ la. Sljede ceg dana bila je mrtva.“ Monnino iskustvo nije usamljeni primjer. Prema Friedmanu i Gradsteinu, autorima knjige Surviving Pregnancy Loss, samo u Sjedinjeˇ nim Dr zavama svake godine oko milijun ˇ ˇ ˇ ´ zena do zivi neuspje snu trudno cu. Naravno, ´ brojke za cijeli svijet mnogo su ve ce. ˇ ˇ Ljudi cesto propu staju shvatiti da je ˇ spontani poba caj ili ro enje mrtvog ˇ ˇ djeteta tragedija za zenu i ne sto ˇ ´ ˇ cega se ona sje ca — mo zda cijeˇ log svog zivota. Naprimjer, ˇ Veronica, koja je sada pre sla ˇ ´ 50. godinu zivota, prisje ca se ˇ svojih spontanih poba caja i ˇ ´ naro cito se sje ca mrtvoro eˇ ne bebe koja je do zivjela deveti mjesec i rodila se sa 6 kilograma. Zadnja dva

ˇ ˇ tjedna ju je nosila mrtvu u sebi. Ona ka ze: ”U zasno je kad majka rodi mrtvu bebu.“ Reakcije ovih frustriranih majki drugi ne raˇ ˇ ˇ zumiju uvijek, pa cak ni druge zene. Zena koja je ˇ izgubila svoje dijete zbog spontanog poba caja napiˇ ˇ ˇ sala je: ”Ono sto sam nau cila na najbolniji na cin bilo je to da, prije nego mi se to dogodilo, stvarno ˇ ˇ nisam imala predod zbu o tome sto su moje prijateljice morale podnijeti. Bila sam isto tako neosjetljiˇ ´ va i nisam ih razumjela kao sto sada osje cam da ljudi mene ne razumiju.“ ˇ ˇ ´ Jedan drugi problem za o zalo s cenu majku je utiˇ ´ ˇ sak da njen mu z ne osje ca gubitak kao sto ga ona ´ ˇ ´ ˇ osje ca. Jedna zena je to izrazila na sljede ci na cin: ˇ ”U to vrijeme sam se totalno razo carala u svog ˇ ˇ ´ mu za. Sto se njega ticalo, trudno ce zapravo nije ni ˇ bilo. Nije mogao do zivjeti tugu kroz koju sam ja ´ prolazila. On je vrlo suosje cao s mojim suzama, ali ne i s mojom tugom.“ ˇ ˇ Ta je reakcija mo zda prirodna za mu za — ˇ on ne prolazi kroz istu fizi cku i emocionalnu vezu sa fetusom koju ostvaruje njegoˇ ˇ va trudna zena. Ipak, on isto tako do zivˇ ljava gubitak. A od presudne je va zˇ ˇ nosti da mu z i zena shvate kako oni pate zajedno, iako ˇ ˇ na razli cite na cine. Oni trebaju podijeliti svoju tugu. Ako ˇ ˇ mu z to skriva, njegova zeˇ na mo ze misliti da je neosjetljiv. Zato podijelite svoje suze, misli i zagrljaje. Pokaˇ zite da trebate jedan drugoga kao nikada prije. Da, muˇ ˇ ´ zevi, poka zite svoje suosje canje.

ˇ Kad umre netko koga voli s

ˇ ´ je maj cinstvo. Osje cala sam se nepotpuno. Bilo ´ ´ je bolno do ci ku ci u sobu koju smo pripremili za Vanessu i pogledati male benkice koje sam ´ joj kupila. Tokom sljede cih nekoliko mjeseci, ˇ ponovno sam pro zivljavala dan njenog ro eˇ nja. Nisam zeljela nikoga vidjeti.“ ˇ Ekstremna reakcija? Drugima je to mo zda ˇ te sko razumjeti, ali oni koji su, poput Juanite, ˇ ˇ pro sli kroz to obja snjavaju da su tugovali za ˇ ˇ svojom bebom ba s kao sto bi tugovali i za neˇ ˇ kim tko je zivio neko du ze vrijeme. Roditelji ˇ vole svoje dijete, ka zu, puno prije nego se rodi. To je posebna veza s majkom. Kad beba umre, ´ ˇ majka osje ca da je oti sla stvarna osoba. A to je ˇ ono sto drugi trebaju razumjeti.

´ Kako osjecaji ljutnje i krivnje mogu utjecati na tebe ´ Jedna druga majka izrazila je svoje osje caje ˇ ˇ ˇ kad joj je bilo re ceno da je njen sestogodi snji ˇ sin iznenada umro od priro enog sr canog ˇ ˇ problema. ”Pro sla sam kroz citav niz reakcija — otupjelost, nevjerovanje, krivnju i ljutnju ˇ ˇ prema svom mu zu i prema lije cniku jer nije shvatio u kako se ozbiljnom stanju nalazi.“ ˇ ˇ Ljutnja mo ze biti jo s jedan simptom tuge. ˇ ˇ Mo ze se raditi o ljutnji prema lije cnicima i me´ dicinskim sestrama, zbog osje caja da su trebaˇ li napraviti vi se u brizi za preminulog. Ili se ˇ mo zda radi o ljutnji prema prijateljima i ro acima koji su, kako izgleda, rekli ili napravili ˇ ne sto krivo. Neki se razljute na umrlog jer je ´ zanemario svoje zdravlje. Stella se prisje ca: ´ ˇ ”Sje cam se da sam bila ljuta na mu za jer sam ˇ znala da je moglo biti druga cije. Bio je jako boˇ lestan, ali je ignorirao upozorenja lije cnika.“ A ponekad postoji ljutnja na preminuloga zbog ˇ Kad umre netko koga voli s

m / #. % $ . . /4 -( $ ., /' P m f ,) #. &$#' - ')4 *)') # #-%, (#' f m -/)-$ ($ ' # /4#0&$ 0 ($ ' bremena koje njegova ili njena smrt stavlja na onoga tko je ostao iza njega. ´ Neki se osje caju krivima zbog ljutnje — to ˇ ´ jest, oni mo zda osu uju sebe jer osje caju ljutnju. Drugi krive sebe zbog smrti svoje voljene osobe. ”Ne bi umro“, uvjeravaju sami sebe, ˇ ”samo da sam ga prisilila da ranije oti e lije cˇ niku“ ili ”da oti e kod drugog lije cnika“ ili ”da ˇ vi se pazi na svoje zdravlje“. Kod drugih krivnja ide i dalje od toga, naˇ ro cito ako je njihova ljubljena osoba umrla izˇ ˇ ´ nenada, neo cekivano. Po cinju se prisje cati 11

situacija kad su se razljutili na preminuloga ili ˇ su se posva ali s njim. Ili mo zda smatraju da ˇ preminulom zapravo nisu bili sve sto su trebali biti. Dugi proces tugovanja mnogih majki poˇ ˇ ˇ tvr uje ono sto ka zu mnogi stru cnjaci, da guˇ bitak djeteta ostavlja trajnu prazninu u zivotu ˇ roditelja, naro cito majke.

ˇ ˇ Kad izgubis bracnog druga ˇ Gubitak bra cnog partnera predstavlja jednu ˇ drugu vrstu traume, naro cito ako su oboje ˇ ˇ ˇ vodili vrlo aktivan zajedni cki zivot. To mo ze

ˇ ˇ ˇ zna citi kraj cijelog jednog na cina zivota, kraj putovanja, posla, zabave i me usobne ovisnosti. ˇ ˇ Eunice obja snjava sto se dogodilo kad je njen ˇ ˇ mu z iznenada umro od sr canog udara. ”Prvi tjedan sam bila u stanju emocionalne otupjeˇ losti, kao da sam prestala funkcionirati. Cak nisam razlikovala okuse i mirise. Ipak, smisao za logiku nastavio mi je normalno funkcioni´ ˇ rati. Budu ci da sam bila pokraj svog mu za dok ˇ ´ su mu poku savali stabilizirati stanje koriste ci ˇ reanimaciju i medikamente, nisam do zivjela ˇ uobi cajene simptome poricanja. Svejedno, bio

m m #( ,)' #4( ( ( )$ ( % -',.# P -/) 0 ($ - ./!)'

znenadna smrt bebe razorna je tragedija. Jednog se dana naizgled normalna, zdrava beba ne ˇ probudi. To je potpuno neo cekivano, jer tko bi ´ ˇ mogao pomisliti da ce bilo koje dojen ce ili dijete umrijeti prije svojih roditelja? Beba koja je postala ˇ ˇ centar maj cine bezgrani cne ljubavi iznenada je ˇ ˇ ˇ zari ste njene bezgrani cne tuge. ˇ ´ Po cinju navirati osje caji krivnje. Roditelji se ˇ ´ mo zda osje caju odgovornima za smrt, kao da je to bila posljedica nekog zanemarivanja. Postavljaˇ ju si pitanje: ’ Sto smo mogli napraviti da to spriˇ ˇ ˇ je cimo?‘1 U nekim slu cajevima mu z bi, bez ikakˇ vog temelja, mogao cak nesvjesno okriviti svoju ˇ ˇ ˇ zenu. Kad je oti sao na posao, beba je bila ziva i ´ zdrava. Kad se vratio ku ci, umrla je u svojoj koliˇ ˇ 1 Sindrom iznenadne dojena cke smrti (SIDS), koji se obi cno ˇ javlja kod beba u starosti od jednog do sest mjeseci, termin je koji se koristi kad zdrave bebe umru iznenada bez ikakvog obˇ ˇ ´ ja snjivog razloga. Vjeruje se da se u nekim slu cajevima mogu cˇ ´ nost mo ze izbje ci ako se bebu stavi da spava na le ima ili na ˇ boku a ne na trbuhu. Me utim, nijedan polo zaj prilikom spa´ ˇ ˇ vanja ne ce sprije citi svaki slu caj SIDS-a.

ˇ ˇ jevci! Sto je njegova zena radila? Gdje je bila u ˇ ˇ tom trenutku? Ta mu cna pitanja moraju se ra sˇ cistiti tako da ne bi stavljala pritisak na brak. Nepredvi ene i nepredvidive okolnosti prouzˇ ˇ ro cile su tragediju. Biblija ka ze: ”Opet vidjeh pod suncem da nije do brzijeh trka, ni rat do hrabrijeh, ni hljeb do mudrijeh, ni bogatstvo do razumˇ nijeh, ni dobra volja do vje stijeh, nego da sve stoji do vremena i [”nepredvi ene“, ”NW“] ˇ zgode“ (Propovjednik 9:11, nagla seno od nas). ´ Kako drugi mogu pomo ci kad obitelj izgubi ˇ ˇ ´ bebu? Jedna o zalo s cena majka je odgovorila: ”Jedˇ ˇ ´ na prijateljica je do sla i po cistila mi ku cu a da ja ´ ˇ nisam trebala re ci ni rije c. Drugi su nam pripreˇ mili jelo. Neki su jednostavno pomogli tako sto su ˇ ˇ me zagrlili — bez rije ci, samo zagrljaj. Nisam zeljela razgovarati o tome. Nisam htjela da stalno ˇ ˇ ˇ moram obja snjavati sto se dogodilo. Nisam zeljela ˇ radoznala pitanja, kao da sam ja propustila ne sto napraviti. Ja sam bila majka; bila bih napravila sve da spasim svoju bebu.“

ˇ Kad umre netko koga voli s

´ je prisutan intenzivan osje caj frustracije, kao da sam gledala kako auto prelazi rub provaliˇ je a ja ni sta ne mogu napraviti.“

no. Oprostite im i zaboravite to. Ako se poˇ ku savate stisnuti u kalup koji su napravili ˇ ˇ drugi ljudi ili dru stvo kao cjelina, spre cavate svoj napredak prema oporavljenom emocioDa li je plakala? ”Naravno da jesam, naroˇ ˇ nalnom zdravlju.“ cito dok sam citala stotine pisama s izrazima ´ ˇ suosje canja. Plakala sam Naravno, razli citi ljuˇ kod svakog pisma. To mi di pristupaju svojoj zaˇ m ˇ ˇ je pomoglo da se suo cim s #. ($ 4 , 4'#-&$ ($ losti na razli cite na cine. ˇ preostalim dijelom dana. Ne poku savamo natuknuˇ Kako na tugovanje nekih ljudi Ali ni sta nije moglo pomoˇ ti da je svakoj osobi jedan utje ce kultura u kojoj se nalaze? ´ ˇ ci kad su me stalno ispitina cin obavezno bolji od Koje primjere osoba ´ vali kako se osje cam. Bilo drugoga. Me utim, javlja koje su otvoreno tugovale ˇ je o cito da mi je grozno.“ imamo u Bibliji? se opasnost kad nastupi ˇ ˇ ˇ Kako su neki reagirali Sto je pomoglo Eunice stagnacija, kad se o zalo sˇ na gubitak voljene osobe? ´ ˇ da pre zivi razdoblje svoˇ cena osoba ne mo ze pomiKako si ti reagirao u sli cnim ´ ˇ ´ je tuge? ”I neznaju ci, neokolnostima? riti sa realno s cu situacije. ˇ ˇ ˇ svjesno sam donijela odluMo zda bi tada bila poZa sto je gubitak bra cnog druga ˇ ´ ´ iskustvo druga cije vrste? ku da nastavim sa svojim trebna pomo c suosje cajˇ ˇ ˇ ˇ zivotom“, ka ze ona. ”MeKako te ce proces tugovanja? nih prijatelja. Biblija ka ze: ˇ Da li je neispravno tugovati? utim, jo s uvijek me boli ”U svako doba ljubi prijaˇ Koji su neki aspekti kad se sjetim da moj mu z, telj, i brat postaje u nevoprocesa tugovanja? ˇ koji je tako volio zivot, lji.“ Zato se nemoj bojati (Vidi okvir na 9. stranici.) ˇ ˇ ´ nije ovdje da bi u zivao u potra ziti pomo c, razgovaKoje posebne okolnosti ˇ ˇ njemu.“ utje cu na roditelje kod rati i plakati (Pri ce Salaˇ iznenadne smrti dojen ceta? munove 17:17). (Vidi okvir na 12. stranici.) ”Nemojte dozvoliti da Tuga je normalna reakvam drugi diktiraju...“ Kako su mnoge majke ˇ pogo ene spontanim poba cajem cija na gubitak i nije neisAutori knjige Leaveili ro enjem mrtvog djeteta? pravno da tvoju tugu vide taking—When and How (Vidi okvir na 10. stranici.) ˇ i drugi. No, daljnja pitato Say Goodbye (Opra staˇ ´ nja tra ze odgovore: ’Kako nje — kada i kako re ci ˇ mogu zivjeti sa svojom tugom? Da li je normalzbogom) savjetuju: ”Nemojte dozvoliti da vam ˇ ´ no do zivljavati osje caje krivnje i ljutnje? Kako drugi diktiraju kako trebate postupati ili kako ˇ ´ ˇ da postupam s tim reakcijama? Sto mi mo ze se trebate osje cati. Proces tugovanja kod svaˇ ´ pomo ci da podnesem gubitak i tugu?‘ U sljedekoga djeluje druga cije. Drugi mogu misliti — ´ ´ cem dijelu bit ce odgovoreno na ta i druga pii dati vam na znanje da tako misle — da se ˇ ˇ ˇ tanja. previ se zalostite ili da se ne zalostite dovoljˇ Kad umre netko koga voli s

ˇ Kako mogu zivjeti sa svojom tugom? ´ ˇ ´ ˇ SJE CAO sam prili can pritisak da obuzdam svoje osje caje“, obja snjava Mike ´ dok se prisje ca smrti svog oca. Za Mikea je potiskivanje vlastite tuge bio ˇ ˇ mu zevan na cin postupanja. Ipak, kasnije je shvatio da nije bio u pravu.

”O

Zato je Mike, kad je njegovom prijatelju umrla ˇ ˇ baka, znao sto treba napraviti. On ka ze: ”Do ˇ prije nekoliko godina, potap sao bih ga po raˇ menu i rekao: ’Budi mu sko.‘ Sada sam mu do´ dirnuo ruku i rekao: ’Osje caj se kako se god moˇ ´ ´ ´ ˇ ra s osje cati. To ce ti pomo ci da se nosi s s tim. ˇ ˇ ´ ´ ˇ ˇ Ako zeli s da oti em, oti ci cu. Ako zeli s da os´ ´ tanem, ostat cu. Ali nemoj se bojati osje caja.‘ “ ´ MaryAnne je tako er osje cala pritisak da ´ ˇ obuzda svoje osje caje kad joj je umro mu z. ”Toliko sam se brinula da budem dobar primjer ´ drugima“, prisje ca se, ”da samoj sebi nisam do´ ˇ zvoljavala normalne osje caje. Ali kona cno sam ˇ shvatila kako mi poku savanje da budem stup ˇ ˇ snage za druge ne poma ze. Po cela sam analiziˇ rati svoju situaciju i govoriti si: ’Pla ci ako moˇ ˇ ˇ ra s plakati. Ne poku savaj biti previ se jaka. Iz´ ´ ˇ ´ baci te osje caje iz sebe i bolje ce s se osje cati.‘ “ ˇ Tako su i Mike i MaryAnne preporu cili: Doˇ pusti si tugu! I u pravu su. Za sto? Jer je tugoˇ vanje neophodno emocionalno olak sanje. Oslo´ ˇ ba anje osje caja mo ze umanjiti pritisak pod 14

ˇ ˇ kojim se nalazi s. Prirodno izra zavanje emocija, ˇ ako je spojeno sa razumijevanjem i to cnim inˇ ˇ formacijama, dopu sta ti da postavi s svoje osje´ caje u njihov pravilan odnos. ˇ Naravno, ne izra zavaju svi tugu na isti naˇ ˇ cin. A faktori kao sto su da li je voljena osoba ˇ umrla iznenada ili je smrt do sla nakon duge bolesti mogu utjecati na emocionalnu reakciju onih koji su ostali iza umrlog. Ali jedno je si´ ˇ gurno: Potiskivanje tvojih osje caja mo ze biti ˇ ˇ stetno i u fizi ckom i u emocionalnom pogledu. ˇ Daleko je zdravije olak sati svoju tugu. Kako? Piˇ ˇ sma sadr ze neke prakti cne savjete.

ˇ Olaksavanje tuge — kako? ˇ ˇ Razgovor mo ze biti korisno olak sanje. Nakon smrti svoje desetero djece, kao i nekih drugih osobnih tragedija, drevni patrijarh Job je reˇ ˇ ´ kao: ”Dodijao je du si mojoj zivot moj; pusti cu od ˇ sebe [hebrejski: ”osloboditi“] tu znjavu svoju, ´ ˇ govori cu u jadu du se svoje“ (Job 1:2, 18, 19; ˇ ˇ ˇ 10:1). Job vi se nije mogao zadr zavati svoju tu zˇ Kad umre netko koga voli s

njavu. Trebao ju je osloboditi; morao je ”govoˇ ˇ riti“. Sli cno tome, engleski dramati car Shakespeare napisao je u Macbethu: ”Glas tuzi dajte, ˇ ´ jer kad bol ne govori, tad punom srcu sap ce, ve´ le c mu da pukne.“ ´ Dakle, razgovor o tvojim osje cajima s ’prija´ ´ ˇ teljem‘ koji ce strpljivo i suosje cajno saslu sati ˇ ˇ ˇ mo ze donijeti odre enu mjeru olak sanja (Pri ce ´ Salamunove 17:17). Ako se iskustva i osje caje ˇ ˇ ˇ izrazi rije cima, cesto ih je lak se razumjeti i lakˇ ´ se je iza ci na kraj s njima. A ako je i onaj tko ˇ ˇ ˇ ´ ˇ te slu sa o zalo s cena osoba koja se uspje sno ˇ suo cila sa svojim gubitkom, ˇ ´ ˇ ´ mo zda ce s mo ci dobiti neke ˇ prakti cne prijedloge kako da ˇ se ti nosi s s tim. Kad je jednoj majci umrlo dijete, objasˇ nila je za sto joj je pomogao ˇ razgovor s drugom zenom ˇ ˇ koja se suo cila sa sli cnim guˇ bitkom: ”Znati da je jo s netko ˇ ˇ pro sao kroz to isto, iza sao iz ˇ toga ’u komadu‘ i da je jo s ˇ uvijek ziv te da opet pronaˇ lazi odre eni red u svom zivotu, bilo je za mene veliko

ˇ lak se izraziti se na papiru. Jedna udovica izvjeˇ ´ stava da bi zapisivala svoje osje caje i onda naˇ ˇ kon nekoliko dana ponovo pro citala ono sto je ˇ napisala. Ustanovila je da je to korisno olak sanje. Bez obzira da li se radi o razgovoru ili o pi´ ´ ˇ sanju, saop cavanje tvojih osje caja mo ze ti po´ ˇ ˇ ˇ mo ci da si olak sa s tugu. Tako er ti mo ze pomo´ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ´ ci da ra s cisti s nesporazume. Jedna o zalo s cena ˇ ˇ ˇ majka obja snjava: ”Mu z i ja culi smo za druge ˇ bra cne parove koji su se rastali nakon gubitka ˇ djeteta i nismo zeljeli da se to dogodi nama. Zato smo, kad smo god osjeˇ tili ljutnju i zeljeli okriviti jedan drugoga, porazgovarali o tome. Mislim da nas je takvo postupanje stvarˇ no pribli zilo jedno drugome.“ Dakle, pokazivanje svojih os´ ˇ ´ je caja mo ze ti pomo ci da raˇ ˇ ˇ zumije s cinjenicu da cak i ako dijelite isti gubitak, druˇ gi mogu tugovati druga cije

# &#$-%# *,#'$ ,# *)% 4/$/ .# 4 *#-#0 ($ -0)$#" f m f )-$ $ ')4 *)') # m #4, 4#- -0)$/ ./!/

ohrabrenje.“ ˇ Sto ako ti nije ugodno priˇ ´ cati o svojim osje cajima? Nakon smrti Saula i

— svojim tempom i na svoj ˇ na cin. ˇ ˇ Jo s jedna stvar koja mo ze ´ ˇ pomo ci u olak savanju boli

dahnutog zapisa biblijske knjige Druge Samu-

jest plakanje. Postoji ”vrijeˇ ˇ me pla cu“, ka ze Biblija (Propovjednik 3:1, 4). Smrt nekoga koga smo voljeli sigurno donosi ˇ takvo vrijeme. Prolijevanje suza zalosti izgleda ˇ da je neophodan dio procesa lije cenja. ˇ ˇ Jedna mlada zena obja snjava kako joj je bli-

elove (2. Samuelova 1:17-27; 2. Dnevnika ˇ 35:25). Sli cno tome, neki su ustanovili da im je

ska prijateljica pomogla da iza e na kraj kad ´ joj je umrla majka. Ona se prisje ca: ”Moja

Jonatana, David je komponirao emocijama nabijenu naricaljku u kojoj je izlio svoju tugu. Ta ˇ ˇ zalobna kompozicija kona cno je postala dio na-

ˇ Kad umre netko koga voli s

-0 %)$ %/&./,#E &$/ # %)$# ./!/$/ #$ ( % *,#' /.$ "/ prijateljica je uvijek bila tu kad sam je trebala. Plakala je sa mnom. Razgovarala je sa mnom. Mogla sam biti tako otvorena sa svojim emociˇ jama, a to mi je bilo va zno. Nisam se morala ´ ˇ ˇ osje cati neugodno sto pla cem.“ (Vidi Rimljanima 12:15.) Ni ti se ne bi trebao sramiti svojih ˇ suza. Kao sto smo vidjeli, Biblija je puna primjeˇ ˇ ˇ ´ ra mu skaraca i zena vjere — uklju cuju ci Isusa ˇ Krista — koji su otvoreno prolijevali suze zalo´ sti bez ikakvog vidljivog osje caja nelagode (1. Mojsijeva 50:3; 2. Samuelova 1:11, 12; Ivan 11:33, 35). ˇ ´ ˇ ´ Mo zda ce s ustanoviti da ce ti neko vrijeme ˇ emocije biti prili cno nepredvidive. Suze mogu ´ pote ci bez mnogo upozorenja. Jedna udovica je ˇ ˇ ustanovila da je kupovanje u trgovini (ne sto sto ˇ ˇ ˇ je cesto radila sa svojim mu zem) mo ze rasplaˇ ´ kati, naro cito kad, ve c po navici, posegne za ˇ ˇ hranom koju je njen mu z najvi se volio. Budi ˇ strpljiv sa sobom. I nemoj misliti da mora s zadrˇ zavati suze. Zapamti, one su prirodan i neophodan dio tugovanja. 16

ˇ ´ Izlazenje na kraj s osjecajima krivnje Kako je ranije navedeno, kod nekih se, naˇ kon sto je smrt uzela voljenu osobu, javljaju os´ ˇ ´ ˇ je caji krivnje. To mo ze pomo ci u obja snjavanju ˇ silne tuge vjernog covjeka Jakova kad je bio naveden da povjeruje kako je njegovog sina Josipa ubila ’ljuta zvjerka‘. Sam Jakov bio je taj koji je poslao Josipa da pogleda kako su njegova bra´ ˇ ´ ca. Tako su Jakova vjerojatno mu cili osje caji ˇ ˇ krivnje, kao sto su: ’Za sto sam Josipa poslao saˇ ˇ mog?, Za sto sam ga poslao u podru cje koje je puno divljih zvijeri?‘ (1. Mojsijeva 37:33-35). ˇ ´ ˇ Mo zda osje ca s da je neko zanemarivanje s tvoje strane doprinijelo smrti voljene osobe. ´ Uvi anje da je osje caj krivnje — stvarne ili imaginarne — normalna reakcija prilikom tugova´ ˇ ´ nja ve c samo po sebi mo ze pomo ci. Ali i ovdje ˇ ˇ ´ ne mora s zadr zati takve osje caje samo za sebe. ´ ˇ ˇ Razgovor o tome koliko se osje ca s krivim mo ze ˇ ˇ pru ziti jako potrebno olak sanje. Ipak, budi svjestan da bez obzira koliko voˇ limo drugu osobu, ne mo zemo kontrolirati njen ˇ Kad umre netko koga voli s

ˇ ˇ ˇ zivot, niti mo zemo sprije citi da ”vrijeme i nepredvi ena zgoda“ ne sna u one koje volimo (Propovjednik 9:11, NW). Osim toga, nema ˇ sumnje da tvoji motivi nisu bili lo si. Naprimjer, ˇ ˇ ako niste ranije oti sli lije cniku, da li si namjeravao da se tvoja voljena osoba razboli i umre? Naravno da nisi! Jesi li onda stvarno kriv za tu smrt? Nisi. ˇ Jedna majka je nau cila izlaziti na kraj s os´ ˇ ´ je cajem krivnje nakon sto joj je k cer poginula u ´ ˇ ´ prometnoj nesre ci. Ona obja snjava: ”Osje cala ˇ sam se krivom sto sam je pustila. Ali sam shvaˇ ´ tila da bi bilo smije sno tako se osje cati. Nije bilo ˇ ˇ ˇ ni sta pogre sno u tome sto sam je poslala da s ocem obavi neke poslove. To je jednostavno bila ´ grozna nesre ca.“ ´ ’Ali ima toliko stvari koje sam trebao re ci ili ˇ ˇ ˇ ˇ napraviti‘, mo zda ka ze s. To cno, ali tko od nas ˇ ´ ˇ mo ze re ci da je bio savr sen otac, majka ili dije´ ˇ te? Biblija nas podsje ca: ”Svi pogrje sujemo mnoˇ ˇ go puta. Ali ko u rije ci ne pogrje suje, onaj je ˇ ˇ savr sen covjek“ (Jakov 3:2; Rimljanima 5:12). ˇ ˇ Dakle, prihvati cinjenicu da nisi savr sen. Nepreˇ ´ stano razmi sljanje o svim mogu cim ”da sam ba´ ˇ ˇ rem“ ne ce ni sta promijeniti, ali mo ze usporiti tvoj oporavak. ˇ Ako ima s osnovane razloge za vjerovanje da je tvoja krivnja stvarna a ne imaginarna, onda razˇ motri najva zniji od svih faktora u smanjivanju ˇ ˇ ˇ krivnje — Bo zje opro stenje. Biblija nam jam ci: ˆ ˇ ”Ako se, Jahve, grijeh a bude s spominjao, Gospo´ ˇ dine, tko ce opstati? Al’ u tebe je pra stanje“ (Psaˇ ˇ ˇ lam 130:3, 4, St). Ne mo ze s se vratiti u pro slost ˇ ˇ ˇ ˇ i bilo sto promijeniti. Ali mo ze s moliti za Bo zje ˇ ˇ ˇ ˇ opro stenje zbog prija snjih gre saka. I sto onda? ´ ´ ˇ Pa, ako Bog obe cava da ce ti izbrisati pro sle ˇ Kad umre netko koga voli s

ˇ gre ske, zar i ti ne bi trebao oprostiti sam sebi? ˇ (Pri ce Salamunove 28:13; 1. Ivanova 1:9).

ˇ ´ Izlazenje na kraj s osjecajima ljutnje ˇ ˇ Da li si isto tako prili cno ljut, mo zda na liˇ ˇ je cnike, medicinske sestre, prijatelje ili cak na onoga tko je umro? Budi svjestan da je to takoˇ ˇ er uobi cajena reakcija na gubitak. Mo zda je ´ ˇ tvoja ljutnja prirodni pratilac boli koju osje ca s. ˇ Jedan pisac je rekao: ”Samo ako postane s svjesˇ tan ljutnje — ne da postupa s po njoj nego da ˇ ´ ˇ ˇ ˇ zna s da je osje ca s — mo ze s se osloboditi njenog razornog utjecaja.“ ˇ ˇ Mo ze ti koristiti i ako izrazi s ljutnju ili je poˇ dijeli s s drugima. Kako? Sigurno ne kroz nekontrolirane izljeve gnjeva. Biblija upozorava da je ˇ ˇ gnjev koji traje du ze vrijeme opasan (Pri ce Saˇ ´ ˇ ´ lamunove 14:29, 30). Ali mo zda ce s prona ci utˇ jehu tako da o tome razgovara s sa prijateljem koji ima razumijevanje. A neki su utvrdili da inˇ tenzivna fizi cka aktivnost kad se naljute predˇ ˇ stavlja korisno olak sanje. (Vidi tako er Efe zanima 4:25, 26.) ˇ ˇ ˇ Iako je va zno da bude s otvoren i po sten u ´ ˇ vezi sa svojim osje cajima, na mjestu je rije c ˇ opreza. Postoji velika razlika izme u izra zava´ ´ nja osje caja i istresanja osje caja na druge. Nema potrebe okrivljavati druge za svoju ljutnju i fru´ straciju. Zato izrazi svoje osje caje, ali ne na neˇ ˇ prijateljski na cin (Pri ce Salamunove 18:21). ˇ ´ Kod izla zenja na kraj s osje cajima boli postoji ´ ´ superiorna pomo c i nju cemo sada razmotriti. ´ Pomoc od Boga ˇ Biblija nam jam ci: ”Blizu je Jahve onima koji ˇ ˇ su skr sena srca, a klonule du se spasava“ (Psaˇ ˇ lam 34:19, St). Da, odnos s Bogom vi se od i cega 17

m ı %# *, %.# (# *,#$ &)4# ˇ sloni se na prijatelje: Nemoj se ustru cavati da ˇ ´ prihvati s pomo c od drugih ako ti je nude i ako ˇ ˇ stvarno mozes imati koristi od nje. Shvati da je to ˇ ˇ ˇ ´ mozda njihov nacin da ti pokazu kako se osjecaju; ˇ ´ ˇ ˇ mozda ne mogu naci prave rijeci (Pri ce Salamunove

ˇ Cuvaj se upotrebljavanja lijekova ili alkohola ˇ kako bi iza sao na kraj sa svojom tugom: Svako ˇ olak sanje uslijed lijekova ili alkohola u najboljem je ˇ slu caju privremeno. Lijekove treba uzimati samo pod ˇ ˇ ˇ lijecni ckom kontrolom. Ali budi pa zljiv; mnoge sup-

18:24).

stance stvaraju ovisnost. Osim toga, one mogu usporiti

ˇ Vodi brigu o svom zdravlju: Tugovanje te moze ˇ ˇ ˇ iscrpiti, narocito na pocetku. Tvoje tijelo vi se nego ˇ ikada treba dovoljno odmora, zdrave fizi cke aktivnosti ˇ ˇ te ispravnu prehranu. Povremeni lijecni cki pregledi

proces tugovanja. Jedan patolog upozorava: ”Tragedija ˇ se mora podnijeti, pretrpjeti i konacno racionalizirati, ˇ a neopravdano to odugovlaciti time da se [osoba] lijeˇ ˇ kovima dovede u omamljeno stanje moze produ ziti ili ˇ ˇ ´ ´ izobli citi taj proces.“ Trajno olak sanje doci ce kroz ˇ meditiranje o Jehovinim veli canstvenim naumima

mogu biti sasvim na mjestu. ´ ´ ˇ Odgodi ve ce odluke: Ako je mogu ce, cekaj barem ˇ ˇ ˇ neko vrijeme dok ne pocnes jasnije razmi sljati prije ˇ ˇ ˇ ´ nego odlu ci s o stvarima kao sto su da li prodati ku cu ˇ ili promijeniti posao (Pri ce Salamunove 21:5). Jedna se udovica prisjetila da je nekoliko dana nakon smrti ˇ svog mu za podijelila mnoge njegove osobne stvari. ˇ ˇ Kasnije je shvatila da je podijelila brizljivo cuvane uspomene. ˇ Budi strpljiv sam sa sobom: Tuga obi cno traje ˇ ˇ ´ ˇ du ze nego sto vecina ljudi pretpostavlja. Godi snja pod´ sjecanja na umrlu voljenu osobu mogu obnoviti bol. ˇ Posebne slike, pjesme ili cak mirisi mogu pokrenuti ˇ ˇ ´ suze. Jedna znanstvena studija o o zalos cenosti ovako ˇ ˇ ´ ˇ je objasnila proces tugovanja: ”O zalos cena osoba moze ˇ dramati cno i brzo prelaziti iz jednog emocionalnog ´ stanja u drugo, a izbjegavanje podsjecanja na premiˇ nulog moze se na neko vrijeme zamijeniti namjernim gajenjem uspomena.“ Imaj u mislima Jehovina drago´ cjena obecanja (Filipljanima 4:8, 9). ˇ Imaj uvi avnosti prema drugima: Poku saj biti strpljiv s drugima. Budi svjestan da je njima nelagod´ ˇ ˇ ˇ ˇ no. Ne znaju ci sto da kazu, mozda i nespretno kazu ˇ ˇ ˇ nesto pogresno (Kolo sanima 3:12, 13).

(Psalam 1:2; 119:97). ˇ Vrati se u svoju uobi cajenu rutinu: ˇ ´ ˇ ˇ ˇ Mo zda ces se u pocetku morati prisiliti da ides na posao, u trgovinu ili voditi brigu oko drugih ˇ ´ ˇ ´ odgovornosti. Ali mo zda ces utvrditi da ce ti struktura ˇ tvoje uobi cajene rutine koristiti. Budi stalno zaposlen ˇ ´ ´ u kr s canskim djelima. (Usporedi 1. Korincanima 15:58.) ˇ Nemoj se bojati da iza es iz silne tuge: ˇ ˇ ˇ ˇ ´ Koliko god to zvu calo neobicno, neki ozalos ceni boje ´ ´ se izaci iz intenzivne tuge, vjeruju ci da to pokazuje da se ljubav prema preminulom smanjuje. To jednostavno ˇ ˇ ´ nije to cno. Izlazenje iz boli omogucava pojavljivanje ˇ ˇ ´ ´ bri zljivo cuvanih sjecanja koja ce zauvijek ostati s tobom (Propovjednik 3:1, 4). ˇ ´ ˇ Nemoj biti nepotrebno zabrinut: Mo zda ces se zaˇ ´ ˇ ´ teci kako se brines: ’ Sto ce sada biti sa mnom?‘ Biblija ˇ ´ savjetuje da ne mislimo sto ce biti sutra. ”Stvarno mi ˇ ˇ ˇ pomaze da zivim dan po dan“, objasnjava jedna udoˇ vica. Isus je rekao svojim u cenicima: ”Ne brinite se ´ dakle za sjutra; jer sjutra brinuce se za se“ (Matej 6:25-34).

ˇ Kad umre netko koga voli s

ˇ ´ ˇ drugog mo ze ti pomo ci da podnese s smrt voljeˇ ne osobe. Kako? Svi prakti cni prijedlozi koji su

ˇ morali napraviti bez nje — prvi skup stinski sasˇ tanak na koji smo i sli, prvi kongres kojem smo

do sada ponu eni temelje se ili su u skladu s ˇ ˇ Bo zjom rije ci, Biblijom. Njihovo primjenjivanje ˇ ´ mo ze ti pomo ci.

prisustvovali — molili bismo se za snagu. Kad smo se ujutro probudili i kad je realnost svega ˇ toga izgledala nepodno sljivom, molili smo se Je-

hovi da nam pomogne. Iz nekog razloga bilo mi Osim toga, nemoj potcjenjivati vrijednost moˇ ˇ je stvarno traumati cno iskustvo kad sam sama litve. Biblija nas poti ce: ”Povjeri Jahvi svu ´ ´ ulazila u ku cu. I tako, svaki put kad sam sama svoju brigu, i on ce te pokrijepiti“ (Psalam ˇ ´ ´ do sla ku ci samo bih se pomolila Jehovi i zamo55:23, St). Ako ti razgovaranje o tvojim osje caji´ lila ga da mi pomogne sama sa suosje cajnim prijateˇ ˇ ˇ ´ cuvati ne sto mira.“ Ova ljem mo ze pomo ci, koliko m ˇ ˇ ´ ˇ ´ #. ($ 4 , 4'#-&$ ($ vjerna zena odlu cno i s ce ti vi se pomo ci izlijevanje srca ’Bogu svake utje´ he‘! (2. Korin canima 1:3). ˇ ´ ˇ To ne zna ci da ce s se samo zbog molitve jedno´ stavno osje cati bolje. ’Sluˇ ˇ ´ ´ sa c molitve‘ obe cava da ce dati svetog duha svojim slugama koji ga to iskreno ˇ tra ze (Psalam 65:2; Luka ˇ 11:13). A Bo zji sveti duh, ˇ ili aktivna sila, mo ze te

ˇ ˇ Za sto je va zno da ˇ si dopusti s tugu? ˇ ˇ ˇ Kako mo ze s olak sati svoju tugu? ´ Kako ti Pisma mogu pomo ci ´ ˇ da iza e s na kraj s osje cajima krivnje i ljutnje? ˇ Kako ti odnos s Bogom mo ze ´ ˇ pomo ci da podnese s smrt voljene osobe? ˇ Koji su neki od prakti cnih ˇ prijedloga za izla zenje na kraj s tugom?

pravom vjeruje da su te molitve znatno promijeniˇ ´ ˇ le na stvari. Mo zda ce s i ti ´ ustanoviti da ce, kao odgovor na tvoje uporne molitˇ ve, ’mir Bo zji koji preuzilaˇ zi svaki um cuvati tvoje srce i tvoje misli‘ (Filipljanima 4:6, 7; Rimljanima 12:12). ´ Pomo c koju Bog daje

opremiti ’snagom koja je ˇ iznad obi cne‘ kako bi moˇ ´ ´ gao izdr zati do sljede ceg dana (2. Korin canima ˇ ´ 4:7, NW). Zapamti: Bog mo ze pomo ci svojim ˇ vjernim slugama da izdr ze bilo koji problem s ˇ kojim se mogu suo citi. ˇ Jedna zena kojoj je smrt oduzela dijete pri´ ´ sje ca se kako je mo c molitve pomogla njoj i njeˇ nom mu zu da podnesu taj gubitak. ”Ako smo ˇ ´ nave cer bili kod ku ce i tuga je jednostavno po-

stvarno mijenja na stvaˇ ´ ri. Kr s canski apostol Pavao ˇ naveo je da nas Bog ”utje sava u svakoj nevolji ˇ ˇ na soj, da bismo mogli utje siti one koji su u svaˇ ´ koj nevolji“. Istina, bo zanska pomo c ne uklanja ˇ ˇ ˇ ˇ bol, ali je mo ze u ciniti lak som za no senje. To ˇ ˇ ´ ˇ ´ ˇ ne zna ci da vi se ne ce s plakati ili da ce s zaboˇ ˇ raviti svoju ljubljenu osobu. Ali mo ze s se opoˇ ˇ raviti. A kad se oporavi s, ono sto si iskusio ˇ ´ ´ mo ze ti pove cati razumijevanje i suosje canje

stala nesavladiva, zajedno bismo se pomolili ˇ ˇ naglas“, obja snjava. ”Prvi put kad smo ne sto

prilikom pomaganja drugima da iza u na kraj ˇ ´ sa sli cnim gubitkom (2. Korin canima 1:4).

ˇ Kad umre netko koga voli s

´ Kako drugi mogu pomoci? ˇ ˇ KO mogu bilo sto napraviti, samo reci.“ To mnogi od nas ka zu nedavno ˇ ˇ ´ o zalo s cenom prijatelju ili ro aku. Da, mi to stvarno iskreno mislimo. ˇ ˇ ˇ ´ Napravili bismo bilo sto da pomognemo. No, da li nas o zalo s ceni nazove

”A

ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ i ka ze: ”Sjetio sam se ne cega u cemu mi mo ze s ´ ˇ pomo ci“? Obi cno ne. Jasno je, dakle, da trebaˇ ˇ mo poduzeti ne sto inicijative ako zelimo stvar´ ˇ no pomo ci i utje siti onoga koji tuguje. ˇ ˇ Biblijska poslovica ka ze: ”Rije ci kazane u pravo vrijeme, zlatne su jabuke u srebrnim poˇ sudama“ (Pri ce Salamunove 15:23; 25:11, St). ˇ ´ ˇ ´ ˇ Mudrost je znati sto re ci a sto ne re ci, sto naˇ praviti a sto ne napraviti. Evo nekoliko biblijˇ ˇ ´ skih prijedloga koje su neke o zalo s cene osobe ˇ na sle korisnima.

ˇ Sto napraviti... ˇ ˇ ˇ Slu saj: Budi ”brz cuti“, ka ze Jakov 1:19. Jedˇ ˇ na od najkorisnijih stvari koje mo ze s napraviti ˇ ˇ ´ ˇ ˇ je podijeliti bol o zalo s cenog time da ga slu sa s. ˇ ˇ ´ ˇ Neke o zalo s cene osobe mo zda imaju potrebu razgovarati o svojoj umrloj voljenoj osobi, o ne´ ˇ sre ci ili o bolesti koja je prouzro cila smrt, ili o ˇ ´ svojim osje cajima nakon smrti. Zato pitaj: ” Zeˇ ˇ li s li razgovarati o tome?“ Neka oni odlu ce. Pri´ ´ sje caju ci se vremena kad mu je umro otac, je´ dan mladi c je rekao: ”Stvarno mi je pomoglo ˇ kad su drugi pitali sto se dogodilo i onda su 20

ˇ ˇ ˇ ´ stvarno slu sali.“ Slu saj pa zljivo i suosje cajno i ˇ nemoj smatrati da mora s dati odgovore ili rjeˇ ˇ ˇ senja. Dopusti im da izraze sve sto god zele podijeliti. ˇ Pru zi umirenje: Uvjeri ih da su napravili ˇ ´ ˇ ˇ sve sto je bilo mogu ce (ili bilo sto drugo za sto ˇ ˇ zna s da je to cno i pozitivno). Uvjeri ih da ono ˇ ´ ˇ sto osje caju — zalost, ljutnju, krivnju ili neku ´ ˇ drugu emociju — uop ce nije neobi cno. Spomeˇ ˇ ni im druge osobe za koje zna s da su se uspje sˇ no oporavile od sli cnog gubitka. Takve ’ljubazˇ ˇ ˇ ne rije ci‘ su ”zdravlje kostima“, ka zu Pri ce Salamunove 16:24 (1. Solunjanima 5:11, 14). Budi na raspolaganju: Stavi se na raspolaganje, ne samo prvih nekoliko dana kad su ˇ prisutni mnogi prijatelji i ro aci nego cak i mjesecima kasnije kad se drugi vrate u svoju uobiˇ ˇ ˇ cajenu rutinu. Tako se mo ze s pokazati kao ’prijatelj‘, onaj koji ostaje uz prijatelja u vrijeme ˇ ˇ ’nevolje‘ (Pri ce Salamunove 17:17). ”Na si priˇ jatelji su napravili sve kako bi nam ve ceri bile ispunjene aktivnostima tako da nismo morali ˇ ´ previ se vremena provoditi sami kod ku ce“, obˇ Kad umre netko koga voli s

ˇ ˇ ja snjava Teresea, cije je dijete poginulo u pro´ metnoj nesre ci. ”To nam je pomoglo da iza e´ mo na kraj sa osje cajem praznine koji smo ˇ ˇ imali.“ Jo s godinama kasnije, datumi godi snjiˇ ˇ ca, kao sto je godi snjica braka ili datum smrti, ˇ mogu biti stresno vrijeme za one koji su zivi. ˇ ˇ Za sto ne bi ozna cio takve dane na svom kalenˇ ˇ daru tako da se, kad do u, mo ze s staviti na ras´ polaganje, ako je potrebno, za suosje cajnu poˇ dr sku? ´ Poduzmi odgovaraju cu inicijativu: Postoje li poslovi koje treba obaviti? Treba li netko

paziti na djecu? Da li prijatelji i ro aci koji doˇ laze u posjet imaju gdje odsjesti? Nedavno o zaˇ ´ ˇ ˇ lo s cene osobe cesto su tako zbunjene da cak ne ˇ znaju sto same trebaju napraviti, a kamoli da ˇ ´ ka zu drugima kako oni mogu pomo ci. Zato ako ˇ ˇ ˇ zapazi s stvarnu potrebu, nemoj cekati da bude s ´ zamoljen; poduzmi inicijativu (1. Korin canima 10:24; usporedi 1. Ivanova 3:17, 18). Jedna ˇ ˇ ´ zena kojoj je umro mu z prisje ca se: ”Mnogi su ˇ rekli: ’Ako mogu bilo sto napraviti, samo reci.‘ ˇ ˇ Ali jedna prijateljica nije ni sta pitala. Oti sla je ´ pravo u spava cu sobu, presvukla krevet i oprala posteljinu koja je ostala prljava ˇ jo s od vremena njegove smrti. Jedna druga je uzela kantu s vodom i ˇ ˇ ´ sredstva za ci s cenje te izribala ˇ ˇ prostira c na koji je moj mu z povra´ cao. Nekoliko tjedana kasnije, jeˇ ˇ dan od skup stinskih starje sina doˇ sao je u svom radnom odijelu i s alatom te je rekao: ’Znam da ovdje ˇ ˇ sigurno ima ne sto sto se mora poˇ praviti. Sto je to?‘ Kako mi je drag ˇ taj covjek koji je popravio vrata ˇ koja su visjela na jednoj sarci i koji ˇ je popravio elektri cne instalacije!“ (Usporedi Jakov 1:27.) Budi gostoljubiv: ”Gostoljubi´ vosti ne zaboravljajte“, podsje ca nas Biblija (Jevrejima 13:2). Naroˇ cito bismo trebali imati na umu da budemo gostoljubivi prema onima

m m m

%) 4 * 4#- -.0 ,(/ *)., /E ( ')$ % .# / f 4 ')&$ ( P *) /4'# ) !)0 , $/ / #(# #$ .#0/ ˇ Kad umre netko koga voli s

koji tuguju. Umjesto poziva ”do iˇ te kad god zelite“, odredi datum i vrijeme. Ako odbiju, nemoj se lako 21

ˇ ˇ predavati. Mo zda je potrebno neko nje zno ohˇ rabrenje. Mo zda su odbili tvoj poziv jer se boje ´ da ce pred drugima izgubiti kontrolu nad svo´ ˇ jim emocijama. Ili se mogu osje cati krivima sto ˇ ˇ u takvo vrijeme u zivaju u jelu i dru zenju. Sjeˇ ti se gostoljubive zene po imenu Lidija koju se ˇ spominje u Bibliji. Nakon sto je bio pozvan u ˇ njen dom, Luka ka ze: ”Jednostavno nas je prisilila da do emo“ (Djela apostolska 16:15, NW). Budi strpljiv i pun razumijevanja: Nemoj ˇ ˇ ˇ ˇ ´ se previ se iznenaditi onim sto ti o zalo s cene oso´ ˇ be u prvi mah mogu re ci. Sjeti se, mo zda osje´ caju ljutnju ili krivnju. Ako su emocionalni iz´ ljevi usmjereni na tebe, od tebe ce se zahtijevati ´ shva canje toga i strpljenje kako ne bi razdraˇ zeno reagirao. ”Obucite se (...) u milosrdˇ nu srda cnost, dobrotu, poniznost, krotkost i ˇ ˇ strpljivost“, preporu cuje Biblija (Kolo sanima 3:12, 13, St). ˇ ˇ Napi si pismo: Cesto se previ a vrijednost piˇ ˇ ˇ ´ sma kojim se izra zava sau ce s ce ili neke prigodne dopisnice. Njene prednosti? Cindy, kojoj je majka umrla od raka, odgovara: ”Jedna prijateljica napisala mi je divno pismo. To mi je stvarˇ no pomoglo jer sam ga mogla citati uvijek iznova.“ Takva pisma ili kartice ohrabrenja mogu ˇ ˇ se slo ziti ”u nekoliko rije ci“, ali to treba biti iz ˇ srca (Jevrejima 13:22, NW). U njemu se mo ze ˇ ˇ navesti da se brine s i da dijeli s posebne uspoˇ mene na preminulog, ili se mo ze navesti kakav ˇ je utjecaj osoba koja je umrla imala na tvoj zivot. Moli se s njima: Nemoj potcjenjivati vrijedˇ ˇ ´ nost svojih molitvi sa o zalo s cenima i za njih. ˇ Biblija ka ze: ”Neprestana molitva pravednoga ˇ ´ mnogo mo ze pomo ci“ (Jakov 5:16). Naprimjer, 22

ˇ ˇ ako te cuju da se moli s u njihovu korist, to im ˇ ´ ´ mo ze pomo ci suzbiti takve negativne osje caje ˇ ´ kao sto je osje caj krivnje. (Usporedi Jakov 5:13-15.)

ˇ Sto ( napraviti... ˇ Nemoj se dr zati na udaljenosti jer ne ˇ ˇ ´ zna s sto re ci ili napraviti: ’Siguran sam da ˇ sada trebaju biti sami‘, mo zda govorimo sami ˇ ˇ sebi. Ali mo zda je istina u tome da se dr zimo ´ ´ na udaljenosti jer se bojimo da cemo re ci ili naˇ ˇ praviti ne sto pogre sno. Me utim, ako prijatelji, ˇ ˇ ´ ro aci ili suvjernici izbjegavaju o zalo s cenog to ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ga mo ze u ciniti samo jo s vi se usamljenim, sto ´ ˇ ce poja cati bol. Sjeti se da su najprijaznije rijeˇ ˇ ˇ ci i postupci cesto oni najjednostavniji (Efe za´ ˇ nima 4:32). Ve c sama tvoja prisutnost mo ze biti izvor ohrabrenja. (Usporedi Djela apostolska ´ ´ 28:15.) Prisje caju ci se dana kad joj je umrla ´ ˇ k cer, Teresea ka ze: ”U roku od jednog sata, bolˇ ˇ ni cko predvorje bilo je ispunjeno na sim prijateˇ ˇ ljima; svi starje sine i njihove zene bili su tamo. ˇ ˇ Neke zene do sle su sa ”viklerima“, neki su bili u svojim radnim odijelima. Jednostavno su sve ˇ ostavili i do sli. Puno njih reklo nam je da nisu ˇ ´ znali sto re ci, ali mi to nije smetalo jer je bilo ˇ ˇ va zno da su do sli.“ Nemoj ih prisiljavati da prestanu tugovaˇ ˇ ti: ’Hajde, hajde, nemoj plakati‘, mo zda zelimo ´ ˇ re ci. Ali mo zda je bolje pustiti suze da teku. ”Miˇ ˇ ˇ ´ slim da je va zno dozvoliti o zalo s cenima da poˇ ka zu svoje emocije i stvarno oslobode svoje os´ ˇ ´ ´ je caje“, ka ze Katherine, prisje caju ci se smrti ˇ ˇ svog mu za. Suprotstavi se tendenciji da govori s ´ drugima kako se trebaju osje cati. I nemoj pretˇ ´ postavljati da mora s skrivati svoje osje caje kako ˇ Kad umre netko koga voli s

m m m f 0)$ *,#-/.()-. / )&(# # ')4 )", ,#.# )4 &)- ( ˇ ˇ ˇ bi za stitio njihove. Umjesto toga, ”pla cite s pla cˇ nima“, preporu cuje Biblija (Rimljanima 12:15). ˇ Nemoj zuriti sa savjetima da uklone odje´ cu ili druge osobne stvari umrloga prije ˇ nego su spremni: Mo zda smatramo da bi bilo ´ bolje kad bi uklonili predmete koji bude sje caˇ ˇ nja jer oni na neki na cin produ zuju tugu. Ali ˇ mo ze biti da se izreka ’Daleko od oka, daleko ˇ ˇ ˇ ´ od srca‘ ovdje ne mo ze primijeniti. O zalo s cena ˇ osoba mo zda se treba polako oprostiti od preˇ Kad umre netko koga voli s

minuloga. Prisjeti se biblijskog opisa reakcije patrijarha Jakova kad je bio naveden da vjeruje kako je njegovog mladog sina Josipa ubila divlja zvijer. Kad su Jakovu pokazali Josipovu ˇ ˇ okrvavljenu haljinu on ”tu za se za sinom svojim ´ dugo vremena. I svi sinovi njegovi i k ceri ustaˇ ˇ ´ ˇ do se oko njega tje se ci ga, ali se on ne dadija se ˇ utje siti“ (1. Mojsijeva 37:31-35). ´ ˇ ˇ Nemoj re ci: ’Mo ze s imati drugu bebu‘: ”Zamjerila sam ljudima koji su mi govorili da 23

´ mogu imati drugo dijete“, prisje ca se majka koˇ joj je umrlo dijete. Mo zda su dobro mislili, ali ´ ˇ za tuguju ceg roditelja, rije ci u smislu da se izˇ gubljeno dijete mo ze nadomjestiti mogu ’probaˇ ˇ dati kao ma c‘ (Pri ce Salamunove 12:18). Jedno ˇ ˇ dijete nikada ne mo ze nadomjestiti drugo. Za sto? Jer je svako jedinstveno. Nemoj pod svaku cijenu izbjegavati spoˇ minjanje umrloga: ”Mnogi nisu cak ni spomiˇ njali ime mog sina Jimmya niti su pri ca´ li o njemu“, prisje ca se

ˇ gubitak nije zna cajan. Me utim, te su osobe ˇ ˇ mo zda vrlo tu zne jer im stvarno nedostaje njihova voljena osoba. ˇ ´ Mo zda je bolje ne re ci: ’Znam kako se os´ ˇ ˇ ˇ ˇ je ca s‘: Da li stvarno zna s? Naprimjer, mo ze s li ˇ ´ ikako znati sto osje ca roditelj kad umre dijete ˇ ˇ ako nisi do zivio takav gubitak? A cak i ako jesi, ´ budi svjestan da se drugi ne moraju osje cati potˇ puno isto kao i ti. (Usporedi Pla c Jeremijin 1:12.) S druge strane, ako izgleda prikladno, ˇ ˇ ˇ mo ze biti korisno da ka ze s

jedna majka. ”Moram pri´ znati da sam se osje cala

m #. ($ 4 , 4'#-&$ ($

malo povrije eno kad su se ˇ tako pona sali.“ Zato nemoj

ˇ Za sto je korisno podijeliti bol ˇ ˇ ´ ˇ ˇ o zalo s cenog time da ga slu sa s?

pod svaku cijenu mijenjati

ˇ Koje su neke stvari koje mo zemo ˇ napraviti kako bismo utje sili onoga tko tuguje?

temu kad se spomene ime umrloga. Pitaj osobu da li ima potrebu razgovarati o voljenoj osobi. (Uspore-

ˇ Sto trebamo izbjegavati ´ re ci ili napraviti onome tko tuguje?

di Job 1:18, 19 i 10:1.) ˇ ˇ ´ Neke o zalo s cene osobe ciˇ jene kad cuju da prijatelji govore o posebnim kvalitetama zbog kojih im je umrli bio drag.

(Usporedi Djela apostolska 9:36-39.) ˇ ˇ ˇ ˇ Nemoj previ se zuriti da ka ze s: ’Nije sve ˇ ´ ˇ tako crno‘: Poku savati na ci ne sto pozitivno u ´ ˇ ˇ vezi sa smr cu nije uvijek ’utje savanje poti stenih ˇ du sa‘ koje tuguju (1. Solunjanima 5:14, NW). ´ ´ Prisje caju ci se vremena kad joj je umrla majka, ˇ jedna mlada zena je rekla: ”Drugi bi govorili: ˇ ’Sada je ni sta ne boli‘ ili ’Barem je u miru.‘ Ali ˇ ˇ ja nisam zeljela to cuti.“ Takvi komentari onima koji su ostali nakon umrlih mogu dati na´ ˇ slutiti da se ne bi trebali osje cati zalosno ili da 24

kako si se ti oporavio od gubitka svoje voljene osoˇ ˇ ´ be. Jedna zena cija je k cer ˇ bila ubijena na sla je utjehu kad joj je majka jedne druˇ ge djevoj cice koja je umrla ˇ ispri cala o svom povratku ˇ u normalan zivot. Ona je rekla: ”Majka te umrle djeˇ ˇ voj cice nije zapo cela svoju ˇ ˇ pri cu rije cima: ’Znam kako

´ ˇ se osje ca s.‘ Jednostavno mi je rekla kako su se ´ stvari odvijale kod nje i omogu cila mi je da stvorim odnos prema njima.“ ˇ ˇ ´ Pomaganje o zalo s cenoj osobi zahtijeva od ´ tebe suosje canje, razbor i mnogo ljubavi. Nemoj ˇ ˇ ˇ ´ cekati da o zalo s ceni do e k tebi. Nemoj samo ´ ˇ re ci: ”Ako mogu bilo sto napraviti...“ Sam proˇ na i to ”bilo sto“, a zatim poduzmi odgovara´ ju cu inicijativu. ˇ Ostaje nekoliko pitanja: Sto je s biblijskom ˇ ´ ˇ ˇ nadom u uskrsnu ce? Sto ona mo ze zna citi za ˇ tebe i tvog voljenog koji je umro? Kako mo zemo biti sigurni da je to pouzdana nada? ˇ Kad umre netko koga voli s

)' ! ($ $ # *) ( -/ -',.

ad smrt zadesi obitelj, roditelji kao i drugi ˇ ˇ ´ ro aci i prijatelji cesto ne znaju sto re ci ili napraviti kako bi pomogli djeci da se nose ˇ s onime sto se dogodilo. Ipak, djeca trebaju odrasle kako bi im oni pomogli da podnesu ˇ smrt. Razmotri neka cesto postavljana pitanja ´ o tome kako pomo ci djeci da razumiju smrt. ˇ Kako djeci objasniti smrt? Va zno je objasniti ˇ stvari jednostavnim izrazima. Neka obja snjenje bude i istinito. Nemoj se ustezati upotrijebiti ˇ ˇ stvarne rije ci, kao sto su ”mrtav“ i ”smrt“. Naprimjer, mogao bi sjesti sa svojim djetetom, ´ ˇ zagrliti ga i re ci: ”Dogodilo se ne sto jako, jako ˇ tu zno. Tata se jako razbolio od bolesti koju ima ˇ ˇ ˇ malo ljudi [ili bilo sto za sto zna s da je istina] ˇ ´ i umro je. Nitko nije kriv sto je umro. Jako ce nam nedostajati jer smo ga voljeli, a i on je ˇ volio nas.“ Me utim, mo ze biti korisno objasniti da dijete ili roditelj koji je ostao nakon ´ preminulog vjerojatno ne ce umrijeti samo zato ˇ sto se ponekad razboli. ˇ ˇ Ohrabri ih da postavljaju pitanja. ’ Sto zna ci ˇ ´ ˇ ˇ mrtav?‘ mo zda ce pitati. Mo ze s odgovoriti ovako: ˇ ˇ ” ’Mrtav‘ zna ci da je tijelo prestalo raditi i vi se ˇ ˇ ˇ ne mo ze napraviti ni sta sto je prije radilo — ne ˇ ˇ ˇ ˇ mo ze govoriti, gledati ili cuti i ne mo ze ni sta ´ ´ osje cati.“ Roditelj koji vjeruje u biblijsko obe canje ´ ˇ uskrsnu ca mo ze iskoristiti tu priliku da objasni ´ ˇ kako se Jehova Bog sje ca umrloga i da ga mo ze ˇ ´ vratiti u zivot u budu cem zemaljskom Raju (Luka 23:43; Ivan 5:28, 29). (Vidi dio ”Sigurna nada za umrle“.) ˇ ˇ ´ Postoji li ne sto sto ( bi trebao re ci? ´ ˇ Nije korisno re ci da je umrli oti sao na dugo ˇ putovanje. Strah od napu stanja glavna je ˇ djetetova briga, naro cito kad je umro roditelj.

ˇ Kad umre netko koga voli s

´ ˇ Re ci mu da je umrli na putovanju mo ze samo ˇ ´ ˇ ˇ poja cati djetetov osje caj napu stenosti i ono mo ze ˇ ˇ ˇ razmi sljati: ’Baka je oti sla a nije se cak ni ˇ pozdravila!‘ Kod male djece budi pa zljiv da ne ˇ ˇ ˇ ka ze s da je umrli oti sao na spavanje. Djeca su ˇ sklona biti vrlo doslovna. Ako dijete izjedna ci ´ ˇ ´ spavanje sa smr cu, posljedica mo ze biti da ce se ˇ ´ nave cer bojati i ci u krevet. Trebaju li djeca prisustvovati pogrebu? ´ Roditelji bi trebali uzeti u obzir osje caje djece. ˇ ´ Ako ne zele i ci, nemoj ih prisiljavati i nemoj im ˇ ´ ˇ na bilo koji na cin stvarati osje caj krivice sto ne ˇ ´ ˇ ˇ ´ idu. Ako zele i ci, detaljno im opi si sto ce se ˇ ´ ´ doga ati, uklju cuju ci i to da li ce tamo biti lijes ´ i da li ce biti otvoren ili zatvoren. Objasni ´ ˇ tako er da ce mo zda vidjeti mnoge ljude koji ˇ ˇ pla cu jer su zalosni. I opet, pusti neka ´ postavljaju pitanja. I uvjeri ih da mogu oti ci ´ s pogreba ako osje caju potrebu. ˇ Kako djeca reagiraju na smrt? Djeca se cesto ´ osje caju odgovornima za smrt voljene osobe. ´ ˇ Budu ci da se dijete mo zda ponekad naljutilo na ˇ ˇ osobu koja je umrla, ono mo ze po ceti vjerovati ˇ ˇ da su ljutite misli ili rije ci prouzro cile smrt. ˇ ´ ˇ ˇ Mo zda ce s trebati pru ziti utjehu: ’Tvoje misli ˇ ˇ i rije ci nisu ono od cega se ljudi razbole i od ´ ˇ njih ljudi ne umiru.‘ Malo dijete ce mo zda uvijek iznova trebati takva ohrabrenja. ˇ Treba s li skrivati svoju tugu od djece? Plakanje pred djecom je i normalno i zdravo. ´ Osim toga, od djece je gotovo nemogu ce potpuno ´ sakriti svoje osje caje; ona su sklona tome da vrlo ˇ ˇ ˇ dobro zapa zaju i cesto mogu osjetiti da ne sto ˇ nije u redu. Kad si po sten u vezi sa svojom tugom to im daje do znanja da je normalno ´ tugovati i ponekad pokazivati svoje osje caje.

Sigurna nada za umrle

ˇ ˇ EDNA 25-godi snja zena napisala je: ”Godine 1981. moja je pomajka umrla od ˇ raka. Njena smrt bila je jako te zak udarac za mene i mog brata koji je isto

tako bio usvojen. Imala sam 17 godina, a moj brat 11. Tako mi je nedostajala. ´ ˇ A budu ci da sam bila pou cavana da je na ˇ ˇ nebu, zeljela sam si oduzeti zivot da bih bila s njom. Bila mi je najbolji prijatelj.“ ˇ ´ Izgleda tako nepravedno sto smrt ima mo c ˇ uzeti nekoga koga voli s. A kad se to dogodi, poˇ ´ ˇ misao da vi se nikada ne ce s razgovarati sa svoˇ jim voljenim, smijati se s njim ili ga dr zati za ˇ ˇ ˇ ruku mo ze biti izrazito te ska za no senje. Nije ´ ˇ sigurno da ce se bol izbrisati ako se ka ze da je tvoja voljena osoba gore na nebu. ˇ ˇ Biblija, me utim, pru za sasvim druga ciju ˇ nadu. Kao sto smo ranije naveli, Pisma ukazu´ ju da je mogu ce ponovo se ujediniti s voljenom

m f

-/-)0# ($ 4(# )-$ $# % $ /-%,-(/) m m m ˇ 4 , ) , 4 0 &# -/ ($ !)0/ 4 ,%/ 4 &$/ ).%&)(# , 4),() $ &)0 ($ -',.#

´ ˇ ce ljudi imati u izgledu radovati se savr senom ˇ ´ zdravlju i vi se nikada ne ce morati umirati. ’Ma, ˇ ´ ´ to je nerealno!‘, mo zda ce netko re ci. ˇ ˇ Sto bi bilo potrebno da se uvjeri s da je to si´ gurna nada? Da bi vjerovao u neko obe canje, ˇ ´ treba s biti siguran da je onaj koji daje obe canje kako voljan tako i sposoban ispuniti ga. Dakle, ´ ´ ˇ tko je taj koji obe cava da ce mrtvi ponovo zivjeti? ´ ˇ U prolje ce 31. n. e., Isus Krist je odva zno obe´ ˇ ˇ ˇ cao: ”Kako sto otac podi ze mrtve i o zivljuje, ´ ˇ tako i sin koje ho ce o zivljuje. Ne divite se ovoˇ ´ me, jer ide cas u koji ce svi koji su u groboviˇ ˇ ´ ´ ma cuti glas sina Bo zijega [Isusa], i izi ci ce“ ´ (Ivan 5:21, 28, 29). Da, Isus Krist je obe cao da ´ ˇ ce milijuni koji su sada mrtvi opet zivjeti na Zemlji i imati izgled da zauvijek ostanu na njoj pod miroljubivim, rajskim uvjetima (Luka

´ osobom u bliskoj budu cnosti, ne na nekom neˇ poznatom nebu nego ba s ovdje na Zemlji pod

23:43; Ivan 3:16; 17:3; usporedi Psalam 37:29 ´ ´ i Matej 5:5). Budu ci da je Isus dao obe canje, sa ˇ ´ ˇ sigurno s cu mo zemo pretpostaviti da je on i vo-

miroljubivim, pravednim okolnostima. A tada

ljan to ispuniti. No, da li je sposoban?

ˇ Kad umre netko koga voli s

m #. .# %)$# .$ - ˇ ˇ ad obja snjavaju kako su iza sli na ˇ ´ kraj sa svojom tugom, vjerni kr s cani ˇ ´ ´ uvijek iznova ka zu: ”Re ci cu ti koji ˇ je moj najdra zi citat iz Biblije.“ Ako ˇ ˇ ´ tuguje s, mo zda ce neki od ovih redaka ´ pomo ci i tebi.

ˇ Manje od dvije godine nakon sto je dao to ´ ˇ obe canje, Isus je na silan na cin pokazao da je i ˇ ´ voljan i sposoban izvr siti uskrsnu ce.

”Lazare! izidji!“ ˇ Bila je to dirljiva scena. Lazar je bio te sko bolestan. Njegove dvije sestre, Marija i Marta, javile su Isusu, koji je bio s druge strane rijeke Jordan: ”Gospodine, gle, onaj koji ti je mio bo-

”Blagosloven (...) otac milosti i Bog ˇ svake utjehe, koji nas utje sava u svakoj ˇ ´ nevolji na soj“ (2. Korin canima 1:3, 4).

lestan je“ (Ivan 11:3). One su znale da Isus voli ˇ Lazara. Zar Isus ne bi zelio vidjeti svog bolesˇ nog prijatelja? Za cudo, umjesto da odmah kre-

ˇ ˇ ˇ ˇ ”Otvora s ruku svoju i siti s sva sta zivo ˇ po zelji“ (Psalam 145:16).

ne u Betaniju, Isus je tamo gdje se nalazio osˇ tao jo s dva dana (Ivan 11:5, 6). ˇ Lazar je umro neko vrijeme nakon sto je po-

”[Bog] je ustanovio dan u koji namjerava suditi nastanjenoj zemlji u ˇ pravednosti preko covjeka koga je ˇ imenovao, te pru zio jamstvo svim ˇ ljudima time sto ga je uskrsnuo iz mrtvih“ (Djela apostolska 17:31, NW).

slana poruka da je bolestan. Isus je znao kad je

ˇ ˇ ”Ja, ja sam utje sitelj va s“ (Izaija 51:12).

Lazar umro, i namjeravao je u vezi s time ˇ ˇ ne sto napraviti. Kad je Isus kona cno stigao u Betaniju, njegov dragi prijatelj bio je mrtav ´ ˇ ˇ ve c cetiri dana (Ivan 11:17, 39). Mo ze li Isus ˇ vratiti u zivot nekoga tko je bio mrtav tako dugo?

ˇ ”Kao kad koga mati njegova tje si, tako ´ ˇ cu ja vas tje siti“ (Izaija 66:13).

ˇ ˇ Kad je cula da Isus dolazi, Marta, zena od akˇ cije, otr cala je pred njega. (Usporedi Luka

ˇ ˇ ˇ ”U nevolji mojoj tje si me sto me rije c ˇ tvoja o zivljava. Pamtim sudove tvoje od ˇ iskona, Gospodine, i tje sim se. Neka ˇ bude dobrota tvoja utjeha moja, kao sto si rekao sluzi svojemu“ (Psalam 119:50, 52, 76).

10:38-42.) Dirnut njenom tugom, Isus joj je zaˇ ´ jam cio: ”Brat ce tvoj ustati.“ Kad je pokazala ´ ´ svoju vjeru u budu ce uskrsnu ce, Isus joj je otvoˇ reno rekao: ”Ja sam uskrsenje i zivot: koji vjeruˇ ´ je mene ako i umre zivlje ce“ (Ivan 11:20-25). ˇ Kad je do sao do groba, Isus je naredio da se

ˇ ´ ”Ide cas u koji ce svi koji su ˇ ˇ u grobovima cuti glas sina Bo zijega, i ´ ´ ˇ izi ci ce koji su cinili dobro u uskrsenje ˇ zivota“ (Ivan 5:28, 29).

makne kamen koji je zatvarao ulaz. Zatim je, ˇ nakon sto se glasno pomolio, zapovjedio: ”Lazare! izidji“ (Ivan 11:38-43). ˇ Sve o ci bile su prikovane za grob. Tada se, iz tame, pojavio jedan lik. Ruke i noge bile su

ˇ Kad umre netko koga voli s

mu omotane povojima, a lice umotano u tkaˇ ninu. ”Razdrije site ga i pustite nek ide“, naredio je Isus. Posljednji odvezani zavoji pali su na ˇ tlo. Da, bio je to Lazar, covjek koji je danima bio mrtav! (Ivan 11:44).

Da li se to stvarno dogodilo? ˇ U Ivanovom Evan elju izvje staj o podizanju ˇ Lazara iznesen je kao povijesna cinjenica. Deˇ ˇ talji su previ se zivopisni da bi se radilo o pukoj alegoriji. Dovoditi u pitanje njegovu poviˇ ˇ jesnost zna ci dovoditi u pitanje sva cuda iz ˇ ´ ´ Biblije, uklju cuju ci i uskrsnu ce samog Isusa ´ ˇ Krista. A poricati Isusovo uskrsnu ce zna ci poˇ ´ ´ ricati kr s cansku vjeru kao cjelinu (1. Korin canima 15:13-15). ´ ˇ Zapravo, ako prihva ca s postojanje Boga, ne bi smio imati problema s vjerovanjem u uskrs´ ˇ nu ce. Za ilustraciju: Netko mo ze svoju oporuku snimiti na videokasetu, i kad umre, njegovi roˇ aci i prijatelji mogu ga ustvari vidjeti i cuti ˇ ˇ dok obja snjava sto napraviti s njegovim imetˇ kom. Prije sto godina takvo sto bilo bi nezaˇ mislivo. A nekim ljudima koji danas zive u udaljenim dijelovima svijeta tehnologija snimanja videokamerom toliko je neshvatljiva da to ˇ mogu smatrati cudom. Ako ljudi mogu koristiti principe koje je utemeljio Stvoritelj da ˇ rekonstruiraju takvu vidljivu i cujnu scenu, zar Stvoritelj ne bi bio u stanju napraviti daleˇ ko vi se? Zar nije onda razumno da je Onaj koji ˇ je stvorio zivot sposoban i da ga ponovo stvori? ˇ ˇ ˇ Cudo Lazarovog povratka u zivot slu zilo je ´ ´ da pove ca vjeru u Isusa i uskrsnu ce (Ivan ˇ Kad umre netko koga voli s

11:41, 42; 12:9-11, 17-19). Ono tako er na dirˇ ˇ ljiv na cin otkriva spremnost i zelju Jehove i njeˇ ´ govog Sina da izvr se uskrsnu ce.

´ ˇ ˇ ’Bog ce imati ceznju‘ Isusova reakcija na Lazarovu smrt otkriva ˇ ˇ vrlo nje znu stranu Sina Bo zjeg. Njegovi duboki ´ osje caji tom prilikom jasno pokazuju njegovu ˇ ˇ ˇ sna znu zelju da uskrsne mrtve. Citamo: ”Mariˇ ja kako dodje gdje bje se Isus, i vidje ga, pade ´ na noge njegove govore ci mu: Gospodine! da si ti bio ovdje, ne bi umr’o moj brat. Onda Isus ˇ ˇ ˇ kad je vidje gdje pla ce, i gdje pla cu Zidovi koji ˇ dodjo se s njom, zgrozi se u duhu, i sam postaˇ ˇ de zalostan. I re ce: Gdje ste ga metnuli? Rekoˇ ˇ ˇ se mu: Gospodine! hajde da vidi s. Udari se suze ˇ Isusu. Onda Zidovi govorahu: gledaj kako ga ˇ ljublja se“ (Ivan 11:32-36). ˇ ´ Isusovo srda cno suosje canje ovdje je naznaˇ ˇ ceno sa tri izraza: ”zgrozi se“, ”postade zalosˇ ˇ tan“ i ”udari se suze“. Rije ci na originalnom jeˇ ziku koje su ovdje upotrijebljene da se zapi se ta dirljiva scena ukazuju da je Isus bio toliko ga´ nut smr cu svog dragog prijatelja Lazara i priˇ zorom Lazarove sestre koja pla ce da su mu navrle suze.1 ˇ ˇ ˇ Ono sto je tako zna cajno jest to sto je Isus ´ ˇ ve c ranije vratio u zivot dvije osobe. A u potpunosti je namjeravao napraviti to isto i s ˇ ˇ 1 Gr cka rije c prevedena sa ”zgrozi se“ dolazi od glagola (em´ ˇ brim aomai) koji zna ci biti bolno, ili duboko, ganut. Jedan biˇ ´ ˇ ˇ bli car primje cuje: ”Ovdje to mo ze zna citi jedino da je tako duboˇ ka emocija ovladala Isusom da Mu je iz srca izvukla nehoti can ˇ ˇ te zak uzdah.“ Izraz preveden sa ”postade zalostan“ dolazi od ˇ ˇ ´ gr cke rije ci (tar asso) koja ukazuje na uznemirenost. Prema jedˇ ˇ ˇ ˇ ˇ nom leksikografu, rije c zna ci ”prouzro citi unutra snje kome sanje ˇ (...) pogoditi velikom boli ili tugom“. Izraz ”udari se suze“ dola´ ˇ zi od glagola (dakr yo) koji zna ci ”liti suze, tiho plakati“.

Lazarom (Ivan 11:11, 23, 25). Ipak, njemu ˇ ´ ˇ ”udari se suze“. Dakle, vra canje ljudi u zivot za ˇ Isusa nije puka procedura. Njegovi nje zni i du´ boki osje caji kakve je pokazao ovom prilikom ˇ ˇ jasno govore o njegovoj sna znoj zelji da otkloni razorno djelovanje smrti. ´ ˇ ˇ Budu ci da je Isus to cno ’obli cje Jehovinog ´ ˇ ˇ bi ca‘, s pravom ne o cekujemo manje od na seg nebeskog Oca (Jevrejima 1:3). O Jehovinoj ˇ ´ vlastitoj spremnosti da izvr si uskrsnu ce, vjerˇ ˇ ni covjek Job je rekao: ”Kad umre covjek, ´ ˇ ´ ˇ ´ ho ce li o zivjeti? (...) Zazva ce s, i ja cu ti se ˇ ´ ˇ odazvati; djelo ruku svojih po zelje ce s [”imat ´ ˇ ˇ ˇ ce s ce znju“, ”NW“]“ (Job ˇ 14:14, 15). Rije c na originalnom jeziku koja je ovdje prevedena sa ”imat ´ ˇ ˇ ˇ ˇ ˇ ce s ce znju“ ozna cava Bo zˇ ˇ ju gorljivu zudnju i zelju (1. Mojsijeva 31:30; Psalam 84:2). Jasno je da Jeˇ ˇ hova sigurno zarko o ceku´ je uskrsnu ce. ˇ Mo zemo li stvarno vje´ rovati u obe canje uskrsnu´ ca? Da, nema sumnje da su Jehova i njegov Sin i volj-

f -%,-(/ E %)$ - . ' &$# ( ).%/*()$ m f 4,.0# ˛,#-. -/- E )(#$ . , )-. -0#' ( #$ ' ljevstva u rukama sada proslavljenog Isusa Krista (1. Mojsijeva 2:7-9; Matej 6:10; Luka ´ 23:42, 43). U Raju koji ce tada biti obnovljen, ´ ˇ ljudska obitelj imat ce izgled da se raduje zivotu bez kraja, bez ijedne bolesti i oboljenja (Otkrivenje 21:1-4; usporedi Job 33:25; Izaija ´ ˇ 35:5-7). Nestat ce i sva mr znja, rasne predraˇ sude, etni cko nasilje i ekonomski pritisci. Na ´ ˇ ˇ ´ takvu ce o ci s cenu Zemlju

m #. ($ 4 , 4'#-&$ ($

Kako je Isus prilikom smrti svog prijatelja Lazara pokazao ˇ da je i voljan i sposoban izvr siti ´ uskrsnu ce? ´ ˇ ˇ Za sto biblijski izvje staj o uskrsnu cu ˇ Lazara mo zemo prihvatiti kao ˇ povijesnu cinjenicu? ˇ Kako izvje staj iz 11. poglavlja Ivana ˇ ˇ otkriva Isusovu zarku zelju da otkloni razorno djelovanje smrti? ˇ ˇ Sto pokazuje da Jehova Bog zarko ˇ ´ o cekuje uskrsnu ce?

Jehova Bog preko Isusa Krista uskrsavati umrle. ˇ ´ To je sada nada kr s canˇ ke spomenute na po cetku ovog dijela. Nekoliko godiˇ na nakon sto joj je majka umrla, Jehovini svjedoci ˇ su joj pomogli da pa zljivo ˇ prou ci Bibliju. Ona se pri´ sje ca: ”Kad sam saznala za ´ nadu uskrsnu ca, rasplakala sam se. Bilo je divno ´ znati da cu opet vidjeti

tima!

svoju majku.“ ˇ Ako tvoje srce isto tako cezne da opet vidi ´ voljenu osobu, Jehovini svjedoci ce ti rado po´ ˇ ˇ ˇ mo ci da sazna s kako ovu sigurnu nadu mo ze s ˇ ˇ u ciniti svojom vlastitom svojinom. Za sto ih ne

ˇ ˇ Jehova Bog, koji je osnovao covje canstvo u ´ ´ divnom vrtu, obe cao je da ce obnoviti Raj na

bi posjetio u Dvorani Kraljevstva u tvojoj bliziˇ ni, ili pisao na najbli zu adresu navedenu na

Zemlji pod vladavinom Svog nebeskog Kra-

stranici 32.

ni i sposobni to ispuniti. ˇ ˇ ˇ ´ ˇ Sto to zna ci za tebe? Ima s izgled da ce s se ˇ ponovo ujediniti sa voljenima ba s ovdje na Zemlji, ali pod sasvim promijenjenim okolnos-

ˇ Kad umre netko koga voli s

we-C 150217

ˇ ˇ Ako zelite vise informacija, posjetite www.jw.org/hr ´ ˇ ili pisite Jehovinim svjedocima na odgovarajucu adresu s popisa.