34567
Br. 3/2016.
KAD NAM SMRT ODUZME VOLJENU OSOBU
34567 Vol. 137, No. 7
Naklada: 58 987 000 Izlazi na 254 JEZIKA
Br. 3/2016.
CROATIAN
ˇ STO MISLITE? ´ ˇ Hoce li se ikada ispuniti ove rijeci? ´ ˇ “Obrisat ce [Bog] svaku suzu s ociju ˇ ´ njihovih i smrti vise nece biti” (Otkrivenje 21:3, 4). ˇ Ovaj broj Strazarske kule govori o tome ´ ´ ˇ kako ce Bog ispuniti to obecanje i sto to ˇ ˇ moze znaciti za vas osobno.
ˇ ˇ OVAJ CASOPIS, Strazarska kula, slavi Jehovu Boga, Vrhovnog Vladara ˇ ˇ svega sto postoji. On tjesi sve ljude ˇ ´ ´ ˇ dobrom vijescu da ce Bozje nebesko ˇ Kraljevstvo uskoro unistiti sve zlo i ˇ Zemlju pretvoriti u raj. Potice vjeru u Isusa Krista, koji je umro da bismo ˇ ˇ mi mogli dobiti vjecni zivot, i koji saˇ da vlada kao Kralj Bozjeg Kraljevstva. ˇ Strazarska kula, koja se objavljuje neprekidno od 1879, ne bavi se poliˇ tikom. Zastupa iskljucivo biblijska ˇ ucenja. ˇ Ovaj casopis nije za prodaju. Izdaje se u sklopu svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji se financira dobrovoljnim prilozima. ˇ ˇ Ako zelite dati prilog, mozete to ˇ uciniti u bilo kojoj dvorani Jehovinih svjedoka, direktnom uplatom ˇ na bankovni racun Zajednice ili putem stranice jw.org. ˇ ˇ Ako nije drugacije naznaceno, biblijski reci citirani su iz suvremenog prijevoda Novi svijet.
ˇ ˇ Zelite li dobiti vise informacija? ˇ ˇ Zelite li besplatno proucavati Bibliju? Posjetite stranicu www.jw.org ˇ ili pisite na jednu od navedenih adresa. HRVATSKA: Jehovini svjedoci ˇ Strokinec 28 HR-10090 Zagreb-Susedgrad ˇ NJEMACKA: Jehovas Zeugen 65617 Selters ˇ ´ Popis svih adresa mozete naci na stranici www.jw.org/hr/kontakt The Watchtower (ISSN 0043-1087) Issue 7 May 2016 is published monthly with an additional issue published in January, March, May, July, September, and November by Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc.; L. Weaver, Jr., President; G. F. Simonis, Secretary-Treasurer; 1000 Red Mills Road, Wallkill, NY 12589-3299. Periodicals Postage Paid at Brooklyn, NY, and at additional mailing offices. POSTMASTER: Send address changes to Watchtower, 1000 Red Mills Road, Wallkill, NY 12589-3299. 5 2016 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania. Printed in Germany. ˇ Tiskano u Njemackoj. 5 Druck und Verlag: Wachtturm Bibel- und Traktat-Gesellschaft, Selters/Ts., V. i. S. d. P. Manfred Steffensdorfer, Selters/Ts.
Kad nam smrt oduzme voljenu osobu ˇ Je li pogresno tugovati? 4 Kako se nositi s tugom 5 ˇ Tjesimo one koji tuguju 6 ´ ˇ Mrtvi ce se vratiti u zivot! 8
ˇ OSTALI CLANCI U OVOM BROJU
Znate li? 9 ˇ Biblija mijenja zivote ljudi:
ˇ ˇ ˇ Naucio sam postovati zene i samoga sebe 10 Ugledajmo se na njihovu vjeru:
Spremno je krenula na put u nepoznato 12 ˇ ˇ Sto kaze Biblija? 16
s
ˇ NA INTERNETU PRO CITAJTE ˇ ˇ STO KAZE BIBLIJA:
ˇ Zasto ljudi umiru?
r
ˇ (Kliknite na BIBLIJSKA UCENJA ˛ PITANJA I ODGOVORI)
TEMA S NASLOVNICE
Kad nam smrt oduzme voljenu osobu ˇ “Bog zna sto je najbolje za nas, zlato. (...) Nemoj plakati.” ˇ Obiteljska prijateljica sapnula je ˇ ˇ te rijeci shrvanoj zeni na pogrebu njenog oca, koji je poginuo u ´ automobilskoj nesreci.
ˇ Ta je zena bila vrlo bliska sa svojim ocem. Iako je znaˇ la da su te rijeciˇ bile izrecene u najboljoj namjeri, one ˇ ´ je nisu utjesile, vec su je duboko povrijedile. “Njegoˇ nije najbolje sto ˇ se moglo dogoditi”, va smrt niposto ponavljala je u sebi. Kad je godinama kasnije prepriˇ ˇ cavala taj doga aj u jednoj knjizi, bilo je ocito da josˇ uvijek tuguje. Iz vlastitog je iskustva vidjela da ponekad treba ˇ proci´ puno vremena da covjek preboli gubitak, posebno ako je bio vrlo blizak s preminulom osobom. Smrt se u Bibliji s pravom naziva “posljednji neprija´ telj” (1. Korincanima 15:26). Ona nenadano u e u ˇ ˇ ˇ nas zivot, cesto nas zatekne potpuno nespremnima i oduzme nam nekoga koga jako volimo. Nitko od nas ˇ nije poste en njenih razornih posljedica. Stoga ne ˇcudi ako se tesko ˇ nosimo sa smrcu ´ voljene osobe i sa ˇ svim promjenama koje taj doga aj unosi u nasˇ zivot. ˇ Mozda ste se i vi nekada pitali: Koliko je vremena potrebno da bi tuga nestala? Kako se nositi s tugom? ˇ druge koji tuguju? Ima li nade za Kako mogu utjesiti ˇ nase voljene umrle? Br. 3/2016.
3
ˇ Je li pogresno tugovati? ˇ ste se Jeste li se ikada nakratko razboljeli? Mozda tako brzo oporavili da ste gotovo i zaboravili da ˇ sasvim druste bili bolesni. No tugovanje je nesto go. “Tuga nikada ne nestane u potpunosti”, napisao je dr. Alan Wolfelt u svojoj knjizi koja govori o ˇ tome kako se nositi s gubitkom bracnog partnera (Healing a Spouse’s Grieving Heart). Me utim, on ´ s vremenom i uz podrsku ˇ ˇ “Tuga ce kaze: drugih polako gubiti na intenzitetu.” ´ U nastavku cemo razmotriti kako se patrijarh Ab´ ˇ raham osjecao kad mu je umrla zena. U izvornom ˇ tugovati biblijskom tekstu stoji: “Abraham je poceo ˇ za Sarom i oplakivati je.” Izraz “poceo” ukazuje na to da je Abrahamu trebalo vremena da se pomiri s gubitkom.1 I patrijarh Jakov je tugovao jer je miˇ slio da je njegovog sina Josipa ubila neka divlja ziˇ votinja. Tugovao je “mnogo dana” i clanovi njegoˇ ve obitelji nisu ga mogli utjesiti. Godinama kasnije Josipova smrt josˇ mu je uvijek zadavala veliku bol (1. Mojsijeva 23:2; 37:34, 35; 42:36; 45:28). ˇ ˇ 1 I Abrahamov sin Izak dugo je tugovao. Kao sto se vidi u clanku ˇ “Ugledajmo se na njihovu vjeru” u ovom broju casopisa, Izak je tri ˇ godine nakon smrti svoje majke Sare josˇ uvijek zalovao za njom (1. Mojsijeva 24:67).
Abraham je tugovao zbog smrti svoje ˇ voljene zene Sare
´ I danas se mnogi tako osjecaju kad izgube neko´ ˇ ga od svojih najdrazih. Navest cemo dva primjera. ˇ “Moj muz Robert poginuo je 9. srpnja 2008. ˇ Tog kobnog jutra sve je bilo kao i obicno. Nakon ˇ dorucka smo se poljubili, zagrlili i rekli jedno drugome: ‘Volim te’, basˇ kao i uvijek kad bi on ˇ sest ˇ odlazio na posao. Otada je proslo godina, ˇ ´ a ja jos uvijek osjecam bol. Mislim da nikada ne´ preboljeti gubitak svog Roba” (Gail, 60 godicu na). ˇ od ˇ “Premda je moja draga zena umrla prije vise ˇ ˇ 18 godina, jos mi uvijek nedostaje i jos uvijek tuˇ lijegujem za njom. Kad god u prirodi vidim nesto po, sjetim je se i pomislim kako bi se ona sada radovala da vidi taj prizor” (Etienne, 84 godine). Nema sumnje da je sasvim prirodno dugo vre´ mena osjecati bol i tugu. Svatko tuguje na svoj ˇ nacin i zato ne bi bilo razumno osu ivati nekoga ˇ zbog nacina na koji se nosi sa svojom tragedijom. Isto tako, ne smijemo osu ivati sami sebe ako je ˇ reakcija na smrt voljene osobe naizgled prenasa ˇ ˇ pomoci´ da se nosimo s tutjerana. Sto nam moze gom?
Kako se nositi s tugom Postoji mnogo savjeta o tome kako se nositi s tuˇ se reci´ da su svi ti savjegom. Me utim, ne moze ˇ da nije dobro ti korisni. Naprimjer, neki kazu ˇ ´ plakati ili na bilo koji nacin pokazivati osjecaje. ˇ ˇ ´ ˇ ˇ Drugi pak poticu ozaloscene da cine upravo suˇ svojim osjecajima. ´ protno i da daju oduska Bibliˇ ja daje savjete koji su uravnotezeni i u skladu ˇ s najnovijim istrazivanjima. ˇ U nekim se kulturama smatra da muskarci ne smiju plakati. No trebamo li se sramiti ako zaplaˇ ˇ i ako to ucinimo ˇ cemo, pa cak pred drugim ljudiˇ ma? Psiholozi se slazu da je plakanje sastavni dio ˇ poprocesa tugovanja. A tugovanje nam moze ´ ˇ moci da s vremenom nastavimo sa svojim zivotom usprkos ogromnom gubitku koji smo doˇ ˇ zivjeli. S druge strane, potiskivanje tuge moze ˇ imati stetne posljedice. Biblija ne podupire glediˇ da je pogresno ˇ ˇ ste plakati kad je netko tuzan ili ˇ ˇ da pravi muskarci ne placu. Prisjetimo se Isusa. ˇ Iako je imao moc´ vratiti mrtve u zivot, nije se ustezao plakati pred drugima kad je umro njegov voljeni prijatelj Lazar (Ivan 11:33-35). ˇ Tijekom procesa tugovanja cesto se mogu javiti napadaji ljutnje, posebno ako je voljena osoba ˇ ´ ˇ umrla naglo i neocekivano. Ozalo sˇ cena osoba ´ ˇ moze osjecati ljutnju iz raznih razloga, naprimjer ˇ ˇ ˇ se razljutiti ako cuje moze nepromisljene i neosˇ novane komentare nekoga tko uziva odre eni ˇ ugled u drustvu. “Imao sam samo 14 godina kad ˇ Mike, koji zivi ˇ ˇ mi je umro otac”, kaze u Juznoˇ africkoj Republici. “Na pogrebu je jedan angli´ kanski svecenik rekao da Bog treba dobre ljude i ˇ da ih zato uzima prije vremena.1 To me strasno razljutilo jer je moja obitelj silno trebala tatu. ˇ 63 godine, a ja josˇ uvijek osjeOtada su prosle ´cam bol zbog gubitka oca.” ˇ reci´ o osjecaju ´ ˇ A sto krivnje? Kad netko neoceˇ ´ ˇ kivano umre, ozaloscena bi osoba mogla razmis-ˇ
ˇ ˇ ne bi ni dogodilo da je uciniljati da se to mozda ˇ la ovo ili ono. Isto tako, mozda se posljednji razgovor s preminulom osobom pretvorio u svaˇ ´ krivnje. u. To bi moglo dodatno pojacati osjecaj Ako vas muciˇ krivnja ili razdire ljutnja, nipoˇsto nemojte potiskivati te osjecaje. ´ Razgovarajte ´ ˇ o tome s prijateljem koji ce vas saslusati i pomo´ci vam da shvatite da se mnoge ozalo ´ ˇ sˇ cene oso´ be bore s takvim iracionalnim osjecajima. Biblija ´ “Pravi prijatelj ljubi u svako doba i nas podsjeca: brat postaje u nevolji” (Mudre izreke 17:17). Nasˇ Stvoritelj, Jehova, najbolji je prijatelj ko´ ˇ sˇ cena ˇ imati. Otvorite mu jeg ozalo osoba moze svoje srce u molitvi jer se “on brine za vas” ´ ´ svi koji to uciˇ (1. Petrova 5:7). On obecava da ce ˇ ne osjetiti u svom umu i srcu “mir Bozji koji nadilazi svaku misao” (Filipljanima 4:6, 7). Dopuˇ Biblijom, stite Bogu da vas utjesiˇ svojom Rijeci, ˇ rane. Napravite popis i da vam pomogne zalijeciti ˇ utjesnih biblijskih redaka. (Vidi popratni okvir.) ˇ Bilo bi dobro i da neke od njih naucite napaˇ ˇ ˇ je met. Tako biste imali o cemu razmisljati, sto
ˇ UTJESNI BIBLIJSKI RECI ´ ˙ Bog suosjeca s nama kad patimo (Psalam 55:22; 1. Petrova 5:7). ˇ ˙ Bog strpljivo slusa molitve svojih slugu (Psalam 86:5; 1. Solunjanima 5:17). ˙ Bogu nedostaju ljudi koji su umrli (Job 14:13-15). ´ ´ ˙ Bog je obecao da ce uskrsnuti mrtve (Izaija 26:19; Ivan 5:28, 29).
ˇ ˇ ljudi umiru 1 To nije biblijsko ucenje. Biblija navodi tri razloga zasto (Propovjednik 9:11; Ivan 8:44; Rimljanima 5:12).
Br. 3/2016.
5
´ kad ste sami i ne mozete ˇ posebno korisno nocu spavati (Izaija 57:15). ˇ ˇ ´ Jednom 40-godisnjem muskarcu, kojeg cemo nazvati Josip, nedavno je umrla voljena supruga, ˇ da je ponekoja je bolovala od raka. Josip kaze ˇ molitva. kad jako usamljen. No tada mu pomaze ´ ˇ On kaze: “Kad se molim Jehovi, ne osjecam se ˇ usamljeno. Cesto se probudim usred noci´ i ne ˇ zaspati. Tada citam ˇ ˇ misli iz Bimogu vise utjesne ˇ ˇ mi ˇ blije, razmisljam o njima i kazem Bogu sve sto ´ je na srcu. Nakon toga osjecam spokoj i nevjero´ smirejatan mir, moje misli i srce preplavi osjecaj nosti te mogu ponovno zaspati.”
ˇ Vanessa je mlada zena kojoj se majka razboljela i umrla. I ona je osjetila da molitva ima veliku ´ Ona kaze: ˇ “Kad mi je bilo najteze, ˇ samo moc. ˇ sam zazivala Bozje ime i plakala. Jehova je usliˇ moje molitve i uvijek mi davao potrebnu snasio gu.” ˇ Neki strucnjaci savjetuju onima koji tuguju da se zaokupe pomaganjem drugima ili da se bave ˇ ˇ nekim drustveno korisnim radom. To im moze ´ ˇ ˇ pruziti radost i ublaziti tugu koju osjecaju (Dje´ ´ ˇ la apostolska 20:35). Mnogi ozalo sˇ ceni krsˇ cani uvjerili su se da pomaganje drugima donosi veli´ ku utjehu (2. Korincanima 1:3, 4).
ˇ Tjesimo one koji tuguju ´ ´ Jeste li se ikada osjecali bespomocno dok ste gledali kako netko tko vam je blizak tuguje zbog smrti voljene osobe? U takvim trenucima poneˇ reci ´ ili uciniti, ˇ kad nismo sigurni sto pa na kraju ˇ ˇ ˇ ne kazemo i ne ucinimo nista. No postoje razni ˇ ´ ozalo ´ ˇ ˇ nacini kako mozemo pomoci sˇ cenoj osobi. ˇ ´ Cesto je dovoljno biti uz nju i naprosto joj reci ˇ ˇ koliko nam je zao zbog onoga sto se dogodilo. ˇ U mnogim je kulturama uobicajeno zagrliti osoˇ poˇ bu ili joj njezno stisnuti ruku i na taj joj nacin ˇ kazati brigu i ljubav. Ako osoba zeli razgovarati, ˇ ´ ˇ slusajte je i pokazite suosjecanje. Osim toga, ˇ ˇ ˇ ´ ˇ ucinite nesto za ozaloscenu obitelj, naprimjer ˇ sto ˇ oni nisu u stanju uciniti ˇ obavite nesto — skuˇ hajte rucak, pobrinite se za djecu ili pomozite oko organizacije pogreba. Takvi postupci govoˇ od najbiranijih rijeci. ˇ re puno vise ˇ ˇ S vremenom biste mozda mogli zapoceti razgovor o pokojniku, naprimjer spomenuti neke njegove lijepe osobine ili se prisjetiti nekih zaˇ ˇ nimljivih dozivljaja iz njegovog zivota. Takvi ˇ razgovori mogli bi izmamiti osmijeh na lice ozaˇ ´ ˇ loscene osobe. Naprimjer, Pam, koja je prije sest ˇ Iana, kaze: ˇ “Ljudi mi ponegodina izgubila muza 6
ˇ STRA ZARSKA KULA
ˇ ˇ lijepo sto ˇ je Ian ucinio, ˇ ˇ kad ispricaju nesto za sto nisam ni znala, i to me jako razveseli.” ˇ ˇ Istrazivanja pokazuju da prijatelji u pocetku ˇ ´ ˇ ˇ puno pomazu ozaloscenima, ali da ubrzo zaborave na njihove potrebe jer se zaokupe vlastitim ˇ zivotom. Stoga bismo se trebali potruditi da redovito kontaktiramo s prijateljem koji tuguje.1 ´ ˇ Mnogi ozalo sˇ ceni to veoma cijene jer tako mogu ˇ ´ dati oduska tuzi koju osjecaju josˇ dugo vremena ˇ nakon sto su izgubili voljenu osobu. To je osjetila i Kaori, mlada Japanka koja je biˇ je izgubila majku, a samo la shrvana nakon sto 15 mjeseci kasnije i stariju sestru. Njeni vjerni ˇ ˇ podrsku. prijatelji neprestano su joj pruzali Jedna od njih bila je Ritsuko, koja je puno starija ˇ od Kaori. Ritsuko joj je rekla kako bi zeljela da njih dvije budu bliske prijateljice. “Iskreno govo´ ˇ ˇ Kaori, “nisam basˇ bila odusevljena reci”, kaze ˇ time. Nisam zeljela da itko zauzme mjesto moje majke, zapravo smatrala sam da to i nije mogu´ No mama Ritsuko bila je vrlo pazljiva ˇ ce. prema ˇ meni, pa sam se zblizila s njom. Svaki tjedan zaˇ na krsˇ canske ´ jedno smo propovijedale i isle saˇ stanke. Puno me puta pozvala na caj, donosila mi hranu i pisala pisma i razglednice. Njen pozitivan pogled na svijet dobro je utjecao na mene.” ˇ je dvanaest godina otkako je Kaorina Proslo ˇ majka umrla. Danas Kaori sa svojim muzem ˇ ˇ mnogo sati mjesecno propovijeda i poucava ljuˇ de o Bibliji. Ona kaze: “Mama Ritsuko i dalje se ´ posjebrine za mene. Svaki put kad do em kuci ˇ ˇ tim je i uzivam u njenom ugodnom drustvu.” ˇ podrska ˇ prijateI Poli je osjetila koliko znaci ˇ lja. Ona je Jehovin svjedok i zivjela je na Cipˇ ru sa svojim muzem Sozosom. On je bio divan ˇcovjek i dobar starjesina ˇ ˇ u skupstini Jehovinih ˇ svjedoka. Cesto je pozivao u njihov dom udoviˇ ce s djecom kako bi zajedno uzivali u hrani i druˇzenju (Jakov 1:27). Nazalost, ˇ dobio je tumor na ˇ zabiljezili ˇ smrti kako bi mogli ˇ na kalendar datum necije 1 Neki su cak ´ ˇ utjehu ozalo ˇ ˇ najpotrebnije pruziti sˇ cenima onda kada im je to mozda ˇ — na samu godisnjicu smrti ili u tom razdoblju.
ˇ ´ Ponudi prakticnu pomoc onima koji tuguju
mozgu i umro s 53 godine. “Izgubila sam odanog ˇ s kojim sam bila u braku 33 godine”, kaze ˇ muza Poli. Nakon pogreba Poli se sa svojim najmla im sinom Danielom, koji je tada imao 15 godina, preˇ ˇ selila u Kanadu. Ondje su se poceli druziti sa ˇ svojim suvjernicima. Poli kaze: “Prijatelji u naˇ novoj skupstini ˇ ˇ o nama i nasoj nisu znali nista ˇsim teskim ˇ ˇzivotnim okolnostima. No odmah su ˇ i pruzili ˇ nam konkretnu ponas prigrlili, utjesili ´ Njihova podrska ˇ bila je dragocjena, posebmoc. ˇ trebao no u vrijeme kad je mom sinu najvise ˇ ˇ otac. Starjesine u skupstini jako su se trudili oko Daniela. Jedan od njih posebno je pazio da ga ˇ poziva na druzenja ili na nogomet.” Sretni smo ˇsto su i Poli i njen sin danas dobro. ˇ ˇ Doista postoji mnogo nacina na koje mozemo ´ ˇ pruzati pomoc i utjehu onima koji tuguju. I Biˇ utjehu jer govori o divnom obeblija nam pruza ´canju koje ce ´ se ispuniti u buducnosti. ´ Br. 3/2016.
7
ˇ ´ Mrtvi ce se vratiti u zivot! ´ Vjerojatno se sjecate da Gail, koju smo spomenuˇ li u jednom clanku iz ove serije, misli da nikada ´ preboljeti smrt svog muza ˇ Roba. No ona nece ˇ ´ ˇ ˇ ´ ga ponovno vis radoscu iscekuje vrijeme kad ce ´ djeti u novom svijetu koji je obecao Bog. Gail ˇ kaze: “Moj je omiljeni biblijski redak Otkrivenje ´ s njima. 21:3, 4.” Ondje stoji: “Sam Bog bit ce ´ ˇ I obrisat ce svaku suzu s ociju njihovih i smrti viˇ nece ´ biti, ni tuge ni jauka ni boli vise ˇ nece ´ biti. se ˇ Sve sto je prije bilo nestalo je.” ˇ “Te rijeciˇ dobro opisuju sve ono Gail kaze: ˇcemu se nadam. Iskreno mi je zao ˇ svih onih koji su izgubili voljenu osobu, a ne znaju da postoji ´ mogucnost da je jednog dana ponovno vide.”
´ ˇ Job je bio siguran da ce se vratiti u zivot
8
ˇ STRA ZARSKA KULA
ˇ je saznala iz Biblije potaknulo je Gail da Ono sto svaki mjesec provodi mnogo sati govoreci´ drugi´ ˇ nece ´ biti ˇ ma o Bozjem obecanju da uskoro vise smrti. ´ ˇ ˇ vam se to obecanje Mozda cini nevjerojatnim. ˇ ˇ No pogledajmo kako je razmisljao Job, covjek ˇ koji je zivio u drevno doba. On se ozbiljno razboˇ da je polio (Job 2:7). Iako mu je bilo tako tesko ˇ ˇ uskrszelio umrijeti, vjerovao je da ga Bog moze ˇ nuti i dati mu priliku da ponovno zivi na Zemlji. S pouzdanjem je rekao: “O, kad bi me u grob ´ s,ˇ i ja cu ´ ti se odazvati. sklonio (...)! Zazvat ce ´ ˇ ˇ Djelo ruku svojih pozeljet ces” (Job 14:13, 15). ´ ga Bog pozeljeti ˇ Bio je siguran da ce ponovno vi´ ˇ djeti i da ce ga vratiti u zivot. ´ Bog pretvoriti Zemlju u raj i tada ce ´ Uskoro ce ˇ ˇ vratiti u zivot i Joba i mnostvo drugih ljudi (Luka 23:42, 43). Biblija u Djelima apostolskim 24:15 ´ Bog uskrsavati ljude. Osim toga, potvr uje da ce ˇ “Ne cudite ˇ ˇ Isus nam jamci: se tome, jer dolazi cas ´ ˇ u koji ce svi koji su u grobovima cuti glas njegov ´ (Ivan 5:28, 29). Job ce ´ dozivjeti ˇ i izaci” ispunje´ ´ nje tog obecanja. Njegovo ce tijelo ponovno doˇ ˇ biti mladenacku snagu i postati “svjezije nego u ´ ˇ mladosti” (Job 33:24, 25). To ce dozivjeti i svi oni koji cijene milosr e koje je Bog pokazao lju´ da ce ´ uskrsnuti umrle dima. Naime, on je obecao ˇ i dati im priliku da ponovno zive na Zemlji. ˇ ´ u ˇ Sve ovo o cemu smo govorili mozda nece ˇ potpunosti izbrisati vasu tugu ako ste izgubili voˇ ´ ljenu osobu. No budete li razmisljali o obecanjiˇ ma koja je Bog dao zapisati u Bibliji, mozete steci´ ´ nadu u bolju buducnost i dobiti snagu da nastaviˇ te sa svojim zivotom (1. Solunjanima 4:13). ˇ vise ˇ o tome kako se ˇ Ako zelite saznati nesto ˇ ˇ ˇ zlo nositi s tugom ili vas muci zasto Bog dopusta i patnje, posjetite internetsku stranicu jw.org. ´ ˇ biblijske Ondje cete naci´ korisne savjete i utjesne odgovore na ta pitanja. ˇ
ZNATE LI?
Tko je bio Josipov otac? ˇ Tesar iz Nazareta po imenu Josip bio je Isusov poocim. No tko je bio Josipov otac? Prema Isusovom rodoslovlju navedenom u ˇ Evan elju po Mateju bio je to covjek koji se zvao Jakov, dok je ˇ prema Lukinom evan elju to bio Eli. Zasto su ta dva biblijska izˇ ˇ vjestaja naizgled proturjecna? (Luka 3:23; Matej 1:16). U Evan elju po Mateju stoji: “Jakovu se rodio Josip.” Matej je ˇ koristio grcki izraz koji jasno ukazuje na to da je Jakov bio Josiˇ ˇ pov bioloski otac. Dakle, Matej je pratio Josipovu biolosku rodoslovnu liniju, kojoj je pripadala i Davidova kraljevska loza, preko koje je Josipov posinak, Isus, imao zakonsko pravo na prijestolje. S druge strane, u Lukinom evan elju stoji da je Josip bio “sin ˇ ˇ (...) Elijev”. Izraz “sin” moze se razumjeti ˇ i kao “zet”. Slican sluˇ ˇ caj nalazimo i u Luki 3:27, gdje se za Sealtiela, kome je bioloski ˇ otac bio (1. Ljetopisa 3:17; Matej ˇ Jekonija, kaze da je Nerijev sin ˇ ´ 1:12). Sealtiel je, po svoj prilici, bio ozenjen Nerijevom kceri, kojoj se ne spominje ime, odnosno bio je Nerijev zet. U tom je smiˇ ´ slu i Josip bio Elijev sin jer se ozenio Elijevom kceri Marijom. Dakle, Luka prati Isusovu rodoslovnu liniju “po tijelu”, odnosno po ˇ njegovoj bioloskoj majci Mariji (Rimljanima 1:3). Biblija nam ˇ ˇ tako pruza dva razlicita, ali korisna, Isusova rodoslovna zapisa. ˇ
Koje su se vrste tkanina i boja koristile u biblijsko doba?
OBOJENA VUNA PRONAÐENA ´ U PECINI BLIZU MRTVOG MORA (PRIJE 135. GODINE) ˇ
Fotografkinja: Clara Amit, UZ DOPU STENJE IZRAELSKE UPRAVE ZA STARINE
U staro se doba na Bliskom istoku za izradu tkanina naveliko koˇ ristila ovcja vuna, a usto se koristila kozja i devina dlaka. Tkaniˇ ˇ ´ ˇ ˇ ne su se najcesce izra ivale od vune, pa ne cudi sto se u Bibliji ˇ ˇ cesto spominju ovce, strizenje ovaca i runo (1. Samuelova 25:2; 2. Kraljevima 3:4; Job 31:20). Lan, od kojeg se tako er dobivalo predivo za tkaninu, uzgajao se u Egiptu i Izraelu (1. Mojsijeva ˇ ˇ 41:42; Josua 2:6). Izraelci u biblijsko doba mozda nisu uzgajali pamuk, ali Biblija govori o tome da se taj materijal koristio u Perziji (Estera 1:6). Svila je bila skupa luksuzna roba koju su vjerojatno uvozili samo trgovci s Dalekog istoka (Otkrivenje 18:11, 12). “Vuna je dolazila u cijeloj paleti prirodnih boja, od potpuno ˇ bijele do tamnosme e, s mnogo razlicitih nijansi”, stoji u knjizi ˇ Jesus and His World. Osim toga, vuna se cesto bojila. Skupa ljuˇ ˇ bicasta boja dobivala se od nekih vrsta mekusaca. Za dobivanje ˇ drugih boja, naprimjer crvene, zute, plave i crne, koristile su se ˇ ´ razne biljke, korijenje, lisce i kukci. ˇ Br. 3/2016.
9
ˇ BIBLIJA MIJENJA ZIVOTE LJUDI
ˇ ˇ Naucio sam postovati ˇ zene i samoga sebe
ˇ ISPRICAO
JOSEPH EHRENBOGEN
ROÐEN: 1960. ZEMLJA ROÐENJA: FRANCUSKA PRIJE: NASILNIK, ˇ OVISNIK ˇ O DROGI, OMALOVAZAVAO ZENE
10
ˇ STRA ZARSKA KULA
ˇ MOJ ZIVOT NEKADA: Ro en sam u Mulhouseu, gradu na sjeveˇ roistoku Francuske, u radnickom predgra u poznatom po nasi´ ˇ ˇ ˇ lju. Za djetinjstvo me vezu ruzna sjecanja na nasilne obracune ˇ ˇ ˇ izme u obitelji koje su zivjele u nasoj cetvrti. U mojoj se obitelji ˇ ˇ ˇ na zene gledalo s omalovazavanjem i muskarci su rijetko uzimaˇ ˇ ˇ li u obzir njihovo misljenje. Ucili su me da je zeni mjesto u kuhiˇ nji te da je njen posao brinuti se za muskarce i djecu. ˇ Imao sam tesko djetinjstvo. Kad mi je bilo deset godina, otac mi je umro od alkohola. Pet godina kasnije jedan od moje stari´ pocinio ˇ je brace je samoubojstvo. Iste se godine tijekom jedne ˇ obiteljske sva eˇ pred mojim ocima dogodilo ubojstvo i to me ˇ su me kako se sluziti ˇ nojako potreslo. Clanovi moje obitelji ucili ˇ ˇ ˇ ˇzem i pistoljem te su me poticali da se fizicki obracunam s druˇ gima kad god mi se cinilo da je to potrebno. Bio sam potpuno raˇ strojen, pa sam poceo piti i tetovirati se po cijelom tijelu. Sa 16 godina pio sam 10 do 15 boca piva dnevno, a ubrzo sam ˇ se poceo i drogirati. Da bih namaknuo novac za svoje poroke, ˇ prodavao sam staro zeljezo i krao. Sa 17 godina vec´ sam odsluˇ 18 puta bio osu ivan zbog ˇzio zatvorsku kaznu. Ukupno sam cak kra a i nasilja. ˇ Nakon svoje dvadesete godine poceo sam josˇ dublje tonuti ˇ ˇ ˇ prema dnu. Pusio sam marihuanu, cak 20 dzointova dnevno, te uzimao heroin i druge droge. Nekoliko sam se puta predozirao i ˇ gotovo umro. Poceo sam preprodavati drogu, pa sam uvijek bio ˇ ˇ ˇ ˇ Jednom sam pokusao upucati naoruzan nozevima i pistoljima. ˇ ´ ˇ nekog covjeka, ali metak se na srecu odbio od kopce njegovog remena. Kad sam imao 24 godine, umrla mi je majka, pa se u ˇ gnjeva. Ljudi su uplaseno ˇ meni nakupilo josˇ vise prelazili na dru´ da gu stranu ulice kad bi vidjeli da im dolazim u susret. Buduci ˇ sam se stalno tukao, cesto sam vikende provodio u policijskoj ˇ postaji ili u bolnici na sivanju. ˇ se moze ˇ ˇ i pretpostaviti, S 28 godina sam se ozenio. Kao sto ˇ ˇ lose sam se ophodio sa svojom zenom — vrije ao sam je i tukao. ˇ radili zajedno. Mislio sam da je dovoljno obaNikada nismo nista ˇ potpuno sipati je ukradenim nakitom. A onda se dogodilo nesto ˇ ˇ ˇ neocekivano — moja je zena prihvatila biblijski tecaj koji su joj ˇ je prvi put s njima proucaˇ ponudili Jehovini svjedoci. Nakon sto ˇ ˇ vala Bibliju, prestala je pusiti, vise nije htjela uzimati ukradeni
novac koji sam joj donosio i vratila mi je sav nakit. Bio sam izvan sebe od bijesa. Protivio sam se tome ˇ ˇ sam joj puda proucava Bibliju i izazivao je tako sto hao duhanski dim u lice. Osim toga, rugao sam joj ˇ se pred svim nasim susjedima. ˇ ˇ Jedne sam se veceri strasno napio i nehotice zaˇ ˇ palio nas stan. Moja zena spasila je iz plamena i meˇ petogodisnju ˇ ´ ne i nasu kcerkicu. Kad sam se otrijeˇ ´ krivnje. Duboko u znio, poceo me razdirati osjecaj ´ oprostiti. Sjesebi mislio sam da mi Bog nikada nece ˇ ´ tio sam se da sam jednom cuo ˇ nekog svecenika kako ˇ kaze da zli ljudi idu u pakao. Cak mi je i moj psihijatar rekao: “Tebi nema spasa, ti si nepopravljiv!” ˇ KAKO MI JE BIBLIJA PROMIJENILA ZIVOT: Nakon ˇsto je nasˇ stan izgorio u pozaru, ˇ preselili smo se ˇ k zeninim roditeljima. Kad su Jehovini svjedoci poˇ ˇ li mi Bog sjetili moju zenu, upitao sam ih: “Moze oprostiti sve moje grijehe?” Oni su nato otvorili Bi´ bliju i pokazali mi 1. Korincanima 6:9-11. U tim se biblijskim recima nabrajaju postupci koje Bog osuˇ uje, ali na kraju tog izvjestaja stoji: “Takvi su bili ˇ uvjerile da je moguce ´ neki od vas.” Te su me rijeci promijeniti se. Jehovini svjedoci potom su mi proˇ citali 1. Ivanovu 4:8 i tako mi pomogli shvatiti da
´ Sretan sam kad mogu pomoci nekome ˇ da prona e smisao zivota
me Bog ljubi. To mi je dalo novu nadu, pa sam ih zaˇ molio da sa mnom dvaput tjedno proucavaju Bibliˇ ´ ju. Odmah sam poceo ici na njihove sastanke i stalno sam se molio Jehovi. ˇ sam prekinuti Za manje od mjesec dana odlucio ˇ osjecati ´ s drogom i alkoholom. Ubrzo sam se poceo ˇ kao da je u mom tijelu buknuo rat. Imao sam stras´ ˇ ne nocne more, glavobolje, grceve i druge simptome apstinencijske krize. No Jehova je bio uz mene i da´ sam se poput apostola Pavla. vao mi snagu. Osjecao ´ ˇ napiOn je, govoreci o tome kako mu Bog pomaze, ´ sao: “Sve mogu uz pomoc onoga koji mi daje snagu” ˇ (Filipljanima 4:13). S vremenom sam se uspio rijesi´ ti i ovisnosti o duhanu (2. Korincanima 7:1). ˇ Biblija mi je pomogla da dovedem svoj zivot u red ˇ ˇ i pozitivno je djelovala na nasu obitelj. Poceo sam ˇ ˇ ´ ˇ se drugacije ponasati prema svojoj zeni. Obracao ˇ ˇ ˇ sam joj se s vise postovanja i poceo joj govoriti “molim te” i “hvala”. Osim toga, trudio sam se biti ˇ kceri. ´ ˇ sam godinu dana dobar otac nasoj Nakon sto ˇ ˇ ˇ proucavao Bibliju, odlucio sam sluziti Jehovi, pa ˇ ˇ sam se krstio kao Jehovin svjedok, sto je moja zena ´ ˇ vec bila ucinila. ˇ ˇ KAKO SE MOJ ZIVOT POBOLJSAO: Siguran sam da ˇ ˇ ˇ ˇ su mi biblijska nacela spasila zivot. Cak i clanovi ˇ moje obitelji koji nisu Jehovini svjedoci kazu da bih ˇ vjerojatno umro od droge ili poginuo u nekoj tucˇ ˇ njavi da nisam poceo proucavati Bibliju. ˇ Moj obiteljski zivot potpuno se promijenio otkad ˇ koje odgovornosti imam kao sam iz Biblije naucio ˇ ˇ muzˇ i otac (Efezanima 5:25; 6:4). Poceo sam proˇ ne smavoditi vrijeme sa svojom obitelji. Sada vise ˇ tram da je mojoj zeni mjesto u kuhinji, nego je sa zadovoljstvom podupirem kako bi mogla 70 sati ˇ mjesecno propovijedati ljudima biblijske istine. A i ˇ ˇ podrsku ˇ ona meni spremno pruza dok sluzim kao ˇ ˇ starjesina u jednoj skupstini Jehovinih svjedoka. Jehovina ljubav i milosr e duboko su me dirnuli ˇ ˇ ˇ i promijenili mi zivot. Zarko zelim govoriti o tim njegovim osobinama svima koje drugi smatraju izˇ gubljenim slucajem jer su i mene mnogi smatrali ta´ svakome da kvim. Znam da Biblija ima moc´ pomoci ˇ se oslobodi poroka i vodi smislen zivot. Zahvaljuju´ Bibliji naucio ˇ sam voljeti i postovati ˇ ci druge ljude, ˇ ˇ kako muskarce tako i zene. Osim toga, Biblija mi je ˇ ˇ pomogla da pocnem postovati i samoga sebe. ˇ Br. 3/2016.
11
UGLEDAJMO SE NA NJIHOVU VJERU REBEKA
Spremno je krenula na put u nepoznato ˇ EBEKA je promatrala krsevit kraj nad kojim se ˇ polako spustao sumrak. Vec´ je nekoliko tjedaˇ ci´ na devi i konacno ˇ ˇ na putovala jasu se pocela navikavati na njen lelujavi hod. Rebekin roditeljski dom u Haranu sada je bio daleko iza nje, stotinama ˇ ˇ kojim je kilometara sjeveroistocno od podrucja ˇ ´ viˇ prolazila. Znala je da mozda vise nikada nece djeti svoju obitelj. U misli su joj sigurno navirala ˇ je ceka ˇ ´ razna pitanja o tome sto u buducnosti, poˇ sebno sada kad se putovanju blizio kraj. ˇ veci ´ dio Kanaana i sada Njena je karavana prosla ˇ je prolazila surovim podrucjem Negeba (1. Mojsijeva 24:62). Ondje je vjerojatno vidjela mnogo ˇ bilo suvise ˇ krsevito ˇ ovaca. Naime, to je podrucje i suho da bi se ljudi bavili poljoprivredom, ali bilo je ˇ Starac koji je predvodio dovoljno trave za ispasu. ˇ karavanu dobro je poznavao taj kraj. Jedva je cekao da javi dobre vijesti svom gospodaru — Rebeka je pristala udati se za njegovog sina Izaka. Ona ˇ ˇ se zacijelo pitala kakav je zivot ocekuje u toj zemˇ lji. Kakav je covjek za kojeg se treba udati? Budu´ da se josˇ nikada nisu vidjeli, sigurno se pitala kaci ´ dojam ona ostaviti na njega i hoce ´ li se on kav ce svidjeti njoj. Danas je u mnogim dijelovima svijeta nezamislivo sklapati ugovorene brakove, ali u nekim je kraˇ josˇ uvijek uobicajeno. ˇ jevima takvo sto No bez obˇ zira na to u kojem dijelu svijeta zivjeli, vjerojatno ´ ˇ da je Rebeka krenula na put u nepocete se sloziti znato. Uistinu je bila izuzetno hrabra i imala je jaku vjeru. I mi trebamo biti hrabri te imati jaku ˇ ˇ vjeru kad se suocimo s velikim zivotnim promje´ svojoj vjenama. Me utim, Rebeka je zahvaljujuci ˇ ri imala i druge divne osobine koje su prilicno rijetke.
R
12
ˇ STRA ZARSKA KULA
´ ´ “I DEVAMA CU TVOJIM VODE ZAHVACATI”
´ joj jedan Rebeka vjerojatno nije ni slutila da ce ˇ naizgled uobicajen dan u potpunosti promijeniti ˇ zivot. Ona je odrasla u Mezopotamiji, u gradu Haranu ili u njegovoj okolici. Njeni su roditelji bili ˇ od vecine ´ drugaciji stanovnika Harana. Naime, oni ˇ nisu stovali Sina, boga Mjeseca. Njihov je Bog bio Jehova (1. Mojsijeva 24:50). Rebeka je izrasla u prekrasnu djevojku, ali nipoˇ ˇ sto nije bila umisljena ljepotica zaokupljena soˇ ˇ bom. Bila je puna zivota i drzala se visokih moral´ nih mjerila. Njena je obitelj bila dovoljno imucna da ima sluge, ali roditelji nisu razmazili Rebeku niti su se s njom ophodili kao s kakvom princezom. ˇ su je da marljivo radi. I ona je, poNaprotiv, ucili ˇ ˇ put mnogih zena u to doba, obavljala neke teske poslove, naprimjer donosila vodu za cijelu obitelj. ˇ bi stavila vrcˇ na rame i krenula na izvor Predvecer (1. Mojsijeva 24:11, 15, 16). ˇ ˇ do izvora i napuKad je jednog predvecerja sisla ˇ ˇ nila vrc, u susret joj je dotrcao neki starac i rekao ˇ ˇ joj: “Daj mi, molim te, malo vode iz vrca!” Covjek je bio vrlo ljubazan, a njegova molba tako skromna! Rebeka je shvatila da je starac doputovao izdaleka. Stoga je odmah spustila vrcˇ s ramena i dala mu da pije. Nije mu dala samo gutljaj, nego mu ˇ hladnu je dopustila da do mile volje pije svjezu, ˇ vodu. Primijetila je da u blizini lezi deset ˇ njegovih deva i da za njih nema vode u koritu. Covjek ju je ˇ blago, ali pozorno promatrao, pa je zeljela dati sve od sebe kako bi mu pomogla. Rekla mu je: “I deva´ tvojim vode zahvacati ´ ma cu dok se sve ne napoje” (1. Mojsijeva 24:17-19). ´ Zanimljivo je da Rebeka nije samo rekla da ce ´ ´ donijeti devama vode nego i da ce zahvacati vode
dok se svih deset deva ne napoji. Deva koja je jako ˇ ˇ popiti oko 95 litara vode! Da je svih zedna moze ˇ deset deva bilo jako zedno, Rebeka bi morala satima naporno raditi da ih napoji. No izgleda da deve ˇ nisu bile basˇ toliko zedne.1 Me utim, Rebeka to ´ ih napojiti. Bila nije mogla znati kad je rekla da ce je spremna naporno raditi kako bi ukazala gostoˇ primstvo tom ostarjelom covjeku kojeg nikada priˇ je nije vidjela. Covjek je prihvatio njenu pomoc´ i ˇ zatim ju je pazljivo promatrao dok je neumorno donosila vodu, izlijevala je u korito i potom poˇ novno trcala na izvor (1. Mojsijeva 24:20, 21). ˇ ˇ Rebekin primjer vrlo je poucan i zaˇ nas danas. Zivimo u svijetu u kojem vlada sebicnost. Ljudi ˇ misle samo na sebe i nisu spremni zrtvovati se za ˇ ˇ ˇ druge, bas kao sto je bilo proreceno (2. Timoteju ´ ´ ˇ 3:1-5). No krsˇ cani ne zele biti poput vecine ljudi. ˇ Zato je dobro da razmisljaju o primjeru te mlade ˇ zene iz biblijskog doba, koja je neumorno donosila vodu kako bi pomogla neznancu. ˇ na izvor, vec´ je gotovo pao mrak. Iz biblijskog 1 Kad je Rebeka otisla ˇ ˇ da je ona satima bila na izvoru. Nista ˇ ˇ se zakljuciti izvjestaja ne moze ˇ pone ukazuje na to da je njena obitelj vec´ spavala kad je ona zavrsila ˇ provjeriti zasto ˇ se tako dugo zadrzala ˇ sao niti da je netko dosao na izvoru.
Rebeka je sigurno primijetila da je starac pozorˇ ˇ no promatra. No u tome nije bilo nicega nedolicnog. Naprotiv, njegov je pogled odavao divljenje, ˇ ˇ cu enje i radost. Kad je napokon zavrsila s poˇ slom, covjek joj je poklonio skupocjen nakit. Zaˇ si kci! ´ Ima tim ju je upitao: “Kaziˇ mi, molim te, cija ´ ´ li u kuci oca tvojega mjesta za nas da prenocimo?” ˇ Kad mu je rekla tko su joj roditelji, on se josˇ vise ´ obradovao. I Rebeka je vjerojatno bila ushicena ˇ se dogodilo, pa je rekla: “Imamo zbog svega sto i slame i mnogo hrane za stoku, a i mjesta da ´ ˇ se prenoci.” Bila je to uistinu velikodusna ponuˇ ˇ da jer covjek nije bio sam. Potom je otrcala ku´ da isprica ˇ majci sto ˇ ci se dogodilo (1. Mojsijeva 24:22-28, 32). ˇ Rebeku su roditelji ocito odgojili da bude gostoˇ ljubiva. To je jos jedna hvalevrijedna osobina koja ˇ je danas sve rje a. Zbog te vrline mozemo se ugleˇ ˇ dati na tu dobrodusnu mladu zenu koju je krasila ˇ snazna vjera. Vjera u Boga trebala bi i nas potaknuti da budemo gostoljubivi. Jehova je gostoljuˇ ˇ biv jer se velikodusno brine za sve nas i stoga zeli da se njegovi sluge ugledaju na njega. Kad smo gostoljubivi, posebno prema onima koji nam to ne Rebeka je bila marljiva i gostoljubiva
mogu uzvratiti, radujemo svog nebeskog Oca (Matej 5:44-46; 1. Petrova 4:9). ˇ “DOVEDI ZENU SINU MOJEMU” ´ bio taj ostarjeli covjek ˇ Tko je uopce kojega je Rebeka upoznala na bunaru? Bio je to sluga patrijarha Abrahama, koji je bio brat Rebekinog djeda. ˇ Zbog toga ga je Rebekin otac Betuel srdacno primio. Taj sluga vjerojatno se zvao Eliezer.1 Doma´ ˇ cini su ga nudili jelom, ali on nije zelio jesti dok ˇ ˇ ˇ im ne kaze zasto je dosao (1. Mojsijeva 24:31-33). ´ U glasu mu se sigurno osjecalo uzbu enje jer je ˇ upravo vidio snazan dokaz da ga je njegov Bog, Jeˇ hova, vodio na njegovom vaznom zadatku. Kako je mogao biti siguran u to? ´ Rebekin otac Betuel i njen brat Laban ushiceno ˇ ˇ su slusali Eliezera. On im je ispricao da je Jehova bogato blagoslovio Abrahama u Kanaanu te da ´ naslijediAbraham i Sara imaju sina Izaka, koji ce ti sav njihov imetak. Objasnio im je da mu je Abraˇ zadatak — trebao je Izaku ham dao iznimno vazan ´ ˇ pronaci zenu me u Abrahamovim ro acima u Haranu (1. Mojsijeva 24:34-38). ˇ od Eliezera da mu se zakune da Abraham je trazio ´ ˇ je ˇ ˇ Izaku nece traziti zenu me u Kanaankama. Zasto ˇ ˇ ˇ to trazio od njega? Zato sto Kanaanci nisu postova´ Jeˇ li ni obozavali Jehovu. Abraham je znao da ce hova u dogledno vrijeme kazniti taj narod zbog njiˇ hovih zlodjela. Stoga nije zelio da se njegov voljeni ˇ sin Izak poveze s tim narodom i da usvoji njihov neˇ zivota. ˇ moralan nacin Osim toga, znao je da njegov ˇ ˇ sin treba odigrati vaznu ulogu u ispunjenju Bozjih ´ obecanja (1. Mojsijeva 15:16; 17:19; 24:2-4). ˇ svojim domacinima ´ Eliezer je potom ispricao da se pomolio Jehovi kad je stigao do bunara u blizini Harana. U svojoj je molitvi zapravo preklinjao ´ se Izak Jehovu da on izabere djevojku s kojom ce ˇ ˇ ozeniti. Kako je to Jehova mogao uciniti? Eliezer se molio da djevojka koju je Bog izabrao za Izakoˇ vu zenu do e na bunar i da, kad je on zamoli malo ˇ 1 Iako se u tom izvjestaju Eliezer nigdje ne spominje po imenu, vjerojatno je upravo on bio sluga o kojem se ondje govori. Abraham je jed´ ˇ ima ostaviti u nasljedstvo Eliezeru nom prilikom rekao da ce sve sto ´ zakljuˇ ako mu se ne rodi nasljednik. Iz toga mozemo sa sigurnosˇ cu ˇ da je Eliezer bio Abrahamov najstariji i najpouzdaniji sluga. Upraciti ˇ vo je tako opisan sluga koji se spominje u ovom biblijskom izvjestaju (1. Mojsijeva 15:2; 24:2-4).
14
ˇ STRA ZARSKA KULA
ˇ vode, velikodusno napoji i njega i njegove deve ˇ (1. Mojsijeva 24:12-14). I tko je dosao na bunar i ˇ ˇ ucinio upravo ono za sto se Eliezer molio? Bila je ´ ˇ to Rebeka! Kako li se samo osjecala ako je cula sve ˇsto je Eliezer ispricao ˇ njenoj obitelji! Betuela i Labana jako je dirnula Eliezerova priˇ pa su rekli: “Od Jehove ovo dolazi.” Nakon toca, ˇ ˇ ga su, u skladu s ondasnjim obicajima, sklopili ˇ ˇ bracni ugovor kojim se Rebeka zarucila za Izaka ˇ li to da Rebeka (1. Mojsijeva 24:50-54). No znaci nije imala pravo glasa? Zanimljivo je da je Eliezer nekoliko tjedana prije dolaska u Haran razgovarao s Abrahamom o ˇ da ucini ˇ ˇ tome sto ako djevojka ne bude zeljela poci´ ´ ˇ s njim. Abraham mu je rekao: “Tada ces biti slobodan od zakletve moje” (1. Mojsijeva 24:39, 41). ˇ o svemu ˇ I u Betuelovom su domu zeljeli znati sto ˇ tome misli Rebeka. Eliezer je bio toliko sretan sto ˇ ˇ ´ ´ je uspjesno izvrsio svoj zadatak da je vec sljedeceg ˇ jutra zelio s Rebekom krenuti kuci´ u Kanaan. No Rebekina je obitelj htjela da ona ostane s njima josˇ barem deset dana. Naposljetku su rekli: “Pozoviˇ ˇ ona mimo djevojku da iz njenih usta cujemo sto sli!” (1. Mojsijeva 24:57). ˇ Zaˇ Rebeku je to bio prijeloman trenutak u zivo´ ´ ´ tu. Sto ce reci svojoj obitelji? Hoce li apelirati na ´ ´ ih da je ne salju ˇ osjecaje svog oca i brata moleci na ´ to putovanje u nepoznato ili ce u svemu tome vidjeti posebnu priliku da sudjeluje u doga ajima ˇ koje je ocito vodio Jehova? Njen odgovor pokazao ˇ ˇ i pomalo zaje sto misli o toj iznenadnoj, a mozda ˇ ´ ˇ strasujucoj, promjeni u svom zivotu. Kad su je upi´ li poci´ s Eliezerom, jednostavno je odgotali hoce ´ (1. Mojsijeva 24:58). vorila: “Hocu” Doista je pokazala izvanredan karakter! Iako su ˇ ˇ ˇ danasnji obicaji u vezi sa sklapanjem braka prilicˇ ˇ ˇ no drugaciji, ipak mozemo puno toga nauciti od ˇ ˇ Rebeke. Njoj nisu bile najvaznije njene zelje, nego ˇ ˇ je prednost dala onome sto je zelio njen Bog, Jeˇ Rijecˇ i danas pruza ˇ najbolje savjete u hova. Bozja ˇ vezi s brakom. Ona savjetuje kakvog bracnog druˇ ˇ ga izabrati i kako biti dobar muz ili zena (2. Korin´ ˇ canima 6:14, 15; Efezanima 5:28-33). Stoga bismo ˇ se trebali ugledati na Rebeku i postupati po Bozjim savjetima.
ˇ “TKO JE ONAJ COVJEK?”
Betuelova obitelj blagoslovila je svoju voljenu Rebeku. Potom su Rebeka, njena dojkinja Debora ˇ i sluskinje krenule na put s Eliezerom i njegovim ljudima (1. Mojsijeva 24:59-61; 35:8). Ubrzo su ˇ odmaknuli daleko od Harana. Put je bio dugacak otprilike 800 kilometara i vjerojatno je trajao tri tjedna. Putovanje, po svoj prilici, nije bilo nimalo ugodno. Iako je Rebeka dotad mnogo puta vidjela deve, vjerojatno ih nije jahala. Biblija govori da su ˇ clanovi njene obitelji bili pastiri, a ne trgovci koji su vodili karavane deva (1. Mojsijeva 29:10). Mnoˇ ˇ da je to prilicgi koji nisu navikli jahati deve kazu ˇ no neugodno, cak i ako se putuje na kratke udaljenosti. Bilo kako bilo, Rebeka se nije na to obazirala. Putem je zacijelo postavljala Eliezeru mnoga pitaˇ vise ˇ o Izaku i njegovoj nja, nastojeci´ saznati sto ˇ obitelji. Mozemo ih zamisliti kako u suton sjede ˇ o obepored logorske vatre i kako joj Eliezer prica ´canju koje je Jehova dao svom prijatelju Abraha´ ´ iz Abrahamove mu. Naime, Bog je obecao da ce ´ loze izabrati potomka koji ce donijeti blagoslove ´ cijelom ljudskom rodu. Rebeka je sigurno osjecala ˇ ´ strahopostovanje kad je saznala da ce se Jehovino ´ ´ muza ˇ Izaobecanje ispuniti preko njenog buduceg ´ ka te da ce i ona imati ulogu u tome! (1. Mojsijeva 22:15-18). ˇ dan koji je opisan na poceˇ Naposljetku je dosao ˇ tku clanka. Dok je karavana prolazila Negebom, ˇ a mrak se polako spustao na taj kraj, Rebeka je ˇ ugledala nekog covjeka kako hoda poljem. Djeloˇ ˇ vao je zamisljeno, kao da o necemu duboko razˇ mislja. Rebeka se nato “brzo (...) spustila s deve” ˇ ˇ ˇ — mozda nije cekala ni da zivotinja do kraja klekˇ ne — “pa je upitala slugu: ‘Tko je onaj covjek ˇsto ide preko polja nama u susret?’” Kad je saznala da je to Izak, uzela je koprenu i pokrila se ˇ je to ucinila? ˇ (1. Mojsijeva 24:62-65). Zasto Tom je ˇ gestom vjerojatno pokazala postovanje svom bu´ ˇ Takva podloznost ˇ ducem muzu. nekima se danas ˇ ˇ ˇ mozda cini staromodnom. No svi mi, i muskarci i ˇ ˇzene, mozemo ˇ od Rebeke puno nauciti o poniznoˇ raditi na toj sti. Uostalom, tko od nas ne treba vise divnoj osobini?
Rebeka je bila izuzetno ponizna
Izak je u to vrijeme imao oko 40 godina i josˇ je uvijek tugovao za svojom majkom Sarom, koja je ˇ umrla tri godine ranije. Na temelju toga mozemo ˇ ´ ˇ zakljuciti da je Izak bio topao i osjecajan covjek. ˇ Za takvog je muskarca uistinu bio pravi blagoslov ˇ dobiti tako marljivu, gostoljubivu i poniznu zenu! Kako su se njih dvoje slagali? Biblija jednostavˇ “Izak ju je zavolio” (1. Mojsijeva 24:67; no kaze: 26:8). ˇ ˇ Cak je i nama, koji zivimo gotovo 4 000 godina kasnije, lako zavoljeti Rebeku. Naprosto se moramo diviti njenoj hrabrosti, marljivosti, gostoljubivosti i poniznosti. Svi mi — bilo da smo mladi ili ˇ ˇ stariji, muskarci ili zene, u braku ili samci — trebamo se truditi razvijati jaku vjeru poput Rebekine. ˇ Br. 3/2016.
15
ˇ ˇ STO KA ZE BIBLIJA?
ˇ Bozje ime (istaknuto) u jednom starom biblijskom rukopisu
ˇ NEKI SMATRAJU da Bog nema ime, drugi kazu ˇ da se zove Bog ili Gospodin, a neki kazu ˇ da ima mnogo imena. Sto vi mislite? ˇ ˇ STO KAZE BIBLIJA
“Da bi se znalo da si jedino ti, kojemu je ime ˇ Jehova, Svevisnji koji je nad svom zemljom!” (Psalam 83:18). ˇ ˇ ˇ ˇ STO JOS MOZEMO NAUCITI IZ BIBLIJE?
˙ Bog ima mnogo titula, ali samo jedno ime, koje si je sam dao (2. Mojsijeva 3:15). ˇ ˙ Bog nije neka tajanstvena sila, on zeli da ga upoznamo (Djela apostolska 17:27). ˙ Da bismo razvili prijateljstvo s Bogom, najprije trebamo saznati kako se on zove (Jakov 4:8).
ˇ Sto Biblija ˇ doista uci?
Hram Knjige, fotografija 5 Izraelski muzej u Jeruzalemu
Ima li Bog ime?
Je li neispravno izgovarati ˇ Bozje ime? ˇ STO BISTE VI REKLI?
˙ Da
˙ Ne
˙ Ovisi o tome kako se koristi
ˇ ˇ STO KAZE BIBLIJA
“Ne spominji ime Jehove, Boga svojega, ˇ na nedostojan nacin” (2. Mojsijeva 20:7). ˇ Bozje ime neispravno je koristiti jedino ako se ˇ ˇ to cini s nepostovanjem (Jeremija 29:9). ˇ ˇ ˇ ˇ STO JOS MOZEMO NAUCITI IZ BIBLIJE?
ˇ ˙ Isus je znao Bozje ime i koristio ga je (Ivan 17:25, 26). ˇ ´ ˙ Bog nas potice da mu se obracamo po imenu (Psalam 105:1). ˇ ˇ ˙ Bozji neprijatelji cine sve kako bi ljudi zaboravili ˇ Bozje ime (Jeremija 23:27).
ˇ Po ˇ saljite mi knjigu ˇ Sto Biblija doista uci? ˇ ˇ ˇ Vise o toj temi mozete procitati u 1. poglavlju ove knjige, koju su objavili Jehovini svjedoci Knjiga je dostupna i na stranici www.jw.org/hr
JEZIK IME I PREZIME ADRESA
s
n o
Besplatno preuzmite ˇ ovaj casopis i starije brojeve
p
ˇ Citajte Bibliju na otprilike 130 jezika
ˇ Upisite u preglednik www.jw.org/hr ˇ ili ocitajte kod
wp16.3-C 160127
ˇ Adresa na koju mozete pisati nalazi se na 2. stranici