Doreta (tramadol/paracetamol

Međunarodna asocijacija za proučavanje bola (International Association for the Study of Pain) definiše bol kao “neprijatno senzorno i emocionalno iskustvo, povezano sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, ili iskustvo opisano u kontekstu takvog oštećenja”. Bol je jedan od prvih i najčešćih simptoma bolesti, koji utiče na fizičko i psihičko stanje oboljelog. Najčešći je razlog javljanja ljekaru i kada se razvije u hronični oblik postaje veliki klinički, socijalni i ekonomski problem društava širom svijeta.

Jedno od najčešćih bolnih stanja je bol u donjem dijelu leđa (low back pain - LBP), koje vodi do ograničenja aktivnosti i odsustva sa posla (na drugom mjestu nakon oboljenja gornjih respiratornih puteva) (1). Iskustvo LBP-a ima većina ljudi u jednom trenutku svog života sa prevalencom u rasponu od 51,0 do 84,0%. U epidemiološkim studijama postoje velika odstupanja u rezultatima upravo zbog brojnih poteškoća u definisanju epizoda bola i heterogenosti uzoraka. Procjena je da je incidenca prve epizode LBP-a godišnje od 6,3 do 15,4%, odnosno 13,5 do 26,2%, dok je incidenca LBP-a u jednoj godini, uključujući pacijente kojima to nije prva epizoda, 1,5 do 38,9%. Smatra se da je prevalenca na mjesec dana za LBP 24,0 do 49,5%, a za hroničnu formu LBP-a, generalno za populaciju Evrope, u rasponu od 5,9 do 11,1% (2). Sve ovo rezultira velikim ekonomskim opterećenjem za pojedinca, porodicu, širu zajednicu, društvo i ekonomiju u globalu.

Iz navedenih podataka jasno je da prevencija kao ključni faktor izostaje i, uzimajući u obzir rasprostranjenost ovog oboljenja širom svijeta, sigurno da su razlozi za to mnogobrojni. I kada se razvije LBP, na scenu stupaju ljekari različitih medicinskih specijalnosti i koliko god pokušavamo s liječenjem ovog stanja nefarmakološkim metodama, u akutnoj fazi medikamentozna analgetska terapija je nužna, bez obzira na to kome se obrati pacijent kroz prvu ambulantnu posjetu. Uključenjem adekvatne analgetske medikamentozne terapije mi ne rješavamo samo pacijentove trenutne patnje, vraćamo mu funkcionalnost i uključujemo u zajednicu, već preveniramo prelazak akutne u hroničnu formu LBP-a, koja je za liječenje mnogo kompleksnija, a u izvjesnim situacijama izostaje odgovor na primijenjene farmakološke i nefarmakološke oblike liječenja (3).

Efikasnost TRAMADOL/ PARACETAMOLA (DORETA) kod pacijenata sa umjerenim do jakim akutnim bolom u donjem dijelu leđa

Prof. dr Tatjana Bućma, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije, ZZFMR „Dr. Miroslav Zotović“

Lijek prve linije u tretmanu akutnog LBP-a su NSAIL (4). Međutim, postoje pacijenti koji iz razloga nepodnošenja ovih lijekova, postojećeg komorbiditeta ili nejasnih razloga, nemaju adekvatan odgovor u smislu smanjenja bola i stabilizacije stanja. Ako vidimo da lijek prve linije nije dao rezultate, neophodno je dodati ili u potpunosti zamijeniti analgetikom koji nije iz grupe NSAIL. U našem mentalitetu važi pravilo da malo bola treba da se podnese, međutim, dok pacijent “trpi” bol, u njegovom nervnom sistemu se dešavaju ozbiljni procesi senzitizacije i gubitka adekvatne descedentne inhibicije bola što će voditi hronifikaciji i nastanku neuropatske boli (5).

Lijek, koji možemo primijeniti u tom slučaju je tramadol/paracetamol (Doreta) sa fiksnom dozom, kombinovana tableta tramadola, opioidnog analgetika, slabog agonista mi-opioidnih receptora i paracetamola (acetaminofena), koji uglavnom djeluje preko centralnog mehanizma (6).

Tramadol je atipičan opioidni analgetik sa jedinstvenim farmakokinetičkim i farmakodinamičkim profilom, sa opioidergijskim, noradrenergičkim i serotonergijskim djelovanjem, dugo se koristi kao dobro podnošljiva alternativa drugim lijekovima sa umjerenim bolom zbog svojih opioidergičnih i monoaminergičkih aktivnosti. Dokazi posljednjih nekoliko godina podržavaju druge vjerovatne mehanizme. Tramadol ima modulacione efekte na nekoliko medijatora uključenih u signalizaciju bola, takođe modifikuje neželjan prenos signala između neurona i neneuronskih ćelija, čime kroz ove molekularne efekte može modulirati perifernu i centralnu neuronsku hiperekscitabilnost. I uz anksiolitičke, antidepresivne aktivnosti koje su potvrđene mogao bi poboljšati ishode upravljanja bolom (7).

Jedna od najčešće korištenih strategija u liječenju akutnih i hroničnih bolova je multimodalna analgezija. Ovaj koncept podrazumijeva upotrebu više nego jedne metode ili modaliteta za kontrolu bola u cilju povećanja efekata, a smanjenja neželjnih efekata. Prednost multimodalne analgezije je mogućnost smanjenja akutne tranzicije bola u hroničnu (8).

Sistematski pregledi i metaanalize kliničkih studija pokazale su pozitivne rezultate kombinacije tramadola sa drugim analgeticima u tretmanu bolnih stanja, prvenstvno acetaminofenom (paracetamol) (9), što je potvrdilo pretkliničke studije (10). Efekat paracetamola se brzo javlja, obično u roku od pola sata od primjene, ali njegov kratak poluživot od dva sata znači da analgetički efekat može trajati samo dva do četiri sata nakon pojedinačne doze. Nasuprot tome, tramadol ima relativno spor početak efikasnosti i duži poluživot od približno 6 h što dovodi do duže analgezije u poređenju sa paracetamolom.

Studije su pokazale efikasnost tramadola u tretmanu hroničnog LBP-a, ali studije koje su ispitivale efekat tramadola/paracetamola na tretman akutnog LBP-a izostaju (11).

Iz navedenih razoga kompanija “Krka”, Slovenija, 2019. godine podržava randomiziranu, otvorenu, prospektivnu studiju “Efikasnost i sigurnost tramadol hidrohlorida/paracetamola (Doreta) kod pacijenata sa umjerenim i jakim akutnim bolovima u donjem djelu leđa“, provedenu na 25 lokacija u Poljskoj, Sloveniji, Hrvatskoj i Republici Češkoj. Studija je objavljena u „Terapia“ 2020; 3(386):16:24. Cilj je bio procijeniti djelotvornost, sigurnost i uticaj na kvalitet života (QoL) kombinovane tablete tramadol/paracetamol, 37,5 mg/325 mg (Doreta tbl) kod pacijenata sa umjerenim do jakim akutnim LBP-om. U studiji su učestvovali ispitanici oba pola od 18 do 75 godina života prethodno netretirani ili tretirani nekim drugim analgeticima LBP-a (manje od 12 nedjelja) uz nemogućnost korištenja lijekova koji bi mogli imati uticaja na ishod, pri čemu je bilo dozvoljeno uzimanje naproksen natrijuma 550 mg dva puta dnevno u

slučaju da nije dovoljno smanjena bol uz lijek korišten u studiji. Ispitanici su bol tretirali jednom tabletom tramadol/paracetamola (Doreta) na šest sati. Osim prve posjete ljekaru ispitivaču, provedene su još tri kontrole 7, 14. i 28. dana te vođen dnevnik bola za 2, 3, 6, 8. i 15. dan. Praćeno je smanjenje intenziteta bola po VAS-u (klinički značajno smanjenje intenziteta ≤ 30 mm po VAS-u na završnom danu terapije), praćena je razlika u rezultatima intenziteta bola (PI-d), kumulativni intenzitet bola (CPI) i uticaj bola na aktivnosti svakodnevnog života i kvalitet života (SF 36). Ispitanici, koji su imali dobar ishod po VAS-u mogli su prekinuti primjenu lijeka prije isteka istraživanja (28 dana). Sigurnost je procjenjivana praćenjem incidence i težine neželjenih događaja (AE) tokom cijelog ispitivanja. Kratkoročna podnošljivost terapije je ocjenjivana kroz monitoring incidence četiri česte neželjene reakcije (mučnina, vrtoglavica, povraćanje i zatvor), koji su dalje analizirani kao zasebne krajnje ishodne tačke.

Rezultat studije kao primarni ishod je bilo smanjenje bola kod 79,6% pacijenata sa srednjim intenzitetom bola koji se smanjio od 70,3 mm na VAS na početku do 16,3 mm na završnom mjerenju. Manje od četvrtine pacijenata je imalo potrebu uzeti naproksen natrijum, što se sa proticanjem studije značajno smanjivalo, 37,5% pacijenata je prestalo uzimati tramadol/paracetamol (Doretu) prije završetka ispitivanja jer su ispunili uslove smanjenja bola ispod limitirane granice.

U našem iskustvu mnogo bolji rezultati su bili kada pacijent pije tabletu tramadol/paracetamol 37,5 mg/325 mg (Doreta) na šest ili osam sati i na takav način ne dopuštamo ponovnu pojavu ili pojačanje bola nakon prestanka dejstva prve doze lijeka u odnosu na pacijente koji su nam se javljali nakon već neke prethodne ambulantne posjete gdje im je preporučena tableta po potrebi ili ujutro i uveče. Na takav način dolazilo je ponovne pojave ili pojačanja bola i otežanog ponovnog okupiranja bola, postojala je patnja pacijenta i mogućnost već pomenutih promjena u nervnom sistemu i time gubitak povjerenja u vrstu terapije.

Sam nestanak patnje omogućava provođenje potrebnih aktivnosti svakodnevnog života i posljedično poboljšava i kvalitet života, što je takođe potvrđeno u studiji kao sekundarna dobit. Značajne promjene su primijećene već kod druge kontrolne posjete. Postojala su značajna poboljšanja u svih devet domena kvaliteta života, najveće poboljšanje u fizičkom funkcionisanju, dok su manji efekti zabilježeni u domenu emocionalne dobrobiti.

Ono čega se najviše plašimo kod opioidnih lijekova su neželjne reakcije. Tramadol ima povoljan profil kad su pitanju neželjne reakcije i dobro se podnosi, najčešći efekti su mučnina, vrtoglavica, pospanost, umor, znojenje, opstipacija, povraćanje, suvoća usta. Studije su pokazale da ima minimalan uticaj na respiratornu funkciju u preporučenim dozama i eventualan ozbiljan efekat, depresija disanja se može javiti ukoliko se daju supraterapijske doze (preko 1000 mg) kod pacijenata sa respiratornim poremećajima. Jedna od prednosti tramadola u odosnu na druge opioidne lijekove je kvalitativna i kvantitativna sličnost negativnog profila efekta kod kratkoročne i dugoročne primjene. Stoga, za razliku od morfijuma, tramadol nema kumulativne neželjne efekte, koji se javljaju kod ponovljene primjene lijeka (12),(13),(14). Stručna komisija SZO-a je izjavila da je tramadol relativno siguran lijek, a rizik od razvoja zavisnosti i potencijalne zloupotrebe u odnosu na morfin je manji (15).

Studija je po pitanju sigurnosti pokazala da u odnosu na četiri glavne i najčešće prijavljene neželjene reakcije za tramadol (mučnina, vrtoglavica, povraćanje i zatvor), više od polovine pacijenata (57,3%) nije prijavilo neželjene događaje, dok kod onih koji su prijavili (34,4%) to se dešavalo u periodu između početka primjene i prve kontrole i taj procenat tokom studije se značajno smanjio (10,2%), s izuzetkom opstipacije, čije pojavljivanje je bilo najčešće u periodu između druge i treće kontrole, 76,6% neželjnih reakcija su bile blage. Nije bilo ozbiljnih neželjenih događaja.

Uzimajući u obzir rezultate studije i već navedeno, mi imamo dobru alatku u borbi sa LBP-om, ali krajnji ishod u velikoj mjeri zavisi od uključenosti ljekara u smislu postavke pravilne indikacije, pravilnog doziranja (čime se borimo protiv hroniciteta i smanjujemo dužinu primjene lijeka, a time i mogućih neželjnih reakcija), mogućnost preveniranja nekih od neželjnih reakcija (npr. opstipacije) i praćenje pacijenta. A prvi korak je pacijentovo sticanje povjerenja, razbijanje njegovog straha kada od ordinarijusa dobije odgovor zašto koristi lijek, koje su mogućnosti neželjnjih reakcija i koja je konačna dobrobit za njega.

Reference:

1. Patrick N, Emanski E, Knaub MA. Acute and Chronic Low Back Pain. Med Clin N Am. 2014; 98: 777–789. 2. Henschke N, Kamper SJ, Maher CG. The epidemiology and economic consequences of pain. Mayo Clin Proc. 2015 Jan;90(1):139-47. 3. Inage K, Orita S,Yamauchi K, Suzuki T, Suzuki M, Sakuma Y, Kubota G, Oikawa Y, Sainoh T, Sato J, Fujimoto K, Shiga Y, Abe K, KanamotoH, Inoue M, Kinoshita H, Takahashi K, Ohtori S. Low-Dose Tramadol and Non-Steroidal Anti-Inflammatory Drug Combination Therapy Prevents the Transition to Chronic Low Back Pain. Asian Spine. 2016; 10(4): 685-689. 4. Wong JJ, Côté P, Sutton DA, Randhawa K, Yu H, Varatharajan S, Goldgrub R, Nordin M, Gross DP, Shearer HM, Carrol LJ, Stern PJ, Ameis A, Southerst D, Mior D, Stupar M, Varatharajan T, Taylor-Vaisey A. Clinical practice guidelines for the noninvasive management of low back pain: A systematic review by the Ontario Protocol for Traffic Injury Management (OPTIMa) Collaboration. Eur J Pain. 2017 Feb;21(2):201-216. 5. Pozek JJ, Beausang D, Baratta JL, Viscusi ER. The Acute to Chronic Pain Transition: Can Chronic Pain Be Prevented? Med Clin North Am. 2016 Jan; 100(1): 17-30. 6. Yokotsuka S, Kato J. [Tramadol/acetaminophen combination tablets]. Masui. 2013 Jul; 62(7): 791-798. 7. Ahmed Barakat. Revisiting Tramadol: A MultiModal Agent for Pain Management. CNS Drugs. 2019 May; 33(5): 481-501. 8. Sinatra R. Causes and consequences of inadequate management of acute pain. Pain Med. 2010;11(12):1859–71. 9. McQuay H, Edwards J. Meta-analysis of single dose oral tramadol plus acetaminophen in acute postoperative pain. Eur J Anaesthesiol. 2003;20(S28):19–22. 10. Gong Y-H, et al. Antinociceptive effects of combination oftramadol and acetaminophen on painful diabetic neuropathy in streptozotocin-induced diabetic rats. ActaAnaesthesiol Taiwan. 2011;49(1):16–20. 11. Chou R, Huffman LH. Medications for Acute and Chronic Low Back Pain: A Review of the Evidence for an American Pain Society/American College of Physicians Clinical Practice Guideline. Annals of Internal Medicine. 2007; 147(7): 505. 12. Lee CR, McTavish D, Sorkin EM. Tramadol. Drugs.1993;46(2):313–40. 13. Scott LJ, Perry CM. Tramadol. Drugs. 2000;60(1):139–76. 14. Grond S, Sablotzki A. Clinical pharmacology of tramadol. Clin Pharmacokinet. 2004;43(13): 879-923. 15. World Health Organization. WHO expert committee on drugdependence. Geneva: World Health Organization; 2018.

Najčešći uzrok smrti kod pacijenata zaraženih korona virusom je plućna embolija. Bolest je fatalna ako se ne ot krije na vrijeme“, kaže prof. dr Aleksandra Dudvarski Ilić, specijalista interne medicine, pulmolog.

Istraživački timovi iz Beča, Linca i Graca došli su do zaključka da oboljenje Kovid-19 ne izaziva samo jaku upalu pluća, već i plućnu emboliju. Otkriveno je i da oštećuje i druge organe - bubrege, jetru i pankreas.

O tome koliko je plućna embolija opasna po život i za pacijente koji nisu zaraženi korona virusom, govorila je dr Dudvarski Ilić.

Ona je pojasnila da je plućna embolija naglo začepljenje arterije pluća (plućne arterije) embolusom (trombom), tj. ugruškom koji se napravio negdje u tijelu, najčešće u donjim ekstremitetima, venama nogu koji je putem krvotoka dospio u plućni krvotok. To je vrlo teška bolest koja je često i fatalna, ako se na vrijeme ne otkrije ili je tromb toliko masivan da je nemoguće primijeniti terapiju.

Faktori rizika koji mogu dovesti do plućne embolije su: hirurška intervencija, da li je pacijent imobilisan zbog neke povrede ekstremiteta, trudnoća, gojaznost, priširene vene... dugotrajno putovanje, prekookenaski letovi….

Simptomi se nikako ne smiju ignorisati, a to su jak bol u grudima, nedostatak vazduha, kašalj sa česticama svježe krvi, „preskakanje”, lupanje srca.

Plućna hipertenzija

Srce ima četiri odjeljka: dvije gornje i dvije donje komore. Donji desni odjeljak, pumpa krv kroz plućne arterije prema plućima, gdje krv prima kiseonik. Plućna hipertenzija se javlja kada je pritisak u plućnim arterijama povišen iznad normalne visine (8 do 25 mmHg). Kada to stanje traje duže vrijeme, javlja se upala plućnih arterija. Arterije tada mogu postati krute i suziti se. Te promjene otežavaju srcu pumpanje krvi u pluća. Srce postaje slabije kako pokušava pumpati protiv tog pritiska; posljedična ometanja krvnog toka mogu dovesti do stvaranja krvnih ugrušaka. Ti

Liofi lizovani srijemuš Prirodni lijek za plućnu hipertenziju

Priprema: Jelena Pušac Broćilović

ugrušci mogu dospjeti do pluća, što može pogoršati stanje ili dovesti do smrti.

Osobe s plućnom hipertenzijom se mogu žaliti na umor, bol u prsima i nedostatak daha tokom normalnih aktivnosti poput hodanja i trčanja, koje mogu napredovati do mjere da pogađaju sve fi zičke aktivnosti.

Terapija ove bolesti je raznolika i uključuje rehabilitaciju, psihosocijalnu podršku te hirurško liječenje, kao i liječenje lijekovima. Terapija lijekovima uključuje korištenje lijekova za razrjeđivanje krvi kao što su varfarin, heparin, fondaparinuks, argatroban, dabigatran, apiksaban i rivaroksaban. Lijekovi koji razrjeđuju krv djeluju tako da sprečavaju nastanak ugruška. Najčešće korišteni lijek za razrjeđivanje krvi, varfarin, zahtijeva budno praćenje s dnevnim do nedjeljnim laboratorijskim nalazima, kako bi se održao terapijski cilj.

Glavna nuspojava lijekova koji razrjeđuju krv je krvarenje koje se može manifestovati kao lako zadobijanje modrica, krvarenje u probavnom traktu i krvarenje u mozak; teški slučajevi mogu biti fatalni.

Nisu dostupni dokazi iz randomizovanih studija da su lijekovi za razrjeđivanje krvi u potpunosti efi kasni kod terapije plućne hipertenzije.. Nije pronađena nijedna studija koja je zadovoljila kriterijume. Pregledani su dokazi i iz drugih studija (nerandomizovanih). One su dale dokaze slabog kvaliteta o djelotvornosti ove intervencije i rezultati bi trebalo da se interpretiraju s oprezom.

Ono do čega je naš stručni tim došao je studija koja dokazuje izuzetan uticaj liofi lizovanog srijemuša (Allium ursinuma ) na plućnu hipertenziju, objavljenu 2017. godine u International Journal of Molecular Sciences pod nazivom „A Novel Therapeutic Approach in the Treatment of Pulmonary Arterial

Hypertension: Allium ursinum Liophylisate Alleviates Symptoms Comparably to Sildenafi l” , autora: Mariann Bombicz 1, Daniel Priksz 1, Balazs Varga 1, Andrea Kurucz 1, Attila Kertész 2, Akos Takacs 1, Aniko Posa 3, Rita Kiss 1, Zoltan Szilvassy 1 and Bela Juhasz 1,*

Stoga osjećamo i dužnost da širu javnost obavijestimo, o ovoj i te kako važnoj činjenici, naročito sada u doba ove pandemije zvane Covid-19 te da što je moguće prije spriječimo razvoj plućne hipertenzije i trombova u plućima koji su, nažalost, najčešći uzrok obolijevanja kod virusa Covid 19 .

Neophodno je liofi lizovani srijemuš preventivno koristiti kako bismo spriječili razvoj plućne hipertenzije i dodatno ojačali organizam ovim najjačim prirodnim antibiotikom sa našeg podneblja.

Studiju možete preuzeti sa linka https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/ articles/PMC5535927/

Ja sam jedna sasvim obična mama dvije djevojčice, novinar, veliki zaljubljenik u društvene mreže i digitalni marketing. Sve svoje ljubavi spojila sam u jednu Instagram priču „Mama za pet“, mjesto gdje svakodnevno objavljujem savjete i trikove za čišćenje, kuvanje i kupovinu. Intuicija me “natjerala” da pokrenem IG profi l, ali i blog, gdje damama pomažem da brže i lakše prođu kroz svakodnevne obaveze. Na tom putu, sasvim slučajno, posjetila sam Institut „Vinis“ u Banjaluci i čika Slavka Crnića koji već više od 50 godina pravi brojne prirodne recepture. Zamolila sam ga da specijalno za moje osjetljivo lice napravi jedan proizvod i tako je krema protiv bora „Mama za pet“ ugledala svjetlo dana.

Po čemu je krema protiv bora sa potpisom „Mama za pet“ posebna, šta je čini drugačijom od ostalih kremica na tržištu?

Krema protiv bora „Mama za pe“ nije klasična komercijalna krema, već proizvod 3 u 1.

To znači da samo jednim pakovanjem vi njegujete lice, područje oko očiju i dekolte i samim tim ne bacate novac na masu drugih nepotrebnih maza.

Takođe, već znate da su nam velike kozmetičke kuće nametnule različite kreme za dvadesete, tridesete i 40+ godine.

Čika Slavko je napravio recepturu koja je prilagođena svim tipovima kože i godinama, bez sintetike i štetnih sastojaka koji prodiru u vašu i moju kožu.

Ova luksuzna krema u sebi sadrži 12 biljnih eteričnih ulja (smilje, australijski

Prirodna kozmetika – pitanja za Nataliju Krema protiv bora „Mama za pet“

Natalija Todorović

čajevac, bergamot, eukaliptus, ružu…) i zeolit K-96 koji hrane našu kožu i čine je blistavom (bez onog ružnog masnog sjaja), a pomažu u otklanjanju postojećih i sprečava nastanak novih bora.

Prirodni sastojci umiruju kožu, djeluju na bore i sprečavaju nastanak akni.

Krema je specifi čna i po tome što je prilagođena svim tipovima kože.

Kako si došla na ideju da je napraviš?

Kao i svaka druga dama, isprobala sam brojne kreme za lice u potrazi za onom idealnom: da daje hidrataciju, ali da ne masti kožu, da njeguje ali sa prirodnim sastojcima, da smiruje i osvježava lice i vraća nam samopouzdanje bez trunke šminke.

Kada sam je napokon pronašla, odmah sam poželjela i da je podijelim sa drugim damama.

Kakva su iskustva korisnica?

Sve utiske dama koje su kupile kremu sačuvala sam u istaknutim pričama na Instagram profi lu „Mama za pet“. Kako vam ja ne bih prepričavala njihova iskustva, prosljeđujem neke od poruka divnih dama koje me prate.

Neki od komentara zadovoljnih korisnica:

Imaš li u planu još neke proizvode pored kreme?

Ova krema postala je već moj zaštitni znak, a u budućnosti bih voljela da je vidim i na policama svojih omiljenih apoteka. Sigurno je da će biti još proizvoda, ali idem korak po korak i osluškujem potrebe dama koje me prate.

Škola dentalnih vještina

Медицински Факултет Универзитета у Бања Луци

Zbog pandemije skoro godinu i po dana bilo je teško organizovati praktični dio nastave za sudente medicine. Studenti Medicinskog fakulteta Banjaluka, posebno oni sa završnih godina stomatologije, kažu da su se uželjeli prakse.

U organizaciji Medicinskog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, Komiteta za međunarodnu razmjenu studenata medicine Republike Srpske (SaMSIC) u periodu od 27.5. do 28.5.2021. godine održana je „Škola dentalnih vještina“.

Šezdeset učesnika, među kojima su i studenti završnih godina stomatologije, imali su priliku da kroz šest radionica steknu novo znanje i vještine. Radionice na kojima su imali priliku da učestvuju su: - Hirurška radionica - Dentalna fotografija - Imobilizacija avulziranih zuba - Protetika/brušenje zuba za fiksne protetske nadoknade - Radiološka radionica - Urgentna stanja u stomatologiji.

Predavači i mentori su bili profesori, docenti i asistenti, zaposleni na Medicinskom fakultetu u Banjaluci. Po završetku svake od radionica, studentima su uručeni sertifikati o uspješno savladanim dentalnim vještinama.

Dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Ranko Škrbić poručio je studentima da ovaj događaj ima tendenciju da pređe u tradicionalan i da se svake godine u maju organizuje škola kliničkih vještina ne samo za naše student, već i za sve zainteresovane studente u regionu.

Projekat su podržali brojni saradnici, među kojima su: Savez studenata Medicinskog fakulteta, Masterlab, Dental SM, Apoteka Anapharm, Biassco, AXIOS, MI Tulumović, Dentalna klinika, Pro Max 3DENT.

“Medici.com”

ZDRAVSTVO - SRBIJA

UArheološkom parku “Viminacijum” 7. maja. 2021. godine dodeljene su nacionalne nagrade “Kapetan Miša Anastasijević”. Ovo priznanje dodeljuje se već više od dve decenije sa ciljem afirmacije poslovnog i društvenog ambijenta Srbije.

Nacionalno priznanje “Kapetan Miša Anastasijević” dobila su 22 najuspešnija preduzetnika, privrednika, zdravstvena, kulturna i naučna radnika.

Projekat “Put ka vrhu” započet je pre dvadeset jednu godinu, sa osnovnom idejom afirmacije privrednog i društvenog stvaralaštva Srbije, sledeći primer kapetena Miše Anastasijevića. Projekat su pokrenuli “Medija invent”, Beogradski i Novosadski univerzitet.

“Biti uspešan, jedna je od najvećih vrlina koju imaju samo retki, izabrani. Oni čine našu poslovnu elitu, kao što je Miša pripadao poslovnoj aristokratiji. Nema većeg dobra i postignuća u životu pojedinca od toga da ostanete dobro ime u svome narodu”, kaže prof. Radovan Pejanović, predsednik žirija ove prestižne nagrade.

Direktorka Doma zdravlja Loznica, dr Branka Krasavac dobitnica je ovogodišnje nagrade “Kapetan Miša Anastasijević” za požrtvovanost i izuzetne rezultate u borbi protiv pandemije Kovid 19, što je i neposredan povod za ovaj razgovor.

Dom zdravlja „Dr Milenko Marin“ Loznica obavlja zdravstvenu delatnost iz oblasti primarne zdravstvene zaštite na području grada Loznica za 79.327 stanovnika.

Dom zdravalja je osnovan 16. 9. 2010. godine. Pre toga delatnost iz oblasti primarne zdravstvene zaštite obavljana je u okviru Doma zdravlja koji je bio organizaciona jedinica Zdravstvenog centra „Dr Milenko Marin“ Loznica. Dom zdravlja Loznica akreditovan je 2013. godine na period od tri godine, a od marta 2017. godine stečena je akreditacija na sedam godina do marta 2024. godine.

Doktorko Krasavac, Vi ste već preko šest godina, kao uspešan direktor i na čelu Kriznog štaba u Vašoj ustanovi. Koje konkretne mere ste preduzeli nakon proglašenja pandemije Kovid 19?

Odmah nakon proglašenja pandemije kompletno smo reorganizovali rad ustanove, kako bi se obezbedilo zbrinjavanje kovid pozitivnih pacijenata. Dr Branki Krasavac, direktorki Doma zdravlja „Dr Milenko Marin“ Loznica Priznanje „Kapetan Miša Anastasijević“

Razgovor vodio: Rade-Radenko Karalić

Dr Branka Krasavac, dobitnica priznanja „Kapetan Miša Anastasijević“

Otvorene su kovid ambulante za zbrinjavanje odraslih, zbrinjavanje dece i trudnica. Sledili smo uputstva Ministrstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije u pogledu opremanja ovih punktova za preglede kovid pacijenata. Obezbedili smo za sve zaposlene dovoljne količine zaštitne opreme u vreme kada na početku epidemije većina zdravstvenih ustanova nije posedovala ni za medicinsko osoblje. Svi resursi su usmereni na zbrinjavanje pacijenata, laboratorijska i rendgen-dijagnostika, lekarski pregledi obavaljali su se u jednom objektu kako bi se izbeglo kretanje pacijenata sumnjivih na kovid. Terenske ekipe su organizovane za preglede u kućnim uslovima, a patronažne službe na terenu za podizanje svesti o prevenciji, zaštiti, i prepoznavanju prvih simptoma kako bi se izbeglo širenje bolesti a za preglede dece organizovala u saradnji sa Ministarstvom i noćni rad pedijatara u službi za zdravstvenu zaštitu dece. Za građane Loznice koji su hospitalizovani u drugim mestima i bolnicama van teritorije grada Loznice kao što su Beograd, Novi Sad, Valjevo, Požarevac i dr. je obezbeđivan sanitetski prevoz kao i sanitetski prevoz suspektnih na Kovid za one građane koji nisu u prilici da se sami organizuju i dođu na pregled.

S obzirom na to da generalno nije bilo iskustva u lečenju obolelih, odnosno malo se znalo, šta ste činili u cilju stručnog osposobljavanja medicinskog osoblja?

Za sve vreme pandemije organizovana je edukacija lekara i medicinskih tehničara u vezi s primenom protokola lečenja i zbrinjavanja kovid pacijenata. Napravljena je na njenu inicijativu vajber mreža lekara Loznice kako bi se obezbedio brz protok informacija, razmenjivala znanja i iskustva u dijagnostici i lečenju. To je omogućilo da se preveniraju komplikacije i neželjeni ishodi kod većine kovid pozitivnih pacijenata i da se unapredi proces lečenja i osigura brz oporavak.

Takođe su održavani sastanci sa lekarima iz službi Doma zdravlja putem video- poziva ili skajpa u cilju unapređenja znanja i razmene informacija, instrukcija iz Ministarstva zdravlja.

Saznali smo, iako Vi zbog skromnosti to ne ističete, da ste Vašim ličnim autoritetom obezbedili i određene donacije?

Obezbeđene su brojne donacije u aparatima, dijagnostičkim uređajima zaštitnoj opremi, dezinfekcionim sredstvima i sl.

Tokom 2020. godine, zahvaljujući saradnji sa Lokalnom samoupravom i preduzećem „Adient“ d.o.o., obezbedili smo izuzetno vrednu donaciju aparata za detekciju korona virusa čija je vrednost oko 100 000 evra.

Zbog odlične saradnje sa lokalnom samoupravom, privrednicima u gradu obezbeđena je podrška i paketi za zapo-

slene u kovid ambulantama Doma zdravlja, a za građane u vreme hladnih dana čaj, voda i osveženje dok čekaju na pregled.

Kako ste rešavali kadrovska pitanja usled velikog povećanja obima posla?

Pored teške situacije u zemlji i gradu, izazvane pandemijom, težili smo da se poboljšaju kadrovski kapaciteti u ustanovi. I pored Uredbe o zabrani zapošljavanja u vreme pandemije zaposlili smo više lekara i medicinskih tehničara koji sada vredno rade u kovid ambulanti Doma zdravlja.

Nasledili ste nemali dug, nastao razdvajanjem Doma zdravlja od

Opšte bolnice? Kakva je sada situacija?

Domaćinskom politikom poslovanja uspeli smo da vratimo dug koji je Dom zdravlja nasledio od trenutka razdvajanja od Opšte bolnice tako da je danas naša ustanova likvidna i uspešno posluje.

Vaša ustanova je akreditovana do 2024. Dobijanje sertifikata o akreditaciji zahteva veliku aktivnost.

Kako ste to uspeli?

Organizovala sam stručne timove i pokrenuli smo proces akreditacije Ustanove. Uspostavljen je timski rad stručnih tela u ustanovi, Komisije za kvalitet rada i Komisije za intrahospitalne infekcije. Takođe je uspostavljen postupak za utvrđivanje svih slučajeva neželjenih događaja kako bi se osigurala bezbednost i zaposlenih, ali i pacijenata prilikom pružanja zdravstvene zaštite. Pristupili smo izradi strateških dokumenata kako Doma zdravlja, tako i strateških planova sa ciljem unapređenja javnog zdravlja.

Upravljala sam i rukovodila timom za oblast akreditacije, a rezultat je da je Dom zdravlja akreditovana ustanova od Agencije za akreditaciju zdravstvenih ustanova sa statusom od sedam godina akreditacije i to od marta 2017. do marta 2024. godine.

Oformila sam tim za suzbijanje i prevenciju nasilja nad ženama i tim za sprečavanje nasilja i zanemarivanja dece. Inicirala sam sastanke timova i sačinjavanje izveštaja o radu na osnovu kojih se donose mere za suzbijanje nasilja u saradnji sa Centrom za socijalni rad i lokalnom samoupravom.

Sarađujem sa savetnikom za prava pacijenata kako bi se razmatrale žalbe, primedbe pacijenata i donosim shodno tome mere i nalažem realizaciju aktivnosti kao bi se unapredio rad i poboljšao kvalitet pružanja usluga zdravstvene zaštite pacijenata.

Učestvujem u akcijama i kampanjama promocije zdravlja i podržavam organizacije civilnog društva u promovisanju zdravih stilova života.

Šta ste preduzeli da imunizacija bude što masovnija?

Čim je započeta masovna imunizacija u januaru 2021. oformili smo timove, otvorili punktove i od tada do danas (april 2021) vakcinisano je oko 15500 građana prvom dozom vakcine. Uspostavljena je koordinacija i vertikalni i horizontalni mehanizam izveštavanja kako bi se postigli najbolji mogući rezultati. Otvoren je centralni punkt u Loznici, ali i u 17 zdravstvenih ambulanti i zdravstvenih stanica koje se nalaze van teritorije grada kako bi vakcinacija bila svima dostupna, uključujući i društveno osetljive grupe građana. Zahvaljujući dobroj organizaciji rada dobili smo pohvale od gradonačelnika grada Loznice od načelnika Mačvanskog okruga za dobru organizaciju procesa imunizacije i obuhvata građana vakcinacijom protiv Kovida 19.

Dr Braka Krasavac obavlja dužnost direktora ustanove, ali istovremeno radi kao izabrani lekar u kovid ambulanti ili na vakcinalnom punktu ili lekar na terenu kad god to zatreba.

Uživa poštovanje zaposlenih i ima sa svima neposredan odnos tako da svi bez zadrške od spremačice, vozača, medicinskih tehničara i lekara mogu u svakom trenutku da joj se obrate, razgovaraju, požale, pohvale i dobiju savet, ohrabrenje i podršku. U svakodnevom radu podstiče timski rad i saradnju sa drugim zdravstvenim, socijalnim, obrazovnim i drugim ustanovama i organizacijama na lokalnom i nacionalnom nivou a sve sa ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja stanovništva.

Zaslužena nagrada dr Branki Krasavac, direktorki Doma zdravlja Loznica

Kako ste doživeli priznanje - dobijanje ovako velikog priznanja „Kapetan Miša Anastasijević“ i to u kategoriji za požrtvovanost i izuzetne rezultate u borbi protiv virusa korona?

“Ovo je veliko i divno priznanje ne tako za mene, već za ustanovu, za sve zaposlene, za sve one koji nas pomažu i podržavaju u ovom teškom vremenu. Posebno mi je čast što sam među dobitnicima ovog visokog priznanja patrijarha srpskog Porfirija, Čen Bo, ambasadorke Kine, prof. dr Dane Gruičić, prof. dr Gorana Stevanovića, dr Ane Šijački, dr Jorgovanke Tabaković, prof. dr Zvonka Gobeljića, Boška Vučevića.

Ovo je nagrada svih nas u Domu zdravlja Loznica jer smo u uslovima pandemije uspeli da pokažemo da nam je zaštita zdravlja i života građana prevoshodni prioritet a profesionalna dužnost i obaveza prema zdravlju, istovremeno imperativ i privilegija.

Mi smo se posvetili ne samo suočavanju i izazovima lečenja kovid infekcija, gde je u kovid ambulanti od 17.3.2020. godine do danas obavljeno 40.134 pregleda pacijenta, već i prevenciji bolesti - imunizacijom stanovništva. Pronalazak vakcina protiv ove bolesti kao najdelotvornijeg rešenja omogućava bolju zdravstvenu zaštitu i ono što je najvažnije veću mogućnost da sačuvamo ljudske živote. U tom pogledu od 8. januara, kada je počela imunizacija na više punktova u Loznici, vakcinisali smo prvom dozom 25000 lica i II dozom 19000.

Radili smo ove godine i sa smanjenim kapacitetom u ljudskim resursima jer su u trećem talasu pandemije u Domu zdravlja Loznica inficirana virusom 53 zaposlena.

Veoma mi je drago i ponosna sam što su prepoznati rad, vrednosti, trud i zalaganja osoblja Doma zdravlja. Iza ovog priznanja stoji ceo tim od preko 300 zaposlenih koji sa odličnom organizacijom menadžmenta, preko 17 lekara u trijaži je angažovano od 17. marta do danas i 19 medicinskih sestara i tehničara, od kojih su neki volonteri i danas, i 12 laboranata, a na pedijatriji, gde takođe postoji trijažni punkt za decu i mlade, je angažovano 12 lekara i 16 medicinskih sestara (stalno zaposleni i volonteri) koji svakodnevno brinu o zdravlju naših građana.

U bolnici u Batajnici pet naših lekara bilo je angažovanao mesec dana, jedan lekar dva meseca. Iako lekari sa primarnog nivoa i od prvog dana u kovid ambulanti vrsni profesionalci su se odlično uklopili i brzo snašli u radu na sekundarnom nivou.”