COVID-19 oštećuje ANS

Pandemija korona virusa među brojnim nepoznanicama koje je donijela, skrenula je pažnju i na problem sindroma hroničnog umora koji se sve češće javlja kod pacijenata koji su se oporavili od kovida. Oboljela osoba nije svjesna od čega pati, problem ne prepoznaje ni okolina, pa čak ni ljekari.

Svjetska zdravstvena organizacija je prošle godine ovu bolest prepoznala kao post kovid sindrom. „Ovo se tretira ne samo kao bolest, već i kao invaliditet, jer pacijenti vremenom ne mogu više da rade. Čak i kada se uradi kompletna visokosofisticirana dijagnostika – skener, magnetna rezonanca, ultrazvuk – ne može da se nađe ništa specifično, a u suštini su glavne promene na autonomnom nervnom sistemu. To je mreža kompletnog rada svih organa i tu se javljaju drastične promene“, naglašava prof. dr Branislav Milovanović, profesor Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, predsjednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije i šef Neurokardiološke laboratorije KBC „Bežanijska kosa“

Zahvaljujući inicijativi prof. dr Vlade Đajića, generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, urađena je velika studija, praktično prva u svijetu, o tome šta se dešava na autonomnom nervnom sistemu prvih 15 dana kod kovid pacijenata.

Na čelu istraživačkog tima je priznati svjetski neurokardiolog prof. dr Branislav Milovanović.

Prva svjetska studija prof. dr Vlade Đajića i prof. dr Branislava Milovanovića

Zajednički projekat o promjenama na autonomnom nervnom sistemu u ranoj fazi Kovid infekcije, urađen u UKC Republike Srpske

Prema riječima prof. dr Milovanovića studija koja je među prvima u svijetu sprovedena u UKC RS, zahvaljujući profesoru doktoru Vladi Đajiću, je pokazala da su pronađeni neki novi signali kojih nema kod drugih bolesti. Kako je istakao, između ostalog, dolazi do teškog oštećenja autonomnog nervnog sistema i dodao da su ovi rezultati urađene studije bili iznenađujući. Naime, više od 40 odsto pacijenata koji su preležali kovid suočava se s oštećenjem autonomnog nervnog sistema, što može da dovede do ozbiljnih komplikacija na svim organima u organizmu. Studijom je bilo obuhvaćeno 120 kovid pacijenata u prvih 15 dana bolesti. Tim je pratio kakvi se signali kod kovida javljaju na autonomnom nervnom sistemu, koji je softver našeg organizma. Prof. dr Milovanović je dodao da su došli do rezultata da je poremećaj ovog sistema prisutan kod skoro svakog drugog pacijenta koji je preležao kovid. Kad naglo ustanu, kod njih dolazi do pada pritiska, što je ozbiljna komplikacija. Uočeno je da su nalazi ozbiljniji kod ljudi koji su imali kovid, nego kod pacijenata koji su nekad imali infarkt srca.

Prof. dr Milovanović je naglasio da je tim koji je radio studiju uspio da obezbijedi aparat koji se koristi u Hjustonu i na taj način su dobijene veoma važne informacije koje ne bi mogle da se dobiju osnovnim aparatima za dijagnostiku. Profesor je naveo da se uskoro kreće s nastavkom studije zato što se sada javlja novi sindrom - post kovid sindrom. Prema njegovim riječima, sljedeća faza studije po-

Tilt test obavezan

Ova studija je pokazala da je za sve pacijente koji su preležali koronu jako važan tilt test koji na svu sreću već šest godina postoji u Republici Srpskoj, preciznije u Banjaluci, a on se primjenjuje kod pacijenata kojima nisu razjašnjeni uzroci nastanka gubitka svijesti i vrtoglavice.

Riječ je o savremenoj neurokardiološkoj dijagnostici koja je u Srpsku stigla zahvaljujući profesoru doktoru Branislavu Milovanoviću i dr Vladi Đajiću, pionirima u ovoj oblasti.

Kako je objasnio dr Milovanović to je vrhunska dijagnostika koja se razvila u posljednjih desetak godina. Među prvima smo je u Evropi uveli u Beogradu, a prije šest godina i u Banjaluci. Na ovim prostorima ta dijagnostika postoji još samo u KC Ljubljana i Bolnici “Rebro” u Zagrebu.

Tilt test je nezaobilazni dijagnostički postupak u otkrivanju bolesnika s neurokardiogenom (vazovagalnom) sinkopom, odnosno bolesnika kod kojih promjene autonomnog nervnog sistema dovode do pada arterijskog pritiska (hipotenzije) i/ili smanjenog broja otkucaja, a što može uslovljavati gubitak svijesti (sinkopu).

drazumijeva dalje praćenje pacijenata koji su preležali kovid, a kod kojih se simptomi i dalje nisu povukli. Ističe da se sa postkovid sindromom suočava između 33 i 50 odsto pacijenata kod kojih je bolest ostavila ozbiljne komplikacije. Simptomi su zamaranje, zaboravnost i slaba koncentracija, neurološki ispadi poput igranja mišića, vrtoglavice, gubitka svijesti. Javljaju se i napadi panike, anksioznost, depresija, česte i jake glavobolje, problemi s gastrointestinalnim traktom, odnosno slom svih sistema. Ukoliko ovi simptomi traju duže od tri ili šest mjeseci riječ je o sindromu hroničnog umora.

Profesor dodaje da pacijenti, zbog pomenutih smetnji, često urade sve pretrage, poput magnetne rezonance, skenera, koronarografije, koje ne pokažu ništa te da je riječ o bazičnim promjenama, na nivou ćelija, odnosno na mitohondrijama. Jedan od simptoma je variranje pritiska i pulsa. Pritisak dobiju oni koji ga nikad nisu imali, a oni koji su ga imali, sada ne mogu da ga regulišu. Oboljelima od sindroma hroničnog umora prijeti iznenadna srčana smrt, a ovdje nije riječ isključivo o starijim osobama, nego i o mlađima koji su bili potpuno zdravi. „Na svetskom kongresu neinvazivne kardiologije koji je održan u aprilu ove godine u Poljskoj u Zakopanima, pozvani smo da organizujermo specijalnu sesiju posvećenu ovom problemu.

Sesija je praktično bila posvećena rezultatima istraživanja u Banja Luci i predstavljala je veliku atrakciju. Pored toga rezultati su objavljeni u dva svetska poznata časopisa. U časopisu „Entropija“ koji publikuje istraživanje iz oblasti analize biomedicinskih signala, prof Dragana Bajić sa Tehničkog univerziteta u Novom Sadu je kao član našeg tima objavila rezulatate analize signala dobijenih od Kovid pacijenata.

Od pre nekoliko dana smo dobili informaciju da nam je prihvaćen i drugi rad u svetski poznatom časopisu Frontiers in Neuroscience, gde smo profesor Đajić i ja prikazali naše rezultate iz kliničkog istraživanja. Časopis je među tri najcitiranija iz oblasti Neurologije“, rekao je prof. Milovanović.

Univerzitetska bolnica Foča Savremena angio sala

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić 3.6.2021. je u Univerzitetskoj bolnici Foča zvanično otvorio angio salu - savremeni centar za dijagnostiku i liječenje srčanih i oboljenja krvnih sudova u kojem će se primjenjivati sva raspoloživa dostignuća u oblasti interventne kardiologije, a u koji je Vlada Republike Srpske uložila više od dva miliona KM.

Zahvaljujući angio sali pacijenti iz Foče koji su imali srčani udar neće se više, zbog ugradnje stenta, transportovati u Univerzitetski klinički centar u Banjaluku.

Ministar Šeranić je naveo da ova angio sala predstavlja dio mreže za liječenje kardioloških oboljenja u Banjaluci, Bijeljini i Foči, planiranih u ovom četvorogodišnjem mandatu, a tako da ovom uslugom bude pokrivena cijela teritorija Republike Srpske.

Načelnik Odjeljenja za kardiologiju UB Foča Milica Kunarac rekla je da se do sada nedostatak angio sale rješavao primjenom fibrinolitičke terapije, nakon čega bi pacijent, unutar 12 časova od doživljenog srčanog udara, bio transportovan u Banjaluku.

“Zahvaljujući izuzetnoj saradnji sa kolegama sa interventne kardiologije u Banjaluci, uspjeli smo da spasemo veliki broj života, smanjimo morbiditet, mortalilet, trajnu invalidnost. Nekada su se infarkti miokarda liječili 21 dan, a danas ih puštate nakon tri dana sa ugrađenim stentom da se vrate porodicama i normalnom životu”, rekla je Kunarac.

Direktor Univerzitetske bolnice Foča Radmil Marić rekao je da je ovo jedan od najznačajnijih trenutaka u istoriji ustanove. On je naveo da Ministarstvo radi svoj posao, da bi svakom stanovniku Republike Srpske omogućilo sve vrste medicinske zaštite.

“Moram zahvaliti i onima koji su prije dvadesetak godina počeli da rade jednu vrstu angiološke dijagniostike, a to su pejsmejkeri. Mislim da je ova bolnica, zahvaljujući tome, uz dobru vaskularnu hirurgiju, radiologiju, kardiologiju i sve ostale segmente zaslužila ovakav objekat. Vrlo brzo ćemo krenuti sa radom, nema potrebe da čekamo, Univerzitetski klinički centar nam stoji na raspolaganju sa kadrovima”, rekao je Marić.

„Moj sin Milan Sekulić rođen je sa otvorom na srcu, a veći zdravstveni problemi su krenuli u pubertetu. Zahvaljujući Fondu solidarnosti za dijagnostiku i liječenje oboljenja, stanja i povreda djece u inostranstvu, ali i institucijama Srpske koje su i inicirale osnivanje ovog fonda, moj sin je dobio šansu da se liječi u Ljubljani, a da pri tome nismo morali da razmišljamo kako da pronađeno novac za liječenje. Zahvaljujući tome, moj sin 100 odsto zdrav, odnosno izliječen“, rekao je ovo Gojko Sekulić, otac Milana Sekulića iz Banjaluke kojeg je sa još dvije porodice primio i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković zajedno sa direktorkom Fonda solidarnosti Jasminkom Vučković.

Kako je rekao, njegov sin je sada ponovo dobio šansu da igra fudbal koji toliko voli, budući da je ranije zbog zdravstvenih problema morao da pauzira sa treniranjem i napredovanjem u ovom sportu. „Meni kao roditelju je najvažnije da je on zdrav, a njemu je najvažniji fudbal. Ranije su mu predviđali sjajnu fudbalsku karijeru i govorili da je nasljednik Kristijana Ronalda te se sada nadam da će uspjeti da ispuni svoj san. To ne bi mogao da nije bilo Fonda solidarnosti“, istakao je Gojko.

I otac Jovana Petrovića iz Doboja, dječaka od 11 godina, Velibor Petrović smatra da su sa osnivanjem ovog Fonda sve porodice koje imaju slične probleme, finansijski rasterećene, jer više ne moraju da razmišljaju na koji način da skupe novac za liječenje u inostranstvu.

„Jovan je imao 12 operacija, a sve one su koštale u iznosu od 5.000 do 15.000 evra. Pored novca koji je sada obezbijeđen, Fond solidarnosti ima i drugačiji pristup, topliji, ljudski, da ga svi doživljamo kao našu drugu porodicu“, istakao je Velibor Petrović.

Porodica Rosuljaš iz Bijeljine je takođe zadovoljna radom Fonda solidar-

Direktorki Fonda solidarnosti amblem RS

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković direktorki Fonda solidarnosti uručio je amblem Republike Srpske kao priznanje za sav dosadašnji rad u Fondu solidarnosti. Poklone od predsjednika Vlade RS dobili su i dječaci koji su bili u posjeti Vladi RS. Tako je Strahinja koji trenira košarku dobio košarkašku loptu, Milan kao vatreni navijač Crvene zvezde - fudbalsku loptu, a najmlađi Jovan lego kocke.

Prijem kod predsjednika Vlade RS Višković: Srpska ponosna na Fond solidarnosti

nosti, posebno ističući da je Republika Srpska prva u regionu koja je na ovaj način osmislila funkcionisanje jedne ustanove koja finansira liječenje djece u inostranstvu. „Moj sin Strahinja takođe ima zdravstvene probleme od rođenja, a sa osnivanjem Fonda solidarnosti više ne moramo da razmišljamo kako ćemo platiti liječenja“, rekao je Dragan Rosuljaš.

Direktorka Fonda solidarnosti Jasminka Vučković informisala je predsjednika Vlade RS Radovana Viškovića o aktivnostima naše ustanove, posebno ističući da su se i za vrijeme korone djeca u kontinuitetu liječila u inostranstvu. „Fond solidarnosti od početka rada do danas odobrio je oko 400 rješenja za 266 djece, jer su mnoga liječenja produžena više puta. Za sva ova liječenja do sada je izdvojeno oko 10 miliona KM“, istakla je Vučkovićeva.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da je Srpska ponosna što jedina u regionu ima Fond solidarnosti koji pruža značajnu finan-

sijsku, ali i moralnu podršku porodicama koji se bore za zdravlje svoje djece. „Najskuplje liječenje je koštalo oko 800.000 evra i pitanje je da li postoji porodica koja samostalno može da izdvoji toliki iznos za liječenje“, istakao je Višković i dodao da je značaj Fonda još veći, jer je prije njegovog uspostavljanja novac prikupljan organizovanjem humanitarnih akcija koje su predstavljale, kako je rekao, dodatni stres za porodice. „Možemo biti ponosni kao narod, jer smo uspjeli da ove porodice oslobodimo stresa da ne mole za novac koji im je potreban za liječenje djece“, rekao je Višković koji je istakao da ova ustanova ne gradi klasični odnos između institucije i korisnika, nego je riječ o životnoj, odnosno prijateljskoj priči.

„Sve i jedna marka koja se prikupi na računu Fonda solidarnosti se troši isključivo na liječenje djece, a rad Fonda solidarnosti je javan, jer sve što se uradi javno se i objavi. Do sada nisam čuo nijednu primjedbu na račun rada ove ustanove te je važno zbog drugih porodica koje imaju slične potrebe da pošaljemo poruku da postoji rješenje i institucija koja im može pomoći “, rekao je Višković.

Radnik sa prosječnom platom u Republici Srpskoj za svoj radni vijek u trajanju od 40 godina za zdravstvo kroz doprinose izdvoji oko 85.000 KM, a samo jedno liječenje inovativnom terapijom oboljelog od karcinoma košta mnogo više – 250.000 KM. Da li je to, onda, previše izdvajanja za zdravstvo, kako se često može čuti u javnosti? Naš zdravstveni sistem je solidaran i dobro je što je tako, jer da nije šta bi sa onim osiguranicima koji za zdravstvenu zaštitu izdvajaju manje, rekao je ovo, između ostalog, direktor Dejan Kusturić.

U tom kontekstu, on je istakao da zdrav čovjek ne razmišlja o zdravlju, nego želi da riješi neka egzistencijalna pitanja, ali napominje da sve to „pada u vodu“ kada ste bolesni. „To nije bilo kakva roba, to je ulaganje u zdravlje. Možemo krenuti i od teze nebitno koliko izdvajam za zdravstvo, jer ako novac i ne potrošim, to znači da sam zdrav, a nekom drugom sam pomogao“, istakao je Kusturić.

Značaj solidarnog sistema posebno se pokazao važnim u ovim vanrednim okolnostima i u pandemiji virusa korona, jer je Vlada RS zajedno sa Fondom, donijela jedinstvenu odluku da zdravstvene usluge finansira za sve građane – osigurane i neosigurane. „Ovo je mjera koja ima društveno odgovornu komponentu, jer se na zapadu dešavalo da ljudi nisu ni htjeli da prijave simptome strahujući od toga koliko će to sve da ih košta. Zamislite da smo imali situaciju da neko ko ima simptome, šeta gradom zaražen i ne želi da ode doktoru, jer nema novca. I zato je Republika Srpska omogućila zdravstvenu zaštitu za sve“, istakao je Kusturić i dodao da je trošak u prošloj godini samo za neosigurane građane iznosio oko 35 miliona KM. „Međutim, zdravlje nema cijenu. Misija svakog društva je da njeni građani dobiju zdravstvenu zaštitu. Mi se borimo za ljudski život i ovom odlukom Republika Srpska je to i dokazala“, istakao je Kusturić.

Direktor Fonda o važnosti zdravstvenog osiguranja Kusturić: Zdravlje nema cijenu

Govoreći o finansijskim pokazateljima, Kusturić je istakao da je Fond u ovim vanrednim okolnostima uspio da obezbijedi finansijsku stabilnost zdravstvenog sistema i da u skoro nemogućim uslovim nabavi svu zaštitnu i medicinsku opremu za zdravstvene radnike. „Mi jesmo imali ključnu ulogu u nabavci opreme, ali je još važnije bilo očuvati finansijsku stabilnost Fonda, što smo i postigli. Zamislite da smo imali problema sa kašnjenjem plata zdravstvenih radnika, blokade od dobavljača i slično, ali nismo, jer smo sve uspjeli da ispoštujemo i danas je Fond likvidan i skoro da nema nijednu dospjelu obavezu “, istakao je Kusturić.

Na pitanje na koji način je Fond uspio da zdravstveni sistem održi finansijski stabilnim, Kusturić je odgovorio da su racionalizacije, kontrola i upravljanje svim troškovima bile odrednice poslovanja Fonda u protekle četiri godine.

„Fond je u protekle četiri godine smanjio svoje obaveze za više od 200 miliona KM! Osim toga, mjerama Vlade RS i Fonda u te iste četiri godine u zdravstvo je uloženo dodatnih 250 miliona KM. Od prošle godine, iako je počela pandemija, imamo situaciju da se za zdravstvene radnike redovno uplaćuju doprinosi za zdravstveno osiguranje, što ranije nije bio slučaj. Dakle, zajedno sa Vladom RS i našim mjerama uspjeli smo da održimo finansijsku stabilnost“, istakao je Kusturić.

Posebno je to bilo važno u pandemiji, jer su troškovi u liječenju ovih pacijenata bili neplanirani. „Neko ko ne koristi zdravstvenu zaštiti misli da novac koji uloži u zdravstvo su nepotrebno bačene pare. Međutim, sve košta. Jedan pacijent na respiratoru košta 30.000 KM. Mi smo među prvima uveli pravo na produženu medicinsku rehabilitaciju poslije preležane korone i bolničkog liječenja. Fond za 21 dan post kovid rehabilitacije zdravstvenim ustanovama plaća oko 2.000 KM po pacijentu“, rekao je Kusturić.

On je istakao da iako su javne zdravstvene ustanove bile opterećene zbog pandemije, osiguranici nisu bili uskraćeni ukoliko im je trebao i neki drugi vid zdravstvene zaštite. „Svi hitni slučajevi su primljeni. Treba istaći da Fond već godinamaa ima saradnju sa privatnim zdravstvenim ustanovama koji su bili dostupni našim osiguranicima, jer se javni sektor bavio liječenjem pacijenata od kovida. Recimo, to je Hrvatska tek sada uvela,

odnosno počela da masovnije sarađuje sa privatnim zdravstvenim sektorom, jer su ostali bez kapaciteta u javnim zdravstvenim ustanovama, a kod nas je to standardna stvar“, rekao je Kusturić.

On ističe, iako je virus nepredvidiv, da je opredjeljenje svih institucija u Republici Srpskoj da je zdravstvo prioritet i da građani treba da budu mirni, jer su institucije Republike Srpske dokazale da i u ovim uslovima adekvatno upravljaju situacijom.

Kusturić je posebno naglasio značaj uvođenja dodatnih izvora finansiranja za zdravstvo, kao što imaju i druge zemlje poput Hrvatske i Slovenije. „U drugim zemljama 80 odsto prihoda čine doprinosi za zdravstveno osiguranje, a ostatak prihoda se odnosi na dodatne izvore finansiranja. Mi sada godišnje gubimo oko 7,5 miliona KM samo zato što osiguravajuće kuće neće da plate liječenje povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama, nego to finansira Fond“, rekao je Kusturić.

On posebno ističe važnost dodatnih izvora finansiranja od akciza na duvan ili alkohol, jer je riječ o faktorima rizika koji najviše ugrožavaju zdravlje. „Da li je normalno da se godišnje troši milijardu KM na cigarete, a onda govorite kako je budžet zdravstva u iznosu od 700 miliona KM veliki ili da zdravstvo previše košta. Treba samo razumjeti u šta uložemo novac i šta će nam više biti potrebno“, istakao je Kusturić.

Međutim, napominje da je kod uvođenja dodatnih izvora finansiranja problem što je većina stvari u nadležnosti BiH. „Na nivou BiH sve ide ‘kilavo’, pa i to. Da se to rješava na nivou Republike Srpske, to bi već sutra bilo gotovo“, istakao je Kusturić.

Najbolji primjer za to su i nabavke vakcina protiv kovida, jer da se čekala BiH ko zna kada bi se krenulo s vakcinacijom građana u Srpskoj. „Da nismo imali komunikaciju sa Srbijom i drugim zemljama koje su pomogle, ko zna kada bismo dobili vakcine. Očigledno je da su bogate zemlje bile nekorektne, kao i farmaceutske kompanije, jer ono što su obećali i što smo platili – nismo dobili. Svijet treba da postupa solidarno ali, nažalost, riječ je o egoističnom kapitalizmu i želji da farmaceutske kompanije ostvare što veći profit“, naveo je Kusturić.

Finansijska stabilizacija FZO RS Izmirena dugovanja prema privredi za bolovanja

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske izmirio je sva dugovanja za bolovanja prema privredi i to prema onim poreskim obveznicima koji redovno uplaćuju doprinose za zdravstveno osiguranje.

Tako je Fond, pored redovnih izmirenja tekućih obaveza, izmirio i sav akumulirani dug iz prethodnih godina po osnovu refundacije neto plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

Primjera radi, za razliku od prije pet godina kada je Fond za naknade neto plata za bolovanja radnika u privredi dugovao oko 16 miliona KM, sada je Fond racionalnom politikom poslovanja uspio da izmiri sva ranija dugovanja. Naglašavamo da se ovdje radi o akumuliranim obavezama Fonda za bolovanja koja su nastala u prethodnom periodu, dok Fond već unazad nekoliko godina nastoji da u kontinuitetu redovno izmiruje tekuće obaveze.

Na ovaj način Fond je ispoštovao i Sporazum o saradnji sa Udruženjem poslodavaca Republike Srpske koji je potpisan još 2018. godine i koji definiše ne samo obaveze Fonda, nego i poslodavaca da redovno izmiruju svoje obaveze za zdravstveno osiguranje.

Iako se Fondu za doprinose duguje oko 270 miliona KM, Fond je potpunim izmirenjem ranijeg duga po osnovu refundacije neto plata za bolovanja onim poreskim obveznicima koji su redovni uplatioci doprinosa nastojao da maksimalno podrži one poslodavce koji poštuju zakonske obaveze, uključujući i uplatu doprinosa. Za zdravstveni sistem je od neizmjernog značaja redovna uplata doprinosa, jer od toga zavisi kako finansijska održivost sistema, tako i poboljšanje kvaliteta i dostupnosti zdravstvene zaštite.

I sa izmirenjem ovog duga za bolovanja prema privredi Fond nastavlja u pravcu smanjenja ukupnih obaveza koje su u proteklih pet godina smanjene za više od 200 miliona KM. Fond je, zahvaljujući tome, znatno proširio prava iz zdravstvenog osiguranja, počeo da finansira brojne nove zdravstvene usluge, inovativne terapije, nova prava iz produžene medicinske rehabilitacije i dr.

Fond će i u narednom periodu, uprkos brojnim izazovima, nastojati da finansijsku situaciju održi stabilnom, jer uz finansijsku sigurnost poboljšava se i kvalitet zdravstvenih usluga, što je jedan od ciljeva naše institucije.

Autor tekstova: Darija Filipović Ostojić, portparol FZO RS

Elektronske zdravstvene kartice, koje će zamijeniti sadašnje knjižice, za osigurana lica iz regija Bijeljine, Foče i Zvornika su spremne i osiguranici mogu da ih podižu u nadležnim poslovnicama Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Rokovi za preuzimanje kartica nisu određeni te sugerišemo osiguranicima da svoje kartice preuzimaju prilikom ostvarivanja drugih prava u našim poslovnicama, a sa ciljem da se izbjegne stvaranje gužvi zbog trenutne epidemiološke situacije.

Inače, sve dok u Republici Srpskoj u potpunosti ne zaživi Integrisani zdravstveni informacioni sistem, uporedo sa elektronskim karticama osigurana lica

Zdravstvene ustanove Republike Srpske su od početka pandemije u potpunosti snabdjevene dovoljnim količinama potrebne zaštitne opreme i medicinskim sredstvima, što je od ključnog značaja za adekvatno liječenje oboljelih i sprečavanje širenja virusa korona. Troškovi ovih nabavki iznose oko 56 miliona KM, a sredstva obezbjeđuje Vlada RS.

Podsjećamo da Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nabavlja zaštitnu opremu, medicinska sredstava i sredstva za održavanje higijene za naše zdravstvene ustanove u borbi protiv korona virusa prema ovlašćenju Republičkog štaba za vanredne situacije.

Konkretno, od početka pandemije FZO RS je, između ostalog, nabavljao zaštitnu i drugu opremu poput maski, rukavica, zaštitnih odijela, respiratora i slično.

Nabavka opreme je još početkom pandemije povjerena Fondu zbog hitnosti i procjene da će FZO zbog iskustva sa centralizovanim nabavkama najbolje odgovoriti ovom zadatku, što je u praksi i potvrđeno. Naime, u najkraćem mogućem roku, i to u periodu kada je cijeli svijet tražio istu robu, Fond je, uz podršku i drugih institucija Republike Srp-

Nabavke Fonda zbog pandemije virusa korona Za zaštitnu opremu 56 miliona KM

ske, sproveo nabavke i naš zdravstveni sistem imao je svu neophodnu opremu pravovremeno i prije nekih daleko razvijenijih zemalja. Upravo, zahvaljujući tome, u prvom talasu pandemije spriječeni su scenariji i posljedice virusa korona, kakve su imale pojedine zemlje u Evropi i svijetu.

Treba imati u vidu i da pojedine druge institucije, poput Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, nabavljaju određenu opremu za borbu protiv korona virusa, a takođe u više navrata je Republici Srpskoj i donirana oprema te je ukupna vrijednost zaštitne opreme i medicinskih sredstava znatno veća.

Integrisani zdravstveni informacioni sistem Počela podjela elektronskih kartica u regijama Bijeljina, Foča i Zvornik

će moći da koriste i stare zdravstvene knjižice. Prema tome, ne postoji bojazan da će osiguranici biti uskraćeni za bilo koje pravo iz zdravstvenog osiguranja ukoliko odmah ne preuzmu karticu, te molimo osiguranike da izbjegavaju stajanje u redovima u poslovnicama samo radi podizanja kartica jer mogu da je preuzmu bilo kada u narednim mjesecima.

Za osiguranike iz regija Bijeljina, Zvornik i Foča pripremljeno je oko 189.300 kartica i one su za osiguranike besplatne. Osiguranici svoje kartice mogu podizati u našim poslovnicama koje se nalaze u opštinama gdje su osiguranici registrovani u timove porodične medicine. Dakle, osiguranici kartice mogu preuzimati u poslovnicama Bijeljina, Lopare, Ugljevik, Zvornik, Vlasenica, Milići, Šekovići, Bratunac, Srebrenica, Foča, Rudo, Čajniče, Višegrad, Novo Goražde i Kalinovik, u zavisnosti od toga u kom domu zdravlja su registrovani. Osigurano lice može da preuzme kartice i za članove svog domaćinstva ili uže porodice. U slučaju da se desi da za nekoga nije izrađena elektronska kartica, osigurano lice može u našim poslovnicama podnijeti zahtjev za karticu i u najkraćem mogućem roku kartica će biti pripremljena.

Bolnice u Bijeljini, Zvorniku i Foči, kao i pripadajući domovi zdravlja, još ranije su uvezani u Integrisani zdravstveni informacioni sistem, tako da nema prepreka da u ovim ustanovama osiguranici počnu da koriste elektronske kartice, kao i u poslovnicama i filijalama Fonda u ovim regijama.

Podsjećamo da je IZIS počeo da se primjenjuje u pojedinim ustanovama još prošle godine, a do sada je isporučeno više od 26.300 elektronskih kartica i to za osiguranike Gradiške, Srpca i Kozarske Dubice koje su prve opštine u kojima je počeo da se realizuje IZIS. Osiguranici ovih opština takođe mogu i dalje da preuzimaju svoje kartice. Sa upotrebom elektronskih kartica prestaje potreba za ovjeravanjem zdravstvene knjižice. Napominjemo da sve dok traje vanredna situacija nije potrebno ovjeravati ni ‘’stare’’ zdravstvene knjižice.

U toku ove godine IZIS bi trebalo da počnu da se primjenjuju u cijeloj Srpskoj, a što će donijeti mnogobrojne prednosti i uštede zdravstvenom sistemu, odnosno građanima koji će imati još bolju, efikasniju i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu.

Ovim projektom se povezuju zdravstvene ustanove različitih nivoa u jedan jedinstven sistem, koji će omogućiti razmjenu medicinskih podataka pacijenata uz formiranje jedinstvenog elektronskog zdravstvenog kartona za svakog stanovnika Republike Srpske. Pored elektronskog kartona i kartice, IZIS podrazumijeva upotrebu i elektronskih uputnica i recepata.

Autor tekstova: Nikolina Dušanić, rukovodilac Odjeljenja za odnose s javnošću FZO RS

„Razvoj, testiranje i validacija modela pametne njege u Podunavlju u svrhu razvoja socijalnih inovacija, unapređenja vještina i preduzetništva“ je naziv projekta u kojem učestvuje Područna privredna komora Banjaluka. U grupu od 22 organizacije iz devet zemalja sliva Dunava koja će do kraja 2022. godine provoditi ovaj projekat skraćenog naziva Di-ker (D-CARE), su uključeni i Grad Prijedor i Dom penzionera Banjaluka. D-CARE će unaprijediti načine učenja, a starijim ljudima ponuditi nove pametne usluge njege kroz tri osnovna pravca djelovanja: 1) uspostavljanje međunarodne „Mreže sredina za inovativno učenje – ILNE“, 2) uspostavljanje „Laboratorija za pametne usluge njege“ za razvoj, testiranje, validaciju i primjenu pametnih modela njege i 3) uspostavljanje „Međunarodnog centra za politike učenja“ za dizajn politika pametne njege.

Rumunski univerzitet medicine i farmacije „Juliju Hateganu“ iz Kluža upravlja Projektom D-CARE (Developing, piloting and validating smart care models in Danube region for supporting social innovation, improving competences and entrepreneurship) koji je nastao kao reakcija na nepovoljne demografske procese koji ostavljaju značajan pečat na radnu snagu u cijelom Podunavlju. Mogućnost mobilnosti ostavila je čitave regije bez kvalifikovanih osoba. Mladi traže bolje mogućnosti rada u većim gradovima ili inostranstvu, a stariji ljudi ostaju da žive sami. Da bi regioni oživjeli i da bi bio obezbijeđen pristup servisima za starije stanovništvo, potrebne su nove, inovativne i međusektorske usluge.

Stoga je Projekat D-CARE usmjeren na uspostavljanje nadnacionalne mreže saradnje koja će osmisliti, testirati i primijeniti model inovativnog okruženja za obrazovanje za starije od 55 godina kako bi se olakšalo stvaranje, validacija i primjena pametnih usluga njege (smart care services). Pametne usluge njege će ojačati i integrisati regionalne sisteme socijalne i zdravstvene zaštite poboljšavajući vještine i generišući inovativne pametne modele njege. Vizija projekta se primjenjuje od faze izgradnje konzorcijuma. To znači da ona predviđa stratešku integraciju na horizontalnom, vertikalnom i geografskom nivou, tj. nadležnosti, aktivnosti i sektori. Područna privredna komora Banjaluka učestvuje u projektu Dunavske transnacionalne saradnje Pametne usluge njege – prilika za kvalitetniji život i nove poslovne modele

Pripremila: Milena Đuđić, Područna privredna komora Banjaluka

Tokom 2021. godine, Projekat DCARE će formirati sredine za inovativno učenje (ILE – Innovative Learning Environment) u devet zemalja podunavskog regiona i povezati ih u međunarodnu mrežu sredina za inovativno učenje (ILNE - Innovative Learning Networked Environments).

Mreža za inovativno učenje u Re-

publici Srpskoj (ILE RS) će biti mre-

ža institucija iz oblasti obrazovanja, pružanja usluga njege i zdravstvenih usluga, uprave i biznisa. ILE RS se osniva uz tehničku podršku projekta, a ona će formalno nastati u momentu potpisivanja sporazuma o saradnji ILE RS što se može očekivati tokom ljeta.

D-CARE će pripremiti dokumentaciju i smjernice neophodne za osnivanje i funkcionisanje ILE. S obzirom na to da ILE predstavlja rješenje za prihvatanje novih tehnologija od strane starijih, za stvaranje digitalnih vještina, za nova radna mjesta, generisanje kompetencija i usluga u integrisanom sektoru pametne njege, projekat D-CARE će razviti metodologije i izabrati alate za učenje koji su prilagođeni potrebama ciljnih grupa. ILE RS će tako odabrane alate koristiti da provodi programe obuke za starije, medicinske sestre, ljekare, radnike u javnoj administraciji i sve one kojima nedostaju vještine da bi stvarali, pružali ili koristili pametne usluge njege. Tokom Projekta D-CARE biće dizajnirane, testirane i provedene četiri obuke za korisnike pametnih usluga njege i za radnike u sektoru njege. U 2021. i 2022. godini biće provedena 24 edukativna događaja za navedene ciljne grupe, a nakon projekta ovi programi ostaju na raspolaganju za korišćenje ILE RS.

Dakle, Projekat D-CARE će oformiti ILE RS, ali i pružiti svo neophodno znanje za njeno dalje funkcionisanje od smjernica za rad, preko programa obuka do alata koji će biti korišćeni za provođenje tih obuka. Aktivnosti u ovom dijelu projekta su uveliko u toku.

Projekat D-CARE formira nacionalne mreže za inovativno učenje u devet zemalja sliva Dunava, ali i infrastrukturu za saradnju tih tijela na međunarodnom nivou u formi međunarodne mreže sredina za inovativno učenje (ILNE - Innovative Learning Networked Environments). Tako će i ILE RS postati dio ILNE, okvira razvijenog za osiguravanje prenosa znanja, programa i informacija između devet ILE. Projektom D-CARE će za ILNE biti obezbijeđena platforma za e-učenje na kojoj će biti provođene obuke na međunarodnom nivou i zajednički razvijane nove obuke.

Jedan veliki dio Projekta D-CARE se odnosi na formiranje tzv. laboratorija za pametne usluge njege (Smart Care Lab) koje će kreirati i pilotirati inovativne pametne usluge njege.

Laboratorija za pametne usluge njege u Republici Srpskoj (Smart Care Lab RS) će biti klaster nekoliko

organizacija koje će zajednički raditi na stvaranju, testiranju i validiranju novih pametnih usluga njege u RS. Podršku za razvoj i rad Smart Care Lab RS daće međunarodno tijelo koje će projekat nazvati 4DMC (quadruple helix multi-stakeholder mechanism).

Praktično, već u ljeto 2021. Područna privredna komora će organizovati sastanke na kojima će zainteresovanim organizacijama u RS ponuditi da potpišu međunarodni memorandum o saradnji i tako pristupe 4DMC-u. Ovo tijelo će činiti najmanje 20 organizacija iz sliva Dunava, koje će obezbijediti sve uslove za osnivanje laboratorija za pametne usluge u svim državama.

Radionica „Pametne usluge u njezi i zdravstvu“ održana je 11. februara u organizaciji Područne privredne komore Banjaluka, čime je praktično počelo provođenje projekta D-CARE u BiH. Radionici su prisustvovali predstavnici svih zainteresovanih grupa, od ministrarstava i Razvojne agencije, preko privatnih poslovnih subjekata iz oblasti medicine i njege do obrazovnih i drugih institucija. Događaj je obezbijedio upoznavanje Komore sa zainteresovanim stranama koje su ključne za razvoj projekta i koje su ili direktno uključene u projekat ili imaju interese na koje bi mogao uticati ishod projekta.

Učesnici radionice su razmatrali definiciju „pametnih usluga u njezi i zdravstvu“ kod nas. Učesnici su prepoznali da je pametna usluga u njezi i zdravstvu kod nas prisutna, ali u vrlo malom obimu, i da postoji veliki prostor, a i potreba, za unapređenjima na ovom polju. U ovom poslu učestvuje veliki broj aktera, od korisnika usluge pa preko pružaoca, kreatora ali i regulatora tržišta. D-CARE je na nivou Podunavlja prepoznao nizak nivo znanja i propuste u obrazovnom sistemu kad su u pitanju pametne tehnologije. Jedan od rezultata radionice su i zaključci u vezi sa potrebom kreiranja i formalizacije ekosistema za razvoj inovativnih okruženja za učenje kod nas.

Kada je riječ o zainteresovanim stranama, u dosadašnjem trajanju projekta Područna privredna komora i Grad Prijedor su prepoznali, mapirali i već započeli saradnju sa nekim od najznačajnijih organizacija u RS u ovoj oblasti. Osim Doma penzionera u Banjaluci, koji je i pridruženi partner projekta od njegovog samog početka, D-CARE su već pozitivno ocijenili: Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS, naše kompanije koje se bave informaciono-komunikacionim tehnologijama, Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, Bolnica Prijedor, Klaster za jačanje istraživanja i tehnološkog razvoja u oblasti medicine i zdravstvenih nauka „Health RTD Cluster“, Medicinski fakultet Banjaluka, Inovacioni centar Banjaluka, časopis „Medici.com“ i drugi.

Čin osnivanja Smart Care Lab RS će se desiti na kraju dvodnevne radionice na jesen ove godine, tokom koje će učesnici biti upoznati sa smjernicama za rad Smart Care Lab RS, a zatim će sami napraviti prijedlog strategije rada laboratorije. Tokom 2022. godine, pod okriljem Smart Care Laba RS, biće proveden javni poziv za prijedloge pametnih usluga njege te izbor i dalji razvoj tih najboljih usluga. Cilj Projekta D-CARE je da Smart Care Lab RS do kraja 2022. razvije bar jedan integrisani model pametnih usluga njege koji se može prevesti u poslovni model za stvaranje novih preduzeća i radnih mjesta. Ovako razvijen model će takođe biti testiran i validiran kroz mehanizme projekta.

Paralelno sa već opisanim aktivnostima, Projekat D-CARE će djelovati i na unapređenju kapaciteta lokalnih i regionalnih vlasti u slivu Dunava za razvoj alata i programa i politika učenja koji će služiti za uvođenje pametnih usluga njege. Projektni konzorcijum će pripremiti dokument „Međunarodna strategija za razvoj i uvođenje modela pametnih usluga njege starijih u slivu Dunava“. Na osnovu smjernica datih u Strategiji,

Područna komora i Grad Prijedor će, u saradnji sa zainteresovanim organizacijama u RS, pripremiti Regionalni akcioni plan za RS radi povećanja sposobnosti naše javne uprave za kreiranje alata kojim će se bolje reagovati na tražnju za pametnim uslugama njege i izazove, uključujući stvaranje i uvođenje pametnih usluga njege.

Komora i Grad Prijedor žele kroz Projekat D-CARE omogućiti našim organizacijama koje se bave njegom starijih, zdravstvenim uslugama, obrazovanjem, kao i informaciono-komunikacionim tehnologijama, osvijeste, obuče, dobiju nove alate i ostvare međunarodna partnerstva kako bi na najbolji način stvorili nove pametne usluge za naše starije građane, a sebi istovremeno obezbijedili rast i razvoj poslovanja.

Projekat D-CARE se provodi u okviru trećeg poziva Dunavskog transnacionalnog programa, od 1. jula 2020. do kraja 2022. Budžet projekta je 2.648.285 evra od čega se 2.054.556.25 finansira iz ERDF, 107.440 iz IPA a 89.046 evra iz ENI fonda. Više o projektu možete naći na stranici http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/d-care ili na Fejsbuku https://www.facebook.com/ dcareproject

Područna privredna komora Banjaluka učestvuje u Interreg programima više od 15 godina. Iskustvo Komore je dokazalo da programi međunarodne saradnje, a među njima posebno Dunavski međunarodni program, predstavljaju izuzetnu priliku za rad Komore na novijim temama koje nisu dovoljno zastupljene u privrednom životu Republike Srpske, tj. za razvoj svijesti o savremenim trendovima, a to sve kroz saradnju i razmjenu iskustava sa vodećim stručnim institucijama u regionu. Posebno su korisne aktivnosti istraživanja i razvoja strateških dokumenata zasnovanih na testiranim pilot projektima. Komora je u prethodnom periodu provodila projekte u okviru programa IPA Adriatic, SEE Transnational, Danube Transnational i sa ponosom ističe da su svi ovi projekti uspješno okončani i za sobom ostavili dobre rezultate na području Banjaluke i plodonosna partnerstva u regionu.

Za dodatne informacije u Komori vam na raspolaganju stoji projektni tim na brojeve: 051 215 514 ili 051 215

564 ili na milenal@bl.komorars.ba