Budimpešta

ISSN 1333-7289

broj 122 veljača 2008.

SINJ BUDIMPEŠTA MADEIRA STEĆCI JOSHUA SLOCUM KITOVI ULJEŠURE

cijena 28 kn 7 km 3,7 eur

Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja

broj 122 veljača 2008. Godina XV.

www.meridijani.com

SINJ od Alke do Gospe

DAR Plan grada Budim

pešte + poster Majka i dije

te

KVIZ SMOS ZASTAVE E UR

dne nagrade!

Osvojite vrije

Budimpešta Madeira Stećci Joshua Slocum Kitovi

BUDIMPEŠTA Tekst i fotografije Kristijan Brkić

Mađarska prijestolnica ima toliko znamenitosti da će vam i nakon što vas vodič upozna s najpoznatijima ostati neotkriveno barem još toliko jednako zanimljivih mjesta. Upoznajte s nama nekoliko skrovitijih gradskih kutaka koji će obogatiti vaš doživljaj otkrivanja tog dragulja na Dunavu

NA DUNAVU Na svom putu od Schwarzwalda (Crne šume) do Crnog mora moćni Dunav prolazi kroz nekoliko europskih prijestolnica, no kažu da je Budimpešta najljepša među njima

vadesetak tisuća Hrvata koji godišnje posjete Budimpeštu čine samo jedan posto ukupnog broja stranaca kojima je mađarska prijestolnica cilj putovanja. Najviše naših sunarodnjaka Budimpeštu posjećuje organizirano, posredstvom turističkih agencija, u sklopu dvodnevnih i trodnevnih vikend-aranžmana.

Prvog dana, još tijekom putovanja, saz­ nat ćete osnovne informacije o Budimpešti.

Nakon dolaska u grad u poslijepodnevnim satima zaputit ćete se vjerojatno u glavnu pješačku ulicu Vaci, a navečer posjetiti neki tradicionalni mađarski restoran. Idući dan obično se ide na poludnevno razgledavanje grada u pratnji lokalnog vodiča od kojeg se može saznati mnogo zanimljivosti o brojnim gradskim atrakcijama. Vidjet ćete Trg heroja, obližnji Vajdahunyady dvorac, baziliku

Sv. Stjepana, parlament, Kraljevsku palaču, crkvu kralja Matijaša, Ribarsku tvrđavu, citadelu, dunavske mostove... Drugi dio da­na predviđen je za slobodno šetanje gradom. Posljednjeg dana najčešće se obiđu obližnji kraljevski gradovi Višegrad i Ostrogon (Esztergon) ili stolni Biograd (Szekesgehervár).

Kako taj standardni plan putovanja uključuje bogat zajednički program, cilj je ovih redaka pomoći vam da što sadržajnije provedete slobodno poslijepodne u srcu Budimpešte. Saznat ćete ponešto o zanimljivim mjestima koje pri organiziranom obilasku vjerojatno nećete imati priliku vidjeti. Dakako, nećete moći odjednom posjetiti sve spomenute zanimljivosti, no ako ih iz ovih preporuka odaberete samo nekoliko, moći ćete se smatrati boljim poznavateljem Budimpešte od prosječnog posjetitelja.

Budim + Pešta Budimpešta je, geografski gledano, prijestolnica središnje srednjoeuropske države - Mađarske. Na pola je puta između Atlantika i Urala te na pola puta između Sredozemlja i Baltika. Grad se prostire na ukupno 525 km2 , ima 22 četvrti u kojima živi 1,7 milijuna stanovnika.

Dunav dijeli i spaja dva dijela grada. Na desnoj se obali, na zadnjim obroncima Karpata, izdiže povijesni kraljevski Budim, a na okolnim šumovitim obroncima rezidencijalni je dio grada. Na lijevoj dunavskoj obali, odakle počinje velika nizina Alföld koja zauzima više od polovice Mađarske, leži Pešta - prostorno i funkcionalno najvažniji dio grada.

Prvo su naselje, na najpovoljnijem mjestu za prelazak Dunava, podigli Rimljani već u 1. stoljeću i nazvali ga Aquincum. Prostor današnjega grada ponovno je dobio na važnosti tek u 13. stoljeću kada je Bela IV. odlučio premjestiti prijestolnicu na lako branjivu budimsku utvrdu. Pod Anžuvincima Budim se počeo brzo razvijati, a vrhunac

Budimski i peštanski »underground« Život grada se još od srednjeg vijeka nije događao samo na površini, nego i ispod gradskih ulica i trgova. Zato svakako morate upoz­ nati tajnovito budimsko i užurbano peštansko podzemlje.

Kraljevsku budimsku utvrdu turisti ne propuštaju posjetiti. Privlači ih povijesna važnost utvrde i zavojite srednjovjekovne uličice uokvirene baroknom arhitekturom.

No, manje je poznato da gotovo svaka budimska ulica ima svog podzemnog blizanca. Glavni uzrok tomu je vapnenačka struk-

tura terena na kojem se nalazi Budim. Kiše i potoci davno prije čovjekova dolaska polako su izdubljivali šupljine u tlu, a već u srednjem vijeku Budimljani su koristili te šupljine za podrume, spremnike vode, riznice, pa i za tamnice. Tek su Osmanlije povezali podzemne prostore u jedinstven sustav hodnika. Služio im je kao skladište te za neprimjetan način premještanja vojnika, čime su mogli zavarati napadače koji su mislili da imaju mnogo veću vojnu silu. Zaštitu u podzemlju tražili su i njemački vojnici tijekom ruske opsade. Poslije Drugoga svjetskog rata tune-

Zahvaljujući širokim avenijama, lijepim parkovima i starim zdanjima s obje strane rijeke te skladnoj mješavini arhitektonskih stilova, Budimpeštu s pravom nazivaju Parizom istočne Europe

je doživio u 15. stoljeću tijekom vladavine Matijaša Korvina. Nedugo poslije njegove smrti Osmanlije su zauzeli Budim i vladale njime sljedećih 150 godina. Nakon razorne opsade Eugen Savojski protjerao ih je, čime je počelo razdoblje rasta i modernizacije Pešte, no ujedno i razdoblja habsburškoga gušenja nacionalnih stremljenja.

Tek 1873. godine Budim i Pešta postaju jedinstven grad koji, kao druga prijestolnica velike monarhije, bilježi nenadmašene stope rasta u tadašnjoj Europi. Kruna svemu tome je milenijska proslava dolaska Mađara 1896. godine koju prijestolnica dočekuje s brojnim dovršenim velikim gradskim projektima. Nakon Prvoga svjetskog rata, kada Mađarska gubi oko 70 posto svog teritorija, Budimpeštu muči gospodarska neimaština koja uzrokuje političke oscilacije koje Mađarsku u Drugi svjetski rat uvode na strani sila Osovine. Rusi tijekom oslobađanja razaraju velik dio grada, a njihova prisutnost, nakon neuspjele revolucije 1956., prestaje tek demokratskim promjenama 1986. godine.

Nakon više od 500 godina strane vladavine Mađarska je postala samostalna, a njezin glavni grad postao je društveno i gospodarsko središte te jedna od turistički najzanimljivijih metropola Europe.

li su trebali poslužiti komunističkom vrhu za zaštitu u slučaju napada, a javnosti su otvoreni tek 80-ih godina prošlog stoljeća. Želite li upoznati podzemlje Budima, nemojte propustiti posjetiti podzemni muzej zvan jednostavno Labirint. Čim napustite dnevnu vrevu i zaputite se strmim stepenicama u mračnu atmosferu krivudavih podzem­ nih hodnika, pred vama će se otvoriti sasvim nov svijet brojnih tajni iz povijesti naših sjevernih susjeda. Kada u podražajima oskudnom svijetu podzemlja začujete zvuk bubnjeva ili zveket tatarskih odora, prožet će vas sve do kostiju nespokoj srednjeg vijeka, a uz fontanu kralja Korvina doživjet ćete duh renesansnog izobilja. Kao i svaki labirint, tako i ovaj skriva nebrojena iznenađenja koja ćete morati sami otkriti, no boravak ondje vrijedi utrošenog vremena.

Uz Labirint je i obližnja podzemna bolnica u kojoj je potkraj Drugoga svjetskog rata u operacijskim dvoranama i sobama spašeno više od tisuću ljudi. Dok ste još na budimskoj strani, prošećite se i do podnožja brda Gellert gdje možete vidjeti jedinstvenu crkvu u

66

Meridijani | veljača 2008

stijeni. Za crkvu u špilji zaslužni su pavlini, jedini izvorno mađarski crkveni red.

Pešta nudi mnogo mlađe podzemlje. Ovdje, naravno, mislimo na podzemnu željez­ nicu, i to najstariju podzemnu željeznicu na europskom kontinentu (starija je jedino u Londonu). Prva je linija bila svečano otvorena prigodom Milenijske proslave 1896. godine u nazočnosti Franje Josipa. Na stanici na Deákovu trgu, gdje je jedino sjecište svih podzemnih linija, postoji gotovo nezamjetan muzej o podzemnoj željeznici gdje se mogu vidjeti prva kola koja su vozila putnike prije više od stoljeća. Ta prva linija još je u funkciji (označena žutom bojom) pa se, iako su vagoni novi, još može uživati u očuvanim interijerima stanica s kraja 19. stoljeća.

Bogatstvo vode Dolazeći izdaleka, putnici su od dugotrajnog putovanja ukočeni i umorni te bi im prije bilo kakvog obilaska godilo nekako odmoriti tijelo. Nasreću, kada dođete u Budimpeštu, problem umora se može riješiti vrlo učinkovito.

KNJIŽNICA Knjižnicu »Ervin Szabó« studenti vole koristiti za učenje, a prostor koji odiše starinom idealno je mjesto i za umjetničke izložbe

PODZEMNI MUZEJ Nakon prolaska kroz turobni srednjovjekovni dio Labirinta fontana izobilja dočarava promjenu koju je donijela renesansa

Gradska knjižnica »Ervin Szabó« Godine 1887. bogata industrijska obitelj Wenckheim odlučila je sagraditi novi dom te je deset godina kasnije dovršena jedna od najljepših budimpeštanskih palača. Interijer u stilu neobaroka i rokokoa iza velebnih željeznih vrata postao je 40‑ak godina poslije dom gradskoj knjižnici. Nađete li vremena, uvjerite se u bogatstvo ukrasa prostorija koje danas studentima služe za učenje.

glavnog oktogonalnog bazena nadsvođenog kupolom sa samo nekoliko malih okana pa se uvijek zadržava polumračni, mistični ambijent unutrašnjosti. Uz glavni bazen postoji još nekoliko manjih, s toplijom i hladnijom vodom te suha i parna sauna.

Tradicija javnih kupališta zadržala se i poslije odlaska Osmanlija pa ih danas u Budimpešti postoji tridesetak. Kultura odlaska u toplice zbog zdravlja, druženja, opuštanja ili čak igranja šaha duboko je usađena tradicija budimpeštanskoga građanstva. Zato nije ništa neobično u bilo kojim toplicama vidjeti brojne posjetitelje kako prije posla ili predvečer nakon posla posjećuju i uživaju u gradskom vodenom bogatstvu, baš kao i stoljećima prije njih generacije Rimljana i Turaka. Želite li osjetiti stoljećima nepromijenjenu atmosferu turskih kupelji, u podnožju brda Gellert posjetite kupelj Rudas. Tu se možete opustiti u bazenima s rasponom temperature od 16 do 42 ºC, a nešto južnije su kupelji Király s bazenima temperature od 24 do 40 ºC. Prije dolaska potrebno je provjeriti kada su termini za određeni spol jer se u turskim kupeljima zadržala tradicija odvojenog kupanja muškaraca i žena.

Opuštanje i druženje u gradskim toplicama duboko je usađena tradicija budimpeštanskoga građanstva. To nije čudno s obzirom na to da na prostoru grada ima više od stotinu izvora tople vode Kada su Rimljani uz Dunav, na istočnom limesu Rimskog Carstva, osnovali grad, nadjenuli su mu ime Aquincum latinizirajući već postojeći keltski naziv za ovo područje (Akink - »bogato vodom«). Danas znamo da su Kelti bili u pravu. Na prostoru današnje Budimpešte postoji oko 120 izvora tople vode koji svakodnevno na površinu izbace 70 milijuna litara. To je posljedica dubokog tektonskog rasjeda Panonske stare ploče, koja se danas proteže duž korita Dunava. Poslije rimskih termi taj se potencijal nije koristio sve do doba prosvijećenoga kralja Matijaša Korvina, no tek dolaskom Osmanlija počelo je trajnije vrednovanje termalnog bogatstva iz dubina. Na više mjesta u gradu mogu se vidjeti njihovi hamami, nama poz­ nati kao turske kupelji. Hamam se sastoji od

Ako ste se odlučili provozati najstarijom linijom metroa, izađite stanicu poslije Trga heroja i naći ćete se u gradskom parku. Ondje je tijekom geoloških istraživanja 1879. godine otkriven najtopliji gradski izvor i uskoro potom podignut velebni neobarokni kompleks danas najposjećenijih gradskih toplica - toplica Széchenyi. Visoka temperatura omogućuje uživanje u ljekovitim svojstvima vode u vanjskim bazenima i u najhladnijim danima.

Vrlo zanimljive su i toplice unutar hotela Gellert. Jedan od najstarijih europskih hotela s grandioznim art nouveau pročeljem i pogledom na Dunav s pravom nosi naziv »prve dame« mađarskog turizma. Jedna od privilegija boravka u hotelu Gellert je to što se ujutro prije doručka možete spustiti, samo u tu Meridijani | veljača 2008

67

VRIJEME: 6.30 Ranojutarnji užitak u toploj vodi i velebnom interijeru velikog bazena toplica u hotelu Gellert dijele građani prije odlaska na posao i gosti hotela prije odlaska na doručak

Turistička zajednica Budimpešte

vativnom arhitekturom. To je doba secesije u Austro-Ugarskoj koja kao novi stil prkosi neoklasicističnom stilu Habsburgovaca. Lechner je prihvatio valovite i organske linije karakteristične za secesiju, jugendstil, odnosno art nouveau, kako se novi stil nazivao u različitm dijelovima Europe. On mu je dodao mađarske folklorne i orijentalne motive osvrćući se na istočno podrijetlo Mađara. Time nastaje mađarska verzija secesije koja kao svojevrsni arhitektonski prkos habsburškoj hegemoniji naglašava mađarsku samostalnost.

Uz upotrebu navedenih motiva osnovna karakteristika njegove arhitekture je upotreba Zsolnay keramike. Tada je prvi put ovladana proizvodnja pirogranitne keramike s glazurom otpornom na mraz i vrućinu. Lechner koristi Zsolnay keramiku bogatu bojama za oblaganje fasade i krovova, čime njegove građevine odskaču iz uobičajenog uličnog arhitektonskog ritma Budimpešte. Najreprezentativniji primjeri vrijedni obilaska

Zanima li vas secesijska arhitektura, svakako obiđite građevine arhitekta Ödöna Lechnera, obložene bojama bogatom Zsolnay keramikom koja naglašava njegove građevine u odnosu na okolnu arhitekturu kupelj Király Odmor tijelu i duševni mir posjetitelji pronalaze u hamamima (turskim kupeljima) već četiri i pol stoljeća

svrhu sagrađenim liftom te proplivati koji krug u velikom bazenu ili se samo namakati uživajući u secesijskom dekoru kupelji. Poslije ovakvog početka dana cjelodnevni obilasci gradskih atrakcija bit će vam mnogo lakši.

Ove su toplice najglamurozniji primjer kulture toplica s početka prošlog stoljeća.

Građevine za ptice

ZIMSKI šAH Bijelom igraču ne zavidimo na situaciji na šahovskoj ploči, ali mu zavidimo na okružju u toplicama Széchenyi

70

Najveće zasluge za uređenje Budimpešte kakva je danas ima arhitekt Ödön Lechner.

Kada su ga zapitali zašto je toliko truda u dizajniranju svojih zgrada uložio u bogato ornamentalno ukrašavanje krovova koje prolaznici neće vidjeti, odgovorio je: »Ptice će ih vidjeti.« U ovoj se izjavi dobro očitava Lechnerova usredotočenost na pristup cjelokupnom rješenju građevine - od krovnih ornamenata ili prozorskih ručki do cjelokup­ nog izgleda građevine.

Lechner je arhitekt koji je svoja glavna ostvarenja stvorio u doba nacionalnog preporoda kojem je svoj doprinos pokušao dati ino-

Meridijani | veljača 2008

izvana i iznutra su zgrada Geološkog instituta gdje je za arhitektonske motive inspiraciju tražio u biljnim fosilnim oblicima, stara zgrada Poštanske štedionice sa žuto-zelenim krovom ukrašenim motivima pčela i košnica kao simbola štednje te zgrada Muzeja primijenjenih umjetnosti s bogato ukrašenom fasadom i kupolom u kombinaciji maurskih, indijskih i mađarskih folklornih elemenata.

U samom muzeju, osim zapanjujuće zbirke uporabnih predmeta, dah oduzima i pogled iz predvorje prema stropnom mozaiku.

Zanima li vas secesija, osim lijepe kolekcije predmeta u tom muzeju, njezine arhitektonske vrhunce predstavlja obnovljena palača Gresham, u kojoj je danas luksuzni hotel Four Seasons zbog čije ekskluzivnosti nije moguće razgledati interijere, no jedan od najljepših elemenata je vidljiv i izvana - prekrasna secesijska željezna »paunska« ulazna vrata. Spomenimo i zanimljivu cvjećarnicu Philantia u ulici Vaci ili Kuću slonova te ulaz u budimpeštanski zoološki vrt.

Druga podzemna na svijetu Prijevoz brojnih očekivanih posjetitelja do Milenijske izložbe u Gradskom parku doveo je krajem 19. stoljeća gradske oce u nedoumicu. Uvriježeni prijevoz tramvajima narušio bi slikovitu pješačku aveniju Andrássy pa su se odlučili za tehničku inovaciju seljenje prometa pod zemlju, a koju je do tada imao jedino London.

Trebalo je 2000 radnika da prvu liniju podzemne željeznice dugu 3,7 km nakon dvije godine rada dovrše 1896. godine. Premještanjem prometa ispod zemlje omogućili su prijevoz oko 35.000 putnika na dan, a avenija Andrássy ostala je slobodna za pješake. Danas je sustav dug 31,7 km, čine ga četiri linije i preveze 1,27 milijuna putnika na dan. Prvi vlak kreće u 4.30, a zadnji u 23.10 sati.

CafÊ New York Kavana New York nakon dugotrajne obnove ponovno pokazuje bogatstvo svog dekora i atmosferu Belle Époque

Kava i kolači Prije nego što krenete u daljnje istraživanje grada sjednite na kavu i zasladite se nekim ukusnim kolačem, a mi ćemo vas upoznati s romantičnom pričom o nastanku čokoladne kocke Rigó Jancsi, kod nas poznate kao rigojanči kolač.

Rigó Jancsi bio je poznati ciganski violinist koji se, proputovavši cijelu Europu, 1896. godine zatekao u jednom pariškom restoranu te je svojom glazbom zaveo vojvotkinju Chimay, kćer američkog milijunaša.

To je bio skandal godine - vojvotkinja Klara napustila je muža, Rigó suprugu, a sljedećih desetak godina uživali su putujući Europom. Tijekom boravka u Budimpešti Rigó je za svoju dragu osmislio ovaj čokoholičarski kolač - između dva čokoladna biskvita je debela čokoladna krema, sve to, naravno, zaliveno čokoladnom glazurom. Ipak, Klara je bila prevrtljiva pa se tijekom jednog posjeta Parizu zaljubila u nekog Španjolca i ostavila violinista. Kasnije je i dotičnog Španjolca zamijenila za Talijana, šefa postaje vezuvske željeznice. Od ove varljive romanse danas je ostao samo čokoladni kolač koji se u Mađarskoj godišnje proda u 32.000 komada.

Razdoblje od 1890. do prije Prvoga svjetskog rata poznato kao Belle Époque bilo je zlatno vrijeme budimpeštanskih kavana.

Tada je u gradu poslovalo oko 500 kavana koje su bile središte društvenog života. Intelektualci i pisci gotovo su ih pretvorili u svoja radna mjesta, boraveći u njima po cijele dane. Glavni uzrok tome bili su njihovi loši stambeni uvjeti - boravili su u kavanama jer u iznajmljenim vlažnim sobičcima nisu mogli nikoga ugostiti. U kavanama bi dobili papir i pribor za pisanje, pristup brojnim novinama i časopisima te su uz kavu uživali u društvu istomišljenika.

Gospodarska kriza nakon Prvoga svjetskog rata te razaranje nakon Drugog i komunistička vlast doveli su do gašenja kavanske tradicije u Budimpešti. Jedna od najvažnijih kavana u prvom dijelu 20. stoljeća bio je Café New York, poznata kao vodeće okupljalište pisaca, novinara i kazalištaraca. Legenda govori da je na dan otvorenja 1894. godine pisac Ferenc Molnár od vlasnika uzeo ključ i bacio ga u Dunav kako bi kavana mogla bita stalno otvorena. U kavani se 10-ih godina 20. stoljeća moglo birati između čak 400 do-

maćih i internacionalnih novina te časopisa.

Obnovljena u izvornom bogatom eklektičnom stilu kavana je danas dio luksuznog hotela New York Palace i još je najbolje mjesto doživljaja atmosfere budimpeštanskih kavana s prijelaza stoljeća. Da vam ispijanje kave u Caféu New York bude slađe predlažemo njihov specijalitet - kolač Ganage.

Mitološka ptica Turul S vidikovca budimske kraljevske palače, pokraj uspinjače, već 105 godina velika ptica raširenih krila s mačem u pandžama osluškuje budimske razgovore i nadzire Peštu. To je mitološka ptica Turul (od turskog »torgul« - orao), začetnik loze Arpadovića i zaštitnik Mađara.

Legenda govori da je Turul, glasnik dobra u mađarskoj mitologiji, u snu posjetio Emesh te je oplodio. Iz njezine maternice počeo je istjecati potok prema zapadu. Potok je jačao sve više dok nije postao bujica koja je razorila sniježne planine probivši put do predivnih nizina s druge strane. Ondje gdje potok stade izraste čudesno stablo sa zlatnim granama. Emesh u snu dozna da će potomak njezina potomka postati vladar naroda, ali ne u sadašnjoj zemlji nego u zemlji iz njezina sna. Svog sina prikladno nazva Álmos (mađarski: sanjiv/sanjar) i on izraste u mudra i poštovana vladara. Njemu se rodi sin Árpád i on ujedini i povede sedam mađarskih plemena: Megyer, Kari, Kasi, Jenö, Kürt-Gyarmat, Nyék i Tarján (imena su preživjela u toponimima mjesta širom Mađarske) u današnju postojbinu. U snu Turul posjeti i Árpáda koji usni kako orlovi napadaju njegove konje. Turul ih potjera noseći u pandžama mač Atilin i usmjeri Árpáda prema novoj postojbini.

Meridijani | veljača 2008

75

BUDIMPEŠTA Godina osnutka: 1873.

Položaj: N 47° 28’ 19’’, E 19° 03’ 01’’ Površina: 525,16 km2 Nadmorska visina: 138 m Broj stanovnika: 1,696.128 (2007.)

Gustoća naseljenosti: 3232 st/ km2 Administrativna podjela: 23 četvrti Na popisu svjetske baštine: Budimska utvrda, avenija Andrássy, prva linija podzemne željeznice Hrvatsko veleposlanstvo: Munkacsy Mihaly utca 15, tel: 0036 1 354 1315 www.budapestinfo.hu www.labirintus.com www.spasbudapest.com

76

Meridijani | veljača 2008

Produžite li, tijekom vožnje žutom linijom metroa, do zadnje stanice izaći ćete na Trgu Vörösmarty ispred slastičarnice Gerbaud. Ona svojim delicijama mami prolaznike od 1870. godine, a ime nosi prema svom drugom vlasniku. Bogat barokni interijer podsjetit će vas na vrijeme dama u krinolinama i gospode u frakovima koji su, ispijajući čajeve i kave te sladeći se kakvim novim Gerbaudovim bombonom, prepričavali događaje s balova. Preporučamo vam tortu Grerbaud slična je bečkoj Sacher torti, a svojim je blažim okusom uspijeva čak i nadmašiti.

Na Budimu ćete pak naći najstariju gradsku slastičarnicu. U toploj atmosferi male slastičarnice Ruszwurm posjetitelji uživaju u kolačima od 1827. godine. Gosti su tada najčešće bili budimsko plemstvo i visoki državni službenici iz kraljevske palače. O kvaliteti kolača pročulo se do bečkog dvora pa su često dolazile brze kočije s narudžbama za carski stol. Očuvani bidermajerski na-

78

Meridijani | veljača 2008

mještaj iz toga doba pruža dojam kao da ste stupili u nečiji dnevni boravak. Užitak okusa bogate štrudle, kremšnite (koja navodno potječe upravo odavde) ili nezaobilazne doboš torte u domaćem ambijentu koji privlači goste već 180 godina najbolja su pozivnica za Ruszwurm.

Trenutak za pamćenje Nakon što ste pročitali ove preporuke nadamo se da vam je jasno zašto se ovdje nismo raspisali o tome kako se Matijaš Korvin zaljubio, o Anonimusu, broju soba u parlamentu i visini kupole bazilike Sv. Stjepana, lavu bez jezika ili, pak, o impresivnim budimpeštanskim mostovima. To i puno, puno više saznat ćete od vodiča tijekom organiziranog obilaska grada ili u nekom od tiskanih vodiča te na internetskim stranicama.

Kako vrijeme prolazi, posjetitelj zaboravi na kvalitetu ili zamjerke na hotelske usluge, ispari i mnoštvo informacija s kojima se

GEOLOŠKI INSTITUT Slikovita Zsolnay keramika krasi krov i detalje fasade (vidite fosilne motive!), a samim vrhom zgrade dominira alegorijski prikaz goleme količine znanja o Zemlji

upozna tijekom obilaska. Uz opći dojam putovanja, trenuci koji se pamte i koji taj dojam uvelike određuju su oni koji su rezultat vašeg osobnog angažmana.

Napustivši prisnu atmosferu slastičarnice Ruszwurm, nakon odmora uz doboš tortu i kavu, shvaćate da ste tada bili najbliže doživljaju onoga što nazivamo mitteleuropski štih. Sjećanje da ste sat vremena prije kave i torte upravo ispod te iste slastičarnice udisali onaj podzemni, tajnama natopljen, pljesnjivi, gusti i mračni dah srednjeg vijeka ili kada na povratku shvatite da ste od cijele grupe hrvatskih turista jedino vi doživjeli nešto toliko tipično budimpeštanski kao što je osjećaj potpune opuštenosti u kupelji, ispunja vas posebnim zadovoljstvom. Ako i jedan od prijedloga za vaših pola dana više u Budimpešti budu zaslužni za jedno takvo sjećanje - i mi ćemo biti radosni. U lakšem snalaženju poslužite se kartom koja je prilog časopisu.