Tri tajlandske prijestolnice - Sukhothai, Ayutthaya i Bangkok

daleki indonezijski raj

BALI VELIKI TABOR GOSPA OD ŠKRPJELA TAJLANDSKE PRIJESTOLNICE KARLOV MOST STJEPAN RADIĆ TRAŽI SE HIGGSOV BOZON

ÄŒasopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja

broj 128 listopad 2008.

ISSN 1333-7289

broj 128 listopad 2008. Godina XV.

BALI cijena 30 kn 8 km 4 eur

www.meridijani.com

Karlov most Tajlandske prijestolnice Stjepan Radić Veliki Tabor

Tri tajlandske prijestolnice Sukhothai | Ayutthaya | Bangkok

U vlastitom kadru Naš reporter Kristijan Brkić vratio se iz New Yorka sa 14 ispucanih filmova bez ijedne slike na kojoj je on. Uvijek zaboravi snimiti sebe. Da nije fotografirao razdraganog vozača turističkog vlakića u Sukhotaiju, vjerojatno bi se i iz Tajlanda vratio »neobavljena posla«

LUa BciU

7\]Ub[ FU]

BUb

<iUb

<

Mc

Ih\U] H\Ub]

D\YhW\UVib HUd\Ub <]b 7\iagUYb[

GUaih GU_\cb

GUaih Gcb[_\fUa

A

65B;?C? GUaih DfU_Ub

GU ?UYc

7\UW\cYb[gUc

7\cb 6if]

G]Ya FYUd 6UhhUaVUb[ %*+$

7\Ubh\UVif]

DifgUh ?cadcb[ 7\\bUb[

HfUh 7\Ub[

DfUW\iUd ?\]f] ?\Ub

%,%' D\bca 5ifU`

AU_

?UbaUk

@Yhg _!Uk

HU^`UbXg_] nU`^Yj

D<BCA D9B< TAJLAND

7\iad\cb

Fcb[

Glavni grad Bangkok Površina 514.000 km2 Najviši vrh Inthanon (2565 m) D\i EicW Stanovništvo 62,354.402 (2002.)

Jib[ FUW\ ;]U Službeni jezik tajski Valuta baht (100 satanga) Pozivni broj +66 Vremenska zona UTC + 7 Internetski nastavak .th

HUc

FUbcb[ D\Ub[Ub

Gif]b HU]

GUai]

%(&$

D\fU H\cb[

GifUh H\Ub] 6Ub 8cb

?\c ?\Uc

BU GUb @iUb[

%,') ?\Uc @iUb[

D\Ub[b[U

BU_\cb G] H\UaaUfUh

7U AUi 7UdY

H\ib[ Gcb[ ?fUV]

D\i_Yh

DU_ D\fUY_

MUc

@UbhU

http://wikitravel.org/en/Sukhothai http://wikitravel.org/en/Ayutthaya http://www.bangkoktourist.com

D\Uhh\U`ib[

HfUb[

H\U`Y @iUb[

Ovo putovanje omogućili su Turistička zajednica Tajlanda, www.tourismthailand.org, i Austrian Airlines, www.aua.com

H\U`Y GUd Gcb[_\`U

<Uh MU] HUfihUc

?cadcb[ 7\Ua

?ih

@UbV]

Gif]b BiU

`

d

<iU <]b DfUb

GU[Ubh\]h

NUXYh_m]

H b

GU

FUmcb[

6Ybh]bW_

Gcb[_\`U DUhhUb]

GUhib

@UXUb[

MU`U

@Ub[_Uk]

5`cf GYhUf

Aib

KUf]b 7\UafUd

?5A6C8 5

5fUbmUdfUh\Yh

%)'+

AmY]_

G]gU_Yh

6if]fUa Gif]b

IVcb FUhW\Uh\Ub]

DfUW\]b 6if]

D\YhW\UVif]

AU`]

Ua 7\

]

H\cbVif]

ib

BU_\cb FUhW\Ug]aU

Uh

GUfUVif] 5mihh\UmU

DUh\ia H\Ub]

FUhW\UVif]

?UX Ub

Tajlandski lokaliteti na UNESCO-ovu popisu svjetske kulturne baštine - Arheološki lokalitet Ban Chiang (1992.)

- Grad Ayutthaya (1991.)

- Grad Sukhothai (1991.)

- Prirodni rezervat Thungyai Huai Kha Khaeng (1991.)

- Kompleks šuma Dong Phayayen-Khao Yai (2005.)

@cd 6if]

Bcbh\UVif]

%,$ _a

5abUh 7\UfcYb

MUgch\cb Aib

5b[ H\cb[

Gid\Ub 6if] ?UbW\UbUVif]

cg

%&$

Ua AU\U 7\U]mUd\ia GUfU_\Ua

Ai_XU\Ub

Fc] 9h

7\]

7\] 6cb 8Ua

%$$,

BU_\cb D\Ubca

@Ua DUc

] A D`U @Ua

M U]

G]b[ 6if]

U 7\Uc D\fUm

ChcÕ^Y AcgW

*$

GU_cb BU_\cb ?U`Ug]b

6ib[ 6cfUd\Yh

BU_\cb DUh\ca

$

?\cb ?UYb

7\U]!BUh

G] BU_Uf]b

8UkY]

IXcb H\Ub]

@

H\ib[mU] <iU] ?\U ?UYb[

?\Uc @UYa

IVc`fUhbU

cb[

iUb[

@

D]b [

BU_\cb GUkUb

?U`Y[Ui_ ="

iU] @

\fUa

Bcb[ ?\U] 6Ub 7\]Ub[

Bcb[ 6iU @Ua D\i

DU GU_

a

D\]W\]h

%-*(

Gc

D\]hgUbi`c_ %&))

?mU]__Ua]

NU`^Yj AUfhUVUb

@cY]

Gi_\ch\U]

HU_ AUY Gch ?Uad\UYb[ D\Yh

AUk`Uam]bY

6]`i[mib ="

J=9BH=5B9

_

H\Uhcb

F5B;CCB

[

c b [

Acb[

B U b

J]b\

J=5B;7<5B AY b[

M5B;CB

?\c Ua A b

G]f] ?]h 8Ua

6\ia]d\c` 8Ua

G

b[ ?

D]b[

KUb[

@]

D\fUY

6U[c

C

5b[ BUa B[ia

@UadUb[

IhhUfUX]h

5

&,&$ D\ci 6]U

J=>9HB5A

7\]Ub[ AU]

@Uad\ib

A=5BA5F

D\UmUc

@

&$+-

AY_

&)*) 8c] =bh\Ubcb

Mc a

8cb[ D\UmUmYb!?\Uc MU] KUb[

DmUm

@ciUb[ DfUVUb[

=b[

@Uc

&%+)

AUY <cb[ Gcb

7\UYa

\Y]b

A]bVi

A5@9N=>5

BUfUh\]kUh Gib[U] ?c`c_ %)',

?chU 6U\Ufi

Ako se ikada nađete u Tajlandu i poželite iz prve ruke upoznati povijest tajlandskoga kraljevstva, svakako posjetite ove tri povijesne prijestolnice. Otkrivanje Tajlanda počnite na sjeveru, u gradu Sukhothai, nastavite upijajući ljepotu slikovite Ayutthaye, a završite šetnjom ulicama napučenoga glavnog grada - Bangkoka

Tekst i fotografije Kristijan Brkić

eleći upoznati povijest tajland­ skoga kraljevstva ne samo iz knji­ ga nego hodajući mjestima gdje je nastajala i bilježila svoje vrhunce, za početak smo trebali, probijaju­ ći se kroz jutarnju gužvu, napusti­ ti Bangkok i uputiti se prema sje­ veru. Prevalivši petstotinjak kilo­ metara, stigli smo do mjesta njiho­ ve prve prijestolnice - Sukhothaija.

Tri stoljeća prije nego što je prije­ stolnica podignuta na to je područ­ je s prostora današnjih južnokine­ skih provincija Sečuan i Junnan po­ čeo dolaziti narod Tai (Thai), a nji­ hovo je doseljavanje naglo ubrza­

no sve češćim prodorima mongol­ skog vladara Kublaj-kana polovi­ com 13. stoljeća. Upravo tada dola­ zi do slabljenja Kmerskoga kraljev­ stva, jedne od najvažnijih civiliza­ cija jugoistočne Azije i trajnog taj­ landskog suparnika. Narod Tai ko­ risti slabost Kmerskoga kraljevstva i formira prvu državnu tvorevinu.

Zanimljivo je da naziv Sijam, koji je bio službeno ime današnjeg Tajlan­ da do 1939. godine, dolazi od kmer­ skog »syam«, a prema sanskrtskom »shyma«, što znači zlatan, a odno­ si se na zagasitu boju kože stanov­ nika Tajlanda.

Meridijani | listopad 2008

69

Suk hothai - osvit tajlandske sreće

U

Sukhothai, najstarijoj tajlandskoj prijestolnici s počet­ ka 13. stoljeća, većina zapadnjaka ostane osupnuta veličinom pro­ stora na kojem je podignuta. Za­ boravite na izgled tipičnih europ­ skih srednjovjekovnih prijestol­ nica - malih utvrda s visokim zi­ dinama na nekom izdignutom, lako branjivom mjestu jer se ov­

dje pred vama otvara prijestolni­ ca čijih se 40 hramova prostire na površini od 70 četvornih kilome­ tara. Otkako je Sukhothai 1991. godine uvršten na UNESCO-ov popis svjetske baštine, ruševine obrasle prašumom pretvorene su u uređeni povijesni park u kojem se jasno vidi geometrijska pra­ vilnost toga golemog komplek­ Dodirni me nježno Maleni vilinski konjic slijeće na gracioznog Budu, jedan od najljepših primjeraka tajlandske skulptularne umjetnosti

sa. Samo za obilazak najvažnijih hramova potrebno je izdvojiti ba­ rem pola dana. Najbolji način za prevaljivanje udaljenosti između hramova je vožnja unajmljenim biciklom. Nakon obilaska brojnih velebnih ostataka hramova upu­ tite se i u povijesni muzej, jedan od najbogatijih u Tajlandu.

Svaki tajlandski osnovnoško­ lac zna izrecitirati početak zapisa s jednog ovdašnjeg kamenog obe­ liska iz davne 1292. godine: »Do­ bar je ovaj Sukhothai. U vodi ima ribe, a u poljima riže... Kralj je iz­ vjesio zvono na ulazu u palaču pa svaki podanik kojem kakva ne­ daća kao kamen pritišće utrobu i steže srce, dolazi i udari u zvono.

Kralj Ram Khamhaeng ispita po­ danika, upozna se s problemom i donese za njega pravednu odlu­ ku.« Tajlanđani ovaj zapis sma­ traju temeljnim povijesnim do­ kumentom koji opisuje prvo taj­ landsko kraljevstvo, čiju važnost možemo usporediti s našim »Ja opat Držiha pisah...« s Baščan­ ske ploče.

Već početkom 13. stoljeća Kmersko kraljevstvo počelo je Zlatni listić Hodočasnici lijepe zlatne listiće na dlan ili lice kipa Bude, a ovaj je kip jedan listić dobio i na stražnjicu

70

Meridijani | listopad 2008

Za razliku od tipičnih europskih srednjovjekovnih prijestolnica unutar utvrđenih gradina, prva tajlandska prijestolnica prostirala se na površini od 70 četvornih kilometara pa smo udaljenosti između hramova savladavali unajmljenim biciklom

Iza stupova drevnog hrama Od hrama Wat Trapang Ngerin ostali su samo stupovi i kip Bude u sjedećem lotos položaju.

Hram se nalazi na otočiću u sredini umjetnog jezerca te mu je jedino moguće prići preko drvenog mosta

slabiti. To je iskoristio tajlandski velikaš Intradit kako bi svrgnuo upravitelja najsjevernije kmerske utvrde Sukhothai te proglasio sa­ mostalno kraljevstvo. Grad Suk­ hothai, čije ime u prijevodu zna­ či »osvit sreće«, tako je postao kraljevska prijestolnica. Doduše, tek je treći vladar, već spomenu­ ti Ram Khamhaeng, sklapanjem političkih saveza i uz pomoć jake vojske, uspio proširiti svoju vlast na prostor gotovo cijelog današ­

njeg Tajlanda. On je udario te­ melje tajlandskom pismu i oda­ brao teravadski budizam za dr­ žavnu religiju, no nakon njegove smrti kraljevstvo je brzo izgubi­ lo moć te je do 1320. godine po­ stalo samo jedna od brojnih ma­ lih država u toj regiji.

Iako nije dugo bio prijestolni­ ca, s kulturnoga i povijesnoga gle­ dišta Sukhothai je važan kao sre­ dište prve snažnije državne tvore­ vine naroda Tai te kao žarište na­

stanka visokih, prema mišljenju mnogih, i nenadmašenih ostva­ renja u tajlandskoj skulptular­ noj umjetnosti. Razdoblje uzle­ ta Sukhothaija danas se doživlja­ va kao zlatno doba tajlandskog društva, politike i religije - država je bila jaka, vladar se očinski bri­ nuo o podanicima, a svi su imali dovoljno sredstava za život. Tada su zadani temelji jeziku i religiji, a umjetnost je dosegla nenadma­ šene vrhunce.

Meridijani | listopad 2008

71

Velič anst vena Ayut thaya

O

bilazak znamenitosti veličan­ stvene Ayutthaye počnite cjenka­ njem za cjelodnevni obilazak de­ setak najvažnijih hramova s vo­ začem tuk-tuka, bučne i neudob­ ne taksi trokolice. Možda ćete ti­ jekom vožnje dobiti još koju sije­ du, ojačati mišiće ruku panično se držeći za klimavu konstrukci­ ju i izgubiti pola kilograma pre­ znojavajući se pred svakim no­ vim križanjem, no sve je to do­ življaj Tajlanda koji većina turista ne propušta. Razlog takvog obi­ laska je što se oko ostataka ne­

72

Meridijani | listopad 2008

kadašnje tajlandske prijestolnice ­raz­vio gradić sa šezdesetak tisuća stanovnika koji svojim urbanim karakterom donekle umanjuje dojam o tome kako je Ayutthaya izgledala u davnini. Ipak, povije­ sna baština toga drevnog grada, 80-ak kilometara udaljenog od Bangkoka, svakom će posjetite­ lju uspjeti prenijeti sliku njezine onodobne veličine i moći. Ako bi­ smo vam morali dati samo jednu preporuku što nikako ne propu­ stiti vidjeti pri posjetu toj tajland­ skoj prijestolnici, koja je također

od 1991. na UNESCO-ovu popi­ su svjetske baštine, to bi svaka­ ko bila glava Bude obrasla u ko­ rijenju bo (bodhi) drveta. Za na­ stanak tog čarobnog prizora tre­ bala su proći dva stoljeća. Nai­ me, za kmerskog pustošenja Ayu­ tthaye Budina je glava odlomlje­ na od tijela te je oko nje do da­ nas naraslo desetak metara viso­ ko bo drvo koje ju svojim korije­ njem zauvijek drži u zagrljaju.

Isusovac Abbe François de Chiosy koji je kao savjetnik prvog francuskog veleposlanika došao u

Milijunska tajlandska prijestolnica Ayutthaya polovicom 17. stoljeća bila je dvostruko veća od Pariza i tri puta veća od Londona. Danas gradić ima 60 tisuća stanovnika, a za obilazak znamenitosti u njemu koristili smo tuk-tuk - bučnu i neudobnu taksi trokolicu

Darivanje za bolju karmu Hodočasnica za uslišanje molitvi Budi daruje tulipan (simbol nepostojanosti ljepote), pali mirisne štapiće (miomiris života) i svijeću (simbol prolaznosti)

Kada drvo grli Nakon što je prije dvije stotine godina tijekom kmerske provale glava Bude odvojena od tijela, zaštitu od budućeg »preseljenja« svojim joj je zagrljajem pružilo bo drvo

Zazidane relikvije U pozadini Budinih kipova, kojih u Ayutthayi ima na tisuće, izdižu se chediji - spomenici u kojima su položeni ostaci važnih religijskih vođa

Ayutthayu 1685. godine ovako je opisao taj daleki grad: »Često bih zastao kako bih se mogao diviti velikom gradu na otoku oko ko­ jeg je prolazila rijeka širine triju Seina. Njom su plovili francuski, engleski, nizozemski, kineski i ja­ panski brodovi. Ništa manje ne­ obična bila su, izvan grada, nase­ lja trgovaca iz svih dijelova svijeta gdje su ulice zamijenili kanali za njihove brodove. Na horizontu vi­ soka stabla, a ispred njih bljeska­ ju se pagode Ayutthaye. Ne znam jesam li vam uspio prenijeti do­ jam divnoga kraja, no ja svakako ljepšeg prizora ne vidjeh.« Imaju­ ći u vidu da je u to davno vrijeme Ayutthaya imala oko milijun sta­ novnika, nije neobično što su tr­ govci iz tada dvostruko manjeg Pariza ili tri puta manjeg Londo­ na bili iznenađeni veličinom i sja­ jem tajlandske prijestolnice.

Grad Ayutthaya osnovan je 1350. godine na prostoru izme­ đu rijeka Chao Phraya, Pa Sak i Lopburi. U sljedećih 400 godina grad je proširio svoju vlast na cije­ li današnji Tajland te na susjedne

prostore današnjeg Laosa i Kam­ bodže. U tom razdoblju u Ayutt­ hayi su se izmijenila 33 vladara.

Većina velebnih građevina sagrađena je u prvih 150 godina.

Otvorivši svoja vrata europskim pomorskim silama, Ayutthaya je postala najvažnija trgovačka po­ staja Dalekog istoka. Portugalci su ondje prvi 1511. godine osno­ vali svoje veleposlanstvo, a zatim su to učinili Nizozemci, Engle­ zi, Francuzi i Danci. Krajem 17. stoljeća jedan Grk, Constantine Phaulkon, zauzeo je važno mje­ sto na dvoru te zabranio pristup svim trgovcima osim francuski­ ma. Tada su doveli 600 vojnika, no bojeći se prevrata, vladar je protjerao i Francuze, a Phaulko­ na je pogubio. Otada je tajlandski naziv za strance »farang« (od nji­ hova naziva za Francuze »faran­ gset«). Nakon tog incidenta, stra­ hujući od mogućih kolonijalnih namjera europskih sila, Tajlan­ đani su strancima zabranili sva­ ki pristup. Ta je odredba ostala na snazi sljedećih 150 godina.

Zanimljivo je da je Tajland je­ dina država jugoistočne Azije koja nije bila ničija kolonija. Djelomič­ no je to rezultat njegove zatvore­ nosti, a i Englezima koji su vladali na području Burme te Francuzi­ ma koji su upravljali Francuskom Indokinom odgovaralo je da iz­ među njihovih interesnih zona bude takva tampon-država.

Ipak, prijestolnicu Ayutthayu više su puta napadali razni osva­ jači, a 1767. godine, nakon 15 mje­ seci opsade, potpuno ju je razorila burmanska vojska. Tada je 30.000 Taija odvedeno u roblje, a kraljev­ stvo je potpuno propalo.

Meridijani | listopad 2008

73

Bangkok - »seoce divljih šljiva«

O

d Ayutthaye do Bangkoka možete stići trećom klasom taj­ landske željeznice. Tu dvosatnu vožnju i 80-ak prevaljenih kilo­ metara platit ćete samo tri kune.

U Bangkoku su stalne prometne gužve pa izbjegavajte taksije. Za prijevoz između gradskih atrak­ cija odaberite malo skuplji i malo »avanturističkiji«, ali mnogo praktičniji taksi motocikl. Sjed­ nete li iza motociklista, vozit ćete se malo cestom, malo nogostu­ pom, ali ćete brzo stići do odredi­ šta. Za one sklonije stresu najbo­ lje je pri polasku staviti povez na oči ili još bolje - odabrati skytra­ in, futuristički nadzemni metro kojim vrlo brzo prevaljujete ve­ like udaljenosti, no zbog »turbo«

74

Meridijani | listopad 2008

klimatizacije saznat ćete kako bi izgledao život u hladnjaku. U Bangkoku svakako posjetite kra­ ljevsku palaču te hram Wat Po. Nemojte propustiti ni vizure hra­ ma Wat Arun pri izlasku ili zala­ sku sunca te posjet rijetkoj mirnoj gradskoj oazi - kući Amerikanca Jima Thompsona. Taj tajlandski »kralj svile« izradio je svoj dom od tradicionalnih kuća iz različi­ tih dijelova Tajlanda. Nakon nje­ gova misterioznog nestnaka 1967. godine njegova je kuća pretvore­ na u prvorazredni muzej tradici­ onalne tajlandske arhitekture.

Nakon pada Ayutthaye za novu je prijestolnicu odabran gradić Thonburi, dvadesetak ki­ lometara uzvodno od ušća rije­

Kao gljive poslije kiše Pogled na tipičnu četvrt (soi) u kojoj tradicionalne kuće nadvisuju neboderi otkriva sve slabosti urbanog planiranja

Čuvari zlatne pagode Jedna od brojnih pagoda ukrašena je likovima iz epa »Ramaiken«

Do 1820. sve je stanovništvo Bangkoka, osim kralja i plemstva, živjelo u plutajućim kućama od tikovine na rijeci Chao Phraya, a prva cesta sagrađena je tek 1862. godine. U toj desetmilijunskoj metropoli snalazili smo se uz pomoć nadzemnih futurističkih vlakova te avanturističkih taksi motocikla

ke Chao Phraya, no samo neko­ liko godina kasnije kralj Rama I. odlučio je preseliti svoju rezi­ denciju na drugu, lakše branjivu obalu gdje se nalazila mala luka Bangkok. Rama I. gradu je nadje­ nuo novo ime od čak 168 slova, a skraćeno se nazivao Krung Thep (Grad anđela). Puno ime ušlo je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najduže ime nekog naselja na svi­ jetu, no nije zaživjelo pa je grad postao poznatiji po izvornom imenu Bangkok. Taj naziv dolazi od tajlandskog »bang makok«, a znači »seoce divljih šljiva«.

Kraljevska palača i najveći hramovi u Bangkoku sagrađe­ ni su na otoku nastalom proko­ pavanjem umjetnoga kanala ko­ jim je presječena oštra okuka ri­ jeke Chao Phraya. Do 1820. godi­ ne samo je plemstvo gradilo kuće na kopnu, a sve ostalo stanovni­ štvo živjelo je u kućama od tiko­ vine na vodi koje su se proteza­ le s obje strane rijeke u nekoli­ ko usporednih redova dugih de­ setak kilometara. Kako je poče­ lo intenzivnije naseljavanje, tako su se kopali i uređivali spored­ ni kanali, klongovi, koji su u toj »Veneciji Orijenta« služili kao uli­ ce. Tek 1862. godine, za vladavine Rame IV., sagrađena je prva cesta uz koju su podignuta veleposlan­ stva i predstavništva trgovačkih kompanija.

Pisac Joseph Conrad zapi­ sao je jedinstven hvalospjev gra­ du: »I tamo ispred nas, raspro­ stranjena na obje obale, pogledu se otvorila orijentalna prijestol­ nica koja se nikada nije poklonila bijelim osvajačima. Nepregledno

U Bangkoku svakako posjetite Kraljevsku palaču. Kraljevska palača i hram Wat Po najposjećenije su turističke atrakcije Bangkoka. U sklopu kraljevske palače čuva se najcjenjeniji tajlandski kip - Smaragdni Buda. On je bio uzidan u kapelici (chediju) na sjeveru zemlje, sve dok chedi u 15. stoljeću nije razlomila munja i otkrila skriveno blago. Već stoljećima stotine ljudi svakodnevno Smaragdnom Budi donose zavjetne darove ne bi li im želje bile uslišane.

U kraljevskoj palači postojao je tajni ženski grad koji je imao i do 3000 žena. Nakon kraljeva prelaska na monogamiju krajem 19. stoljeća broj je polako počeo opadati, a posljednja stanovnica tajnog ženskog grada umrla je u njemu 1970. godine.

Hram Wat Po. Najstariji gradski hram Wat Po, osim za religijske potrebe, služio je i kao otvoreno učilište za puk. Oslikan je brojnim crtežima religijskih mitova, a tu se nalazi i dvadeset umjetnih brežuljaka s geološkim uzorcima iz cijeloga kraljevstva. Najveći svjetski stručnjaci za tradicionalnu masažu upravo ovdje već stoljećima studiraju drevne tajne tajlandske masaže. Posjetitelje najviše fascinira zlatni ležeći Buda dug 46 metara prikazan u trenutku napuštanja kruga umiranja i rađanja, odnosno pri odlasku u nirvanu.

Kinesku četvrt. Uvjerivši se u dinamiku života u bangkoškim četvrtima, teško je povjerovati da postoji dio grada gdje je zasićenost bojama, zvukovima i stupnjem užurbanosti dovedena na još višu razinu.

Kada prošećete trgovačkim uličicama, zelenom ili cvjetnom tržnicom kineske četvrti, zapitat ćete se koliki je trud bio potreban da narod koji čini desetinu populacije uspije preko svojih leđa obaviti gotovo polovicu ukupne trgovine u kraljevstvu. Prodavači ne napuštaju dućane od ranog jutra do sitnih sati poslije ponoći. Zapravo, dućani služe i kao kuhinje, spavaće sobe te dnevni boravci za cijele obitelji. Kamo god usmjerite fotoaparat u tom frenetičnom ljudskom mravinjaku, ne možete snimiti fotografiju u kojoj ne bi bio obuhvaćen dio tog šarenog, sparnog, slatkokiselog fluida koji Kineskoj četvrti ubrzava životni ritam u odnosu na ostatak Bangkoka.

Cvjećarnica 4 u 1 U kineskoj četvrti prodavaonica cvijeća istodobno služi i kao dnevni boravak, spavaonica i blagovaonica

prostranstvo kućica od bambusa s prostirkama na podu i pokro­ vom od listova kao da je izniklo iz mulja plodne rijeke. Čudnovato je bilo pomisliti da u kilometrima ovih riječnih nastambi vjerojatno nije bilo više od nekoliko kilogra­ ma čavala. Ovdje i ondje, iznad smeđih krovova nastambi, izbi­ jaju u daljini krovovi kraljevske palače i hramova, raskošni i oro­ nuli, mrveći se pod snagom pod­ nevnog sunca, silnog, nadmoć­ nog, gotovo opipljivog, čija topli­ na suši nosnice te je osjetite, du­ boko u plućima i upija se u svaku poru kože.« Iako je već nasljednik Rame IV. sredinom 19. stoljeća poku­ šao planski organizirati grad, Bangkok se otada pa sve do da­ nas uspio oduprijeti svakom po­ kušaju urbanog planiranja. Klon­ govi su širenjem nastambi na kop­ nu zatrpavani i pretvoreni u uli­ ce koje danas čine samo 8,5 po­ sto ukupne površine grada, što je mnogo manje od međunarodnih standarda (najmanje 20 posto po­ vršine). Čamce i brodove zamije­ nili su automobili (90 posto auto­ mobila u Tajlandu registrirano je u Bangkoku), motocikli, autobusi (najveći autobusni sustav na svije­ tu) i tuk-tukovi. Zbog neodgova­ rajuće infrastrukture u gradu su česti prometni kolapsi, pogotovo u kišnom razdoblju kada znaju biti poplavljene i cijele četvrti.

Ekspresnom urbanizacijom od pedesetih godina prošlog sto­ ljeća do danas Bangkok je postao velegrad sa 10 milijuna stanovni­ ka, što čini 10 posto ukupne i 70 posto urbane populacije Tajlan­ da. Grad koji se prostire na ot­ prilike 1500 četvornih kilometa­ ra središte je administracije, škol­ stva, kulture, gospodarstva i svih drugih grana tajlandskog života.

Po veličini drugi tajlandski grad Chiang Mai deset je puta manji od Bangkoka.

Kad dođete u Bangkok, da­ ne predviđene za upoznavanje te ­ egzotične prijestolnice mo­ žete provesti jurcajući od jutra do mraka u obilascima brojnih atrakcija, no ponekad je samo do­ voljno sjesti u neku uličnu zalo­ gajnicu i prepustiti se urbanoj bu­ jici zvukova i mirisa. Čim izađe­ te iz hotelske sobe, ući ćete u dru­ gi, egzotični svijet Dalekog isto­ ka. Kako god provodili vrijeme u Bangkoku, rezultat je isti - mje­ šavina ili, bolje rečeno, koncen­ trat tajlandske kulture obogatit će vas s toliko novih dojmova da ćete neke od njih moći sabrati tek kada se vratite u svoju, hrvatsku svakodnevicu. Možda je najbo­ lju preporuku za posjet današnjoj tajlandskoj prijestolnici zabilježio pisac William Warren: »Dar koji mi Bangkok poklanja obećanje je da niti jedan trenutak neću pro­ vesti u dosadi.«