Crikvenica - 120 turističkih ljeta

ISSN 1333-7289

broj 126 lipanj 2008. Godina XV.

www.meridijani.com

cijena 28 kn 7 km 3,7 eur

CRIKVENICA PEKING OMIŠ MURANO HRVATSKI APOKSIOMEN TUNGUSKA EKSPLOZIJA

Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja

broj 126 lipanj 2008.

karta Turistička a rivijera CrikvenMičak jka i dijete + poster e!

DAR

a viš 16 stranic

CRIKVENICA 120 turističkih ljeta

KVIZ SMOS ZASTAVE E UR

dne nagrade!

Osvojite vrije

Peking Omiš Murano Apoksiomen Tunguska eksplozija

1

2

5

3

6

8

9

10 4

7

11

POČETAK PROŠLOG STOLJEĆA Prizori s požutjelih razglednica svjedoče nam o modnim trendovima na gradskim kupalištima (1, 3, 8), velebnim hotelima Miramare (2) i Therapia (5, 7), dječjim odmaralištima Češka kolonija (9) i Ladislavov dom (10) te predstavljaju Crikvenicu (4, 6) kako je izgledala u svojim turističkim počecima (razglednice iz zavičajne zbirke Gradske knjižnice Crikvenica)

U turističkim počecima Crikvenice na prvom gradskom kupalištu, shodno tadašnjem ćudoređu, bijela je zastava, podignuta ili spuštena, određivala smiju li se kupati žene ili muškarci. Danas crikveničkim plažama vijore plave zastave potvrđujući stodvadesetogodišnje uspješno praćenje svjetskih turističkih trendova. U ovoj godini proslave 120. obljetnice organiziranog turizma upoznajte pobliže Crikvenicu i razloge njezine preobrazbe od uspavanog ribarskog mjesta do jednog od najpoznatijih jadranskih turističkih odredišta

RIJEKA DUBRAČINA Dubračina daruje Crikveničanima pitku vodu i plodne obale, a netom nakon što je zamakla iza bijelih zidina Kaštela, na ušću ostavlja svoj posljednji dar - pješčane žale

»Svježim i mirisnim dahom pučina jutarnja diše.«

Tekst Kristijan Brkić

vako počinje pjesma »Uranak« Vladimira Nazora koju je napisao 1920. godine u Crikvenici, gdje je jedanaest godina bio ravnatelj Dječjeg doma smještenog u starom frankopanskom Kaštelu. U ta dva retka sažeto je ono najbitnije što posjetitelje više od stoljeća privlači Crikvenici. U počecima turizma upravo su njezino čisto more, pješčane plaže i, možda najvažnije, ljekovitost mediteranskog zraka potaknuli krajem 19. stoljeća preobrazbu slikovita ribarskog mjesta u jedno od najvažnijih jadranskih turističkih središta.

Položaj kakav se samo poželjeti može

Crikvenica

Poznavanje prirodno-geografskih značajki crikveničkog područja preduvjet je za razumijevanje njegove turističke uspješnosti. O njezinu povoljnom položaju Dragutin Franić još je 1901. godine zapisao: »Što je francusko-talijanska obala uz Sredozemno more u velikom obliku, to je istarsko-hrvatsko primorje od Opatije do Novog u malom izgledu. I naša obala čini luk, koji se prema jugu otvara, a zaštićena je visokim gorama prema sjeveru. Taj položaj veoma povoljno utječe na klimatičke odnošaje te podneblje hrvatskog

120 turističkih ljeta

40

Meridijani | lipanj 2008

primorja ništa ne zaostaje za onim talijanske i francuske rivijere.« Krška se podloga u zaleđu Crikvenice blago izdiže do 300 metara, a idući dalje prema unutrašnjosti, ovo primorsko bilo strmo se spušta prema plodnoj flišnoj Vinodolskoj udolini nakon koje slijedi strmi kontinentski odsjek prema Gorskom kotaru. Crikvenica ima četiri puta manje dana s jakim vjetrom i deset puta manje dana s olujnim vjetrom od obližnje Rijeke, a o njezinu povoljnom smještaju u odnosu na vjetrove »Ilustrovani vodič po Jadranskom moru« iz 1924. piše: »More je kod Crikvenice skoro vazda mirno, jer dok nesnosna bura (bora) kida u okolici stabla i prevrće teretna kola, u Crikvenici se tek ponešto osjeća, a dok nesmiljeni valovi južnjaka (sirocco) tope jedrenjače i barčice na otvorenome moru u Crikvenici stižu već nemoćni jer se uz put razbijaju na otoke Rab i Krk.« Ipak, kotlina rijeke Dubračine omogućava stalno strujanje svježeg planinskog zraka iz unutrašnjosti. Ova rijeka, koju u gornjem toku znamo kao Vinodolčicu, duga je 12 kilometara, a pri prolasku kroz vinodolsku flišnu zaravan odnosi velike količine tla

koje akumulira na svom ušću. Zahvaljujući tome, na području gdje se danas nalazi Crikvenica nastala je najveća prirodna pješčana plaža na cijelome sjevernom Jadranu.

Ukratko, ovo podneblje krasi blaga, stabilna i zdrava mediteranska klima s blagim nagovještajem kontinentalnih klimatskih značajki. Tipično za ovakvu klimu koja je u Köppenovoj klasifikaciji poznata kao klima kamelije obilje je sunca, ugodno topla ljeta (prosjek 23 °C) te blage zime (9 °C). Ljekovitost zraka s minimalnim koncentracijama alergena povećava visok postotak ozona te klora, natrija i joda.

Takvoj prirodnoj predodređenosti pogodovao je povoljan prometni položaj na Jadranskoj magistrali, blizina Rijeke (35 km), autoceste te zračne luke na Krku. Imajući u vidu više od stoljeća dugu turističku tradiciju, razumljivo je zašto je Crikvenica turistima jedno od najprimamljivijih odredišta na Jadranu.

Danas je grad Crikvenica u sastavu Primorsko-goranske županije, a sastoji se od urbanistički gotovo spojenih turističkih mjesta:

Selca (1623 stanovnika), Crikvenice (7121), Dramlja (1456) i Jadranova (1148) i prostire se na oko 28 km2.

Ad Turres Prvi zapis o postojanju naselja na prostoru današnje Crikvenice nalazimo na Tabuli Peutingeriani, najpoznatijoj karti antičkog svijeta, točnije na njezinu precrtu iz 12. stoljeća. Točno na pola puta (20 rimskih milja ili 29,5 km) između Tarsatice i Senije na rimskoj cesti Via Publica Aquileia označena je na obali mora postaja Ad Turres.

Zanimljivo, ostaci naselja Ad Turres na prostoru sjeverno od nogometnog igrališta u današnjoj Crikvenici u blizini vijadukta Dubračina pronađeni su zahvaljujući razumijevanju značenja tog toponima. Ad Turres znači kod tornjeva ili utvrda i upućuje na to da je u blizini naselja postojalo nekoliko utvrda te građevina namijenjenih nadzoru prometa Akvilejskom cestom. Najpovoljnije mjesto za nadzor obiju prometnica upravo je na uzvisinama ponad Dubračine na mjestu gdje ona iz Vinodola, skrećući na zapad, probija pri-

ŠETNJA BALUSTRADOM 1902. je godina, dame u poslijepodnevnoj šetnji razgovaraju o milozvučnom glasu Enrica Carusa i o novim trendovima iz pariških žurnala, a gospoda u kavanama raspravljaju o sudbini Južne Afrike nakon burskih ratova

Meridijani | lipanj 2008

41

K. BRKIĆ

S POGLEDOM NA MORE Vidik na more povlastica je prvog reda kuća uz more, najviših katova kuća na primorskom bilu, zvonika crkve Sv. Antuna i strmog kontinentskog odsjeka kojim završava Vinodol

42

morsko bilo i pronalazi put prema moru. Toponim Ad Turres zadržan je do danas u imenu naselja Kotor (kod tor, k toru, k tornjevima) na uzvisini istočno od ušća Dubračine u more. Uz spomenuti Kotor, jedna bi utvrda, kula Badanj, mogla biti uzvodno uz drugu, desnu obalu Dubračine ponad mjesta dokle je ona bila plovna, a druga je utvrda mogla postojati na stijeni na mjestu današnjeg ušća Dubračine, ispod temelja današnjega Kaštela. Nedavna otkrića jedne od najočuvanijih keramičarskih radionica na Sredo­zemlju s početka nove ere upravo na lokalitetu pokraj nogometnog igrališta samo su potvrdila prethodne pretpostavke o postojanju rimskog naselja.

Izbor upravo te lokacije za keramičarsku radionicu rezultat je blizine glavnoga kop­ nenog puta Via Publica Aquleia, blizine rijeke Dubračine koja osigurava dovoljnu količinu vode koja je potrebna pri proizvodnji, obližnja nalazišta gline te bogat izvor drvne građe za peći iz Vinodola. Očuvanost nalazišta možemo zahvaliti njegovoj prirodnoj konzervaciji u glini jer je Vinodolska dolina

Meridijani | lipanj 2008

veliko prirodno glinište, ali i kontinuiranoj poljoprivrednoj proizvodnji na tom podru­ čju još od antike.

Tijekom sutona antičke civilizacije preostali stanovnici Ad Turresa bježe na istak­ nuti vrh brijega, gdje u sljedećim stoljećima nestaju stapanjem s novopridošlim Hrvatima te to naselje dobiva današnji naziv Kotor. Godine 1225. ugarski kralj Andrija II. daje svoju »Hercegovinu slovinsku, uključujući Modruše i Vinodol« na upravljanje knezu Vidu Krčkome iz dinastije krčkih knezova, kasnije prozvanih Frankopani. Kotor s vremenom postaje važan, što potvrđuje postojanje čak sedam crkava na tom 184 metra visokom brdu.

Najvažniji datum za Crikvenicu je 14. kolovoza 1412. kada je knez Nikola IV. Frankopan predao pavlinima, »bijelim fratrima«, fundacijsku listinu - darovnicu samostana i crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. U tom se dokumentu prvi put spominje ime Crikvenica (izvedeno od crikva - crkva) pa se taj datum slavi kao godina njezina osnutka i Dan grada. Spomenuti samostan brzo je

postao središte kulture i obrazovanja. Najpoznatiji im je učenik bio Juraj Julije Klović, svjetski poznati renesansni minijaturist čiji su umjetnički talent uočili upravo pavlini te ga nakon opismenjavanja poslali u svijet na visoke teološke studije. Prema jednoj priči, Juraj je još kao dječak volio slikati, a kako nije imao platna, slikao bi na čemu god je mogao. Tako je jednom prilikom naslikao prizor na komadu kore drveta, a kada ju je netko slomio, ponovio je sliku na komadiću kore, čime je privukao pozornost pavlina.

Početkom 16. stoljeća počelo je seljenje stanovništva s Kotora u niže obalno područje u blizini samostana, a to je ubrzao veliki požar u kojemu je 1776. izgorio gotovo cijeli Kotor. Car Josip II. 1786. godine dekretom je ukinuo brojne crkvene redove, uključujući i pavline, pa je tada imovina samostana razgrabljena, arhiv s knjižnicom od oko 1500 knjiga prenesen je u Ugarsku, a zgrada Kaštela počela je propadati.

Gradnjom ceste između Bakra i Novog naseljavanje priobalnog područja dodatno se ubrzalo pa je već krajem 19. stoljeća obalno područje bilo više naseljeno nego Vinodol. Tradicionalna poljoprivreda na škrtom krškom tlu nije bila dovoljna za takvo povećanje brojnosti puka te su se brojni Crikveničani okrenuli intenzivnije ribarstvu, zidarskim i kamenoklesarskim zanimanjima koja su se najviše tražila u vrijeme gradnje prometnica i urbanizacije Rijeke. Kraj 19. stoljeća Crikvenica je dočekala s oko 2500 stanovnika kao najpoznatije ribarsko središte sjevernog Jadrana, poznato po svojim zanatlijama, ali s još neotkrivenim turističkim potencijalima.

na se označavala podizanjem, odnosno spuštanjem bijele zastavice. U blizini kupališta otvoren je i prvi pansion Bendek s restoranom i nekoliko soba za iznajmljivanje. U hrvatskim su se glasilima pojavili tekstovi o ljepotama Crikvenice, no najvažnije za ekspanziju turističke gradnje i preobražaj identiteta mjesta bio je niz članaka o pozitivnom učinku mjesne klime na zdravlje u »Osterreichi­ sche Touriste Zeitungu«, gdje autor dr. Johannes Frischauf Crikvenicu svrstava ispred mnogih svjetski poznatih kupališta. Taj sveučilišni profesor i poznati planinar, koji je potaknuo i osnutak Hrvatskog planinarskog društva, u Grazu 1891. objavljuje prvi turi­stički vodič po Crikvenici »Klimatischer Curort und Seebad Crikvenica«. Iste godine Ivan Skomerža stariji, poznati crikvenički ri-

Na brežuljcima u zaleđu grada ima mnogo tragova prapovijesnih naseobina, a u antičko doba na ušću rijeke Dubračine razvila se prava preteča današnje Crikvenice - naselje Ad Turres

Krajem 19. stoljeća školovani Crikveničani iz Zagreba počinju dovoditi svoje prijatelje, a sve češće na jednodnevne izlete počinju dolaziti posjetitelji iz turistički već razvijene Opatije. Poučeni opatijskim uspjehom Crikveničani 1888. na žalu Petak u blizini ušća Dubračine podižu »Banje poli vrutka«, prvo javno kupalište sa šest kabina za presvlačenje. Otvorenje kupališta smatra se početkom organiziranog turizma u Crikvenici.

Prema ondašnjem ćudoređu, muškarci i žene nisu se smjeli istodobno kupati pa se kupalište koristilo naizmjenično. Smje-

K. BRKIĆ

»Ad Turismus«

bar, podiže Hotel nadvojvotkinje Clotilde u zgradi u kojoj je danas smještena gradska ljekarna i Lučka kapetanija.

Za veća ulaganja u turizam bili su djelomično zaslužni Mađari koji su tu željeli stvoriti mađarsku rivijeru nasuprot tzv. austrijskoj rivijeri u Opatiji. Godine 1895. gradi se velebni Hotel nadvojvode Josipa, koji taj nad-

HOTEL KAŠTEL Danas u Kaštelu noće suvremeni turisti, a nekoć je u dijelu Kaštela bio hospicij u kojem su noćili srednjovjekovni putnici namjernici - »praturisti«

Meridijani | lipanj 2008

43

Tz GRADA CRIKVENICE

CRIKVENICA 45o

Lokacija N 10’ 23.36” E 14o 41’ 25.11” Broj stanovnika 11.348 (2001.)

Dan grada 14. kolovoza Smještajni kapaciteti Hoteli 3300 ležajeva Kampovi 2100 ležajeva Privatni smještaj 11.500 ležajeva Plave zastave Plaža Omorika, Dramalj Plaža Gradsko kupalište, Crikvenica Plaža Balustrada, Crikvenica Plaža hotela Varaždin, Selce Plaža Poli mora, Selce Plaža Rokan, Selce www.tzg-crikvenice.hr www.tzselce.hr www.tzm-dramalj.hr www.tzm-jadranovo.hr

CRIKVENICA SPAJA VINODOL I OBALU Crikvenica se nalazi pod prepoznatljivim, blago izdignutim primorskim bilom koje se strmo spušta prema Vinodolu. U antičko je vrijeme obalna crta išla do današnjega nogometnog igrališta, a danas je na tome mjestu arheološko nalazište

Perjanice zdravstvenog turizma

K. BRKIĆ

Tradicija prijeratnih crikveničkih sanatorija obnavlja se 1954. otvaranjem Oporavilišta za rekonvalescentnu djecu Primorka u zgradi Češke kolonije. Nastavljajući tradiciju hotela Therapia, 1960. u njegovu se zapadnom dijelu otvara Zavod za talasoterapiju odraslih. Te se dvije institucije 1967. ujedinjuju u Bolnicu za liječenje i rehabilitaciju dišnih organa koja desetak godina poslije mijenja ime u Thalassotherapia Crikvenica. Prateći i prilagođavajući se izazovima moderne medicine, bolnica uspješno parira sličnim svjetskim lječilištima. Nedavno je obnovljen terapeutski bazen, a uskoro se pušta u funkciju prva hiperbarična komora u Primorsko-goranskoj županiji.

U Selcu djeluje poliklinika Terme Selce, poznato odredište ozlijeđenih vrhunskih sportaša iz doslovno cijelog svijeta. Višegodišnje iskustvo u pružanju usluga najviše kvalitete i standarda u fizikalnoj terapiji i rehabilitaciji, uz individualni pristup, posebno s naglaskom na ozljede u sportu i rekreaciji, rezultira vrhunskim rezultatima u prevenciji, ali i terapiji mnogih bolesti i sportskih ozljeda.

POČETAK ZDRAVSTVENOG TURIZMA U velebnom zdanju hotela Therapia krajem 19. stoljeća počela je priča o Crikvenici kao klimatskom lječilištu

46

vojvoda dvije godine poslije kupuje i mijenja mu ime u hotel Therapia. Isti nadvojvoda kupuje i zgradu nekadašnjeg pavlinskog kloštra te ga obnavlja i pretvara u dom za prihvat i liječenje, najprije bolesnih vojnika, a potom i za njegu i liječenje djece. Dom je u spomen na njegova sina prozvan Ladislavovim domom. Mađari 1906. podižu hotel Miramare, tada najluksuzniji crikvenički hotel, a Crikveničani osnivaju Društvo za unapređenje i poljepšanje Crikvenice i okolice, grade vodovod, uvode acetilensku rasvjetu, telefonsku centralu, uređuju parkove, šetališta, grade tenisko igralište, glazbeni paviljon i uređuju brojne plaže. Grade se i brojna oporavilišta za djecu, od kojih je najpoznati-

Meridijani | lipanj 2008

ja tzv. Češka kolonija, koju je osnovala smiona i neobično poduzetna Marija Steyskalova iz Brna. Dovevši prvu skupinu boležljive djece 1909., skupljene školjke s ljetovanja u Brnu je unovčila te je sljedeće godine dovela drugu grupu i uspjela pokrenuti »čitavu armiju dobrotvornih srdaca za svoju plemenitu akciju« kako bi se podigao dom za oporavak 400 djece. Uskoro se osniva još nekoliko čeških odmarališta koja su zbog zahlađenja odnosa Jugoslavije s Istočnim blokom prestala funkcionirati 1948. godine. Tijekom Prvoga svjetskog rata Hrvatska zemaljska banka uspijeva otkupiti hotele Miramare i Therapiju, što je označilo kraj mađarske dominacije u Crikvenici.

naca te je porastao i broj vikendica. Crikvenica iz godine u godinu bilježi sve veću posjećenost, grade se novi hoteli, a 1988. godine dovršava se adaptacija nekadašnjeg pavlinskog samostana i dječjeg odmarališta u hotel Kaštel. Tijekom devedesetih godina turizam ponovno zamire, a kao i toliko puta u prethodnim ratovima, Crikvenica otvara svoja vrata rijeci napaćenih prog­nanika iz svih krajeva Hrvatske. Prestankom ratnih događanja hoteli se ponovno privode svojoj osnovnoj svrsi te se kontinuirano po-

ZDRAVSTVENI TURIZAM DANAS Pacijenti s dišnim teškoćama na inhalaciji morskim aerosolom u Thalassotherapiji

K. BRKIĆ

K. BRKIĆ

Prvi svjetski rat prekinuo je turistički razvoj, a turistički objekti i pansioni prenamijenjeni su uglavnom u bolnice i sanatorije za njegu ranjenika. Zanimljiv je povijesni kuriozitet da krajem rata u crikveničku luku uplovljava brod s nekoliko stotina ruskih izbjeglica koji su, bježeći od Oktobarske revolucije, ovdje pronašli utočište. Neki su iz Crikvenice krenuli dalje, no mnogi su i ostali. U spomen na ta vremena ostala je u mjestu jedna od rijetkih pravoslavnih crkvi na našem priobalju. Danas zapuštena i zatvore-

na, ogrnuta visokim čempresima bajkovita izgleda, pobuđuje čuđenje većine prolaznika kojima je nepoznata priča o njezinu nastanku. Između dva rata i dalje se dosta ulaže u turizam i poljepšavanje grada, a broj turista je, unatoč gospodarskoj krizi, u stalnom porastu. Drugi svjetski rat ostavio je, kao i Prvi, duboke tragove. Hoteli koji su tijekom rata pretvoreni u vojne bolnice i oporavilišta bili su poharani, parkovi prekopani vojnim rovovima i uništeni, most preko Dubračine miniran, a mještani dovedeni do ruba egzistencije. Svi su hoteli nacionalizirani te su uglavnom služili za sindikalna ljetovanja.

Kako se Europa polako gospodarski oporavljala, počelo je dolaziti sve više stra-

KAD SE JUGO POVUČE Nakon nekoliko dana tmurnog i kišnog vremena koje donosi jugo, šetači uživaju u sunčanom danu na crikveničkoj rivi

Meridijani | lipanj 2008

47

M. MATEJČIĆ

JUTARNJI MIR Tijekom sezone samo ranim jutrom dok se mjesto još budi, prije cjelodnevne turističke vreve, možete uživati u miru crikveničke luke

Utemeljiteljem danaĹĄnje Crikvenice smatra se knez Nikola IV. Frankopan koji je 1412. godine dao sagraditi samostan za redovnike Sv. Pavla Pustinjaka uz srednjovjekovnu crkvu - od Ä?ega je izveden naziv Crikvenica

Veliki crikvenički hoteli Zamahom turizma na prijelazu stoljeća u Crikvenici se javlja potreba za većim i luksuznijim smještajnim kapacitetima. Za tako velike projekte mještani nisu imali sredstava te su im u tome kao investitori pomogli Mađari želeći od Crikvenice stvoriti mađarsku rivijeru. Na osami zapadno od Crikvenice 20. lipnja 1895. svečano je otvoren Hotel nadvojvode Josipa. Bio je okružen velikim parkom s paviljonima za zabavu, imao je i vlastito pristanište na kojem je bio uspostavljen carinski ured i mjenjačnica, a kako je imao i vlastito kupalište sa 120 kabina, djelovao je potpuno neovisno o ostalom dijelu grada. Dvije godine nakon otvorenja hotel kupuje taj isti nadvojvoda, mijenja mu naziv u hotel Therapia te uređuje moderan hidropatski zavod. Posjetiteljima se pružalo više od dvadeset raznovrsnih terapeutskih postupaka (hidroterapija, kupke u pari, vrućem pijesku, blatu, kisiku i ljekovitoj hladnoj vodi...), a lječilište je raspolagalo bazenom s toplom morskom vodom, dvoranama za gimnastiku i masažu te najsuvremenijom lječilišnom opremom. Bile su to usluge samo za najbogatiju svjetsku elitu, a među gostima hotela bili su grčki, švedski i bugarski kralj s obiteljima, marokanska kraljica, kao i brojna europska, mahom austrijska, mađarska te poljska aristokracija.

Poslije Drugoga svjetskog rata u dijelu hotela otvara se Zavod za talasoterapiju odraslih, a sam hotel polako pada na sve niže grane.

Napokon 2006. godine, točno 110 godina nakon gradnje, hotel biva u potpunosti obnovljen, dobivši sve sadržaje i komfor našeg vremena uz očuvanu elegantnu arhitekturu nastalu decentnim stapanjem zrele secesije i historijskog klasicizma. Danas najekskluzivniji crikvenički hotel s četiri zvjezdice ponovno sja starim sjajem te nastavlja tradiciju s početka prošlog stoljeća.

Uz obalnu šetnicu Balustradu 1906. podiže se mađarskim kapitalom, hotel Miramare, za ono vrijeme avangardno arhitektonsko ostvarenje secesije. Hotel je raspolagao sa 70 soba, a u njemu je djelovalo lječilište s toplom i hladnom morskom vodom te sanatorij dostupan i vanjskim korisnicima. Primjenjivale su se sve vrste fizikalne i hidroterapije, radioaktivne morske kupke, fototerapija plavim svjetlom, rendgen (samo deset godina nakon njegova otkrića), inhalacije...

Nije slučajno da je u godini gradnje ovog vrhunskog primjera secesijske arhitekture Crikvenica službeno proglašena lječilišnim kupalištem i klimatskim lječilištem. Između dva rata hotel je bio omiljeno mjesto boravka Miroslava Krleže te ga on spominje u svom »Nokturnu u Crikvenici«, a o dragoj gošći Mariji Jurić Zagorki ovako govori tadašnje osoblje hotela: »Bila je tajanstvena i samozatajna. Imala je uvijek istu sobu i rijetko izlazila. Iz dana u dan, iz noći u noć, u polumračnoj sobi provodila je vrijeme nad rukopisima u društvu s likovima svojih romana koji su stajali poredani pred njom u obliku figurica. Kad bi se neka slučajno srušila, lik kojeg je predstavljala trebao je na neki način u romanu nestati.« I ovaj hotel u desetljećima poslije Drugoga svjetskog rata polako propada da bi se 1987. zatvorio. Trebalo je proći dvadeset godina da bi se negdašnji biser počeo obnavljati. Danas je u jeku obnove, a usmjerite li pogled kroz skele prema ostacima ukrasa velebnog predvorja, možete zamisliti kako je to zdanje izgledalo početkom prošlog stoljeća. Uskoro će ovaj hotel ponovno pokazati obnovljeno secesijsko pročelje i velebne interijere te postati prvi crikvenički hotel s pet zvjezdica.

50

Meridijani | lipanj 2008

MIRAMARE Skladno secesijsko pročelje hotela Miramare proviruje kroz bujno mediteransko raslinje gradskog parka

THERAPIA Pripadnici svjetske elite, okrunjene glave i aristokracija uživali su u luksuzu hotela i njegovim najsuvremenijim zdravstvenim tretmanima

Crikveničke vedute i skriveni kuci Nakon što posjetite Kaštel s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije, most preko Dubračine, Kotor, velike crikveničke hotele, gradsku šetnicu Balustradu i gradske plaže preostaje vam još niz zanimljivih kutaka Crikvenice. Uputite li se u Gornji kraj, svakako zađite u prvu uličicu, lijevo od crkve Sv. Antuna. Tako ćete poslije nekoliko zavoja doći pred slikoviti kutak s posljednjom očuvanom arhitektonskom cjelinom stare Crikvenice. Ako od crkve krenete udesno, put će vas dovesti do Kalvarije. Tu na Veliki petak, kod kipa razapetoga Krista završava procesija koja kreće od crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Kalvarija je i lijep vidikovac, a ujedno i početak Ljubavne cestice - slikovite staze duge 2 km koja vodi do razvaline antičke kule Badanj. Uz tu je stazu u široj okolici Crikvenice i u njezinu zaleđu, Vinodolu, označeno još sedam zanimljivih staza, primjerice Staza kuša i krša, Staza Rimljana ili Staza litica. Svakako ne propustite ugodnu obalnu šetnicu koja počinje u Selcu te se preko Crikvenice pruža do Dramlja i Kačjaka, a uskoro će se osposobiti sve do Jadranova. Ovako nam dio te šetnice od Crikvenice do Selca opisuje geograf Julije Kempf: »Stupaš tim divnim krajem veseo što na svoje oči

Na cijelome Mediteranu malo je mjesta s tako ugodnom i ljekovitom klimom kao što je ima Crikvenica pa nije čudno što se upravo ovdje turizam počeo razvijati vrlo rano gledaš i uživaš one čare, kojima je svemožna ruka Stvoriteljeva nakitila tvoju dragu domovinu. Po pećinama između gromača i oko vrtova prostiru se stručci kuša, a kamenje je obavio zeleni bršljan. Hoće da sakrije goleme kršne stijene, ili da ih zadjene ljepšim ruhom. ...zazelenjeli se svi obronci blago maslinom. To su čitavi gajevi masline, koji se spuštaju sve do ceste, a protežu se duž obale sve do Selaca. Zgodno je putovati uz ta maslinova stabla, jer nađeš ispod njih za ljetne omare i lijepe hladovine.« Iako danas više nema spomenutih maslinika, šetnica uz ljekoviti morski zrak obogaćen mirisom mediteranskog raslinja pruža i velik užitak. Nađete li vremena, svakako po-

SELCE Ovdje možete doživjeti pravu atmosferu tradicionalnog malog primorskog mjesta K. BRKIĆ

boljšavaju postojeći i grade novi smještajni kapaciteti.

Potvrda brige o čistoći mora i održavanju visokih standarda gradskih plaža je i šest plavih zastava, od kojih se tri vijore u Selcu, dvije u Crikvenici te jedna u Dramlju.

Prošle je godine Crikvenicu posjetilo više od 220.000 posjetitelja, što je i dalje manje nego rekordne 1988. godine kada ih je bilo 320.000. No, Crikvenici više nije cilj što više posjetitelja, nego da njihov odmor bude što kvalitetniji te da turistička sezona traje cijele godine. U tom smjeru daljnja promocija i razvitak zdravstvenog, sportskog i konferencijskog turizma ima važnu ulogu. Ponosni na svoju dugotrajnu turističku tradiciju Crikveničani danas nizom događanja i stalnim ulaganjem u poboljšavanje kvalitete usluga, naglašavajući i dalje njegujući zdravstvenu komponentu u turističkoj ponudi uz širok spektar zabavnih, izletničkih i gastronomskih sadržaja uspješno ostaju jedno od najpoznatijih jadranskih odredišta.

sjetite i Gradsku galeriju, atelje crikveničkoga kipara Zvonka Cara ili Aquarium u kojem možete vidjeti više od 150 vrsta riba.

Jadranovo, Dramalj i Selce Prvi tragovi života na području današnjega grada Crikvenice prema sadašnjim saznanjima vežu se uz poluotok Havišće u Jadranovu. Ovdje je pronađen ostatak bedemom utvrđenog naselja iz bakrenog doba.

Dolaskom Rimljana u podnožju spomenute utvrde u skrovitoj uvali Lokvišće gradi se luka.

Dolaskom Vinodola pod upravu Frankopana podalje od mora, uz kapelicu Jakova pustinjaka, razvija se začetak dana­šnje jezgre Jadranova. Luka je na poluotoku funkcionirala do 17. stoljeća kada ju je, želeći uništiti sva moguća uporišta senjskih uskoka, venecijanska mornarica opustošila. Početak turizma Jadranovo je dočekalo kao malo ribarsko mjesto poznato po brojnim tunerama, promatračnicama za usmjeravanje lova na tune. Za razliku od drugih mjesta, u Jadranovu gotovo u potpunosti dominiraju vikendice, što tome mjestu pruža karakter obiteljske oaze za miran i neopterećen odmor.

Nekada malena mjesta Jadranovo, Dramalj, Crikvenica i Selce širenjem su srasla u jedinstvenu cjelinu te je danas grad Crikvenica zapravo dugačka morska rivijera Vinodola Toponim Dramalj upućuje na antičke korijene tog naselja. U osnovi imena mjesta je »dram«, što je bila stara grčka mjera za težinu. Dolaskom Hrvata imenu je dodan nastavak »alj« - Dramalj. Dramalj je za Frankopana bio podijeljen između dvije vinodolske župe i tek pod francuskom upravom postao je jedinstvena općina. Razvitkom turizma u Crikvenici počeo se turistički razvijati i Dramalj. Danas je on iznimno turističko mjesto s brojnim privatnim vilama, apartmanima, odmaralištima te s nekoliko hotela. Na poluotoku Kačjaku nalazi se istoimeno turističko naselje s bungalovima i sportsko-rekreacijskim centrom.

Selce je osnovano nakon dolaska Hrvata na prostor Vinodola, kao luka Bribira. U početku su tu postojala tri naselja - Selce, Metlina i Brdo, no Selce se u doba Zrinskih

Vrijedni Crikveničani Škrta krška zemlja je prije pojave turizma prisilila Crikveničane da se izvješte u raznim djelatnostima. Prije nego što su Europljani saznali za klimatske blagodati Crikvenice glas o njoj pronijeli su njezini ribari, pomorci i graditelji.

Crikvenički zidari i kamenoklesci bili su vrsni graditelji cesta, o čemu svjedoči odgovor generala Filipa Vukasovića, vojnoga graditelja Lujzinske i Jozefinske ceste, kad ga je kralj Josip II. upitao može li sagraditi još koju sličnu prometnicu: »Veličanstvo, mogu, samo trebam novac i Primorce.« Kao pomorci plovili su svim svjetskim morima, a jedan je Crikveničan kao član posade Carpathije 14. travnja 1912. pomagao nesretnicima s Titanica.

Ipak, Crikveničani su bili najpoznatiji kao vrsni ribari koji su od malog ribarskog mjesta stvorili središte sjevernojadranskog ribarstva. O njihovim tehnikama unapređivanja ribolova i ribolovnih alata glas se proširio Sredozemljem i dalje svim svjetskim morima. No, govoriti o crikveničkom ribarstvu nemoguće je bez spomena obitelji Skomerža. Ivan Skomerža stariji obogatio se unaprijedivši talijansku metodu izlova ribe, po »chiosotsku«, koristeći bračke jedrenjake umjesto jedrenjake s dva jarbola. On je sagradio prvi gradski hotel, a kao načelnik općine sagradio je kupališta, parkove te doveo vodovod, telegraf, telefon i javnu rasvjetu. Njegov sin Ivan prvi je na Sredozemlju počeo koristiti motorni brod za izlov ribe. S bratom je konstruirao nekoliko novih i mnogo efikasnijih ribarskih mreža, a o svojim izumima informirao je vodeće svjetske ribarske institute. Također je uveo petroplinske svjetiljke u noćni ribolov, što uskoro postaje svjetski standard, prvi koristi brod hladnjaču... Krah je nastupio kada je poslije Drugoga svjetskog rata političkom odlukom cjelokupna crikvenička flota (koja je tada ostvarivala trideset posto cjelokupnog jadranskog ulova) preseljena u Rijeku. Crikvenički ribari masovno su napuštali mjesto, a u kojem su se god kutku svijeta nastanili bili su cijenjeni kao vrsni ribari. Nova vlast nacionalizacijom je oduzela svu imovinu obitelji Skomerža te je u prisilni zaborav palo sve što su učinili za razvoj Crikvenice. Pionir modernog ribarstva i najveći ribarski stručnjak ovih prostora umro je u siromaštvu 1953., stigmatiziran od nove vlasti te svjestan da je sve za što se zalagao i postigao svojim znanjem otišlo u nepovrat.

52

Meridijani | lipanj 2008

K. BRKIĆ

TUNERA U JADRANOVU Jedan od prepoznatljivih motiva Jadranova je tunera.

Bila je to promatračnica za usmjeravanje ribarskih čamaca u lovu na tune

mnogo brže razvilo zahvaljujući trgovini i brodarstvu, za razliku od druga dva pretežno poljoprivredna naselja, koja su se poslije stopila u jedno mjesto. Početkom pro­šlog stoljeća Selce je bilo poznato po maslinarstvu te po zidarskom i klesarskom obrtu. O selačkim maslinicima Dragutin Hirc 1891. zapisao je: »Osobito je ubav kraj od Crikvenice do Selca, jer je ovjenčan zimzelenim raslinjem i maslinicima, a zna se da maslina modrom moru i sivim liticama osobito lijepo pristaje. Nije tu tek nekoliko maslina, već cijela šuma i najveći maslinjak u Hrvatskom primorju.« Za preradu maslina postajala su u Selcu tada čak tri mlina (toča). Zanimljivo je da se 105 Selčana, koji su bili poznati kao vrsni graditelji, na Božić 1867. uputilo na gradnju Sueskoga kanala. Još je zanim­ ljivija činjenica da je upravo jedan od njih imao čast minirati prvu špilju na trasi kanala, čime je simbolično označen sam početak gradnje.

Već polovicom 19. stoljeća Selce prima prve »strance« koji ovamo dolaze radi uživanja u ljekovitom morskom zraku, ozračju mira i čiste prirode. Selčani 1894. grade svoje prvo morsko kupalište s deset drvenih kabina. U sljedećim desetljećima grade se broj-

POPRAVAK MREŽA Nadaleko poznati crikvenički ribari nakon ranojutarnjeg ribarenja popravljaju mreže i komentiraju kako je prije znalo biti mnogo više ribe

Meridijani | lipanj 2008

53

K. BRKIĆ

U povodu 120. obljetnice crikveničkog turizma cijele se godine održavaju razna događanja i kulturne priredbe, a najviše će ih biti upravo tijekom ovoga ljeta

SLIKARICE 2.a Učenici OŠ Zvonka Cara pridonijeli su svojim slikama proslavi 120. godišnjice turizma.

Svojim radovima Petra Kršul, Kristina Lekaj, Iva Perhat, Morana Manestar, Marta Stilin, Iva Hudoletnjak i Laura Lačić pozivaju vas u svoj grad

54

ne vile, prvi hotel Rokan, a do 1940. Selce već ima nekoliko hotela. Poslije rata Selce povećava smještajne kapacitete te u apartmanima, hotelima i kampovima uspijeva privući oko trećinu turista grada Crikvenice. Posljedica je to dominacije masovnog turizma koji se tek prije desetak godina, otvorenjem poliklinike Terme Selce, okreće razvoju zdravstvenog turizma.

Kada dođete u Selce, ne propustite posjetiti kapelicu Sv. Katarine, sakralnu građevinu iz 15. stoljeća, obližnju crkvu Sv. Katarine s mjesnim grobljem te splet uskih, vijugavih uličica ponad središta mjesta, Place. Od sva četiri mjesta koja čine grad Crikvenicu još se jedino u Selcu može doživjeti atmo­sfera vremena prije pojave turizma koje je donijelo gospodarski prosperitet, ali je svojom graditeljskom dinamikom gotovo potpuno razgradilo tradicionalnu arhitekturu malih ribarskih mjesta.

Meridijani | lipanj 2008

120 godina turizma Nađete li se u Crikvenici ovoga ljeta, zasigurno ćete pronaći nešto po svom ukusu. Naime, do kraja ljeta očekuje vas više od 50 raz­ ličitih kulturnih, kulinarskih, sportskih i zabavnih događanja. Gastronomska tradicija ovog područja predstavit će se kroz 28 autohtonih jela za čiju su se pripravu crikveni­čki kuhari posebno educirali. Svi koji se zatek­nu na središnjoj proslavi 19. lipnja moći će uživati u 120 metara dugom stolu s autohtonim delicijama kao što su batuda, crikveni­čke rupice, plavica na crikvenički, lombul teti Anki, a bit će tu i frankopanska torta i kirska kava. Vjerujemo da će biti zanimljiva i šetnja gradskim ulicama na kojima će biti postavljena izložba na otvorenome s fotografijama crikveničkih turističkih početaka.

Odlučite li se istražiti skrovite uličice Selca, uživati na crikveničkim pješčanim plažama ili posjetiti stari grad Kotor, ili se pak ugodnom obalnom šetnicom uputiti u upoznavanje Dramlja i Jadranova, predlažemo da to svakako učinite upravo ovoga ljeta. Tako ćete, uz raznolike ljepote kojima grad Crikvenica obiluje, moći uživati u bogatom programu proslave ove važne turisti­ čke obljetnice.