BAKAR BAtH KLAGENFURT MAR MUSA EUROAZIJSKI RIS ROSA LUxEMBURG HIDROELEKTRANA LEŠĆE
01209
9 771333 728008
ISSN 1333-7289
Časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja
broj 140 prosinac 2009.
cijena 30 kn 8 km 4 eur
broj 140 prosinac 2009. Godina XVI.
www.meridijani.com
RIS Euroazijski
DAR Plan grada
Klagenfurt am Wörthersee
Bakar Mar Musa Klagenfurt Rosa Luxemburg Bath HE Lešće
sr edi š t e KOR U ŠK e
Klagenfurt
ružičnjak na jezeru Wörthersee
Od otkrivanja skrovitih kutaka ovoga austrijskog grada na obalama tirkiznog alpskog jezera dijeli nas manje od tri sata vožnje kroz Sloveniju i Austriju. Grad koji je »izmislio« pješačke zone i prijateljstvo među gradovima potvrđuje svoju reputaciju ugodne destinacije i idealan je za upoznavanje opuštenog koruškog pristupa životnim radostima Tekst Kristijan Brkić Fotografije Kristijan Brkić, TZ Klagenfurt
Klagenfurtsko jezero Wörthersee je jedno od najtoplijih alpskih ledenjačkih jezera, a na njemu se nalazi i najveća europska jezerska plaža
26
dolini uokvirenoj Gurktalskim Alpama na sjeveru i Karavankama na jugu smješten je Klagenfurt, glavni grad južnoaustrijske po krajine Koruške. Dolinom dominira jezero Wörthersee (Vrbsko jezero), a grad je nastao na močvarnom terenu gdje se rijeka Glan najbliže približava jezeru. Na najplićem prijelazu preko rijeke, na križištu trgovačkih puteva, početkom 12. stoljeća prvo naselje podignuo je koruški vojvoda Herman. Njegov sin, vojvoda Bern hard, grad je premjestio nešto južnije na da našnju lokaciju jer je na starome mjestu če sto bio plavljen. Vojvoda Bernhard smatra se zbog toga osnivačem grada. U sljedećim stoljećima Klagenfurt je pre trpio nekoliko požara, potresa, epidemija kuge i turskih napada. Kada je početkom 16.
Meridijani | prosinac 2009
stoljeća požar uništio najveći dio grada, car Maksimilijan I. zaključio je da ga ne može obnoviti pa je ono što je ostalo od grada pre dao u vlasništvo staleškim predstavništvi ma pokrajina. Prvobitni otpor građana pre ma novim vladarima je slabio kako je grad, korak po korak, sve više jačao u političkom, gospodarskom i kulturnom pogledu.
Renesansna baza Na opožarenim ostacima staroga grada nik nuo je novi grad. Sve je napravljeno prema nacrtima talijanskog renesansnog arhitek ta Domenica dell’ Allia iz Lugana. Do je zera je iskopan kanal, sagrađena je pravilna mreža ulica sa središnjim trgom Neuer Plat zom, a gradske zidine su nakon pedesetogo dišnje gradnje učinile Klagenfurt najsigurni
Legenda o postanku grada U močvaru se nitko nije usuđivao kročiti. Iz magle bi dopirali samo jecaji pastira koji bi za odlutalim kravama otišli u močvaru i nikada se ne bi vratili. Tek kada je vojvoda Karast obećao prepustiti cijelu močvaru onome tko pobijedi neman, skupina odvažnih kmetova je na rubu močvare uz pličinu rijeke Glan podigla drvenu utvrdu, a ispred nje su svezali bika. Kad je iz močvarnog blata iskočila leteća neman i progutala bika, kmetovi su je iz utvrde kopljima i buzdovanima uspjeli zatući. Strašni zmaj bio je mrtav, a kmetovi su ondje osnovali grad. U spomen na duhove zmajevih žrtava, čija su naricanja još ponekad dolazila iz močvare, nazvali su svoj grad Furt der Klage (»pličina jadikovanja«) - Klagenfurt. Otuda dolazi i slovenski naziv grada: cvilja (narikača) - Cviljovec Celovec.
jom utvrdom sjeverno od Alpa. Tek je Napo leon početkom 19. stoljeća ušao u grad i za povjedio razgradnju zidina. U drugoj polovi ci 19. stoljeća željeznička veza s Bečom i Tr stom ubrzala je gospodarski razvoj Klagen furta i pretvorila ga u središte regije. Tada je većinsko stanovništvo bilo slovensko, a u gradu su djelovali brojni slovenski preporo ditelji, uključujući i Franca Prešerna. Do po četka Prvoga svjetskog rata utjecaj Slovena ca je oslabio, a na poslijeratnom referendu mu donesena je odluka da Klagenfurt osta
je austrijski. Slična situacija ponovila se i na kon Drugoga svjetskog rata kada su Britanci u Klagenfurt stigli nekoliko sati prije jugo slavenske vojske i tako opet odredili buduć nost grada u Austriji. Trebalo je proći još de set godina pod britanskom okupacijom dok Austrija nije postala samostalna. Još 1930. godine Klagenfurt je s njemač kim Wiesbadenom prvi započeo praksu skla panja prijateljstva među gradovima, a 1961. godine prvi je u svijetu proglasio gradsku pješačku zonu. Zbog velikog truda u očuva
Fontana Lindwurm na trgu Alter Platz s prikazom zmaja je najpoznatiji i najfotografiraniji simbol Klagenfurta
Meridijani | prosinac 2009
27
nju povijesne jezgre i pedesetak revitalizira nih unutrašnjih dvorišta Klagenfurt je čak tri puta bio dobitnik prestižne diplome Eu ropa Nostra. Danas u Klagenfurtu živi oko 90.000 stanovnika, grad je gospodarsko sre dište regije i u njemu radi gotovo polovica stanovništva Koruške. Brojne multinacio nalne kompanije imaju ovdje svoje podruž nice, a tu je i središte regionalno jake HypoAlpe-Adria banke, čije sjedište privlači lju bitelje dobre arhitekture. Prošle godine Kla genfurt je ugostio austrijske, njemačke, polj ske i naše navijače tijekom Europskoga no gometnog prvenstva, što je također utjecalo na uređenje i gradnju dodatnih infrastruk turnih sadržaja.
ćite najstarijom pješačkom zonom te slobod no zađite u brojna obnovljena i brižno odr žavana unutrašnja kućna dvorišta ukrašena raznolikim cvijećem. Nezaobilazan je i po sjet Landhausu - pokrajinskom parlamentu kojim dominira središnja svečana dvorana sa 665 grbova koruških staleških predstavnika, oblasnih upravitelja, vicedoma i pokrajinskih
Većina gradskih zbivanja događa se u pomalo skrivenim renesansnim unutarnjim dvorištima koja nude iznimno ugodnu domaću atmosferu
Na spoju triju regija Položaj Klagenfurta na perifernom dijelu germanskog, slavenskog i mediteranskog kulturnog kruga u nemirnim je godinama donosio nespokoj, no tijekom mirnih epo ha kontaktni položaj omogućavao je stvara nje gospodarskih i kulturnih veza zbog ko jih je Klagenfurt danas postao toliko privla čan i pristupačan. Kad se u rano jutro za putite na gradsku tržnicu na udaljenosti od nekoliko desetaka metara, imat ćete priliku kod slovenskog trgovca okusiti slatki pla ninski med, kod talijanskog svježu mozza rellu, a kod lokalnih prodavača kobasice iz doline Möll, kruh iz Pischerdorfa te rakiju iz doline Jaun. Bolji dojam o veličini grada stječe se po gledom sa zvonika crkve Sv. Egide do koje ga se stiže preko 225 zavojitih stuba. Tamo ćete čuti i zanimljivu legendu o čuvaru tog baroknog tornja. Naime, prije upotrebe zvo na za označavanje punog sata čuvar je, pušu ći u rog, obavještavao građane o dobu dana. Puhnuo bi u rog prema sjeveru, istoku i za padu, ali ne i prema jugu jer je ondje bilo groblje, a zvuk roga bi mogao probuditi mrt ve. I uistinu, kada je čuvar jednom prilikom nesmotreno zapuhao u rog prema jugu, pro buđene duše mrtvih uzvisile su se do tornja i odvele nesretnog čuvara sa sobom. Od tada do danas nikad više puni sat nije bio objav ljen južnoj strani grada.
Grbovi i dvorišta Kako biste malo intimnije upoznali skrive ne vizure gradskog središta, svakako proše 28
Meridijani | prosinac 2009
Od nemani do zaštitnika Kako su stoljeća prolazila, sjećanje na zmajevo zlodjelo polako je blijedjelo, a zmaj je dospio na gradski grb te je od opasne nemani postao zaštitnik - Lindwurm. Krajem 16. stoljeća na glavnome gradskom trgu zmaju u čast podignut je devet tona težak spomenik. Za svaki slučaj, da ne bi opet postao zločest, njemu nasuprot postavljen je kip Herakla s prijeteći uzdignutim buzdovanom. Rep kipa nastradao je pod najezdom pijanih Napoleonovih vojnika, preživio je 50 zračnih napada saveznika u Drugome svjetskom ratu da bi opet nastradao pod težinom pripitih britanskih vojnika. Tijekom Eura ‘08. nitko od navijača nije zmaju uništio rep!
Prema legendi, grad je osnovan na mjestu gdje je ubijen zmaj koji je živio u obližnjoj močvari, no prema povijesnim izvorima, osnovao ga je koruški vojvoda Herman. Njegov sin Bernhard grad je premjestio jer je na starome mjestu često bio poplavljen
K. BRKIĆ
namjesnika. U dvorani je i stolni kamen na kojem su se namjesnici zaklinjali da će po šteno vladati. Zanimljivo je da je cermonija zahtijevala da se zakunu, ne pred carem ili biskupom, nego pred predstavnikom seljaka i obrtnika kojima će vladati.
Prepustite se nostalgiji Poželite li upoznati Klagenfurt iz perspek tive turista iz polovine prošlog stoljeća, pri javite se na »Nostalgija turu«. Klub ljubite lja starina u suradnji s turističkom zajedni com grada organizira poludnevni obilazak koji uključuje pratnju licenciranog vodiča,
Najuzbudljiviji način upoznavanja grada je tura koja obuhvaća vožnju starim autobusom, putovanje starim vlakom i plovidbu starim brodom
Meridijani | prosinac 2009
29
K. BRKIĆ
Minimundus - put oko svijeta u jednome danu Piazza dei Miracoli u Pisi, vidikovac u Torontu, katedrale u Brasiliji i Hamburgu te Eiffelov toranj samo su mali dio »ponude« klagenfurtskog parka minijatura koje su stale u ovaj kadar. Minimundus je počeo privlačiti mlade i one mlade u srcu prije pola stoljeća s dvadesetak europskih umanjenih svjetskih građevina. Danas je Minimundus, s građevinama iz 42 države, jedan od najboljih svjetskih parkova minijatura. Donedavno je park krasila i zagrebačka crkva Sv. Marka, no nju je Klagenfurt donirao jednom njemačkom parku minijatura. U planu je izrada nove hrvatske minijature, no još je tajna što će to biti.
Dvorac Hochosterwitz U bližoj okolici Klagenfurta možete obići čak 24 utvrde i dvoraca koji su dostupni biciklističkim stazama, no ako se uputite dvadesetak kilometara sjeveroistočnije, doći ćete u podnožje jednog od najupečatljivijih austrijskih, ako ne i europskih dvoraca - Hochosterwitza. Smješten na vrhu 150 metara visokoga grebena taj dvorac podignut početkom 13. stoljeća današnji je oblik dobio krajem 16. stoljeća. Od tada je u vlasništvu obitelji Khevenhüler. Zbog obrambenog sustava s čak 14 vrata dvorac nikada nije bio osvojen. Ako vam obiteljsko ime vlasnika dvorca zvuči poznato, to je zbog Krležine pjesme »Khevenhiller« koja počinje poznatim stihovima: »Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo. pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu...« Krleža je pjesmu nazvao po vlasniku ovog dvorca koji je, potjeravši Turke do Kupe, omogućio gradnju našeg Karlovca. U pjesmi kmet koji mora graditi karlovačku utvrdu lamentira o nepromjenjivosti kmetske sudbine koju uvijek kroji neki daleki Khevenhiller, njemu nepoznat vladar čudna imena.
Klagenfurt je - uz svu svoju suvremenu životnost - i grad obilježen poviješću. Šećući starim gradom, otkrit ćete raskošne renesansne zgrade, stilski zanimljiva pročelja i sjenovita dvorišta s arkadama. Mnoga zdanja projektirali su najbolji talijanski majstori
Austrijska rivijera Zapadni rub Klagenfurta, na putu prema je zeru Wörthersee, namijenjen je opuštanju i zabavi. Tu je smješten Minimundus, svjetski poznati park minijaturnih građevina. U jed 32
Meridijani | prosinac 2009
K. BRKIĆ
vožnju gradom kabriolet old-timer busom, posjet prometnom muzeju, vožnju 150 go dina starim tramvajem te krug po jezeru na starom turističkom brodu. Old-timer će vas ponovno vratiti na Neuer Platz, a cjelokupni doživljaj smanjit će vam budžet za samo 12 eura. Ako ste nostalgični za zvukom električ nih klavijatura, uputite se u neobičan muzej Eboard Museum u blizini željezničkog ko lodvora, gdje kroz više od tisuću eksponata raznih klavijatura možete pratiti evoluciju elektronske glazbe, a na večer uživati u mu zeju i dobrom koncertu. Da biste upoznali sve važnije klagenfurtske muzeje i galerije, trebali biste izdvojiti barem tjedan dana. Ako to ne stignete, posjetite barem Muzej moderne umjetnosti, Pokrajinski muzej i Muzej sintesajzera
Svečana dvorana koruškog pokrajinskog parlamenta ispunjena je grbovima koruških staleških predstavnika, oblasnih upravitelja, vicedoma i pokrajinskih namjesnika. Na zidovima je čak 665 grbova
K. BRKIĆ
Klagenfurt Puno ime: Klagenfurt am Wörthersee (slo. Celovec) Položaj: N 46° 37’ E 14° 18’ Nadmorska visina: 446 m Površina: 120,11 km2 Broj stanovnika: 92.404 (2006.) Nacionalna struktura: Austrijanci 89,9%, BiH 2,3%, Hrvati 1,4%, Nijemci 1,4%, Slovenci 0,5%, ostali 4,5% Prosječna siječanjska temperatura: -0,2 °C (min. -11,9 °C) Prosječna srpanjska temperatura: 19,9 °C (max. 29,9 °C) Prosječna temperatura jezera u ljetnim mjesecima: 23 °C Linz Salzburg Innsbruck
BEČ Graz
Klagenfurt
Zapadno od grada nalazi se jezero Wörthersee na koje su stanovnici iznimno ponosni. Čak je 2007. godine u naziv grada dodano i ime jezera pa se on sada službeno zove Klagenfurt am Wörthersee K. BRKIĆ
www.info.klagenfurt.at www.landesmuseum-ktn.at www.minimundus.at www.nostalgiebahn.at www.eboardmuseum.com
nom danu tu možete proputovati cijeli svi jet obilazeći 148 vjernih replika najpoznati jih građevina sa svih kontinenata. Replike su izrađene u mjerilu 1:25 vrlo precizno do naj sitnijeg detalja, a u izradi se koristio isti ma terijal kojim su građevine izvorno građene. Do Minimundusa i jezera preporučamo po lusatnu vožnju brodićem po kanalu koji ih spaja s gradskim središtem. Jezero Wörthersee glavna je austrijska ri vijera. Stotine tisuća posjetitelja tijekom ljet nih mjeseci pronalazi osvježenje u tirkiznoj jezerskoj vodi prosječne temperature 23 °C, a o čistoći dovoljno govori činjenica da je je zerska voda pitka. Sami odaberite želite li se sunčati na najvećem kontinentskom molu na koji stane 16.000 kupača ili više volite intim niju atmosferu obližnjeg ljetovališta Maria Wörth. Samo desetak kilometara od ljeto vališta nalazi se vidikovac Pyramidenkogel visok 54 metra, s kojeg pogled seže na cijelo jezero, grad Klagenfurt, a za vedrih dana i na dobar dio Koruške. U planu je podizanje no vog vidikovca, i to dvostruko višeg, koji će u potpunosti biti izrađen od drveta te će posta ti najviši drveni vidikovac na svijetu. Jezero Wörthersee je i središte sportskog života grada. U blizini je nogometni stadion podignut za Euro 2008., a s obalajezera po činje najduže europsko triatlonsko natjeca
34
Meridijani | prosinac 2009
K. BRKIĆ
Rit pratue tatem ing eugue modolenim zzrillandit utatioEm zzrit alit dit ad tat atie molore dolorting exero consectet eu feuisis alisse velit autem inisi.
Zahvaljujući dobro osmišljenoj i vrlo kvalitetnoj turističkoj ponudi, Klagenfurt je već tri puta odlikovan diplomom Europa Nostra i dva puta proglašen gradom s najboljim događanjima u Austriji. Gotovo da nema dana da se u gradu ne održava neki festival nje Carinthia Ironman Austria, gdje se po četkom srpnja svake godine više od 2000 sportaša natječe tko će prije preplivati 3,8 km, ispedalirati 180 i još pretrčati 42,2 km, što najbrži ostvare za manje od devet sati. Veliku pozornost svake godine privlači i na tjecanje najboljih svjetskih timova u odboj ci na pijesku.
Čarolija staroga grada Iako Klagenfurt nudi brojne atrakcije tije kom cijele godine poput božićnog ili uskr snog sajma, najbolje je ipak posjet tempira ti za kraj kolovoza. Naime, tada je vrijeme idealno za pronalazak osvježenja u jezeru,
a u gradu se održava festival Altstadtzau ber - Čarolija staroga grada. Svake godine taj festival s ponudom tradicionalnih kuli narskih specijaliteta, uličnim zabavljačima i koncertima privuče oko 100.000 posjetitelja. Za dva dana festivala gradske se ulice pretva raju u najveći europski buvljak gdje na stoti nama štandova ponuda antikviteta i rablje nih predmeta rijetko kojeg posjetitelja ispra ti praznih ruku. Gradske trgove tada preu zimaju ulični zabavljači, a glavni trg posta je zabavni park sa šarenim vrtuljcima. Kako vam ulična vreva i glazba s nekoliko pozor nica dugo u noć neće omogućiti miran san, najbolje je da im se pridružite.
Tijekom festivala Altstadtzauber glavni gradski trg od ranih jutarnjih sati ispunjavaju zvukovi vergla uličnih zabavljača i vrtuljka za djecu, a okolne ulice pretvaraju se u najveći europski buvljak
Meridijani | prosinac 2009
35