Topovi Krakataua

Page 1

MIANMAR • FRANKOPANI • KALNIK • AZORI • JELEN • LUKSEMBURG • KARAKORUM • KRAKATAU • PAMUKKALE • SEDNA

BROJ

91

»asopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja

ISSN 1333-7289

20:02

Fotografija: I. DENK

17.12.2004

broj 91 • sijeËanj 2005. • godina 12 • cijena 28 kn; 7 km; 3,7 eur; 890 sit

broj 91 • sijeËanj 2005. • godina XII • cijena 28 kn; 7 km; 3,7 eur; 890 sit

MER91 omot vanjska

Frankopani Kalnik Azori Jelen Luksemburg

OD SAD A

NA

106 stranic a

Pozdrav Burmi

MIANMAR DAR

Poster - rodoslovlje obitelji Frankopan

www.meridijani.com

19.12.2004

15:55

Page 74

FOTOSPRING

MER91 74_77 Krakatau

Anak Krakatau - sin Krakataua nastavlja obiteljsku tradiciju

VULKANSKI OTOK U INDONEZIJI

Topovi Krakataua Tekst Kristijan BrkiÊ

Joπ se prepriËava dogaaj kada je u doba prapradjedova noÊ potrajala dva i pol dana, val je odnio cijeli grad, a kiπa pepela je sve prekrila...

Zapovjednik policije na otoku Rodriguez u rano jutro 27. kolovoza 1883. zaËuo je buku za koju je vjerovao da su pucnji topova s nekog broda. U policijski je dnevnik zabiljeæio taj dogaaj i time pruæio znaËajan podatak o snazi i dosegu jedne od najveÊih prirodnih katastrofa. Naime, topovi nisu bili s obliænjeg broda, nego su to bili ≈topovi√ vulkana Krakatau u Indoneziji, na malom otoku oko 5000 km na sjeverozapad. »etiri je sata trebalo zvuku da prevali taj put i da svijetu objavi da je doπlo do jedne od najjaËih eksplozija u pisanoj povijesti te da Krakatau viπe ne postoji.

Sundski prolaz Odgovor na pitanje πto se dogodilo i zaπto saznat Êemo kada vidimo gdje se Krakatau nalazio. Vulkan Krakatau (Krakatao, Krakatoa) bio je jedan od tri vulkana otoka Rakata. Otok se nalazio u Sundskom prolazu, 40 kilometara zapadno od otoka Jave u Indoneziji. Bio je jedan od oko 130 74

Meridijani

sijeËanj

MER91 74_77 Krakatau

19.12.2004

15:56

Page 75

indonezijskih vulkana πto tu dræavu Ëini ≈najvulkanskijom√ na svijetu. Razlog leæi u Zemljinoj kori ispod zapadne i juæne Indonezije. Tu dolazi do subdukcije indoazijske pod Euroazijsku tektonsku ploËu. Indoazijska ploËa se spuπta dublje u Zemljinu unutraπnjost i rastaljuje se. Dio magme i plinova pronalazi prolaz prema povrπini, tim viπe πto u zoni subdukcije dolazi do raznih tektonskih poremeÊaja i brojnih rasjeda koji olakπavaju prodor magme prema povrπini. Upravo u Sundskom prolazu poklopila se zona subdukcije s rasjednom zonom. Tu dolazi i do promjene smjera subdukcije - od jugozapada postaje juæno usmjerenje. I taj faktor dodatno pridonosi nastanku eksplozivnog vulkana upravo u Sundskom prolazu.

150 megatona TNT-a Dvjesto godina vulkan nije pokazivao promjene te je bio vaæan samo kao

Tijekom jaËih erupcija ovakve vulkanske bombe mogu letjeti stotine metara

putokaz i lijep krajolik trgovaËkim brodovima na putu prema dalekim zemljama. Tek u mjesecima prije eksplozije zaredali su se mali potresi, no to ondje nije bila neuobiËajena pojava.

Sat poslije ponoÊi 26. kolovoza svakih desetak minuta poËele su eksplozije na otoku koji je joπ bio velik 9x5 kilometara. Poslijepodne toga dana zabiljeæena je prva velika erupcija koja je proizvela stup dima visok 27 kilometara. Nebo nad Sundskim prolazom zacrnilo se i padala je kiπa vulkanskog

praha koja je sve prekrila debelim prekrivaËem. Erupcije su bile gotovo kontinuirane do jutra sljedeÊeg dana.

Tada je doπlo do eksplozije koja je imala snagu kao 150 megatona TNT-a, πto je 26 puta jaËe od najjaËe hidrogenske bombe ili 21.428 puta jaËe od prve atomske bombe. Razlog takvoj eksploziji nalazimo u prethodnih petnaestak sati kontinuirane erupcije. Bila je izbaËena tolika koliËina magme da nova nije stigla popuniti prazninu i u 10.02 sati 27. kolovoza 1883. otok Rakata se uruπio u ispraænjeno grotlo Krakataua. More je prodrlo te je u dodiru s magmom doπlo do trenutaËnog isparavanja, πto je dovelo do strahovite energije koja je uzrokovala eksploziju i nestanak dvije treÊine otoka Rakata. Izdignuo se 80 km visok crni oblak zbog kojeg je u krugu od oko 400 km noÊ potrajala dva i pol dana. Prije toga eksplozija je uzrokovala tsunami val, visok 40 m. Doπavπi do Jakarte iz-

Euroazijska ploËa je

SOPUTAN

eo

Nias

n

TOBA

Siberut

Sumatra

Bo

r

OtoËje Sula

DEMPO GUNUNG BESAR SUOH

L o mb o k

Java

B a li

Buru S u m baw a

TANDIKAT MARAPI TALANG KERINCI SUMBING KABA

MoluËko oto Ë

Simeulue

Celebes

DUKONO GAMALAMA HALMAHERA BANDA API

Seram

Tanimbar

Flores

ANAK KRAKATAU

OtoËje Aru

Timor Sumba

INDIJSKI OCEAN

SALAK PAPANDAYAN GALUNGGUNG SLAMET MERAPI SUNDORO KELUT LAMONGAN SEMERU RAUNG IJEN AGUNG RINJANI TAMBORA

EGON ILIBOLENG

Indoazijska ploËa 0

500

1000

1500 km

AUSTRALIJA Vulkani

Smjer kretanja tektonskih ploËa

Rasjedne zone

Zone subdukcije

Zona subdukcije je podruËje najjaËih indonezijskih vulkana

sijeËanj

Meridijani

75

MER91 74_77 Krakatau

19.12.2004

15:56

Page 76

Zanimljivosti • Parni brod The Berouw bio je usidren u luci Teluk Betung na Sumatri te ga je tsunami prenio u rijeku Kuripan 2,5 km te ga tamo ostavio nasukanog. Svih 28 Ëlanova posade je poginulo.

VERLATEN LANG

ANAK KRAKATAU

• Otrgnuti dijelovi koraljnih grebena teπki stotine tona naeni su kilometrima u unutraπnjosti sumatranskih kiπnih πuma.

• Od eksplozije su popucala stakla u krugu od 160 km.

RAKATA

• Zanimljivo je da najjaËu eksploziju, koja se Ëula i 5000 km dalje, stanovnici Krakatauu bliæih otoka nisu niti Ëuli.

Vjerojatno su veÊ ogluπili od prethodnih eksplozija, a uπi su im bile zaËepljene vruÊim pepelom koji je sve prekrivao.

• Poznata slika Edvard Muncha ≈Krik√ (1893.) moæda biljeæi jedan od posljednjih nadnaravnih zalazaka sunca koji su bili posljedica erupcije Krakataua.

76

Meridijani

sijeËanj

Otok Rakata prije 27. kolovoza 1883. godine

nosio je 2 m, a dva dana kasnije zabiljeæen je u La Manchu kao val visok 6 cm.

moon√). Joπ su godinama biljeæeni iznimno crveni, gotovo nadnaravni zalasci sunca diljem svijeta.

Posljedice Upravo je tsunami uzrokovao velike ljudske ærtve priobalnih naselja na okolnim otocima. RaËuna se da je poginulo oko 36.000 ljudi te da je potpuno izbrisano oko tisuÊu obalnih sela i gradova. Dan kasnije sve se smirilo, na mjestu Krakataua ostala je kaldera duboka 250 metara ispunjena morem, a od starog otoka nastala su tri manja.

Dio pepela je, noπen planetarnim vjetrovima, u sljedeÊih petnaest dana obiπao Zemlju te uzrokovao sniæenje globalne temperature za oko 1,2 °C slabijim propuπtanjem sunËevih zraka.

Trebalo je pet godina da se temperatura vrati u normalu. Sitne Ëestice pepela koje su se izdigle u viπe dijelove atmosfere uzrokovale su, promjenom refleksivnih osobina atmosfere, u pojedinim dijelovima svijeta neobiËne pojave plavkastog ili zelenkastog Sunca i plavog Mjeseca (otuda ameriËka poslovica za rijedak dogaaj ≈Once in a blue

Anak Krakatau PoËetkom 20-ih godina proπlog stoljeÊa poËela je podmorska vulkanska aktivnost na mjestu kaldere Krakataua.

Iznad valova se 11. kolovoza 1930. stvorio poËetak novog vulkanskog otoËiÊa.

Sin Krakataua, kako su ga nazvali, polako je rastao i dosad je veÊ prerastao visinom dva od tri otoka koji su ostali (ili nastali) nakon eksplozije. Sredinom 60-ih i 90-ih godina bile su najjaËe erucije. Vulkanolozi smatraju da Êe Anak Krakatau vremenom rasti te da zbog veÊ prije navedenih razloga (subdukcija + promjena smjera + rasjed) ima velik razorni potencijal. Samo je pitanje za koliko Êe stotina godina postati ≈punoljetan√ i to objaviti cijelom svijetu vlastitim vatrometom. TrenutaËne su mu mjere 3x4 km te se izdignuo do 300 m visine. Otok je zanimljiv biolozima jer na njemu mogu prouËavati ≈prirodni eksperiment√ naseljavanja biljaka i

19.12.2004

15:56

æivotinja na djeviËanski otok. Za brzi razvoj æivota vaæno je πto Anak Krakatau ima burne erupcije s mnogo pepela koji stvara pokrov lagan za ukorjenjivanje biljaka.

Za razliku od njega, havajski vulkani imaju polagani izljev lave koja se stvrdne te je kolonizacija bilja teæa.

BuduÊi da goli otok nije bio zanimljiv æivotinjama, prvi su kolonizatori bile biljke Ëije je sjeme donijelo more ili vjetar. Kad su biljke izrasle, privukle su ptice i πiπmiπe koji su se gnijezdili na otoku bez predatora. Najbitnije πto su ptice donijele je - njihov izmet. Tim je putem doπlo mnogo viπe raznolikih sjemenki koje su, kad su izrasle, privukle joπ viπe vrsta ptica. Takav sinergijski efekt doveo je do danas zabiljeæenih 130 vrsta biljaka i 43 vrste ptica. Istraæivanja pokazuju da 80 posto novih biljaka donose ptice pa moæemo reÊi da su si ptice same napravile praπumu.

Page 77

FOTOSPRING

MER91 74_77 Krakatau

≈ObiËan√ zalazak sunca nad mladim, aktivnim vulkanom

Protokrakatau

m 200

Godine 1883. dogodila se najveÊa zabiljeæena eksplozija, no postoje brojni geolozi koji tvrde da je postojao i ≈djed√ Krakatau. Smatra se da do sredine 6. stoljeÊa nije postojao Sundski prolaz te da su Sumatra i Java bili povezani. Tada je doπlo do nezamislivo velike eksplozije koja je stvorila podmorsku kalderu promjera oko 50 kilometara.

Planina Raja Basa na Sumatri i vulkanski otoci Sebuku, Sebesi i Krakatau ostaci su rubova velikog vulkana. Krakatau je tada moæda bio samo jedan od ispuπnih kanala velikog Protokrakataua. BuduÊi da je vulkan blizu ekvatora, planetarni bi vjetrovi posljedice prenijeli na obje polutke, a posljedice su mogle biti: - nastanak oblaka debelog od 20 do 150 metara oko cijelog planeta; - oblak bi uzrokovao globalno zahlaenje od 5 do 10 °C koje je moglo potrajati dvadestak godina; - osloboena vodena para mogla je stvoriti oblake u stratosferi koji bi uniπtili ozon; - veÊa koliËina vodene pare u atmosferi mogla je potaknuti efekt staklenika te bi nakon zahlaenja nastupilo globalno zatopljenje.

Tek kroz stotinjak godina bi se stanje vratilo u normalu.

125

Raja Basa 50

Sebuku Sebesi

-25

50 km -77 -100

KRAKATAU

Hipotetska kaldera Protokrakataua u danaπnjem Sundskom prolazu

www.drgeorgepc.com/Tsunami1883Krakatoa www.pbs.org/wildindonesia/island/index.html www.geology.sdsu.edu/how_volcanoes_work www.volcano.si.edu/world/volcano.cfm?vnum=0602-00=

sijeËanj

Meridijani

77