Kritičko razmišljanje

Priručnik Za Omladinske Radnike

1. KRITIČKO RAZMIŠLJANJE

Šta je kritičko mišljenje?

Kritičko mišljenje je relativno star termin koji je zapravo bio predmet interesovanja Platona i Sokrata, sve do modernih filozofa poput Lockea, Bacona i Blooma. Postoji mnogo širokih definicija, ali jedna dobro sažima sve ostale: “pažljivo razmišljanje usmjereno ka cilju”. Kritičko mišljenje je način na koji razmišljamo u punom kapacitetu, sasvim jasno i racionalno kako bismo napravili logičke veze između ideja. Bez obzira čime se bavite u životu (npr. marketingom, proizvodnjom, obrazovanjem, pravom, itd.), kritičko razmišljanje je neophodna vještina u 21. vijeku. Podstiče nas da razmišljamo analitički i bez predrasuda kako bismo pronašli najbolje rješenje za određeni problem. Takvo razmišljanje višeg reda je ključno za razlikovanje važnih izvora informacija od nebitnih i za pronalaženje i evaluaciju relevantnih argumenata. „U suštini, kritičko razmišljanje zahtjeva da koristite svoju sposobnost rasuđivanja. Radi se o tome da budete aktivni učenik, a ne pasivni primalac informacija.” U svom najboljem izdanju, zasniva se na univerzalnim intelektualnim vrijednostima koje nadilaze podjele subjekta: jasnoća, tačnost, preciznost, dosljednost, relevantnost, čvrsti dokazi, dobar razlog, dubina, širina i poštenje.

Zašto je kritičko mišljenje važno?

Kritičko mišljenje poboljšava fleksibilnost i sposobnost učenika za učenje. Takođe nam pomaže da razmišljamo o našim metodama učenja i podstičemo samoprocjenu.

Kritičko razmišljanje čini obrazovanje manje pasivnim i više interaktivnim. Podučavanje učenika kako da bilo kojoj temi pristupe kritički čini je relevantnijom za njih. Također podstiče bolje razumijevanje i bolji fokus na datu temu i njen značaj u njihovim životima, čineći da se osjećaju kao aktivni učesnici. Kritičko razmišljanje i vještine rješavanja problema podstiču akademski uspjeh. Umjesto da se oslanjaju na nastavnike i vrijeme u učionici za podučavanje i usmjeravanje, učenici s vještinama kritičkog mišljenja postaju nezavisni i samousmjereni učenici.

Kritičko mišljenje je temelj nauke i liberalno-demokratskog društva. Nauka zahtijeva kritičku upotrebu razuma u procesu eksperimentisanja i potvrđivanja teorije. Da bi liberalna demokratija pravilno funkcionisala, građani moraju biti u stanju da kritički razmišljaju o društvenim problemima kako bi donosili informisane odluke o pravilnom upravljanju i prevazišli pristrasnosti i predrasude.

Kako možete razviti vještine kritičkog mišljenja?

Uključite se u aktivno slušanje, što znači da pažljivo čitamo, čujemo i posmatramo šta se dešava oko nas.

Analizirajte zapažanja da razmislite i ocijenite tvrdnje o kojima čujemo ili čitamo.

Postavljajte osnovna pitanja, dešifrujte razloge zašto je nešto rečeno, kako je rečeno, kada je rečeno i gdje je rečeno.

Zauzmite stav o onome što čujemo ili čitamo, što je veoma važno. Pokušajte preokrenuti stavke u bilo kojem scenariju, što je sjajan način da se „odlijepite“ kada se suočite s teškim problemom. Možda se čini očiglednim da je “X uzrokovao Y”, ali šta ako je umjesto toga “Y uzrokovao X”?

Samovrednovati. Zapitajte se: “Jesam li bio pristrasan dok sam tražio ove informacije?”

Odlučite koji su argumenti relevantni za vaš problem, označavajući najvažnije dijelove informacija.