Medijaska pismenost

Priručnik Za Omladinske Radnike

15. MEDIJSKA PISMENOST

Šta je medijska pismenost?

Moderni mediji obuhvataju mnogo različitih formata, uključujući štampane (časopisi, novine), emitovanje (TV, filmovi, radio) i digitalne (blogovi, vlogovi, društveni mediji). Budući da ovi mediji nude nevjerovatan niz izvora i pokrivaju svaku zamislivu temu, važno je razumjeti inherentne rizike koji mogu pratiti takvo obilje. Nove informaciono-komunikacione tehnologije i lak pristup različitim medijskim formatima omogućili su neviđenu eskalaciju proizvodnje, cirkulacije i potrošnje lažnih sadržaja ne samo putem elektronskih i digitalnih medija, već i tradicionalnih kanala. Iako dezinformacije nisu novost, masovni mediji su ubrzali sveukupno usvajanje i pojačali efekte negativnih medijskih dimenzija—tako da su se lažne vijesti, medijska manipulacija, rodno/rasni stereotipi, seksualizacija maloljetnika, gubitak privatnosti, cyber maltretiranje i internet predatorstvo proširili širom svijeta poput zaraza.

Kada postignete viši stepen medijske pismenosti, očekuju se sljedeći rezultati:

Vaš apetit za širim spektrom medijskih poruka će rasti Naučićete da se zaštitite od mogućnosti medija da izvrši mentalni i emocionalni danak na vas

Uživat ćete u mogućnosti ostvarivanja veće kontrole nad medijima i vašom medijskom ishranom Pojedinci koji rade na nižim nivoima medijske pismenosti imaju manje povezanih perspektiva, koje su u stvari podržane strukturama znanja koje sadrže malo informacija na neorganizovan način. Kao potrošači medija, takvi pojedinci su podložniji manipulativnim medijskim taktikama jer ne procjenjuju kritički poruke koje konzumiraju (niti razmišljaju o pouzdanosti izvora ili motivaciji iza predstavljenih činjenica). S obzirom na to da je pristup medijima demokratizovan, sada svako može širiti svoju poruku preko brojnih medijskih kanala. To je dovelo do oslabljenog vjerovanja u mišljenja stručnjaka, jer veliki broj malih medijskih proizvođača sa ograničenim znanjem pretrpava nekoliko izvora sa stručnim znanjem. Bez odgovarajuće higijene informacija i pouzdanih izvora podataka, potrošači medija postaju zbunjeni i nisu u stanju da donesu informisane izbore: na taj način utiču na javnu sferu demokratske diskusije, koja, kako pokazuje nedavna istorija, može destabilizovati društva u celini.

Zašto je medijska pismenost važna?

Budući da smo u današnjem svijetu okruženi bezbroj poruka, sposobnost kritičke analize medijskog sadržaja i usvajanja aktivnog stava u odabiru izvora informacija važnija je nego ikad. Osim same medijske izloženosti, moć i utjecaj medija dodatni su razlog za jačanje kompetencija jer navedeni kanali mogu potaknuti manipulaciju ili podržati demokratiju.

Pored razvoja kvalitetnog medijskog sistema i javnih politika za koje su prvenstveno zaslužni društvena zajednica i država, za medijsko obrazovanje postaje sve važnije da omogući primaocima poruka, čitaocima ili gledaocima da postanu medijski pismeni i sposobni za kritičko izražavanje. analiza.

Globalizacija, informacione tehnologije i prisustvo medija u svakodnevnom životu oblikovali su moderno društvo. Ne samo da je medijski sadržaj dostupan masama, već i građani uživaju u prilici da kreiraju sadržaj. Zbog svih gore navedenih razloga, potrebno je steći specifične vještine vezane za medijsku pismenost.

Obrazovanje o medijskoj pismenosti studentima pruža vještine koje će im pomoći, prije svega, da kritički razmišljaju o medijima. Također njeguje druge vještine 21. stoljeća kao što su kreativnost, saradnja i komunikacija, kao i povećanje vještina digitalne pismenosti putem interakcije medija, informacija i tehnologije.

Mladi ljudi posebno moraju razumjeti prirodu medija, posebno masovnih medija i njihove tehnike i utjecaj u pogledu oblikovanja vrijednosti, stavova i ponašanja. Iz tog razloga, medijska pismenost je vještina koja se mora steći u nadgledanom obrazovnom okruženju. Štaviše, ako posmatramo pripremu za život kao primarni cilj obrazovanja, medijsko obrazovanje govori samo za sebe. Stoga bi savremeno obrazovanje trebalo da stvori uslove za razvoj i unapređenje komunikacijskih vještina učenika i kritičkog pristupa medijima kako u obrazovanju, tako iu svakodnevnom životu.

Iako je izloženost medijima i izvorima informacija često nekontrolisana i događa se gotovo automatski, medijska pismenost je ta koja razvija vještine potrebne za donošenje svjesnih odluka o izloženosti i kritičkoj analizi medijskog sadržaja – stvarajući prilike za samoizražavanje i pozitivno korištenje medija dok ublažavanje štetnih efekata izlaganja.

Ne možemo educirati mlade ljude o građanstvu i političkom učešću, a da ih ne naučimo da razumiju i koriste nove medijske izvore, koji su osnovno sredstvo za izražavanje ideja, formiranje javnog mnijenja i izgradnju institucija i pokreta. Ipak, izazov obrazovanja medijske pismenosti je ozbiljan. Učenicima su potrebne napredne vještine koje se stalno razvijaju kako bi se uključili u efektivno online učešće. Moraju razumjeti odnos između novih medija i društvenih i političkih institucija, što je tema koju rijetko razumiju čak i najnapredniji društveni teoretičari. Oni također moraju razviti motivaciju za korištenje digitalnih medija u građanske svrhe u nedostatku poticaja od strane velikih institucija. Dok se ne pozabavimo ovim izazovima, studenti će se boriti da shvate novo medijsko okruženje, a kamoli da preduzmu konstruktivne akcije.

Digitalno doba svima olakšava stvaranje medijskog sadržaja. Ne znamo uvijek ko je nešto stvorio, zašto je to napravio i/ili da li je vjerodostojno. Ovo čini medijsku pismenost teškom za učenje i podučavanje. Ipak, ovo je ključna vještina u digitalnom dobu.

www.boostskills.eu

Kako možete razviti medijsku pismenost?

Kako možemo naučiti kako razlikovati i vrednovati kvalitetu različitih medijskih poruka koje nam se šalju svaki dan, sat i minut? Osnovni element medijske pismenosti je njen status veštine kritičkog mišljenja, pa je važno razviti specifične aspekte toga kao što su:

Razumijevanje kako medijska industrija funkcionira i kako se konstruiraju medijske poruke

Preispitivanje motiva proizvođača sadržaja da donose informisane odluke o odabiru i korištenju

Prepoznavanje različitih tipova medijskog sadržaja i evaluacija istog u pogledu istinitosti, pouzdanosti i ukupne vrijednosti

Prepoznavanje i upravljanje sigurnosnim i sigurnosnim rizicima na mreži

U nastojanju da učinite sve navedeno i ne postanete žrtvom lažnih vijesti i medijske manipulacije, pridržavanje istog slijeda radnji prilikom konzumiranja medijskog sadržaja može uvelike pomoći u razvoju vlastite medijske pismenosti. Evo nekoliko provjerenih koraka kako biste krenuli na pravi put:

Ne vjerujte svemu što vidite, čitate i čujete Kako je tehnologija lako dostupna, nikada nije bilo jeftinije niti lakše kreirati i distribuirati lažni sadržaj Tačkica.

Provjerite svoje izvore Jesu li izvori uopće dostupni? I, ako su vidljivi, jesu li se ikada u prošlosti smatrali nepouzdanim? Da li drugi izvori potvrđuju iste informacije i/ili da li pripadaju istoj „porodici“ (država, kompanija, politički cilj)?

Ostanite otvoreni za druga mišljenja Počnite s idejom da vaš način razmišljanja može biti pomalo pristrasan ili čak pogrešan, imajući na umu da vaše mišljenje možda nije jedino ispravno/vrijedno. Prihvatite druga mišljenja i načine razmišljanja.

Pitajte i diskutujte Ako je nešto nejasno ili vam se čini da je malo “neispravno”, ispitajte, pitajte i razgovarajte o tome s drugima bilo lično ili na mreži. Bićete zapanjeni obiljem drugih informacija koje možete otkriti.

Kopajte dublje Nikada se nemojte zadovoljiti nečim što vam služi kao sadržaj spreman za konzumiranje, a da u to ne uložite pravi trud. Uradite vlastito istraživanje.

Kao posljednji korak, zapitajte se jeste li spremni ostaviti svoja uvjerenja i principe po strani kada neko koga volite i/ili imate povjerenja dijeli informacije s vama. Smanjivanje opreza među ljudima iz našeg užeg kruga – koji tvrde da su vidjeli nešto na YouTubeu ili pročitali o tome na Facebooku – rezultirat će zaobilaznom manipulacijom. Uvijek držite oči otvorene!