Kritičko mišljenje

1. KRITIČKO MIŠLJENJE

Što je kritičko mišljenje?

Kritičko mišljenje je relativno star pojam koji je zapravo bio predmet interesa Platona i Sokrata, sve do modernih filozofa poput Lockea, Bacona i Blooma. Postoji mnogo širokih definicija, ali jedna dobro sažima sve ostale: “pažljivo razmišljanje usmjereno ka cilju”. Kritičko mišljenje je način na koji razmišljamo u punom kapacitetu, sasvim jasno i racionalno kako bismo uspostavili logičke veze između ideja. Bez obzira čime se bavite u životu (npr. marketingom, proizvodnjom, obrazovanjem, pravom itd.), kritičko razmišljanje je neophodna vještina u 21. stoljeću. Potiče nas da razmišljamo analitički i bez predrasuda kako bismo pronašli najbolje rješenje za određeni problem. Takvo razmišljanje višeg reda ključno je za razlikovanje važnih izvora informacija od nebitnih te za pronalaženje i evaluaciju relevantnih argumenata. “U suštini, kritičko razmišljanje zahtijeva da koristite svoju sposobnost rasuđivanja. Radi se o tome da budete aktivni učenik, a ne pasivni primatelj informacija.” U svom najboljem izdanju temelji se na univerzalnim intelektualnim vrijednostima koje nadilaze podjele subjekta: jasnoća, točnost, preciznost, dosljednost, relevantnost, čvrsti dokazi, dobar razlog, dubina, širina i poštenje. Kritičko mišljenje je relativno stari pojam koji je zapravo bio predmet interesa Platona i Sokrata, sve do modernih filozofa poput Lockea, Bacona i Blooma. Postoji mnogo širokih definicija, ali jedna dobro sažima sve ostale: “pažljivo razmišljanje usmjereno ka cilju”. Kritičko mišljenje je način na koji razmišljamo u punom kapacitetu, sasvim jasno i racionalno kako bismo uspostavili logičke veze između ideja. Bez obzira čime se bavite u životu (npr. marketingom, proizvodnjom, obrazovanjem, pravom itd.), kritičko razmišljanje je neophodna vještina u 21. stoljeću. Potiče nas da razmišljamo analitički i bez predrasuda kako bismo pronašli najbolje rješenje za određeni problem. Takvo razmišljanje višeg reda ključno je za razlikovanje važnih izvora informacija od nebitnih te za pronalaženje i evaluaciju relevantnih argumenata. “U suštini, kritičko razmišljanje zahtijeva da koristite svoju sposobnost rasuđivanja. Radi se o tome da budete aktivni učenik, a ne pasivni primatelj informacija.” U svom najboljem izdanju temelji se na univerzalnim intelektualnim vrijednostima koje nadilaze podjele subjekta: jasnoća, točnost, preciznost, dosljednost, relevantnost, čvrsti dokazi, dobar razlog, dubina, širina i poštenje.

Priručnik za osobe koje rade s mladima

Zašto je kritičko mišljenje važno?

Kritičko mišljenje poboljšava fleksibilnost i sposobnost učenika za učenje. Također nam pomaže razmišljati o našim metodama učenja i potiče samovrednovanje. Kritičko razmišljanje čini obrazovanje manje pasivnim i više interaktivnim. Poučavanje učenika kako da bilo kojoj temi pristupe kritički čini je relevantnijom za njih. Također potiče bolje razumijevanje i bolji fokus na određenu temu i njezin značaj u njihovim životima, čineći da se osjećaju kao aktivni sudionici. Kritičko mišljenje i vještine rješavanja problema pospješuju akademski uspjeh. Umjesto da se oslanjaju na nastavnike i vrijeme provedeno u učionici za podučavanje i usmjeravanje, učenici s vještinama kritičkog razmišljanja postaju neovisni i samostalni učenici.

Kritičko mišljenje je temelj znanosti i liberalno-demokratskog društva. Znanost zahtijeva kritičku upotrebu razuma u procesu eksperimentiranja i potvrđivanja teorije. Da bi liberalna demokracija ispravno funkcionirala, građani moraju biti sposobni kritički razmišljati o društvenim problemima kako bi donosili informirane odluke o pravilnom upravljanju i prevladali pristranosti i predrasude.

Kako možete razviti vještine kritičkog mišljenja?

Uključite se u aktivno slušanje, što znači pažljivo čitati, čuti i promatrati što se događa oko nas. Analizirajte zapažanja kako biste razmislili i ocijenili tvrdnje o kojima čujemo ili čitamo. Postavljajte osnovna pitanja, dešifrirajući razloge zašto je nešto rečeno, kako je rečeno, kada je rečeno i gdje je rečeno. Zauzmite stav o onome što čujete ili čitate, što je vrlo važno. Pokušajte preokrenuti stavke u bilo kojem scenariju, što je izvrstan način da se “odlijepite” kada se suočite s teškim problemom. Možda se čini očitim da je “X uzrokovao Y”, ali što ako je umjesto toga “Y uzrokovao X”.? Samovrednujte se. Zapitajte se: „Jesam li bio pristran dok sam tražio ove informacije?’’ Odlučite koji su argumenti relevantni za vaš problem, označavajući najvažnije informacije.