Medijska pismenost

Priručnik za osobe koje rade s mladima

15. MEDIJSKA PISMENOST

Što je medijska pismenost?

Moderni mediji obuhvaćaju mnogo različitih formata, uključujući tiskane (časopisi, novine), emitirane (TV, filmovi, radio) i digitalne (blogovi, vlogovi, društveni mediji). Budući da ovi mediji nude nevjerojatan niz izvora i pokrivaju svaku zamislivu temu, važno je razumjeti inherentne rizike koji mogu pratiti takvo obilje. Nove informacijsko-komunikacijske tehnologije i lakoća pristupa različitim medijskim formatima omogućili su neviđenu eskalaciju proizvodnje, cirkulacije i potrošnje lažnih sadržaja ne samo putem emitiranja i digitalnih medija, već i tradicionalnih kanala. Iako dezinformacije nisu novost, masovni mediji ubrzali su sveukupno prihvaćanje i pojačali učinke negativnih medijskih dimenzija – tako da su se lažne vijesti, medijska manipulacija, rodno/rasni stereotipi, seksualizacija maloljetnika, gubitak privatnosti, cyberbullying i internetsko nasilje proširili globalno poput zaraza.

Kada postignete više stupnjeve medijske pismenosti, očekuju se sljedeći rezultati:

Vaš apetit za širim izborom medijskih poruka će rasti Naučit ćete se zaštititi od sposobnosti medija da na vas nametnu mentalni i emocionalni danak

Uživat ćete u mogućnosti ostvarivanja veće kontrole nad medijima i svojom medijskom dijetom

Pojedinci koji djeluju na nižim razinama medijske pismenosti imaju manje povezanih perspektiva, koje su zapravo podržane strukturama znanja koje sadrže malo informacija na neorganiziran način. Kao potrošači medija, takvi su pojedinci podložniji manipulativnim medijskim taktikama jer ne procjenjuju kritički poruke koje konzumiraju (niti razmišljaju o pouzdanosti izvora ili motivaciji iza prezentiranih činjenica). S obzirom na to da je pristup medijima demokratiziran, sada svatko može širiti svoju poruku brojnim medijskim kanalima. To je dovelo do oslabljenog uvjerenja u stručna mišljenja, budući da veliki broj malih medijskih proizvođača s ograničenim znanjem pretrpava nekoliko izvora sa stručnim znanjem. Bez odgovarajuće higijene informacija i pouzdanih izvora podataka, potrošači medija postaju zbunjeni i ne mogu donositi informirane odluke, što utječe na javnu sferu demokratske rasprave, koja, kako pokazuje nedavna povijest, može destabilizirati društvo u cjelini.

Zašto je medijska pismenost važna?

Budući da smo u današnjem svijetu okruženi sa bezbroj poruka, sposobnost kritičke analize medijskih sadržaja i zauzimanje aktivnog stava u odabiru izvora informacija važnija je nego ikad. Osim medijske izloženosti, moć i utjecaj medija dodatni su razlog za jačanje kompetencija jer navedeni kanali mogu potaknuti manipulaciju ili podržati demokraciju.

Osim razvoja kvalitetnog medijskog sustava i javnih politika za koje su prvenstveno zaslužni društvena zajednica i država, za medijski odgoj sve je važnije i omogućiti primateljima poruka, čitateljima ili gledateljima da postanu medijski pismeni i sposobni za kritičku analizu.

Globalizacija, informacijske tehnologije i prisutnost medija u svakodnevnom životu oblikovali su moderno društvo. Ne samo da je medijski sadržaj dostupan masama, nego i građani uživaju u prilici kreiranja sadržaja. Zbog svih gore navedenih razloga potrebno je steći specifične vještine vezane uz medijsku pismenost.

Obrazovanje medijske pismenosti učenicima pruža vještine koje će im prije svega pomoći da kritički razmišljaju o medijima. Medijska pismenost njeguje druge vještine 21. stoljeća kao što su kreativnost, suradnja i komunikacija, te jača vještine digitalne pismenosti putem interakcije medija, informacija i tehnologije.

Mladi osobito moraju razumjeti prirodu medija, posebice masovnih medija te njihove tehnike i utjecaj na oblikovanje vrijednosti, stavova i ponašanja. Zbog toga je medijska pismenost vještina koja se mora stjecati u nadziranom obrazovnom okruženju. Štoviše, smatramo li pripremu za život primarnim ciljem obrazovanja, medijski odgoj govori sam za sebe. Stoga bi suvremeno obrazovanje trebalo stvoriti uvjete za razvijanje i unapređenje komunikacijskih vještina učenika i kritičkog pristupa medijima u obrazovanju i svakodnevnom životu.

Iako je izloženost medijima i izvorima informacija često nekontrolirana i događa se gotovo automatski, upravo medijska pismenost razvija vještine potrebne za donošenje svjesnih odluka o izloženosti medijskim sadržajima i kritičkoj analizi – stvarajući prilike za samoizražavanje i pozitivnu upotrebu medija te za istovremeno ublažavanje štetnih učinaka izloženosti.

Ne možemo educirati mlade ljude o građanstvu i političkom sudjelovanju, a da ih ne naučimo razumjeti i koristiti nove medijske izvore, koji su bitno sredstvo za izražavanje ideja, formiranje javnog mnijenja i izgradnju institucija i pokreta. Ipak, izazov obrazovanja medijske pismenosti je ozbiljan. Učenicima su potrebne napredne vještine koje se stalno razvijaju kako bi se uključili u učinkovito online sudjelovanje. Moraju razumjeti odnos između novih medija i društvenih i političkih institucija, temu koju rijetko razumiju čak i najnapredniji društveni teoretičari. Također moraju razviti motivaciju za korištenje digitalnih medija u građanske svrhe u nedostatku poticaja od ključnih institucija. Dok se ne pozabavimo ovim izazovima, studenti će se mučiti da razumiju novo medijsko okruženje, a kamoli da poduzmu konstruktivne mjere.

Digitalno doba svima olakšava stvaranje medijskog sadržaja. Ne znamo uvijek tko je nešto stvorio, zašto je to napravio i/ili je li vjerodostojno. Zbog toga je medijsku pismenost teško naučiti i podučavati. Ipak, ovo je bitna vještina u digitalnom dobu.

www.boostskills.eu

Kako možete razviti medijsku pismenost?

Kako možemo naučiti razlikovati i vrednovati kvalitetu različitih medijskih poruka koje nam se bacaju svaki dan, sat i minutu? Temeljni element medijske pismenosti je njezin status vještine kritičkog mišljenja, stoga je važno razvijati specifične aspekte toga, kao npr.:

Razumijevanje kako medijska industrija funkcionira i kako se konstruiraju medijske poruke

Preispitivanje motiva proizvođača sadržaja za donošenje informiranih odluka o odabiru i korištenju

Prepoznavanje različitih tipova medijskog sadržaja i procjenjivanje istih za istinitost, pouzdanost i ukupnu vrijednost

Prepoznavanje i upravljanje online sigurnosnim rizicima

U nastojanju da učinite sve navedeno i ne postanete žrtvom lažnih vijesti i medijske manipulacije, pridržavanje istog slijeda radnji prilikom konzumiranja medijskog sadržaja može uvelike pomoći u razvoju vlastite medijske pismenosti. Evo nekoliko provjerenih koraka kako biste krenuli na pravi put:

Ne vjerujte svemu što vidite, pročitate i čujete

Kako je tehnologija lako dostupna, nikada nije bilo jeftinije niti lakše kreirati i distribuirati lažni sadržaj.

Provjerite svoje izvore Jesu li izvori uopće dostupni? I, ako su vidljivi, jesu li se ikada u prošlosti smatrali nepouzdanima? Potvrđuju li drugi izvori iste informacije i/ili pripadaju li istoj “obitelji” (država, tvrtka, politički cilj)?

Ostanite otvoreni za druga mišljenja Počnite s idejom da vaš način razmišljanja može biti pomalo pristran ili čak pogrešan, sjetite se da vaše mišljenje možda nije jedino ispravno/vrijedno. Prihvatite druga mišljenja i načine razmišljanja.

Pitajte i raspravljajte Ako je nešto nejasno ili vam se čini da je malo “neispravno”, ispitajte, pitajte i razgovarajte o tome s drugima osobno ili putem interneta. Začudit ćete se mnoštvom drugih informacija koje možete otkriti.

Kopajte dublje Nikada se nemojte zadovoljiti ničim što vam je servirano kao sadržaj spreman za konzumiranje, a da u to ne uložite pravi trud. Provedite vlastito istraživanje.

Kao posljednji korak, zapitajte se jeste li spremni ostaviti svoja uvjerenja i principe po strani kada netko koga volite i/ili imate povjerenja dijeli informacije s vama. Smanjivanje opreza među ljudima u našem unutarnjem krugu – koji tvrde da su vidjeli nešto na YouTubeu ili pročitali o tome na Facebooku – rezultirat će zaobilaznom manipulacijom. Uvijek držite oči otvorene!!